Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

Jeste - nije

Red je pokojniku dati 40 dana. Međutim, nije prošlo ni 40 minuta otkako je Pluton dobio „šut kartu” iz spiska planeta, a već je na Wikipediji deklarisan kao „patuljasta planeta“ i napravljena je nova odrednica za ovaj tip nebeskih tela. No, šta ćemo sa ostatkom Interneta – ako se ukuca „Pluto“ na Googletu, prvi sajt koji se pojavljuje nosi naziv „The Nine Planets“. Ko je zaludan da prepravlja pola Interneta. U stvari, izeš Internet, kako to sad da objasnim rođenom detetu?

Svojevremeno je generacija naših matorih, tokom 70-ih, kačila na plafon ribice koje su bile nezaobilazni deo enterijera u paketu sa miljeom na TV-u i gondolom sa balerinom. Ja sam Teodori okačio sunčev sistem. Svaku planetu smo ručno bojili, s tim da je većina njenih planeta ispala plavo (roze nije bilo u priloženim tubicama, a plava je sledeća omiljena boja), pa sam ih morao prati i dofarbavati kada je otišla na spavanje.

Pluton joj je omiljena planeta, prvenstveno zbog asocijacije sa istoimenim Diznijevim junakom:
- „Tea, koja je najmanja planeta?“
- „Pluton“
- „Kako je na Plutonu?“
- „Hladno, on je daleko“.

Kako ja sad njoj da objasnim da su se sastale tamo neke čike, i da su odlučili da je na Plutonu i dalje hladno, i da je i dalje daleko, ali da više nije planeta?!?!? OK, gospoda su profesionalci, školovali su se za to, bave se samo time ceo život, a ja sam samo bedni amater (bedno piskaralo?), tako da verovatno moji argumenti nisu ni prineti njihovima. A argumenti su da planeta 1) mora biti u orbiti oko Sunca, 2) treba da poseduje dovoljno veliku masu da bi oblikovalo približno okrugli oblik i 3) mora da „rasčisti“ prostor oko sebe.

E, naš Pluton je pao na poslednjem testu. Nije rasčistio. Tamo je hladno, kao što kaže Tea, pa ga valjda mrzelo. Manje objekte u blizini svoje orbite oko Sunca trebalo je ili da apsorbuje, ili da katapultira, a u komšiluku se nalazi još par objekata koji ne haju za njegovo prisustvo, iako je dobio ime po rimskom bogu podzemlja.

U trenucima astronomskog očajanja, uvek posegnem za sajtom Bad Astronomy i, kao što najčešće biva, gazda istog i ja delimo isto mišljenje. Čovek je lepo objasnio da, po istoj logici, i Neptun nije planeta jer nije „rasčistio“ Pluton iz svog dvorišta (jadničak krišom zalazi u njegovu orbitu kada se ovaj nalazi na suprotnoj strani Sunca, pa ne može da mu prigovori).

Sad sam pun emocija, pa bih mogao o ovoj temi danima. Ali da ne zauzimam hosting resurse ovog sajta, završiću ovaj blog rečima Mikea Browna, čoveka koji je otkrio nebesko telo 2003 UB313 koje je veće od Plutona i samim time ima više prava da bude nazvano planetom. No, Mike se nesebično zalaže da Pluton zadrži svoj status, obrazlažući to činjenicom da „planeta“ nije samo naučni, već i kulturološki termin:

Quote:
If the word planet is suddenly redefined to mean either 8 or 53, how will it affect astronomy? Not one tiny bit whatsoever. Astronomers like me will continue to go to telescopes and study these objects to learn where they came from and what they are made out of whether they are called "planets", "Kuiper belt objects", or "batholiths." For astronomers, this argument is purely semantic. Who is affected, then? I would argue that it is the public, it is our culture, that would be affected, and, in fact, this is why this is the one astronomical argument, out of the many many many that are out there, that anyone actually seems to care about. In light of this realization, perhaps it makes sense to have a cultural definition of the word planet, rather than a scientific definition.