Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

O riziku

 

 Jedna od većih zabluda vezanih za berzansku trgovinu u Srbiji odnosi se na stav da je neophodno uložiti velike sume novca ili da je ta trgovina rezervisana samo za mali broj domaćih tajkuna, kao i da u Srbiji nema dobrih kompanija za investiranje i da je rizik veoma velik.

 Razloga za takav stav ima mnogo, jedan od najvažnijih je činjenica da država već godinama nije ništa uradila u cilju promovisanja domaćeg tržišta kapitala i same berze. Čak se gore navedene "zablude" mogu smatrati sasvim realnim i normalnim, imajući u vidu potpuno ignorisanje berzanske trgovine u Srbiji od strane "javnog servisa" uz tek poneki medijski izuzetak, tako da su pravila berzanske igre velikoj većini građana potpuno nepoznata.

 Za to vrijeme, akcije su godinama kupovali strani investitori. Među najvećim akcionarima Komercijalne banke, Agrobanke, Bambija, Energoprojekta, Tigra, Alfa Plama, Metals banke, AIK banke, Metalca, Sojaproteina, Tehnogasa i mnogo drugih nalaze se brojni investicioni fondovi iz SAD i EU, koji su uložili milione evra da bi stekli manjinske paketa akcija. Ti fondovi i danas, desetak dana pred izbore, kad u Srbiji sve polako zamire u napetom iščekivanju, i dalje kupuju akcije na Beogradskoj berzi.  

 Osnovna karakteristika ovih investitora je da oni ulažu na dug rok i da ih kratkoročne fluktuacije ne zanimaju previše. Berza obično prva reaguje na negativne vijesti i novac brzo bježi čim stvari počnu da izgledaju loše u određenoj zemlji ili regionu. Ovi igrači su se nagledali svega i svačega, od Baltika, Bugarske, Hrvatske, o Rusiji da i ne govorim, i sigurno su dobro informisani i uglavnom znaju dobro da sagledaju i procijene rizik.  

 Svako nosi u sebi sklonost ka riziku, to je veoma lična stvar, ali obično je lakše kad se vidi da je neko već prošao tim putem. Mislim da je jedan od problema što domaći berzanski investitori "nemaju lice", što ih nema u medijima i što se ne zna da na berzi trguju sasvim normalni ljudi, poput mojih drugara sa basketa ispred zgrade koji su uložili po 500 EUR ili dekica od 84 godine koji svaki dan već mjesecima dolazi da kupuje i prodaje akcije. Oni nemaju mnogo više novca od prosječnog građanina Srbije i dobro znaju da je rizik da izgube svoj novac prisutan, ali i oni misle, poput ovih fondova, da je to, na dugi rok, pravi potez. A vi, kako ste?


Berza u stranachkim programima

Pojam "berza" do sada sam uochio samo u ekonomskom programu Vladimira Gligorova (LDP).

Nego, gospodine Rakochevicu, mozda bi u popularizaciji trgovine hartijama od vrednosti bilo josh efikasnije ako biste nam na ovom blogu - preporuchili neshto konkretno. :)

Dokle da chekamo povoljan razvoj dogadjaja u PRGS?
Ima li nade za DNVG?
Kada ce "eksplodirati" ENHL?
Moze li ZOPH vishe od 2400?
Shta ce nam MPC?
Zashto nisu svi na berzi?


Nisam pratio programe političkih partija pred izbore,

ali sam prilično siguran da pored LDP koalicije i Branka Pavlovića, niko drugi ne pominje ni slovo o tržištu kapitala u Srbiji. To samo govori da je značaj tog tržišta potpuno nepoznat domaćim političarima i da činjenica da najrazvijenije svjetske ekonomije imaju i najrazvijenije berze, njima ništa ne znači. Dodatno me zbunjuje činjenica da je broj akcionara u Srbiji i dalje veoma veliki (posljedica metoda privatizacije), kao i da je ogroman broj potencijalnih akcionara koji čekaju formiranje Privatizacionog registra kao fonda - ukupno najmanje tri miliona građana (a sve su to potencijalnih glasači), ali ni to nije dovoljan mamac da se tržište kapitala pomene makar u predizbornim obećanjima.

Ali da se manem praznih priča i da vidimo od čega se živi, zar ne:)? Šta će se desiti sa Progresom (PRGS) i da li će se pojaviti neki kupac za ovu nekadašnju imperiju? Kad će se potencijalni investitor javiti za Dunav iz Grocke (DNVG), jednog od malobrojnih izvoznika iz srpske tekstilne industrije? Energoprojekt Holding (ENHL) je završio novu emisiju akcija za investicione fondove i zaokružio vlasničku strukturu u firmama članicama holdinga, da li je to dovoljan signal za značajniji rast cijene na berzi? Zorka Pharma (ZOPH) je dobila novog-starog većinskog vlasnika, Stada je preuzela Hemofarm i time postala i akcionar Zorke iz Šapca, čime su se pojavile špekulacije o skorom preuzimanju svih akcija Zorke, kao u slučaju Hemofarma.

Ovo je kratko pojašnjenje Donaldovih pitanja vezanih za konkretne akcije sa Beogradske berze (ostala pitanja ću ostaviti za drugu priliku, mada su i ona veoma bitna). Ona su dokaz da postoje ljudi koji trguju na Beogradskoj berzi i koji imaju pitanja koja su slična pitanjima koja se postavljaju na NYSE, Frakfurtu ili Moskvi. Rizik koji je vezan za svaku od ovih akcija je vezan za menadžment i njegovu viziju razvoja kompanije, potencijalne strateške partnere, poslovnu politiku ali se sistemski rizik vezan za zemlju i ekonomiju ne ističe u prvi plan, iako postoji i prilično je značajan.

Naravno, moja detaljnija analiza ovih kompanija nije primjerena ovom mediju, ali svaki komentar od drugih učesnika je dobrodošao dok god je sa istom namjerom, da približi što većem broju građana srpsko tržište kapitala.


Gospodine Rade, recite mi,

Gospodine Rade, recite mi, molim vas, koliki je porez na dobit od hartija od vrednosti, kako (i kada se on placa). Da li se prilikom obracuna osnovice sa porez fizickog i pravnog lica ponovo oporezuje novac dobijen trgovinom hartija od vrednosti.

Predpostavljam da se na sredstva fizickih i pravnih lica koja su u formi hartija od vrednosti ne placa porez.


Gospodine Đole,

fizička lica plaćaju porez na kapitalnu dobit (pozitivna razlika između kupovne i prodajne vrijednosti hartija od vrijednosti) u visini od 20% od te razlike, na osnovu obračuna poreske uprave u opštini gdje ste prijavljeni i gdje ste obavezni da prijavite dobit u roku od 15 dana od obavljene prodaje hartija (akcija, pošto se na obveznice i zapise NBS ne plaća porez). Taj novac nije predmet ponovnog obračuna poreza na dohodak građana. Takođe, na hartije koje posjedujete ne plaćate porez, on se plaća samo na prihod ostvaren prodajom.

Pravna lica ne plaćaju porez na kapitalnu dobit kao fizička lica, prihod po osnovu trgovine hartijama ulazi u ukupan prihod kompanije koja porez na dobit korporacije plaća ukoliko je ostvarila dobit na kraju poslovne godine u visini od 10%. Pravna lica moraju da obračunaju tržišnu vrijednost hartija koje posjeduju po cijenama na posljednji dan u godini.


pozdrav

pozdrav mom prijatelju,ima te svuda
Pavle Obrenovac


Otpozdrav za mog druga Pavla,

sta da radim kad se brzo krecem :-).


"POLITIKA"???

Da li neko zna da objasni situaciju oko izlaska akcija lista POLITIKA na berzu?
Čeka se kao Georginin porođaj.
Imam utisak da se radi o velikim parama.

Mi u kući imamo par stotina akcija. Da li cemo se obogatiti?


Kako stvari stoje, Georgina

ima veće šanse od Politike. Šalim se, ali zaista je nevjerovatna situacija da su srpske kompanije obavezne da se listiraju na berzi, a da ih opet niko ne može kazniti ili natjerati da ispune svoju obavezu. Da ne govorim da je pravo slobodnog raspolaganja imovinom i ustavno pravo svakog građanina(možda ipak ima nešto sitnim slovima u ovom novom), što izgleda važi za sve osim za akcije.

U svakom slučaju, pošto je sada obavljena dokapitalizacija od strane EPS-a, očekujem da će se i Politika uskoro pojaviti na berzi, a tada ćete makar znati koliko zaista vrijede akcije koje imate. Mislim da će tražnja za njima biti prilično velika, što može samo da vam odgovara.


Siti se isprichasmo

Naravno, u meri u kojoj smo imali shta da kazemo.


Kada bi znali sa sigurnoscu

Kada bi znali sa sigurnoscu da predvidimo kuda ce ici akcije, a narocito pobrojane bili bi medju bogatijim Srbima.

Onda ne bi bilo ni rizika koja je poenta Radetovog najnovijeg teksta.

Na primer Dunav Grocka. Ta hartija je do sada bila dobra za pokrivanje kapitalnih dobitaka i mnogi su na njoj izgubili ukljucujuci i moju malenkost. ;) Opet hartija je daleko ispod KKV a sama fabrika je jedina takve vrste u Srbiji. Dakle ima kako se kaze "potencijal". I ona ce u buducnosti krenuti gore, bar bi tako trebalo. Ali trenutno, odnosno vec duze vreme je potpuno nelikvidna.


Sigurno je samo da cemo umreti i placati porez do tada

Glede DNVG, ne moze se reci da nije krenulo. Nakon depresivnih 160, sadashnjih 208 ohrabruje. Nije nebitan ni podatak da su Austrijanci utrchali sa 2-3 miliona eura, opremili fabriku sa 26 novih mashina. Hocu da kazem, nakon poduljeg struganja po dnu, da DNVG ima svoju shansu. I mi sa njim. ;)

Glede sigurnosti, kapiram da ako niste alavi i kombinovano sa Eliotovim talasima, moze sasvim nerizichno da se trguje. Pod uslovom da dobro brojite talase. :)


sve se slazem ali ako ti je

sve se slazem ali ako ti je bio ulaz kao meni 420 din, onda mozes samo da prebijas dobitak sa gubitkom sto sam i uradio.

Da bi se trgovalo potrebno je:

- napraviti ugovor sa brokerskom kucom
- otvoriti namenski racun u banci
- staviti pare na namenski


Uslov

Sta moram posedovati da bih kupio akciju na berzi, neku vrstu registracije ili vec sta?Molim odgovor, unapred hvala.


pitanje o srpskim akcijama

Evo da se i ja pridruzim ovom prethodnom pitanju i da ga jos malo prosirim.
Da li je u Srbiji moguce kupovati akcije i druge vrednosne papire online? Da navedem samo primer kako je na zapadu (sto vi verovatno znate): ako znam koje akicje hocu da kupim, onda to mogu da uradim i od kuce u roku od 30-ak sekundi (transakcija traje par sekundi) uz cenu transakcije od 6-7 EUR (ako je sama transakcija u visini od nekoliko hiljada EUR). I pri time covek ima sve odgovarajuce mogucnosti kontrole i pratece informacije(ukljucujuci i real-time kurs). Posto su i u Srbiju dosle strane banke, ocekivao bih da je to vec i kod nas moguce (posto te banke vec imaju svu odgovarajucu infrastrukturu na zapadu). Ali opet nisam imao prilike da negde nesto procitam o tome.

I jos jedno pitanje. Znate li mozda naziv nekog od EU/USA fondova koji u svom paketu imaju i srpske ackije. Ja recimo procitah pre neki dan, neke preporuke za fonodove koji imaju hrvatske i/ili slovenacke akcije kao perspektivne. Za one sa srpskim akcijama nisam imao prilike nesto da cujem.

Pozdrav i unapred hvala,
Vasilije


U Srbiji, na žalost, još uvijek nije moguća online trgovina,

bez obzira što su tu došle strane banke. Nadam se da će se to desiti u narednih par godina, pretpostavljam poslije ulaska neke od većih svjetskih berzi u vlasničku strukturu Beogradske (kao što je slučaj sa Ljubljanskom koju će vjerovatno preuzeti skandinavski OMX).

Nema mnogo fondova koji su prisutni u Srbiji koji ne rade iza custody banaka: East Capital, Gustavus Švedska, Hansabank Estonija, slovenački KD, Autocommerce, Poteza. Hrvatski fondovi su prisutni preko custody banaka, kao i američki i austrijski. Najbolje je potražiti strukturu ulaganja fondova, oni koji imaju Hrvatsku i Bugarsku, sigurno razmišljaju o ulaganju i u Srbiju.

Trgovinu možete obavljati i iz inostranstva, ovdje ima dosta investitora iz inostranstva koji direktno kupuju. Praćenje berzanskih cijena u realnom vremenu je moguća preko interneta, kao i provjera portfolija.