Skip navigation.

Labris

Banka hrane

 
Srbija 2020

prevedi me!

moju novu kolumnu mozete da citate ovde. ove nedelje rec je o knjizi sama harrisa, "the end of faith".


Lepo,lepo...

... ako nekog zanima ovde može naći moj prevod jednog predavanja Sama Harrisa iz septembra prošle godine.


Kada coveku 2000 godina neko

Kada coveku 2000 godina neko ispire mozak sa tim da je jedini sistem vrednosti onaj koji nam je postavio bog, onda je vrlo tesko, rekao bih cak nemoguce da se nesto u globalnom vidu promeni. Mozda se napretkom tehnologije nesto pomakne u pozitivnom pravcu, ali su tu uvek politicari koji nece dozvoliti da im ovce u velikom broju napuste stado.


Željka

ovde si nama čitaocima bliža i lakše i neposrednije nam je da komuniciramo sa tobom kao autorom, mada je kool i što imaš svoju kolumnu. meni, u najmanju ruku, je nedostajalo tvoje pisanje na blogu.

oko udela religije u modernom društvu...

ne mislim da je u igri samo to što višemilenijumska ljudska servilnost i nemoć pred stihijama prirode, egzistencije ili čak i pred uređenjem društva (npr., ako je neki ljuti diktator ili tiranin na vlasti) odgovara političarima, te oni stoga (posebno političari konzervativnijeg kova) nastoje da očuvaju tu poziciju religije u društvu.

religioznost je u ljudskoj prirodi otkada je sveta i veka. ako pažljivo posmatrate eksponate prilikom šetnji kroz muzeje arheologije, pronaći ćete da je jedan od prvih ljudskih izuma, pored privrednih alatki ili pomoćnih sprava za prikupljanje materijala dostupnih u prirodi, i pored izuma kuće odnosno krova nad glavom - dakle, jedan od prvih izuma bila je upravo religioznost, kada smo ostatke svojih predaka pohranjivali u specijanom departmanu kuće zajedno sa dragom životinjom, bivolom recimo, a zatim im se poklanjali sa dubokom pijetom.

da ne dužim, religioznost je u osnovi ljudskog stvorenja.

ono što je interesantno,
barem meni malo pa i prilično neverovatno,
jeste da poboljšanje ekonomskog stanja umanjuje potrebu za religioznošću. to je stav urednika društva, posebno u bogatijoj zapadnoj civilizaciji. međutim, kod nas na istoku je drugačije. mi nismo tako razvijeni i socijalno obezbeđeni poput društava na zapadu. mi možemo da uvedemo tehnologiju, ali ta materijalna dobra će biti dostupna samo manjini. mislim i da je to tako funkcionisalo otkad je sveta i veka, i ne vidim zbog čega bi ljudsko stvorenje menjalo nešto što mu je od davnina usađeno u instinkte ("meni nek' je dobro, a za tebe me boli ćošak")? tako je u svakom materijalizmu, pa čak ako je i religiozan.

zbog toga mi je prilično neverovatno da će globalizacija, ne znam i sa koliko usavršenom upotrebom tehnologije, uspeti da iskoreni potrebu kod ljudi da transcenduju svoju egzistenciju, posebno ne kod siromašnijeg dela populacije. sve ako se i iselimo u kosmos, mi ćemo opet stvoriti razne rituale. uloga religija neće biti ugrožena, naprotiv, mislim da će institucije tog tipa samo dobijati na značaju.


Nije religioznost u ljudskoj

Nije religioznost u ljudskoj prirodi nego je ona ljudskom stvorenju nametnuta kako bi ga mogla kontrolisati, a samim tim i iskoristavati. Svi ratovi koji se vode i koji su se vodili imali su iza sebe religiju kao glavnog podstrekaca.


povod za ratove

zavisi od religije do religije, naprimer, prilikom pada konstantinopolja, meštani su se molili bogu i mihajlu da ih spase od saracenske pošasti. smatrali su da će bog intervenisati, pošto se radilo o jednom sasvim protivbožnom ratobornom narodu koji izlaže grad opsadi. međutim, kako ni bog ni mihajlo nisu odreagovali, grad je pao relativno lako (postoje shvatanja da je grad mogao pretrpeti opsadu da su meštani odlučili da se brane oružjem umesto molitvama).

mislim da je kult poklanjanja posthumnim ostacima predaka i životinja bio uveden mnogo pre nego što su poglavari plemena ili vođe naroda shvatili korisnu homogeničku prirodu religije.

inače, mislim da je stabilnoj, izgrađenoj i čvrstoj ličnosti nemoguće nametnuti bilo kakvu ideologiju, pa tako ne i motivisanu religijom.

osoba koja je odgovorna za nametanje religije u zapadnoj civilizaciji je romejski car konstantin. još mnogo pre njega, na istoku, u drevnim civilizacijama, nije bilo ništa nesvakidašnje da, prilikom napada na drugi narod, porušite njihov hram a izgradite svoj i terate potlačene da slede vaš religiozni koncept pod neugodnom pretnjom smrti u slučaju opiranja.


Tsunami

Srđane, na tvoje...

Quote:
...zbog toga mi je prilično neverovatno da će globalizacija, ne znam i sa koliko usavršenom upotrebom tehnologije, uspeti da iskoreni potrebu kod ljudi da transcenduju svoju egzistenciju...

sam baš poleteo da kažem kako je ta transcedencija neodvojivi deo egzistencije pa me na kratko zbunilo George Walden-ovo mišljenje kako su Kinezi "ne-metafizička nacija".
Ali, ubeđen sam da je to samo, ako je i tačno u svojoj površnosti, najobičniji tranzijentni, socio-politički artefact.

Što kažu, "postoje talasi i postoji tsunami". Internet je za mene tsunami. A Web 2, sa naglašenom "svešću" o kontekstu i semantici, pa automatskim prevođenjem, će biti još veći tsunami.

I tako će, u mojoj nekoj viziji, kad se svi umreže, i kad svako bude imao mogućnost da priča sa svakim, ili da čita bilo koga, taj tsunami zbrisati veliki deo djubreta koje je pustilo korenje po svetu, dok će, isto tako, veliki deo postati istorija. I neke nove, lokalizovane ili ne, možda individualne, transcendetalnosti će biti "zdravije" i "kvalitetnije".

Mi često zaboravljamo našu prirodnu, i u proseku normalnu, potrebu da romantizujemo prošlost gde onda, prečesto, neki istorijski kontekst, u poređenuu sa sadašnjicom, ima veću vrednost nego što zaslužuje.


Milane, ja sam ipak malo

Milane, ja sam ipak malo veci pesimist od tebe kada je internet u pitanju.Naime pitanje je vremena kada ce se pronaci nacin kontrole interneta, a kad se bude kontrolisao onda opet jovonanovo.

PS. Vise bih volio da se tvoja vizija osrvari.


...

Ja mislim da je to u zapadnom svetu nemoguće čak i sada (kontrola Interneta), a to što ti impliciraš da bi mnogi voleli da ga kontrolišu je, i po mom mišljenju, potpuno tačno. Istovremeno, Interent postaje sve kompleksniji.

Koliko je ta kontrola teška čak i političkim garniturama koje nemaju problema sa demoktratijom pokazuje, npr i opet, Kina, gde im je sve teže da kontrolišu globalno umrežavanje.


Rekao bih da si(trenutno) u

Rekao bih da si(trenutno) u pravu sto se tice globalnog umrezavanja, ali posto je internet u biti sredstvo informacija pitanje je samo vremena kad ce interesne grupe poceti da kontrolisu odliv tih informacija. Sloboda izbora na internetu je nesto sto u ovom momentu nije moguce kontrolisati, ali mi smo slobodu izbora imali i sa knjigama, novinama, radiom, televizijom i sve to je danas pod strogom kontrolom ove ili one interesne grupe koje nam i dalje ispiraju mozak.


Vreme radi za sve

U IT-ju, na sreću, i kao u mnogim drugim oblastima, vreme "brže" radi za potrošače nego za one koji bi tim potrošačima ograničavali slobodu.

Mi često kažemo kako su 80-te bile vreme kada smo svi hteli da imamo PC na stolu, zatim su došle 90-te kada smo uvezivali te kompjutere u lokalne mreže,a sada živimo period u kom "network becomes computer".

Ali, ova sada faza, iako globalna, ima to karakteristiku da su izvori informacija, pa tako dobrim delom i tokovi, centralizovani. No to nije prirodno stanje stvari i kako, kao što u prirodi imamo osmotski pritisak, tako i u IT-ju - prvo dolazi decentralizacija procesorkse snage, memorije i persistent skladišta informacija, da bi se u igru uvela i decentralizacija informacija.

Za sada je to u nekom rudimentarnom obliku, prvo se počinje sa proxy serverima, s jedne strane, a instant messagingom, razmenama pesama, P2P uopšte (pier-to-pier) s druge.

Kako su naše radne stanice kod kuće sve moćnije tako će i sveopšta decentralizacija uzimati sve više maha. XP i sada dolazi, npr, sa IIS-om (Internet Information Server) koji je popularno viđen kao Web Server iako je mnogo više od toga, "Application Server". Retko ko ga koristi na kućnoj mašini. Ali, kako kućne mašine budu još moćnije, broadband sve prisutniji, sve češće (i mnogi od nas to već odavno rade) će nam mašine biti uključene svo vreme i "pričati" između sebe, u P2P maniru, i razmenjivati informacije po nekim authenticacionim, autorizacionim i ličnim profilima.

Da bi mašine mogle ovako da pričaju potrebno je da znaju jedna za drugu i da imaju neki način da saznaju šta druga mašina ima od informacija i capabilities. I to su sada neki centralizovani directory, discovery etc servisi. Ali su centralizovani iz sadašnje, tranzijentne tehnološke potrebe, inače je ovakva centralizacija "protiv-prirodna", kao što je nepotrebna za spontano druženje ljudi, pa smo tako svedoci difuzije IT servisa dok u jednom trenutku ne zauzmu neku strukturu, dinamičke i alignment profile koji su slični prirodnom, ljudskom komuniciranju.

I tako, zbog sve prisutne procesorske snage, komunikacionih end-points, propusne moći mreža, sposobnosti modeliranja procesa i poravnavanja sa stranim procesima, mreže će biti sve teže kontrolisati.


Milane, hvala ti. Mislim da

Milane, hvala ti. Mislim da bi me ovaj odgovor mogao zadovoljiti, a mozda ima nade i da se odreknemo boga u skorije vreme. Kompjuter ima neograniceno velike mogucnosti i sve je moguce.


ne slažem se za kineze sa walden-om

Quote:
baš sam poleteo da kažem kako je ta transcedencija neodvojivi deo egzistencije pa me na kratko zbunilo George Walden-ovo mišljenje kako su Kinezi "ne-metafizička nacija".
Ali, ubeđen sam da je to samo, ako je i tačno u svojoj površnosti, najobičniji tranzijentni, socio-politički artefact.

Što kažu, "postoje talasi i postoji tsunami". Internet je za mene tsunami. A Web 2, sa naglašenom "svešću" o kontekstu i semantici, pa automatskim prevođenjem, će biti još veći tsunami.

I tako će, u mojoj nekoj viziji, kad se svi umreže, i kad svako bude imao mogućnost da priča sa svakim, ili da čita bilo koga, taj tsunami zbrisati veliki deo djubreta koje je pustilo korenje po svetu, dok će, isto tako, veliki deo postati istorija. I neke nove, lokalizovane ili ne, možda individualne, transcendetalnosti će biti "zdravije" i "kvalitetnije".

Mi često zaboravljamo našu prirodnu, i u proseku normalnu, potrebu da romantizujemo prošlost gde onda, prečesto, neki istorijski kontekst, u poređenju sa sadašnjicom, ima veću vrednost nego što zaslužuje.

opet, kažem, pristup internetu je relativna i ne svima dostupna blagodet. u nekim sredinama pristupa nema uopšte, a u drugim je ograničen tromošću konekcije. primetite da ja ne osporavam nikako mogućnost evolucije svesnosti u ljudskom kolektivu. samo kažem da je moj utisak drugačiji od vašeg izuzetnog optimizma (možda i stoga što se nalazim s ove strane populacije koja još dugo, dugo neće biti kadra da poleti u kosmos). nisam shvatio ovo o www2 (a voleo bih da jesam). slažem da će uslovno smanjenje udaljenosti između ljudi doprineti odstranjenju svakakvog kukolja na različitim nivoima društvenosti - da li i celokupnog (đubre mi je malo preteška reč)?

nisam shvatio upotrebu navodnika u ovoj rečenici - " I neke nove, lokalizovane ili ne, možda individualne, transcendetalnosti će biti "zdravije" i "kvalitetnije". "


Relativno

Srđane, ja znam da mnogi nemaju pristup Internetu. Ja jednostavno malo rastegnem svoje teze u vremenu. U jednom trenutku, ja se nadam, će skoro svi imati pristup Internetu.
Možda je to pomalo olako iznesena teza, u svetu gde još uvek mnogi umiru od gladi, ali ja sam optimista.
Ja se setim, na primer, kad spomenem našu sklonost da romantizujemo prošlost, kako je u viktorijansko vreme i u Britaniji bilo mnogo gladnih, a to danas nije slučaj.

Naglašena "svest" Weba 2 o kontekstu i semantici će da bude naglašena mogućnost kompjutera koje koristimo da parametrizuju naše korisničke profile. Tj da "znaju" šta nas interesuje u širem i-ili užem vrmenskom periodu. To je "svest" o konteksu. "Svest" o semantici, koja je neodvojiva od konteksta, je mogućnost da se od informacija na webu izaberu one za koje je povećana šansa da su nam značajne. A te informacije koje su nam servirane će donekle biti dinamički struktuirane. Tj nećemo uvek dobijati statički web sadržaj gde pored korisnih informacija i linkova ima i gomila beskorisnih.

Automatizovano i sve kvalitetnije prevođenje sa jezika na jevik će omogućiti ljudima koji ne pričaju ni jeda zajednički jezik da komuniciraju.

Naglašene semantičke mogućnosti tehnologije će omogućiti da nam tehnologija proaktivno servira informacije. Svaki takav pokušaj danas je spam koji nas iritira, ali, u jednom trenutku će mogućnosti pretraživanja sadržaja i modeliranja profila ljudi koji sadržaj knzumiraju toliko napredovati da će nas automatski serviran sadržaj najčešće prijatno iznenaditi.

Ni ja se ne slažem sa Waldenom oko Kineza. Ali on nije naivan i ne mislim da se prepušta nekontrolisanoj zlonamernosi (u Ruse i Francuze znam da je zaljubljen a u Kineze nije). Ali mi je blisko pameti da ima regiona gde je duhovnst sistemski i od rođenja prigusena. Ali to je samo prigušeno, i pitanje je vremena kad će prirodna i "built-in" duhovnost da procveta.

Navodnici u "zdravije" i "kvalitetnije" su pošto mi se učinilo da reči ne idu prirodno uz duhovnost i transcedentalnost nego sam ih ja brže bolje i na silu ubacio. Tj osećao sam da sa previše "materijalnim" rečima pokušavam da objasnim manje materijalno i da postoje lepše reči, pa sam ja ove stavio pod navodnike.


dear Mr Milantche

fala vašem duhu i trudu da pronađete nove reči sa širim značenjima. sfatio sam iz druge sve što se želeli reći, i pozdravljam to vaše vreme velikih nada i kao kroz san živim ovaj naš deja vu!


Đubre, kukolj i web 2 još jednom

Srđane, nisam se osvrnuo na Vaš komentar o đubretu. Meni je kukolj previše slaba reč u svetu gde deca u Africi umiru od gladi, a dovoljno je nekoliko evra po čoveku mesečno da se problem reši. Dobro, ja sad skrećem pažnju sa religije ali mi je teško da odvojim ovako neku moralnu crticu, gde ja mogu sad da žurum u knjižaru da sebi kupim knjigu pa ostavim za kasnije svoju dužnost da priložim neku kintu u dobročinsko društvo koje se bavi Afrikom, od bilo koje druge.

Ovo je više od kukolja ma kako ja imao dobro mišljenje o sebi i ma kako se ja dobro prodavao drugima.

Istovremeno, na ovim većim berzama, pojedinačnim, u lošem danu akcije umeju da izgube na vrednosti i preko 100 milijardi evra.

Ono o web2 sam opet malo zakukuljio. Evo primera.

Zamislimo da ima 10 ljudi koji se zovu Srđan Fuchs i koji pišu blogove. I da ste Vi za nekoga ko nije čitao ni jednog od tih 10 blogera 5-ti na listi koju proizvede neki Google 2.

U nekoj Web 2, fazi će Google 2 meni na isti upit staviti Vas na vrh, zato što će "znati" da sam ja čitao Vaše blogove u prošlosti.

Isto tako, drugi primer. Zamislimo da podjednako čitam Vaše blogove i blogove Ivana Marovića, i da obojica pišete o sportu. Ali, kod Vas čitam o sportu i religiji a kod Ivana o politici i životnoj sredini. Na upit o sportu Google 2 će mi staviti Vaš link ispred Ivanovog.

To je par primera o toj semantičkoj dimenziji. Ono što je važno je da ću ja dobijati kvalitetnije i targeted informacije i u vremenu koje mogu da priuštim ću više naučiti. Proaktivno ponašanje weba 2 će omogućiti da naučim neke strvari, koje bih trebao da znam, i u situacijam gde bih ih sada propustio. Kao što mi sami odlučimo da deci treba nešto da kažemo, iako nas ništa ne pitaju, pošto je vredno znati, tako će nama IT sistemi servirati korisne informacije bez pitanja, dok god naša želja da tako dobijamo informacije bude takva.

Što se tiče sadašnjosti i budućnosti. Ma kako mi u svakom trenutku bili sposobni da uradimo bar malo više, da sada popravimo kvalitet svog ili tuđeg življenja, i treba da radimo, te sposobnosti imaju granice. Ali, istovremeno imamo i šansu da uradimo nešto za svoju ili tuđu budućnost. I mi to svi radimo.

A budućnost, po mom mišljenju i ma kako to tužno netačno bilo ako se primeni na neku vrlo blisku budućnosti, je po pravilu svetlija od sadašnjosti, a posebno prošlosti.

Ja mislim da ćemo, uz malo sreće, svemir videti svi. Ako ne, nema veze, neka vide naša deca.


mozda bi harisu

mozda bi harisu pozitivisticki stav pomogao da pokusa da objasni koliko je tesko postovati zapovesti ne lazi, ne kradi, ne ubij, postuj roditelje svoje, ne cini preljubu, ne svedoci lazno na bliznjega svoga ...
ovo sto je uradio, izgleda mi iz istorijske perspektive na beskorisno gubljenje vremena.
sta je covek bez morala koji definisu zapovesti?


Jelena, a mozda bi nam to

Jelena, a mozda bi nam to mogao da objasni neko kao Bush, onako duboko religiozan kome su te zapovesti svete.


to sto neko tvrdi da je

to sto neko tvrdi da je religiozan, ne znaci da postuje zapovesti.
biti religiozan je za mene nacin zivota. odlazak u hram je samo delic nacina na koji ispoljavas religioznost.
govoriti da verujes, a ziveti kao da vera i njene pouke nemaju veze sa zivotom je besmislica koja oduvek skupo kosta svet.
vic:
setao predsednik bush sa svojom svitom las vegasom i u jednom trenutku video bradatog coveka kako ide sam u dugackoj haljini. pita ko je to, dobije odgovor mojsije. posalje bush svoje, one s crnim naocarima, kratko osisane u odelima, da dovedu mojsija da sa njim porazgovara.
odu oni do mojsija i pozovu ga. mojsije pita ko zeli sa mnom da razgovara, oni kazu bush, a mojsije im odgovara necu, kad sam posldenji put razgovarao sa bushem, proveo sam 40 dana i noci u pustinji.
toliko o bushu.
:)


moral

postoje u knjizi zapravo i dva poglavlja koja se odnose na moral. harrisova teza je otprilike da je uzrok nesrece u sebicnosti (do toga je opet dosao hipotetickim rezonovanjem - u svetu bez sebicnosti navodno ne bi bilo ratova itd), a uzrok sebicnosti je u fenomenoloskom iskustvu odvojenosti svesti od okruzenja. da bi se to navodno rasprostranjeno iskustvo prevazislo ljudi treba da prilegnu na meditaciju (harris se zalio kako su se mnogi ateisti koji ga podrzavaju zgrozili nad njegovim receptima za moral i spiritualnost).

sto se tice same biblije, teza je da su zapovesti koje iz nje stizu u najboljem slucaju kontradiktorne, a cesto u ociglednoj suprotnosti za konvencionalnim moralom (zagovaranje genocida, ubistva i sl.).


Ne vidim zasto bi se ateisti

Ne vidim zasto bi se ateisti zgrozili po pitanju veze morala i spiritualnosti, jedino ako ti isti izjednacavaju spiritualnost sa religijom (citaj crkvenom dogmom) sto nikako ne bih smatrao tacnim.


ateisti vs. harris

zavisi sta smatrate pod spiritualnoscu. za njega je spiritualnost nesto vrlo konkretno - pokusaj da se putem konkretnih tehnika meditacije prevazidje nekakav jaz izmedju subjektivne svesti i okruzenja.

da uopste postoji takav jaz on jednostavno podrazumeva. on tvrdi da je taj jaz opste mesto i zapadne civilizacije i svakodnevnog zivota na zapadu a nije (navodi on neke zapadne filozofe, tipa thomas nagel, koji to podrazumevaju, ali ocigledno ignorise druge koji smatraju da je ceo koncept svesti problematican; drugo, vecina ljudi na zapadu prosto nema misljenje o takvim stvarima).

sta sad konkretno ateisti kao grupa imaju protiv toga - pa nekima je jednostavno cela prica o subjektivnoj svesti baloney (u smislu, ne razumeju uopste o cemu on prica), drugi trpaju budizam u kos sa drugim religijama, treci smatraju da budizam pociva na nizu iracionalnih verovanja, kao sto je reinkarnacija (za razliku od njih harris na primer smatra da mi ne znamo da li postoji zivot posle smrti).


Meditacija u budizmu ne

Meditacija u budizmu ne sluzi da bi se otklonio jaz izmedju subjektivne svesti i okruzenja nego sluzi da bi se prevazisao egoizam kao posledica subjektivne svesti, te samim tim mislim da se Harrisova teorija ne moze oslanjati na budizam. Sto se tice reinkarnacije tu se slazem sa njim da mi ne znamo sta se desava posle smrti i da li postoji neka druga vrsta zivota.


"budizam" vs. budizam

harrisova teorija (odnosno deo teorije koji se odnosi na iskorenjivanje sebicnosti, prevazilazenje tzv. subjektivne svesti i osvajanje srece) je ocigledno inspirisana budizmom, on se na njega eksplicitno poziva te tvrdi kako je jedan od najcescih prigovora koje je dobio tipa "ovo nije ateisticka knjiga vec budisticki trojanski konj". koliko je precizno znacenje reci 'budizam' u ovom kontekstu tj. da li ga on adekvatno izlaze ne znam, ali je to za njegovu argumentaciju od marginalnog znacaja. ono sto nije sporno je da harris podrazumeva niz stvari koje ateisti medju njegovim citaocima ne moraju da podrazumevaju, kao sto su da je cilj zivota sreca, da postoji nekakva specijalna subjektivna svest, da pitanja tipa da li postoji zivot posle smrti, da li su moguce reinkarnacije, da li postoje paranormalne pojave za sad nemaju odgovor itd.


....

Ta Harrisova teza o sebičnosti je prastara, i ja je se držim ko pijan plota bar jedno 20 godina. Ne sećam se od koga sam to originalno naučio al sam je, obraćajući pažnju, često prepoznavao i nanovo slušao o njoj od drugih.

Tu, po meni, ima mali paradoks utoliko što sam ja ubeđen da mi, u velikom proseku (moje igranje sa rečima koje implicira malu standardnu devijaciju) imamo talenat za darežljivost i da u toj darežljivosti uživamo.

Šta nas tera da u komunikaciji sa drugima prvo potegnemo za oružjem i sumnjom nije mi najasnije. Najjeftiniji mi je odgovor u sistemu vrednosti gde bez neke base-line materijalnosti ne možemo ali se zavaravamo da bez neke base-line duhovnosti možemo.


sto se mene tice

definitivan dokaz da je religija inherentna (a ne nametnuta) ljudima nalazi se u romanima Dostojevskog, posebno u Braci Karamazovima.
U sustini, stvar se svodi na postojanje slobodne volje, i inherentnog straha da se ta slobodna volja i upotrebi (genijalno poglavlje o Velikom Inkvizitoru...)

Ima takodje i sledeci odgovor Ajnstajna na pitanje da li je religiozan: "Ja sam duboko religiozan covek, u smislu da verujem da je priroda uredjena na odredjeni nacin, i da je nama, kao ljudima, data mogucnost da taj red i saznamo. I samo u tom smislu sam ja religiozan."

[Naravno, ako religiju svatite na vulgaran nacin, onda mozete da diskutujete kako je to potreba slabih i/ili srednstvo za manipulaciju, ali to je samo povrsno shvatanje stvari, rekao bih.]


"Duboka religioznost Ajnstajna"

Quote:
Ima takodje i sledeci odgovor Ajnstajna na pitanje da li je religiozan

Ajnstajn je takodje decidirano rekao da "ne veruje u licnog Boga" i da tu ideju smatra naivnom. Cak je o tome napisao i clanak koji je svojevremeno naisao na zdusnu osudu hriscanskih i judaistickih lidera (1940.) Cisto radi kompletnije slike, posto apologete religije tako cesto vole da potezu Ajnstajna. Tadasnji vernici ("verujuci") su jasno prepoznali da Ajnstajn nije jedan od njih, i to je dobro dokumentovano pismima koja su mu uputili verski vodji. "Duboka religioznost" Ajnstajna je, po svemu, bliza panteizmu koji se moze naci u budizmu/zenu (i koji, da dodam, ne mora da podrazumeva postojanje bilo cega natprirodnog, naprotiv).

Religija i jeste "inherentna ljudima", u smislu u kome je filozof Danijel Denet naziva "prirodnom".


fakat

šta znači taj termin 'duboka religioznost'?
'duboka samozabluda', 'duboka zaslepljenost' (infatuacija strašću neznanja, što bi rekao drug Buda)?


Misticizam,

možda? Into the mystic, što reče Morisonu Vane.


Jedini Jesus kojeg ja cenim

Jedini Jesus kojeg ja cenim je ovaj cokoladni.


Jakob Beme?

duboki mistik; "crna rupa" u božjoj beskonačnoj dobroti, u koju svako autentično iskustvo boga mora da propadne da bi uopšte bilo kadro da govori na pravi način o bogu.
(@srkepedia)


Rodžer Federer?

mistik i racionalista; uzima australijski grenslem pobedom nad dotle fantastičnim fernando gonzalesom - rože ostvaruje pobedu sa neopisivom, skoro provokativnom lagodnošću; inače briljantni fernando na jedvite jade stoji na nogama i s teškom mukom izdržava do kraja meča, dok se rože samo ovlašno oznoji?


Da i jos uz to celi turnir

Da i jos uz to celi turnir bez izgubljenog seta..to se zove superiornost!!!


O, da, Rodžer!

Sad, da li je lagodnost demonska ili divine, tu bi se imalo o čemu pričati.


ok

ali, razmisljajuci o navedenom citatu, deluje mi da je to esencija 'verovanja', ociscena od njegovog pojavnog oblika (da li je to Bog, i kako ga zamisljamo, poprilicno je nebitno, u odnosu na to da VERUJEMO da su stvari UREDJENE, itd...)

Takodje, zanimljivo je da mozete da stavite akcenat na bilo koji od delova:
...(stvari su) UREDJENE...
...nama je, KAO LJUDIMA...
...DATA MOGUCNOST...
...da taj red i SAZNAMO...

Tako da nije uopste ocigledno koji je od ovih delova 'najbitniji', da tako kazem... Vrlo zanimljiva recenica, u svakom slucaju :o)

Sem toga, skrenuo bih paznju da smisao religije nije isti sada, pre 500 i pre 1500 godina, kao sto se menja nauka, kultura, muzika, ili filozofija, tako se menja i religija... Jedno je 'istorija religije', da tako kazem, a drugo je 'religija danas', i mozda je vreme da se forma zameni sustinom? U tom smislu ja ne mislim da su razlicite religije, koje su nekada nastale na razlicitim i udaljenim geografskim podrucjima, medjusobno nekompatibilne, pre bih rekao da su u sustini vrlo slicne, do na 'terminologiju' i 'pojavni oblik'...

Sa tim u vezi, mislim da nije tako trivijalno ni pitanje da li savremeno tehnolosko drustvo potiskuje religiju. Moze biti da je stvar sasvim suprotna: da su ljudi mnogo vise svesni svojih ljudskih ogranicenja, i svoga mesta u prirodi, a da se samo nacin ispoljavanja religioznosti izmenio?


Quote:Tako da nije uopste

Quote:
Tako da nije uopste ocigledno koji je od ovih delova 'najbitniji'...

Pa da onda prepustimo samom Ajnstajnu da to malo bolje rastumaci: "I have never imputed to Nature a purpose or a goal, or anything that could be understood as anthropomorphic. What I see in Nature is a magnificent structure that we can comprehend only very imperfectly, and that must fill a thinking person with a feeling of humility. This is a genuinely religious feeling that has nothing to do with mysticism."

Praviti nekakvu vezu izmedju toga da su "stvari uredjene" i da to _mora_ da znaci da ih je "neko uredio" nije nista drugo do "argument from design", koji koriste i pristalice inteligentnog dizajna/kreacionizma. Moze se reci da u svemiru koji bi bio "neuredjen" nekakav inteligentan zivot ne bi ni nastao, niti bi imao priliku da ustanovi da je to tako... tako da je to, logicki, poprilicno vrtenje u krugu.


lepa jesus-blues paralela

lepa jesus-blues paralela
p.s. ovo je bio side-tracking komentar na cokoladnog isusa
kazu da je npr. BB King bio tako dobar zato sto je patio od dijabeticne polineuropatije=osecaj paljenja prstiju.
What was the story behind "Chocholate Jesus Man"?


Prastara potreba za

Prastara potreba za religioznoscu je cesto sredstvo za manipulaciju masama. Ako je neko religiozan, to ne znaci da treba da bude slepi sledbenik. Ljudi konzumiraju religiju na razlicite nacine. Neko ocajnicki trpa rukama da napuni prazan stomak, a neko uziva u svakom pazljivo iseckanom zalogaju pokusavajuci da odgonetne misteriju ukusa.

Nazalost, sto je zivot udobniji to je manja covekova potreba da sebi postavlja metafizicka pitanja.


Annie

da li je potreba za religioznošću ili potreba za Smislom?


Wu-che,

Nije li religioznost jedan od nacina traganja za smislom?
Super tema za nedelju u 10 ujutro.


Je l' ima NHS

neku statistiku on suicidial tendencies on sunday ams? I, najvazhnije, koliko to koshta poreskog obveznika, :)?

I meni se svidja ova Van Morrison-Tom Waits dihotomija.


NHS

NHS samo brine da sve bude politicki korektno i cost-beneficial.:)


Metafizika

Ne slažem se sa Vašom tvrdnjom:"...što je život udobniji to je manja čovekova potreba da sebi postavlja metafizička pitanja."
Mislim da je u pitanju generalizacija a i predrasuda.
Moj je stav iz ličnog iskustva.


površno posmatranje dubinskog

pisana reč me je odvazda mamila .tema nije bivala bitna,
ranije ni sadržaj me nije opterećivao, moglo se u
množini pročitanog naići i na poneki tekst koji bi me
isprovocirao na razmišljanje .pazi ovo ; razmišljanje !. iako sam se trudio da čitajući ,sebe odmaram ,a ako nešto zaostane u mraku Glave ,očigledno da vredi ( bar po mojemu nestručnom sudu ).medjutim ,stari se , kriterijumi se manjaju ,valjda zbog ograničenosti pretstojećeg trajanja ,pa se sada trudim da što čitam me nečem i nauči ( ako ne okasnih podebelo ) tjst
da mi isprovocira procese razmišljanja umozgu ( jako dobro
sa senilnost uznapredovalu ) ,a možda me i ponuka da ja o
istom- pročitanom ,pokušam na svoj način razmisliti.otud i
mojih priloga na ovom blogu - uostalom svedoci ste iVi uz
monitor prisutni. verujem da ,kao i ja, pišete bez velikih
literarnih ambicija ,više da "vam prodje vreme" a da ipak tu
"prolaznost" pribeležimo.nek traje . . . dok traje, no vazda
imajući na umu da je ljudsko "pisanije" mozda više nego ma
koja druga umetnost , personalno.nije loše imati na umu ono
što pribeleži + g Leovac ,kritičar:
"da je svaki (značajan) pisac svojim delom veoma osoben ,
tako različit od ostalih.ako je sličan ,ako je u senci nekog
svog prethodnika ili savremenika, nije isti kao taj neko drugi.
po nekom otklonu, po izvesnoj deklinaciji ,taj sledbenik ( ili
čak i epigon ) ipak je različit i karakterističan kao sledbenik."
da pomenem i ono gde Hegel citira Getea koji je rekao:
"ono što je izgradjeno stalno se opet pretvara u materijal ,a
materija koja je obradjena ,koja ima formu ,ponovo je materija
za neku novu formu".
i + Niče dotaknu pomenutu temu mišlju,"svaki pocetak je tek drugi momenat"
ustvari niko nije tako autonoman, tako personalan, da nema
svoje preteče ,da ne preuzima bar semena tradicije a i savre-
menosti.ja bih na to dodao: kao ringe ringe raja - vazda se hodi ukrug.stoga, pišimo po monitoru , piiiišimo.
posebno ako su u pitanju . . . . o religiji teme.


Pa hajde da onda i nesto

Pa hajde da onda i nesto napisem.

Jos dok sam bio klinac ljetne skolske raspuste sam cesto provodio pola na moru, a drugu polovicu na selu kod bake.
Selo i dani provedeni u igri po obliznjim sumarcima su mi nekako ostali u lepoj uspomeni, te sam i kasnije nastavio da redovno dolazim. Priroda i lepota koju ti ona pruza je jedan od razloga za moje posete, dok je drugi ljudi i dogadjaji vezani za njih koji su se cesto prepricavali u idilicnim seoskim vecerima.

Elem u tom istom bezimenom selu je ziveo i vredno radio i cika Milan. Kuca mu je bila usamljena na obliznjem brdascu sa malom basticom ispred i sljivikom sa zadnje strane kuce. Imao je i nesto stoke kao i nekoliko hektara zemlje zasadjene kukuruzom od cega je i ziveo. Pamtim da je redovno isao u crkvu i da je na slavu uvek pozivao sve komsije u selu.

Jednog leta, tek sto sam stigao na selo, rano u jutro probudi me razgovor zena koje su dosle na kafu kod moje babe. Dok sam se izlezavao na krevetu udisuci svez miris seoskog vazduha koji je ulazio, mesajuci se sa mirisom razgranate tresnje, kroz sirom otvoren prozor, pokusavao sam da svatim o cemu to one tako glasno raspravljaju.
-Ma juce ga ja vidila svojim rodjenim ocima, dabogda obnevidila ako lazem,kako je prolazeci pokraj crkve gadljivo pljunuo na nju- govorio je jedan zvonak zenski glas, nadjacavajuci ostale glasove.
-Takav ti je on otkako mu je umrla zena, pokojna Andja, bog da joj dusu prosti- nagadjao je drugi glas.
"O kome li to ove tracaju", pitao sam se, "opet su nasle nekog da ogovaraju- babe nemaju drugog posla".
Ustanem iz kreveta, obucem farmerice, uzmem peskir i cetkicu za zube iz jos neotpakovane torbe i krenem u kupatilo da se umijem.
- Dobro jutro, ima li soljica kafe za mene- pozelim im u prolazu do kupatila.
Kasnije uz kafu sam saznao o kome se to radi.
-Ma onaj Milan, znas onaj sto ima kucu vise nas na onome bregu, e on ti je oterao popa Vasilija sa vrata, psujuci i njega i crkvu..skroz pobenavio otkako mu zena umrla- izvesti me baba iz prve ruke.
-Bas cu jos danas da svratim do njega, da vidim sta se to desava, rekoh, on meni uvek izgledao ko dobar covek.

Tog istog popodneva zaputim se ja ka kucici na brezuljku, koja je jos uvek izgledala kao i pre, ako jos ne i lepse nego pre, i zateknem cika Milana kako ceprka nesto oko baste tiho pevuseci sebi nesto u nedra.
Kad me video siroko se nasmejao od srece i cvrsto me zagrlio pozivajuci me radosno u kucu.
Gledam cika Milana, ne izgleda mi kao neko ko je pobenavio, kako rekose one zene na celu sa mojom babom, nego naprotiv nekako srecniji, radosniji, kao neko ko se oslobodio teskog tereta koje je nosio sve ove godine zivota.
- Cujem cika Milane, prica se u selu da si se odrekao crkve, boga,zapitah ga prihvatajuci ponudjenu casicu rakije koju mi je u medjuvremenu nasuo.
Odgovor koji je usledio necu nikada zaboraviti.
-Moj sine..kad bog nije davo...ono sto sam ja hteo, zar da bude pravo ono sto sam ja hteo? Ako je sve pravo ono sto je on hteo,onda je sve krivo ono sto sam ja hteo...e zato smo se razisli.


Odnos

U kakvom su odnosu stavovi koje iznosi Sam Haris prema idejama i shvatanjima Hane Arent? Pitam bez ikakve zelje za provokacijom, nisam procitao Harisa (nakon vase kritike nemam preteranu zelju za tim), niti sam procitao Izvore totalitarizma, mada iskreno zelim, ali mi kao nekome ko svet posmatra sa strane, pa zbog toga ima relativnu slobodu, religija zajedno sa antisemitizmom, imperijalizmom i totalitarizmom cini tu paklenu cetvorku, ta savremena cetiri jahaca Apokalipse. Da ne bude da banalizujem, ove cetiri pojave, tj. ideje se ne mogu analizirati istovetnim orudjima, ali su pristutne zajedno i zajedno oblikuju drustvo.