2013-02-28 18:53:30
Filozofija| Istorija| Politika

POREKLO SUKOBA

Nikola Jovanović RSS / 28.02.2013. u 19:53
 
U svojoj poslednjoj kolumni u jednom našem dnevnom listu, pokušao sam da na kratak način osvetlim suštinu američke politike na Balkanu. Drago mi je što je tekst izazvao brojne komentare, budući da je osnovna namena svake kolumne upravo da pokrene debatu, ne da otkrije neku "epohalnu" istinu, koja iz nekog razloga nije poznata nikome, osim samom autoru. Naglašavam da ukazivanjem na strukturne razloge američke i evropske intervencije na Balkanu, nisam abolirao domaće političare za nedaće i traume koje su nas zadesile. Nesumnjivo, odgovornost za nemar prema ljudskom životu, bahatost prema građanima i nepoznavanje sveta u kome je Balkan samo mali deo slagalice, leži na njima. Međutim, kolumna se nije bavila tim delom objašnjenja uzroka i ishoda sukoba. Ako želimo da proniknemo u suštinu nekih događaja i predosetimo budućnost, moramo uvek "zagrebati" dublje od novinskih naslova, izjava političara i trenutnih emocija.
 
2015-01-21 13:07:33
Društvo| Planeta| Politika| Region| Religija

EVROPA I ISLAM

Nikola Jovanović RSS / 21.01.2015. u 14:07

Atentati, kao na Charlie Hebdo, nisu izolovane pojave, već deo šire slike o sudaranju kultura, ali i geopolitičkih interesa u Mediteranu. Borba za prevlast u Mediteranu vodi se hiljadama godina, nova epizoda počinje pred našim očima. Gde je u svemu tome Srbija?

 

Većinu stvari u međunarodnim odnosima nije lako predvideti, ali postoje trendovi čiji se ishod već danas može prepoznati. Sa sigurnošću tako možemo tvrditi da će Turska u neposrednoj budućnost vanredno jačati i da će njen uticaj na Balkanu biti sve vidljiviji, već od 2015. godine.

 

Pre nekoliko dana pokusao sam, u kolumni u jednom našem dnevnom listu, da uporedim situaciju u Srbiji danas i pre sto godina, inspirisan stogodišnjicom izbijanja Prvog svetskog rata, koji u našem kolektivnom sećanju, nacionalnom identitetu i istorijskoj nauci ima posebno mesto. Dodatnu inspiraciju pronašao sam u činjenici da Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj organizuje dvodnevnu međunarodnu konferenciju posvećenu ovoj godišnjici, sa idejom da prvog dana eminentni evropski istoričari razmotre prave uzroke Velikog rata, a da drugog dana istaknuti pojedinci iz celog sveta razmene mišljenje o razvoju događaja u najznačajnijim amfiteatrima u savremenim međunarodnim odnosima. Program i način registrovanja za ovaj događaj može naći na ovom linku http://sr.cirsd.org/conference-container/about.aspx a ja sa vama ovde delim pomenuti tekst, koji postavlja pitanje o tome gde plovi naš brod i da li smo u stanju da nađemo adekvatne odgovore na izazove vremena, kao što je to uradila naša "zlatna" generacija u periodu 1903-1918.

 

Iscrpljujući se komentarisanjem dnevnih događaja i praćenjem isključivo "stranačke" politike, često gubimo širu sliku iz vida, kao i zakone geopolitike koji mnogo više utiču na naše živote nego izjave stranačkih prvaka, protokolarne ministarske deklaracije ili floskule stranih amabasadora. Ovaj tekst je mali i skroman pokušaj da se uvide neki sadašnji i budući trendovi na Balkanu, koji će uticati na naše sudbine i sudbine naše dece.

 

Zašto već tri decenije u našoj zemlji nema ozbiljnog privrednog rasta? Zašto, uprkos javnom dugu od čak 70% bruto domaćeg proizvoda (BDP), nemamo izgrađenu osnovnu infrastrukturu? Gde je to pravo malo bogatstvo koje smo pozajmljivali od 2008. godine otišlo? Kako to da u zemlji koja se uvek odlikovala kvalitetnom metalskom, namenskom i prehrambrenom industrijom, nezaposlenost prelazi 30%? Da li nam je sudbina da (jednom) nakon (uspešne) fiskalne konsolidacije nastavimo da životarimo na nekom evropskom minimumu, bez perspektive da će naša deca živeti bolje od nas?

Dragi prijatelji, prenosim tekst koji sam originalno napisao za Politiku, ne sa pretenzijom da znam neke velike istine koje drugi ne znaju, niti da bih ponudio gotova rešenja, već samo da bih pokušao da dam doprinos javnoj debati o najvažnijim društvenim pitanjima.

 

Šta će se dešavati sa EU u narednih 5 godina, kako će se taj razvoj događaja odraziti na naš region i Srbiju, da li imamo nečem dobrom da se nadamo do kraja ove decenije...Kačim svoj autorski tekst u prošlom broju NIN-a, budući da ga nije bilo moguće pročitati online za one koji nisu pretplatnici.

 

Imajući u vidu dve sistemske prepreke, slabosti društvenih elita i kontraproduktivno delovanje spoljnopolitičkog faktora, postavlja se pitanje šta danas činiti na racionalnom i interesnom unapređenju regionalne saradnje.

 

Centar za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD) pokreće od 16. juna na svojoj internet stranici „VIP kolumnu o održivom razvoju jugoistočne Evrope“, rubriku o razvojnim šansama Srbije i regiona, koje se pružaju u okviru koncepta održivog razvoja.

 U većini zemalja u razvoju ili u tranziciji, često se misli da će brži privredni rast sam po sebi ostvarivati ključne razvojne ciljeve, što je naprosto netačno. Krenimo od osnovnog pojma.

 

U poslednjih nekoliko godina na međunarodnoj sceni dolazi do promena u glavnim ekonomskim i trgovinskim šablonima. Ove promene mogu za Balkan i Srbiju predstavljati – ničim izazvanu – istinsku razvojnu šansu, to jest mogućnost da se sa margine pomerimo bliže središtu međunarodnih trgovačkih, tehnoloških i finansijskih tokova. 

 

Nikola Jovanović

Nikola Jovanović
Datum rоđenja:  - Pol:  Muški Član od:  30.01.2013 VIP izbora:  9 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana