Dok se za doktorski rad mlađanog nam doktora nauka na visokoj državnoj funkciji još uvek tačno ne zna koliko ima poglavlja i stranica, da li je doslovni ili je samo mozaički plagijat, da li pored teorijskih razmatranja obuhvata i empirijska istraživanja i to na uzorku od celih 200 ispitanika (ujedno i svedoka da rad nije prepisan), da li je i kako koristio metodu multipla multivarijacione regresione analize, te kako je rešio problem heteroskedastičnosti ukoliko je narušena pretpostavka o nepromenjivosti varijanse slučajnih varijabli u linearnom regresijskom modelu, dotle njegov mentor, inače rektor jednog poznatog i uglednog beogradskog univerziteta, ima znatno banalniji problem – njegov doktorski rad, diplomu i sve podatke u vezi sa istim, nesavesni, a verovatno i pripiti, službenici u Londonu, Velika Britanija, negde su zagubili.
Posle tri godine i 25 osvojenih turnira, od čega šest Gren slem titula, među kojima je i Novakov prvi Rolan Garos, Boris Beker i Novak Đoković okončali su saradnju. Teniski svet i jeste i nije iznenađen. Već nekoliko meseci taj prekid se iza brda valjao i naslućivao. Zašto?
Danilo Kiš je stalno razmišljao o tome kako da pisac bude izbavljen od politike. Mučilo ga je to što kao srpski pisac uvek treba da se bavi politikom, što mu se nije sviđalo, iznosi detalje Ilma Rakuza iz svoje prepiske sa Kišom. Ilma je i sama pisac i prevodilac Kišovih dela na nemački jezik.
Ne misle svi pisci kao što je razmišljao Danilo Kiš. Mnogi, ne samo da ne žele da budu izbavljeni, već u politiku svojevoljno srljaju.
Odnos pisca i politike je višeslojan.
Politika je večna tema književnih dela. Neiscrpno vrelo. Pišući
Prvi
Srbi i Srpkinje su, u skaldu sa srpskom tradicijom, i ovu novu 2019. godinu dočekali u svojim domovima kraj bogatih trpeza uz srpska nacionala jela i srpsku šljivovicu, kao i na trgovima srpskih gradova, a oni sa dubljim džepom u srpskim restoranima uživajući u srpskim specijalitetima i srpskim trubačima.
Od kada je crkveni julijanski kalendar postao i zvanični državni kalendar, u Srbiji je dozvoljen samo jedan doček nove godine, čime je definitivno ukinuta podela na dve Srbije.
Tačno u ponoć, predsednik Republike se obratio
Srbija je sebe i svoju istoriju, od 1918. godine, pa do pred kraj 20. veka, ugradila u Jugoslaviju. O tom periodu napisana je čitava jedna književnost, ali sve te knjige govore prvenstveno o Jugoslaviji, a tek onda i o Srbiji.
Kada bi se kojim slučajem Stevan Jakovljević po drugi put pojavio među Srbima, kao onomad, kod Radoja, Marko Kraljević, da li bi napisao nastavak Srpske trilogije? Kako bi izgledala četvrta knjiga?
Zamišljena četvrta knjiga srpske trilogije mogla bi da nosi naslov Devetstoosamdesetisedma. Te godine počela je
Obrazi mitroplolita Amfilohija i episkopa Grigorija nisu se pravo ni osušili posle poljubca kojim su overili svoje izmirenje na sv. Nikolu u manastiru Tvrdoš, a nacija strepi od novog sukoba. Ovog puta u drugoj instituciji u rangu onih u koje Srbi imaju najviše poverenja. Prva je, kao što zanamo Crkva, a druga je Vojska.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Ponoš nije došao na novogodišnji koktel koji je priredio ministar odbrane Šutanovac. Da je na tom koktelu vrhovni komandant Tadić izvršio prozivku i komandovaao "Na parove razbrojs!" videlo bi se da nije
Umjesto da kose i plaste ljudi će kopati svude, de treba i de ne treba a te će sile biti svude oko njih, samo što neće umijeti da zbori i da im kazuje: «Daj, uzmite me, zar ne vidite da sam tuj, svude oko vas.» Tek poslje mnogo ljeta, ljudi će se sjetiti ove sile prave, pa će vidjeti kakvu su ludost činjeli sa tijem svojim rupetinama. Biće te sile i u samim ljudima, ali će proći podosta vremena da je oni doznaju i upotrebe... Kad se to bude zgodilo, ljudi će se kajati što to prije nijesu doznali, jerbo je to doznanje sasvijem prosto. (Mitar Tarabić, Kremane, 1829-1899).
U anketi sportske redakcije BBC na temu ko će biti pobednik finala Vimbldona, Mari ili Đoković, od 16 poznatih svetskih tenisera i sportskih komentatora čak 12 je tipovalo na Marija, svega trojica na Đokovića, a Navratilova je ostala uzdržana.
U šturom i lapidarnom saopštenju sa svoje 18. Sednice, održane 27.09.2012.g. Ustavni sud Republike Srbije je, u svega desetak redova, stavio tačku na sve pravne rasprave i polemike o tome da li je četnički ravnogorski pokret antifašistički i oslobodilački ili nije. Prema nalazima Ustavnog suda, nije.