2009-06-14 18:51:57

Sava Blagojev

gorran2 RSS / 14.06.2009. u 19:51

Sava (Blagoja) Kovačević

200px-Nh_kovacevic_sava.jpg

Napomene iz biografije:

Rođen je 25. januara 1905. godine u selu Nudolu kod Grahova u Crnoj Gori u siromašnoj seljačkoj porodici

Tri razreda osnovne škole završio je u susednom selu Zaslapu. Zatim tipična sudbina onog koji je već rođenjem lišen bilo kakve perspektive - sudbina siromašnog nadničara: rad u polju, rad na pilani, rad u rudniku Trepča...

Sasvim logično, očekivano i konsekventno, učlanio se i postao aktivan u radničkom pokretu. Zaposlio se u Beogradu, jedno vreme kao grafički radnik, zatim kao građevinac, ali je zbog članstva u KPJ proteran iz Beograda u mesto rođenja.

Nakon velike provale partijske organizacije u Crnoj Gori 1936, uspeo je da izbegne hapšenje i 9 meseci proveo je u ilegali, krijući se od žandarma.

Zatim je uhapšen, oslobođen na sudu, pa ponovo uhapšen 1940, i ponovo pušten.

 

1. Znanje i anti-znanje

Jugoslavija je u WW2 bila pozornica važnih, dramatičnih i uzbudljivih događaja. Zbog toga nije neobično što se o tome mnogu pisalo - i kod nas, i u inostranstvu. Pisano je sa raznih aspekata, mnogi događaji osvetljeni su sa mnogo strana. Taj interes začudo nije posustao - naprotiv, čini se da se u poslednjih 20 godina čak pojačao.
Tu se sad susrećemo sa paradoksom. Uprkos ovako živom interesovanju i intenzivnom, naročito publicističkom radu, opšte znanje o WW2 u Jugoslaviji vrlo je loše.
Naročito o najopštijim okvirima i pojmovima, odnosno na makroplanu.
Delom je to posledica zaista velike složenosti. Ipak, većim delom je do toga došlo usled ideologiziranja, zloupotrebe i falsifikovanja. Ma koliko bio ogroman rad uložen u osvetljavanje ovih zbivanja, ništa manji nije rad uložen protiv toga. Iz raznih shvatljivih razloga, on je nailazio na zahvalnu i brojnu publiku. Pitanje istorije shvata se kao pitanje identiteta. Postoji pritisak da se ono što smo danas, odbrani i glorifikuje i kroz prošlost. Da parafraziram Kunderu, čovek najviše energije utroši, ne na zasnivanje budućnosti, nego na pokušaje da promeni vlastitu prošlost.
Ne nameravam ovde da jurim i pobijam brojne raznorazne fantazije. Cilj mi je uspostavljanje jednog broja jednostavnih osnovnih pojmova koji sačinjavaju opšti okvir.

2. Pitanje rata

Da li je bilo svetskog rata u Jugoslaviji, ili je sve to bilo samo međusobno klanje, dok su okupatori uglavnom gledali sa strane?
Osim šireg, sociološkog, rat ima i uže, vojničko značenje, u smislu neposrednog vođenja ratnih operacija, angažovanih snaga i zahvaćenih teritorija. U ovom, užem smislu, treba uspostaviti razliku između rata i okupacije.

 
2009-09-16 21:16:41

Mi smo Čičini, Čiča je naš

gorran2 RSS / 16.09.2009. u 22:16

1--Draza-foto-XXXX.jpgMoj prijatelj za svoj ofis svakog jutra nabavlja sve dnevne novine. Juče sam svratio kod njega na kafu, i uzeo da listam "najstariji dnevni list na Balkanu". Posle pet minuta, shvatio sam da nešto nije u redu.

"Druže, dobio si defektan primerak Politike - ne mogu da nađem čiča-Dražinu sliku", rekao sam mu.

Pogleda i on - stvarno nema! Ali čudo nije dugo trajalo - eto našeg mapeta danas na naslovnoj :-)

Negde ovih dana biće valjda godišnjica od kako traje ova kampanja, i od kako nas mila njuška "prvog gerilca" gleda sa naslovnih strana, zaskače iz televizora na dnevnoj bazi, od kako nam institucije minuciozno režiraju napetu dramu:

Konačno pojavljivanje čiča-Draže!

Čiča-Draža po drugi put među Srbima!

 
2009-09-01 12:52:09

Veliki zaplet i veliki rasplet

gorran2 RSS / 01.09.2009. u 13:52

Trostruka godišnjica:
1. IX 1944. Mihailović je proglasio opštu mobilizaciju koja je odvela u smrt preko 20.000 mladića iz Srbije. I to ratujući na strani Nemaca.
1. IX 1944. Hitler je naredio Armijskoj grupi "E" iz Grčke da evakuiše Grčku i angažuje se na teritoriji Jugoslavije.
1. IX 1944. stupila je na snagu tzv. "septembarska amnestija" koju je proglasio maršal Tito i koja je ohrabrila desetine hiljada domobrana i četnika koji nisu bili neposredno odgovorni za zločine da stupe u NOVJ.
Evropa:
Nakon opsežne operacije "Bagration" kojom je Crvena armija izašla na Vislu, Nemci su u avgustu 1944. uspeli da stabilizuju Istočni front. Saveznici su se u junu konačno iskrcali na zapadu, i do septembra oslobodili Francusku, nakon čega se i taj front privremeno stabilizovao. Front u Italiji nije imao uslova za ofanzivni razmah.
Težište akcije prešlo je na krajnji jug Istočnog fronta, u Moldaviju. Nakon sjajnog uspeha Jaško-Kišinjevske operacije Crvene armije u drugoj polovini avgusta 1944, ovo ratno poprište za samo nekoliko nedelja rasplamsaće se u 1.000 km dubok i 1.000 km širok ratni požar, i otvoriti veliku rupu u odbrambenom sistemu Hitlerovog rajha.

 
2009-10-02 22:01:03

40 dana tuzlanske slobode

gorran2 RSS / 02.10.2009. u 23:01

Danas, 2. oktobra je praznik u Tuzli. Ćapilo generala!

Nažalost, opet nije Mladić. Niti smo iskopali Dražu (a i sumnjam da bi Tuzla slavila).

Samo oficir tzv "hrvatskog domobranstva", general Redl. Zarobljen je na današnji dan pre 66 godina u Tuzli. Zajedno sa još 2.173 vojnika, podoficira i oficira, dok je poginulo ili ranjeno 635 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika i oficira.

Na današnji dan pre 66 godina, 2. oktobra 1943, Tuzla je oslobođena nakon borbi koje su trajale 4 noći i tri dana. Snage NOVJ od oko 1800 ljudi savladale su 4.000 ljudi jak neprijateljski garnizon. Od izuzetnog značaja za ishod bile su i borbe na zaštiti prilaznih pravaca. protiv snaga NDH i Nemaca koje su pokušavale da se iz Brčkog i Doboja probiju u Tuzlu. Borba protiv nemačke borbene grupe "Fišer" trajala je do 7. oktobra, a Nemci su u jednom trenutku uspeli da se probiju do pred samu Tuzlu.

20146.jpgPrva tuzlanska sloboda trajala je 40 dana - 11. novembra 1943. Nemci su je ponovo zauzeli. (Na slici nemačka motorizacija pred zgradom sa koje još nisu uklonjene parole.)

 
2009-06-18 17:11:09

Pero Tomov

gorran2 RSS / 18.06.2009. u 18:11

20375.jpg

Ćetković Toma Petar, 1907-1943, kapetan kraljevske jugoslovenske vojske u aprilskom ratu, u NOB od 13. VII 1941, prvi komandant Prvog (Lovćenskog) bataljona Prve proleterske, zatim komandant Prve dalmatinske brigade, poginuo u Nevesinjskom polju 28. III 1943, kao komandant Treće udarne divizije NOVJ.

 
2009-09-26 13:39:15

Fašizam naš svagdašnji

gorran2 RSS / 26.09.2009. u 14:39

(Banjaluka i fašizam, drugi deo)

Nismo imali sreće.

Tu ćemo se svi složiti Smile-tpvgames.gif.

Ali nije samo to. Ne samo to da smo grešili. Ne ni samo to da su drugi grešili na nama. Ne samo da smo obogaljeni, osiromašeni, opustošeni.

Ne. Zasejani smo zlom. Seme zla, seme fašizma, inokulirano je u naše biće, i, hvala na pitanju, lepo napreduje. I u Banjaluci, i u Splitu... I u srcu Beograda.Pitam se, kakva će biti sledeća žetva.

Jugoslavija je, s jedne strane, nastala i shvaćena kao maksimalno proširenje Srbije.
S druge strane, kao varijanta maglovite ideje o oslobođenju.
Većina nije marila - zanimala se za konkretne probleme. Ali, u povoljnim okolnostima, za nesreću je dovoljna manjina.

 
2009-08-22 10:26:56

Treća krajiška

gorran2 RSS / 22.08.2009. u 11:26

Formirana je na današnji dan pre 67 godina.10853.jpg

(na slici Jelka Bulajić i Dragica Kačar, borci 3. krajiške brigade.)

 

 

"...po naredbi Operativnog štaba za Bosansku krajinu i u saglasnosti Vrhovnog štaba NOV i POJ, 22. avgusta 1942. u s. Kamenici kod Drvara formira se 3. krajiška narodnooslobodilačka brigada. U njen sastav najprije ulaze Drvarski i Petrovački, a 22. oktobra iste godine i samostalni bataljon "Zdravko Čelar" - kao njen treći bataljon. Neposredno poslije toga od dijelova ova tri dobro naoružana i brojno jaka bataljona formira se i njen četvrti bataljon.* Borački i rukovodeći sastav brigade sačinjavaju: u borbama prekaljeni fabrički radnici Drvara, zatim sezonski radnici Drvara i Petrovca, koji su radili širom Jugoslavije; školska omladina i seljaci iz okoline Drvara i Petrovca, a manji broj i iz susjednih općina; borci koji su došli iz Dalmacije i do tada se već borili u jedinicama 5. krajiškog odreda.

 
2009-10-03 21:34:19

1829 nepovratnih veza

gorran2 RSS / 03.10.2009. u 22:34

M_MaliIz02_Big.jpg

Šta povezuje ove dve slike?

20470.jpg

Ovo je priča o tome kako je Vilma Dunatov sa mesta na slici 1 dospela do mesta na slici 2, zajedno sa sotoinjak svojih meštana. I kako je kaštelanka Ivanka Vrtlar naučila neke tajne ishrane u prirodi. I još nekim uzgrednim stvarima.

 
2009-09-09 08:49:58

Sedamnaest uzbudljivih dana slobodnog Splita

gorran2 RSS / 09.09.2009. u 09:49

20136.jpgPogled sa Klis-Grla na tvrđavu Klis i na Split. Narodna poslovica kaže: Teško Klisu, e je na kamenu. I kamenu, e je Klis na njemu.

Avgust 1943. Italija očigledno ispada iz rata. Počinje višefazna šestomesečna nemačka operacija zaposedanja Jadranske obale (počinje Operacijom Achse). Počinje operacija koja ima izraženu vremensku i prostornu dimenziju. Obala je resurs, linija fronta, veza sa svetom, strateška pozicija. Počinje trka. S jedne strane, Druga oklopna armija. S druge, NOVJ. U sredini - u prvom trenutku - masa zbunjene italijanske vojske, i gomila njihove dragocene opreme.

 

gorran2

gorran2
Datum rоđenja:  - Pol:  - Član od:  15.07.2008 VIP izbora:  33 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana