2009-02-17 13:42:54

Radujem se svakom novom danu

Milutin Milošević RSS / 17.02.2009. u 14:42

Svaki trenutak života je raskršće na kome se donose odluke. Meni je skautski duh dao pravi odgovor: odlučio sam se za život! 

Najstariji učesnik poslednjeg 21. Svetskog skautskog džemborija, održanog avgusta 2007. godine u Hajlands Parku, istočno od Londona, bio je Miloš Miović, iz Slovenije. Tada devedesetšestogodišnjak, Miloš je insistirao da spava u sopstvenom šatoru i da ima posao. Radio je na prijemu u šator Zveze tabornivkov Slovenije, gde je veselo i energično dočekivao goste i vodio ih kroz izložbu o taborništvu u Sloveniji. 

Eidan Džons, rukovodilac Džemborija, posetio je Miloša koji je bio posebna atrakcija ove smotre. Prilikom posete, pitao ga je planira li da učestvuje na narednom Džemboriju, 2011. godine u Švedskoj. Miloš mu je jednostavno odgovorio: "Ne gubim nadu, ali ako me nešto spreči da odem u Švedsku, učestvovaću na onom sledećem".

 
2009-02-15 23:26:46

Dobar obrok je kao ljubav

Milutin Milošević RSS / 16.02.2009. u 00:26

BistroiPariza03.jpg

Pariz dočekuje goste velikim brojem ugostiteljskih objekata svakojake vrste i namene. Možda im je svima karakteristično da je hrana odlična, dok je osoblje uslužno, simpatično, otvoreno i nasmejano. Putujući raznim avio kompanijama prethodnih meseci, naišao sam na dva članka o Pariskim kafanama. Poslušao sam neke od tih saveta, a ponešto i sam istraživao tokom jednog kratkog vikenda u gradu svetlosti i romantike. 

Uz Libansku i Kinesku, Francuska kuhinja je na najvećoj ceni u svetu zbog svog stila, svežine namirnica, prirodnih ukusa i rafiniranih a često veoma složenih kulinarskih zahvata. U razvojenom svetu stvarno nema premca. I sama reč kizin (cuisine), koja se u medjunarondih okvirima koristi za kuhinju, francuskog je porekla. Mada svaki Francuz ili Francuskinja nije majstor u pripremi jela, dobar obrok je jedna od najvažnijih stvari u Francuskoj, kojoj je posvećen veliki deo dana, puno razmišljanja, razgovora, pripreme i konačno uživanja. 

Kristian Mijo, jedan od osnivača kultnog kulinarskog vodiča kroz Pariz GaultMilau još davne 1960. godine, kaže da za njega jelo treba da bude kao ljubav: fina i laka. Sve počinje za stolom: ljubav, politika, poslovi. Dobro jelo vas može navesti da zaboravite na ceo svet. I u vremena koja nisu ruzičasta, restorani su puni, pogotovo oni koji će vam kvalitetom vratiti svaku plaćenu paru.

 
2009-02-09 21:55:12

Dijamanti su večiti

Milutin Milošević RSS / 09.02.2009. u 22:55

060923Antwerp02.jpg 

Mada u ilovači, glibu ili kanalima grada nikada nije pronadjen nijedan dragi kamen (osim onih izgubljenih), Antverpen je bio i ostao grad dijamanata. Na ovdašnjoj berzi dijamanata svakodnevne transakcije ugovara nekih 1.500 prodavaca. Kroz njihove ruke prodje barem 80% neobrađenih dijamanata pronađenih svud po svetu i 50% obrađenih. Procenjuje se da im je vrednost oko 16 miliona dolara. U isto vreme, 4.000 ljudi radi u industriji sečenja dijamanata. Antverpen sa punim pravom može da potvrdi: dijamanti su večiti

 
2009-02-07 12:04:07

Ulica Pelikana

Milutin Milošević RSS / 07.02.2009. u 13:04

060618Antwerp3_2.jpg 

Ako izadjete iz Glavne železničke stanice u Antverpenu i skrenete u ulicu koja sa leve strane ide pored pruge, naići ćete se u Ulici pelikana (Pelikaan straat). Tu ćete se sresti sa dve specifične zanimljivosti ovog grada. Najpre, ispod lukova koji drže prugu na desetak metara iznad ulice, smestio se niz juvelirskih radnji. Tako ćete, ako niste dovoljno pročitali o gradu koga sa pravom smatraju lepšim od Brisela (što uopšte nije teško), saznati da je Antverpen odavno svetski centar obrade i prodaje dijamanata. Sa druge strane, dok izbrojite do 10 sigurno ćete videti čoveka u crnom mantilu do ispod kolena sa šeširom. Da, Antverpen je jedno od retkih mesta u kojima još možete videti tradicionalnu zajednicu Hasidskih jevreja, koja održava način života na način na koji su živeli još u 17. i 18. veku u zemljama Istočne Evrope. 

Dolazeći u Antverpen na skautske sastanke, odsedao sam u skautskom hostelu koji je tik uz Ulicu Pelikana i ostajao iznenadjen i zainteresovan za intrigantne osobe u naizgled smešnjim odelima koje danonoćno tuda prolaze. 

 
2009-01-29 22:56:26

Jutro posle

Milutin Milošević RSS / 29.01.2009. u 23:56

Glavobolja1.jpg

Glava kao bubanj, češljaš se kao da kosiš livadu. Unutra zuji, škripi, kuva, pišti. Oči čkilje, svako jače svetlo ih zatvara. Usta suva, ispucala. U njima ukus kao da si jeo pokvarena govna. Stomak krklja, klokoće, pušta gasove na obe strane. Mišići obamrli, pokreti usporeni. Soba đuska tvist, krevet glumi šajku na otvorenom moru. Ukućani izlaze i pre nego što uđu, što zbog otužnog vazduh, što od vašeg izgleda. 

Dijagnoza: mamurluk. Koji lek uzeti?

 
2009-01-26 23:23:09

Korina i Janik

Milutin Milošević RSS / 27.01.2009. u 00:23

080330Picknmix12.jpg 

Korina ima 35 godina. Pravnica je i novinarka, tako da trenutno radi dva posla: pored rada u odeljenju Ministarstva inostranih poslova, novinar je u desku Argauer Cajtunga. Govori nemački, francuski, engleski, grčki i služi se latinskim jezikom. Čita mnogo i brzo; knjige i novine, romane i časopise. Proputovala je Evropu, Aziju, Afriku, Ameriku... Želi da obiđe još mnoge krajeve po svetu, kao i da se vrati na neka omiljena mesta. I, vrlo važno, uvek sa ljudima. 

 
2009-01-21 21:53:32

Tragači za blagom

Milutin Milošević RSS / 21.01.2009. u 22:53

Gold-Panning.jpg

 

Na ideju da tragamo za dragocenostima došli smo od iskonske težnje čoveka da nešto traži. Ushićenje otkrića! Detektor je pomagalo, ali nas je vodilo njuškanje. Ja sam, za razliku od burazera, bio vrlo metodičan. Sate sam provodio u arheološkoj biblioteci. Vikende sam provodio nad knjigama. Tu sam mogao da konsultujem RIC (Roman Imperial Coinge) - knjiga u 10 tomova, ogromnih, veličine A2, sa svim svim rimskim novčićima. To je najbolja referentgna knjiga numizmatike. Konsultovao sam i časopis "Genava" (staro ime za Ženevu), gde su opisivana sva arheološka nalazišta. 

Prazneći Ženevske parkove, za oko 3 godine našli smo nekih 10.000 franaka u kovanicama, i od prilike 1.000 u kovanicama radjenim pre 1968. godine. Te godine je promenjena legura. Dodato je puno gvožđa (pre je preovladao nikal, a za vreme rata je vrednost nikla bila veća nego vrednost novca). Taj novac uopšte ne oksidira, bio je još sjajan. Njegova numizmatička vrednost je bila zanimljiva. Našli smo oko 300 - 400 grama zlata i 2 kilograma srebra. Sve za 3 godine. Sve sam dao burazeru. Meni nije trebalo. Samo mi je sve bilo zanimljivo. Dešavalo nam se da nadjemo po 100 franaka na dan.

 
2009-01-19 00:23:46

Na Bogojavljensku noć

Milutin Milošević RSS / 19.01.2009. u 01:23

19. januar 1995. godine

6 sati ujutro

 

- Šile, ti si?

- Da, ko je to?

- Ubili su mog Srđana.

 

Zaprijatelja.jpg

 
2009-01-17 14:12:18

Nafta

Milutin Milošević RSS / 17.01.2009. u 15:12

Pelinkovac sam počeo da pijem u Vojsci. Mislim: u JeNeA. Posle iscrpljujuće obuke na kojoj sam čak zadobio naprsnuće trtične kosti, što je rezultovalo nepravilnim sedenjem pa samim tim i posebnim problemima vezanim za digestivni trakt (kako lep način da izbegnem da kažem kakve posledice imam), i uz tešku hranu koja je padala na želudac kao kamen, čak je i omiljeno pivo počelo da mi predstavlja problem. Još kako je u Strumici (bugarski: vukojebina, primedba autora) uglavnom služeno Skopsko pivo koje je imalo sasvim drugačiji ukus od tadašnjeg favorita BiPa (nasuprot Prilepskom koje je sjajno pasovalo, ali ga je teško bilo naći), morao sam da pronadjem neko drugo piće za nikad dovoljno dugačke izlaske iz kasarne (mislim: ko je video vojnika koji pije kiselu vodu ili sok?). Kako mi je stomaklija ostala u nedovoljno lepoj uspomeni iz nekih ranijih poduhvata, izbor koji se sam po sebi nametao bio je pelinkovac. Popijem dva komaTa, smirim stomak, zagrejem se u zimskim danima, i veselo nazad u eSeMBe nabijent.

 
2009-01-13 17:02:59

Novokomponovani

Milutin Milošević RSS / 13.01.2009. u 18:02

125040725DebelobrdoSCG.jpg 

Vesele šezdesete i sedamdesete donele su lagodan život, pesmu i opuštanje širokih narodnih masa. Talas roka, koji se sasvim lako primio u tada naprednoj Jugoslaviji, nije zahvatio baš sve slojeve društva. Sećam se da je moja majka još tada sve dugokose rokere zvala "bitlusi" i jedva se mirila činjenicom da su njeni sinovi već u osnovnoj školi imali kose do ramena i ložili se na muziku koja nije baš prijala ušima naviknutim na dalapu i dvojnice. 

Narodna muzika, muzika širokih masa sklonih ćiriličnoj kulturi, do tada je prošla kroz tri glavne faze. Najduže su u sećanju naroda ostali guslarski deseterci. Za njima, sledile su "izvorne narodne pesme", koje su se takođe prenosile usmenim predanjem, uglavnom po prelima. Novi talas činile su starogradske pesme, koje su prve donele "gradski" šmek narodnoj pesmi, pod uticajem modernih vremena. Sve je to bilo nedovoljno da se tradicionalna narodska kultura odupre navali roka. Kao prirodan odgovor, posebno u vreme kada se sa sela masovno odlazilo u grad, noseći sa sobom specifičnu kulturu i običaje, pojavile su se novokomponovane narodne pesme.

 

Milutin Milošević

Milutin Milošević
Datum rоđenja:  09.10.1957 Pol:  Muški Član od:  24.03.2007 VIP izbora:  223 RSS RSS Feed Saznajte više o autoru

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana