Lider G17 Mlađan Dinkić izašao je u javnost izjavivši da ne može više da podnese ’’kolektivno ludilo’’ inicirano ponašanjem koalicionog partnera u Vladi: DSS-a, odnosno premijera (podržanog SRS-om). Oglasio se i Palma, veoma razboritom analizom trenutnog stanja u Srbiji. I to što Velja, po svemu sudeći, neće u koaliciju na lokalu sa DSS (možda samo ponegde, da ispoštuje starog saborca) a hoće sa pro-evropskim SPO (verovatno u dobrom delu opština u Srbiji) možda nešto govori (brod koji tone valja napustiti!). Stav privrednika, političke i kulturne elite jasno
Crvena vodoravna linija ''određuje'' političke stranke u Srbiji po socio-ekonomskim kriterijumima. S leve strane su intervencionisti (skloni velikom uplitanju države u ekonomski i socijalni aspekt življenja), dok su sa desne strane liberali (čija ekstremna varijanta-libertarijanci smatraju da država treba da obezbedi samo minimum funakcija neophodnih za funkcionisanje društva: pravna država, policija, određene instutucije za zaštitu konkurencije, ugroženih slojeva
Budući da se na ovom i prethodnim svetskim šampionatima u fudbalu pokazalo da veoma dobre ekipe mogu zbog male greške da napuste takmičenje prerano (npr. u osmini finala) modifikacija sistema takmičenja mogla bi da u većoj meri dovede kvalitet do izražaja. Pored toga, čini se da je premalo jakih utakmica, odnosno mečeva posle prve faze. Dajem sledeći predlog:
1. Grupni sistem takmičenja (osam grupa po četiri ekipe) ostaje nepromenjen, ali se umesto dve provoplasirane u drugu fazu tri ekipe. Od većeg značaja postao bi plasman u grupi jer bi se prvo mesto ukrštalo sa trećim
autor teksta: doc. dr Davor Džalto
Izjava Angele Merkel, nemačke kancelarke, od 17. oktobra 2010. o „neuspehu multikulturalizma u Nemačkoj“ naišla je na veliki odjek u svetskoj štampi. Usled niza, što stvarnih što fabrikovanih domaćih događaja i novosti kojima je naša javnost gotovo svakodnevno zatrpana, ova izjava nemačke kancelarke nije naišla na dovoljnu pažnju i detaljniju analizu. A elementata za diskusiju i analizu itekako ima.
Podsećanja radi, Merkel je istakla da u Frankfurtu (na Majni) dvoje od troje dece do pet godina imaju imigrantsko poreklo
Tokom 20. veka prosečno radno vreme opalo je skoro duplo, pre svega zbog dramatičnog rasta produktivnosti, ali i usled pritiska sindikata, kao i progresivnog zakonodavstva. Radna nedelja, u većem delu industrijalizovanog sveta, kontinuirano je padala, na oko četrdeset sati posle Drugog svetskog rata. Već 1926. Henri Ford je počeo da zatvara svoje fabrike automobila subotom i nedeljom. Tri godine kasnije sindikat radnika u proizvodnji odeće u SAD izborio se za petodnevnu radnu nedelju. Federalna vlada SAD ozakonila je 1946. četrdeset-časovnu radnu sedmicu za državne funkcionere, ali
Posle, teške, poslednje decenije 20. veka građani Srbije su sve više zaokupljeni dnevnim ekonomskim temama, koje ''život znače''. Sve je više interesovanja za stopu inflacije, kretanje kursa dinara, veličinu prosečnih zarada i penzija, a u skorije vreme raste zanimanje i za akcije, budući da većina nas očekuje da dobije obećanih 1000 evra od korporatizacije šest velikih državnih preduzeća. Mnogi, naravno, ne mogu da uoče da u mnogim društvenim pojavama leže ekonomski uzroci, dok se, s druge strane, često daje preteran značaj novcu u determinisanju političkih i
Autor: dr Davor Džalto
Pre nekoliko dana Noam Čomski, po mnogima najznačajniji živi intelektualac na svetu, održao je još jedno predavanje na Kolumbija (Columbia) univerzitetu u Njujorku. Tema je, čak i za površne poznavaoce opusa ovog mislioca, bila uobičajena: America and Israel-Palestine: War and Peace.
Iako je većina prisutnih, pretpostavljam, već imala makar okvirnu ideju o tome kako će predavanje izgledati, koje će to biti tačke fokusa kao i konačna poruka, to nije sprečilo više od 500 ljudi da se okupe u Bernard Sali, na Broadway-u, dok je
Politička situacija u Srbiji se zakomplikovala sporenjem u vladajućoj koaliciji glede predsedničkih izbora. Predsednik Srbije je ''presekao'', i raspisao izbore, kada nije imao potvrdu premijera da će posle sednice OUN 19. decembra, u slučaju da se (očekivano) ništa bitnije ne desi, izbori biti sporazumno raspisani 21. decembra.
Istraživanja javnog mnjenja pre ovih događanja davala su solidnu prednost Tadiću u drugom krugu. Međutim, imajući u vidu da je vrlo moguće da DSS (i NS) ne podrži sadašnjeg predsednika Srbije (moguće je da će ''ići'' na pasivan bojkot),