i prvo poglavlje Sage o Peri, Miki i Lazi
Videli smo da je u poslednjih pola veka svaki naftni šok bio je praćen recesijom. U pitanju nije koincidencija, povećane cene nafte utiču negativno utiču na ekonomski rast. Međutim, ovo još uvek ne mora da znači da ključni uzrok ekonomske krize (kojoj tepamo SEKA) leži u skupoj nafti. Zato ćemo da pokušamo da utvrdimo da li postoji veza između potrošnje energije i ekonomskog rasta, preciznije, videćemo da li je rekordni ekonomski rast koji je čovečanstvo ostvarilo u poslednjih stotinjak godina pre svega rezultat eksploatacije fosilnih goriva, među kojima značajno mesto ima nafta. Ako je to zaista tako, onda ne treba da nas čudi što je naš ekonomski sistem toliko osetljiv na naftne šokove.
Sa fizikom sam se, priznajem, odavno posvadjala. Ali mi je istorija stara prijateljica. Imam svoje heroje. Da sam kojim slučajem živela u Beogradu 1. juna 1892, tiskala bih se na železničkoj stanici medju ministrima, profesorima, omladincima, radnicima i seljacima. Gurala bih se sva srećna da ugrabim jedinstvenu priliku i vidim Nikolu Teslu.
Kao reakciju na (još jednu) promociju vetrenjača Vetar “nosi” 1,5 mlrd. EUR ulaganja, ponovo bih postavio pitanje: Da li je zelena energija stvarno 'zelena'?
Evo kako izgleda susret beloglavog supa sa vetrogeneratorom:
Danas posle pazara tout le Karaova (Crna dolina) se okupila u izletištu sela Čomlekči da gleda ljude koji, okupani maslinovim uljem, turaju jedni drugima ruke u kožne gaće iliti, pogađate već, pe(h)livane.
Toplana „Mišeluk" u Novom Sadu, koja može da greje najmanje 5.000 domaćinstava, potpuno je demontirana i odneta tokom ovog leta. Nakon krađe tamo nije ostao ni kamen na kamenu. Šteta iznosi nekoliko miliona evra. Za krađu se saznalo u junu i policija radi na slučaju. Iz Javnog komunalnog preduzeća „Novosadska toplana" saopštili su da su toplanu odneli nepoznati počinioci i da su iz ovog preduzeća podneli nekoliko krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca.
Ovo je vest koju sam našao u "Presu" i uštinuo se..Pomislio da je možda prvoaprilska
Ukoliko posmatramo naftne šokove u poslednjih pola veka, možemo utvrditi da postoji sledeća korelacija: svaki naftni šok biva praćen recesijom. Međutim korelacija ne mora da znači nužno i kauzalitet. Nekakva veza nesumnjivo postoji između naglog porasta cene nafte i ekonomskog usporavanja koje sledi, možda je u pitanju koincidencija ili možda skok cene nafte signalizira recesiju, a pravi uzrok krize zapravo leži negde drugde?
Da bismo ovo utvrdili pogledajmo kakav uticaj pad proizvodnje nafte ima na pad ekonomske aktivnosti. Mehanizam izgleda otprilike ovako (upozorenje - u pitanju je alegorija):
Pera, Mika i Laza žive na ostrvu usred mora. Pera je skuplja suvarke po šumi, Mika lovi ribu, a Laza piše pesme. Svakog dana Pera i Mika (na slici levo) vrše menjažu - drva za ribu, a Laza svakome ponaosob da po jednu pesmu i za uzvrat dobije drva od ribu od Mike. Svaki od njih, nakon menjaže, naloži vatru i večera. Pera i Mika čitaju Lazine pesme, a Laza smišlja nove.
Sirijska opozicija iliti rogovi u vrećama
S kim divaniti?
Oni su objasnili da su međunarodni posmatrači tokom njihove misije bili u stanju da naprave polu-sveobuhvatni (sic!) pregled naoružanih grupa aktivnih u tim oblastima. [naglašavanje moje, uzgred ne znam kako bih drugačije preveo kontradiktornu reč semi-comprehensive, otvoren sam za predloge]
"Sada barem znamo glavne grupe i ko je za njih odgovoran. Istina je da one nemaju jedinstvenu komandu ili jasnu strukturu, ali znamo ključne ljude. Zbog toga verujemo da bi mogli sarađivati sa njima korak po korak," rekli su.
Ovo je bio odgovor Kofia Anana i tadašnjeg šefa tadašnje posmatračke UN misije u Siriji, generala Roberta Muda, na pitanje Bašara el-Asada, (još uvek) predsednika Sirije, "a sa kim ćete pregovarati na drugoj strani?"
Uopšte ceo taj razgovor, koji se desio 9. jula, kako ga je preneo libanski sajt alakhbar je... pa... poučan.
Ok, znam da je danas ultimativna tema dana britanski referendum, ali malo lakih letnjih nota ne može da škodi. Evo i o čemu.
Polovinom juna, takoreći ovih dana, stigao nam je MMF u redovnu inspekciju. Nije nezadovoljan ali misli da cela stvar može brže i bolje. Kad kažem „cela stvar“ mislim na otpuštanja, sužavanja, smanjivanja plata i penzija, brojeva, procenata, statističkih parametara. Znamo da MMF nije institucija koja funkcioniše na čovekoljublju i da ga uglavnom zanima otplata spoljnog duga.
S druge strane mi sve obećavamo, a unapred znamo da ćemo