2010-03-13 10:32:24

ZA OKRUGLIM STOLOM 2

Nebojša Milikić RSS / 13.03.2010. u 11:32

Imaćete razumevanja da kao učesnik okruglog stola ne smem da budem potpuno subjektivan i da moram ponešto i tačno da prenesem. U tom smislu, shvatite ove skupove reči pre kao fan fikšn ili predložak za savremeniju evidenciju situacije na sceni, nego kao opis onoga što se dešavalo na razgovoru, koji je inače vođen na engleskom jeziku i pretežno se odvijao u stihovima, različitih stilova i poetika. Imao sam relativno malo vremena za prevod, koji zbog toga dajem u najgrubljem, pogdegde i bukvalnom obliku. Neki delovi zapisnika nedostaju a u tekst su se očigledno upleli i zapisnici

 
2010-02-13 21:32:00

A Time, Times, and a 1/2 Time

Time Bandit RSS / 13.02.2010. u 22:32

In the Big Rock Candy Mountains

There’s a land that’s fair and bright,

image4.jpg 

 

TAVOLA ROTONDA "ITALIA-SERBIA: COOPERAZIONE BILATERALE NELLA CORNICE EUROPEA"

Venerdì 20 luglio 2012, ore 11.00, Sala Goldoni di Palazzo Gallenga.

Intervengono: S.E. Ana Hrustranovic, Ambasciatore della Repubblica di Serbia in Italia, S.E. Armando Varricchio, Ambasciatore d'Italia a Belgrado e l'On. Riccardo Migliori, Vice Presidente Assemblea Parlamentare dell'OSCE e Presidente Delegazione Parlamentare Italiana.

Odnosi Srbije i Evropske Unije su kroz istoriju poprimali različit kvalitet i karakter.

 
2011-11-19 14:23:08

Tijanićevo koprcanje!

Filip Mladenović RSS / 19.11.2011. u 15:23

Završni izveštaj:
Završni izveštaj:
 Zašto je RTS pred bankrotom?

U petak, 18. novembra 2011. na oglasnim tablama svih radnih jedinica i redakcija RTS-a osvanuo je „Izveštaj Generalnog direktora zaposlenima u javnom servisu Srbije", pod naslovom „Naša Kuća najbolja, uprkos problemima koji ne potiču iz RTS". U uvodnom delu se slavodobitno maše podacima o rejtinzima gledanosti, da bi se odmah zatim „prešlo na stvar": „...Pretplata, zbog modela naplate i krize, opada iz godine u godinu. Praktično, „rupa" u našim finansijama je izmedju 22 i 25 miliona evra godišnje..."

I naslov „Izveštaja" i uvod, kao i osnovni ton Tijanićevog obraćanja zaposlenima u Javnom medijskom servisu Srbije neodoljivo podsećaju na onaj čuveni orkestar sa „Titanika": svirka teče, dok brod neumoljivo tone.

 
2012-04-30 21:38:16

Red Star sacrifice style for strength

Mark Pullen RSS / 30.04.2012. u 22:38

Red Star RLC made it two wins from three in the Serbian rugby league this weekend with a resounding victory over a young Radnicki Nova Pazova outfit, though the final score line of 58-28 clearly flattered a seemingly rudderless Red Star team, who let physical superiority get in the way of carefully laid plans and spoiled the chance to play to a pattern that proved successful in patches against the top team in town.

The ying and yang of a rugby team is represented by the forwards and the backs, with the halves or pivots, generally numbers 6, 7 and 9 (stand-off, scrum-half, hooker) acting as the conductors of the team.

 

 

Kao što je poznato, u Beogradu se od sedmog do devetog aprila održava Share konferencija, nova forma festivala koji će istovremeno okupiti međunarodne zvezde internet i društvenog aktivizma, umetnike iz sfere novih medija i priznate muzičare.

Pored brojnih gostiju iz sveta, za mene predstavlja značajan podatak da će na ovogodišnjoj konferenciji  jedan od njih biti Sami Ben Garbija, Tunišanin koji trenutno živi u Holandiji, a koji

 
2012-12-01 16:54:22

Human rights: youth view

Velimir Mladenovic RSS / 01.12.2012. u 17:54

Let's make a quick explanation, what is EVS ? European Voluntary Service consists in volunteering in another country of Europe. The idea is easy to understand : you work for an association (different fields : young people, environment, discrimination etc.) and they provide you with the plane tickets, the accomodation, the food and some pocket money each month. There are no conditions to participate, only to be aged between 18 and 30.

 
2013-06-10 05:13:14

Čitanje grada

Đorđe Bobić RSS / 10.06.2013. u 06:13

Beograd je kao otvorena knjiga iz koje se mogu pročitati gradske priče još od nekada, ali se može proniknuti i u ono što sledi. Svaka ulica, zgrada ili neki kvart su poglavlja ili pasusi te knjige gde je zapisano šta tu jeste ili šta je nekad bilo, pa pažljivi čitač, ljubitelj gradske literature, ima priliku da sriče o događajima i promenama koje su mnogi pisci knjige odvajkada zapisivali. A posebno su na ceni oni koji su se trudili da pišu o arhitekturi, jer su arte facti iz te sfere uočljivi, nezaobilazni i dugo traju u gradu. Arhitektonika grada sadrži i emituje informacije o stvaranju gradske matrice i gradskog lika kroz sebe samu u vremenu od kada je grad nastao sve do ovog stanja u sadašnjici.

 
2013-03-06 06:55:37

Genetski modifikovana arhitektura

Đorđe Bobić RSS / 06.03.2013. u 07:55

Prolazi polako nepogoda izazvana poplavom aflatoksikovanog mleka pa je nekako ostala po strani Genetski modifikovana hrana (GMO) za koju se tvrdi da je zaslugom vlasti pre svega, građani nebesne otadžbine ne konzumiraju. Samo zdravo i vitaminski bez obzira na procente koji su po Ajnštajnu podložni relativizaciji i to po potrebi dužnosnika kad se vade iz problema u koji se nepromišljeno sami uvaljuju.

Ali budimo realni, GMO se proizvodi iznuđeno, bliži se kraj onog povrća što raste autohtono iz semena bez umešavanja ljudi. Toga roda nije dovoljno, razlog je uvećanje broja zemljana, ima mnogo usta koja ga potražuju pa je nadoknada nedostajuće količine proizvedena sa dodatcima koji ubrzavaju rast, povećavaju količinu i daju veoma lep izgled. Povrće tako poraslo je kao kičicom molovano, čak i oku ugodnije nego što to priroda na svoj starinski i stereotipan način može da priušti ogladneloj planetarnoj populaciji.

 

Zaista, izgled kuće ili bilo čega, čegrtaljke za decu na primer nema veze kakav je, samo da stvar ima prođu na pijaci ...  dotle je došlo !

8093108070_a618fd6486_z.jpg 

Praotac je useljavajući se u pećinu i vršeći male, neophodne dorade a posle, tešući grane za onu nastrešnicu na ivici šume koja postade prvi trag o arhitekturi, imao neku ne sasvim jasnu, danas bi rekli podsvesnu, potrebu da učini građevinu pre svega korisnom ali i da to što dela bude i oku ugodno. Estetika u to doba nije bila još uočena i određena nekim pravilima pa Praotac nije  bio svestan njenog postojanja niti njene uloge jer je imao značajnije probleme u vezi opstanka, zadovoljavao se da izgled građevine bude usaglašen sa namenom, funkcionalnim potrebama, mogućnostima koje je nudio alat i upotrebljeni meterijal. Vremenom, nejasan osećaj vizuelne ugodnosti je postajao artikulisan, posebno kada je video komšisku građevinu tu iza brda, uporedio, ustanovio je da komšiska građevina prija gledanju više nego njegova, uočio je i tom prilikom prareferentu vrednost, vratio se do svoje nastrešnice i dopunio je. Posle je pozvao komšiju da vidi učinjeno delo i pradiskusija o ahitekturi je začeta tog praistoriskog predvečerja.

 

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana