Životni stil

Vino, čemu?

vladimir petrovic RSS / 01.07.2009. u 08:51

  Vino je od svih pića najkorisnije, od svih lekova najukusnije, od sve hrane najzdravije (Plutarh)

U vodi čovek vidi svoje lice, a u vinu vidi izraz svoje duše (Anon.)

       Vino je - za pesmu, rakija je - za svadju, a pivo...  pivo je - za pišanje (Anon.)

A jug of wine, a loaf of bread, and thou (Omar Khayyam)

Wine is bottled poetry (Robert Louis Stevenson)

Wine is the most civilized thing in the world (Ernest Hemingway)

                                    What is better than to sit at the table at the end of the day and drink wine with friends, or substitutes for friends? (James Joyce)

 

 

 

Leto je vreme za lagane teme.

1. Koliko često pijete vino?

Nemojte mi zameriti što sam ovako direktan. Nisam išao zaobilazno pa pitao da li vi uopšte volite da pijete vino, jer bi mi to izgledalo pomalo naivno. Smatram da nema čoveka na ovim našim prostorima koji, bar ponekad, ne popije malo vina. Makar malkice. Jer svi mi, manje ili više, idemo na dočeke Nove godine, slave, svadbe, rodjendane, godišnjice mature i slične fešte, na kojima se pije - vino. (Dobro, malo ću se korigovati pa reći: pije se i vino). Pritom, a ovo mi je važno, ne sme  se zaboraviti da je i šampanjac - vino. Pa čak i tzv. kuvano vino je - vino. A ako se tamo gde idete ne nude ni vino, ni šampanjac, pa ni kuvano vino, onda to i nisu - prave fešte, he, he, he.

Smatram, dakle, i neredovno pijenje vina dobrim znakom. Jer vodi oplemenjivanju čoveka. Ukoliko ga, usled eventualnog preterivanja, ne udavi, naravno. Tu se slažem sa jednim francuskim piscem koji trezveno kaže: "To što čovek voli dobro vino još nije razlog da su mu svaki dan puna usta njega".

Ovo moje pisanje o vinu dolazi nakon nedavnog pisanja -  o čaju. Tada sam bio inspirisan "Knjigom o čaju", predivnom knjižicom (knjižicom samo po debljini) japanskog autora Kakuze Okakure. A danas ne pišem o vinu zato što sam slučajno pročitao neku uzbudjujuću knjigu, ili bar pesmu, na tu temu, već zato što sam podstaknut jednim podatkom da je vino u našim životima veoma važno, više nego što smo spremni da u to poverujemo,  jer se vino pije od rodjenja do smrti čoveka. Ovo nije obična floskula - vino se konzumira kada se dete rodi, kada se krsti, kada završi neke škole, kada podje u vojsku, kada se ženi, kada dobije dete, pa i kada umre. Slično je i sa ženama, samo u manjim dozama. Prema tome, u manjoj ili većoj meri, vino prati naše živote od početka do kraja.

A zna se da umetnici reaguju na prave stvari, pa prema tome i na - vino. S pravom. Toliko mnogo ima pesama o vinu, "toj božanskoj tečnosti koja jača krv i greje dušu"! I knjiga u kojima se govori o vinu (u stilu: "vino može da uzvisi čoveka, da mu podari vedrinu i dar govorenja, da mu pojača strast voljenja"). I filmova u kojima glamurozne glumice ispijaju šampanjac za doručak. Deluje snobovski, ali se dogadja. Takav je život.

Neću opširno pisati o vinu, jer ne bi bilo skoro kraja, premda ja sebe lično i ne smatram nekim prevelikim vinoljupcem. Popijem ponekad, i - umereno, kako bi rekla moja baka.

Kaže se da vino ima veoma staru tradiciji. Vezuje se za Dionisa (po Grcima), Bahusa (po Rimljanima),  Noja (po Jevrejima), Ozirisa (po Egipćanima) i inih. I stari Persijanci su jako voleli dobro vino, te su nam neki njihovi pesnici ostavili divne stihove. Zapravo, neki veruju da vino poseduje istoriju dugu oko 8.000 godina, s tim da su prva vina nastala na prostoru današnjeg Irana i Gruzije. A sama vinova loza je, smatra se, čak starija od čovečanstva. Fosilni ostaci potiču iz paleozoika. (Eh, ti naučnici. Moram se složiti s njima, jer je meni teško da razlikujem paleozoik od mezozoika).

Poznati grčki filozof i naučnik, Teofrast, koji je živeo u IV veku pre nove ere, prvi je uočio značaj odnosa između sorti grožđa, klime i zemljišta i ustanovio da kvalitet vina zavisi upravo od ovih osnovnih činilaca. Grčka znanja o vinu uvažavali su i Rimljani vekovima kasnije. U zemljama gde nema puno sunca, te groždje od kojeg se pravi vino ne sadrži dovoljno šećera, vina su slabija. Stoga se u nekim od tih nesunčanih zemalja pribegava i pravljenju tzv. ledenog vina (Ice Wine), pa ko voli neka izvoli.

Dakle, o vinu ima mnogo lepih priča, u stilu da je to aristokratsko piće i simbol kraljeva na zemlji i  piće bogova na nebu, ali i «da je vino čovekova večita misterija», ma šta to moglo da znači. Bilo kako bilo, ispada da dobro poznavati vino i znati sa vinom (pa i pisati blog o vinu, he, he, he) jeste odredjeni izazov za čoveka.

A moram pomenuti (da ne čuju Alexlambros i njegova sabraća - dežurni mrzitelji svih živih i mrtvih religija), da vino ima poseban značaj u - hrišćanstvu (čuli ste za ono Hristovo pretvaranje «vode u vino», te pričestno pretvaranje «vina u krv Hristovu»). Ipak, mora se priznati da je vino oduvek pripadalo čitavom čovečanstvu, te da umeju da uživaju u vinu i oni koji s hrišćanstvom nemaju veze.

2. A vino svih vina jeste - šampanjac. Obično se kaže da je to penušavo vino koje se proizvodi naknadnim vrenjem vina u boci u kojoj se oslobađa ugljen dioksid, a naziv je dobilo po francuskoj pokrajini Šampanji (Champagne). Mnogi tvrde da "Njegovo veličanstvo šampanjac" nije samo piće, već i način života. (Zato je - skupo, jer su dobre stvri obično skupe).

Sećam se da sam nedavno video u nekom filmu jednu glamuroznu glumicu koja, sa božanstvenim osmehom (a la pokojna Fara Fosit), izjavljuje ni manje ni više nego ovo: "My only regret in life is that I didn't drink enough champagne". Tako dakle, jedino joj je žao što u životu nije pila dovoljno šampanjca. Ne znam zašto (mada potajno znam, he, he, he), ali ove reči su mi, umesto da udju na jedno uvo i izadju na drugo, ostale u sećanju. Najviše se pamti ono što se voli, zar ne?

Šampanjac obično reklamiraju izuzetno lepe žene. Jedna od njih je bila i stara, dobra Grejs Keli (Grace Kelly, 1929-1982), sa njenom nezaboravnom reklamom za poznati francuski šampanjac "Tetenže" (Taittinger). Slika elegantne Kelijeve, u crnoj dugačkoj haljini i dugačkim crnim rukavicama, što se verovatno smatralo naj-šik u to vreme, iza kristalne čaše za šampanjac, datira iz vremena pre nego što se ona bila udala za princa od Monaka; ta slika se dugo prodavala kao lep poster.

U moru dobrih šampanjaca, jedan od najpoznatijih danas jeste "Moet i Šandon" (Moët et Chandon), ustanovljen još daleke 1743. godine. Bije ga glas da ga (redovno) pije britanska kraljica Elizabeta II. I još poneke veoma poznate ličnosti, mada pomalo uvrnute.

Šampanjac se obavezno pije hladan (idealna temperatura je šest stepeni); kad se otvori flaša, stavlja se u posudu sa ledom. (Jedna trivijalnost: Mnogi smatraju da je bučni efekat koji proizvodi čep šampanjca pri otvaranju -  dobar znak. Poznavaoci tvrde da to nije tačno, da je slab zvuk prilikom otvaranja  znak da je šampanjac svež, to jest da nije izvetrio). Boja šampanjca varira od svetlozlatne  do tamnoružičaste - uglavnom u zavisnosti od toga koliko je šampanjac "odležao". Kad je reč o ukusu, oznaka "brut nature" znači da je vrlo sladak, "simple brut" da nije sladak, a negde u sredini je "doux". Francuzi tvrde da lagani šampanjac ide uz predjelo i fine vrste sireva, srednji uz ribu i neka pečenja, a jak uz guščiju paštetu, šunku i jela snažnog ukusa.

3. Da se vratim "običnim" vinima. Naravno, postoji mnoštvo, zaista veliko mnoštvo, dobrih vina, kako belih tako i crnih, pa i onih rozikavih. Najpoznatija su ona iz mediteranskih zemalja - da pomenem Francusku, Italiju, Španiju i Grčku (Cabernet, Sauvignon, Chardonnay, Pinot Noir, Sauvignon, Beaujolais, Bourgogne, Muscat, Chablis, Merlot, Chianti, Barbaresco, Bardolino, Sangiovese, Frascati, Orvieto, Prosecco, Classy Rioja, Crianza Tinta de Toro, Torres Gran Coronas Reserva, Palomino, Verdejo, Cambas Retsina, Boutari Moschofilero, Corinth Agiorgitiko, Hatzidakis Voudomato Red,  itd. itd. itd.  Vina sa naših prostora da ne nabrajam.

Vino ima, naravno, i lekovito dejstvo na bolesne. Mnoga istraživanja pokazuju da čaša crnog vina dnevno pomaže u prevenciji srčanih bolesti, snižavanju krvnog pritiska, dijabetesa, nastajanja kamena u žučnoj kesi, nekih vrsta kancera, itd. Navodno kombinacija čaše vina dnevno sa mediteranskom ishranom, u kojoj dominiraju povrće, riba i voće, omogućava da čovek duže i zdravije živi. Neki stručnjaci tvrde da se blagotvorno dejstvo vina može pripisati antioksidantima. Naučnici veruju "da antioksidanti, koji se prirodno nalaze u voću i povrću, štite stanice od hemijskih oštećenja izazvanih normalnim metabolizmom i starenjem".

U novinama povremeno piše i ovo - da su vino i čokolada zdravi, ali samo ako se konzumiraju umereno. Naime, i vino i čokolada sadrže polifenole, biljne supstance koje imaju jaka antioksidativna svojstva, pa sprečavaju bolesti i usporavaju starenje. Crno vino sadrži četiri puta više polifenola nego belo. Na isti način deluje i čokolada s velikim procentom kakaoa. (Zrna kakaoa su najbolji pripodni izvor antioksidanata procijanidina, koji su podgrupa polifenola; zato treba jesti tamnu čokoladu koja sadrži minimum 70 odsto kakaoa).

Vina služe i kao dodatak pri kuvanju mnogih jela. Da pomenem da se, recimo, u jelovnicima mnogih finih restorana širom sveta služi «petao u vinu» (Coq au vin) kao francuski specijalitet.

Takodje, kao što sam pomenuo za šampanjac, kažu da postoji kunst kombinovanja vina sa jelima. Ne ide svako vino uz svako jelo (premda ima onih koji se tog pravila ne drže). Zna se koja jela zahtevaju koja vina (ispada da laka jela uglavnom zahtevaju belo vino, dok teži obroci crvena vina).

Prednost belog vina je u tome što se može piti razblaženo sa Sodom, pa čak is a vodom. Crno vino (srećom) ne dozvoljava razblaživanje. Ili jesi ili nisi. Zato radije pijem crno.  

Francuzi (ah, ti Francuzi!) se smatraju velikim ljubiteljima i znancima vina (nekada su bili i najveći proizvodjači i potrošači vina, ali je moguće da su ih u poslednje vreme drugi prestigli, kao što su nekada Švajcarci bili najveći i najbolji proizvodjači satova, a više nisu, jer ih drugi  prestigli). Od Francuza smo dobili neke specifične izraze kada je vino u pitanju, kao što su "buke"(bouquet), somelije (sommelier), stono vino (vin de table) i drugi, koje svi ljubitelji vina znaju.

Primetno je da danas proizvodjači u Srbiji prave dobra vina, jer se trude da naprave dobra vina, koja više nisu jeftina kao nekada. Zato je već pomalo démodé popiti "pola litra špricera od smederevke i sode", kao ranije, od čega je verovatno pomalo bolela glava. Sada poznavaoci vina popiju jednu ili dve čaše dobrog vina i - to je to.

4. Neki smatraju da vino ima danas ozbiljnog konkurenta u - pivu. Ja smatram da je lažna dilema: vino ili pivo? Meni je sasvim u redu da neki nesporno vole osvežavajući ukus piva, ali neki drugi istinski vole da osete (i osećaju) taj čuveni "vinski buke"! S druge strane, postoje situacije u kojima se (obavezno) pije vino, a postoje i situacije koje traže - pivo.

Ipak, stalna začikivanja vinopija i pivopija se nastavljaju. «Ako je vino 'dar bogova i piće plemstva', pivo dolazi kao ‘napitak plebsa'» - kažu vinopije. «Ne, pivo je pravo ekološko piće, pivo je hrana, pivo je 'tečni hleb'» - uzvraćaju ljubitelji ovog napitka.

Vinopije dalje ukazuju: «Pivo se može popiti na eks - što nije slučaj sa vinom. Vino se pije polako i sa uživanjem. Žeđ se gasi vodom, a 'Bahusov napitak' se pije lagano, u gutljajima, uz vinske pesme».

Ljubitelji vina još dodaju: «Za razliku od piva, vino ima svoju himnu - čuvena arija 'Vinska pesma' iz Verdijeve opere 'Travijata'».

«Takodje», podsećaju, «u  srpskoj narodnoj poeziji, kako epskoj tako i lirskoj, vino je čest motiv. Počev od Marka Kraljevića (Pa on sjede piti mrko vino; /Ne pije ga čim se vino pije, /već ledjenom od dvanaest oka, /Pola pije, pola Šarcu daje...») i Kosovke devojke koja, tražeći svog dragog na bojištu, ranjene junake je 'zalagala ljebom bijelijem i pojila vinom crvenijem", u popularnim narodnim i drugim pesmama vino se, takodje, često ističe. («Krčmarice još vina natoči...», «Vino točim, a vino ne pijem...», «Dajte mi vina, vino nek' se toči...», «Vino piju age Sarajlije...», «Mi smo bili na početku istim vinom opijeni...", «Vino i gitare...», itd.). Tu pivopije obično ćute, jer pesama o pivu (još uvek) skoro da nema. 

Na ukazivanje vinopija da je vino i lekovito, pivopije najčešće odgovaraju: «Pivo je i hrana i piće koje osvežava, utoljava žeđ, opušta živce jer sadrži hranljive materije - proteine, aminokiseline i kompleks B vitamina». Dodaju «da se priča da u češkim bolnicama, nedeljom i praznicima, uz ručak serviraju bolesnicima po čašu «Plzena», zdravlja radi»...

5. Da završim: sve, sve - ali bez vina ne valja. Mislim i na šampanjac, he, he, he...

Atačmenti



Komentari (262)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mimi09 mimi09 22:52 01.07.2009

Re: Serviranje vina

Čeznimo za vinom iz podruma!


a onda ga dekantirajmo da prodiše
myredneckself myredneckself 00:59 02.07.2009

Re: Serviranje vina

Čeznimo za vinom iz podruma!

to je prava stvar
(verovatno ni oni nisu mislili da se servira mlako crno vino, ali ima raznih ljudi koji ga hlade, čak stavljaju led u njega, poor things he,he,he)
ali, ja znam osobe koje su volele mlako pivo...crno! jel možeš da zamisliš?
ipsi ipsi 22:32 01.07.2009

Meni dovoljno da procitam Vino

i da lupim preporuku...nadam se da si pisao pozitivno o istome, jer cu tekst da procitam nakon sto lupim preporuku

Vino, cemu?

Odgovor je jednostavan:

jer je svako razlicito, jer sa svakim putujes drugim putem, jer se nista ne pije ljepse iz pupka one koju volis od doticnog, jer se nikada ne vode ljepsi razgovori sa najboljim prijateljem nego dok pijete vino, jer nema te flase iz koje izvlacis cep sa tolikom paznjom kao iz vinske, jer osjecas u svakom gutljaju miris sunca, ispucale ruke onog koji je brao grozdje i tabana one kaja je gacala po kaci, jer pazis da li je 22 ili 22,5 stepeni ohladjeno, jer pripremas jelo uz izbor pica, a ne biras pice uz jelo....jer....mozda odgovor i nije tako jednostavan
ines08 ines08 23:13 01.07.2009

Re: Meni dovoljno da procitam Vino

ipsi
Vino, cemu?

Odgovor je jednostavan:

jer je svako razlicito, jer sa svakim putujes drugim putem, jer se nista ne pije ljepse iz pupka one koju volis od doticnog, jer se nikada ne vode ljepsi razgovori sa najboljim prijateljem nego dok pijete vino, jer nema te flase iz koje izvlacis cep sa tolikom paznjom kao iz vinske, jer osjecas u svakom gutljaju miris sunca, ispucale ruke onog koji je brao grozdje i tabana one kaja je gacala po kaci, jer pazis da li je 22 ili 22,5 stepeni ohladjeno, jer pripremas jelo uz izbor pica, a ne biras pice uz jelo....jer....mozda odgovor i nije tako jednostavan


Preporuka!!!
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:59 02.07.2009

Re: Meni dovoljno da procitam Vino

ipsi
...jer je svako razlicito, jer sa svakim putujes drugim putem, jer se nista ne pije ljepse iz pupka one koju volis od doticnog, jer se nikada ne vode ljepsi razgovori sa najboljim prijateljem nego dok pijete vino, jer nema te flase iz koje izvlacis cep sa tolikom paznjom kao iz vinske, jer osjecas u svakom gutljaju miris sunca, ispucale ruke onog koji je brao grozdje i tabana one kaja je gacala po kaci, jer pazis da li je 22 ili 22,5 stepeni ohladjeno, jer pripremas jelo uz izbor pica, a ne biras pice uz jelo....jer....

Dobar ti je ovaj pesnički komentar.
Kažem pesnički jer umetnici umeju bolje da otkriju lepotu od običnih smrtnika, kojima je dobro i ono drugo piće, neću da mu pominjem ime, he, he, he...
mara92 mara92 02:48 04.07.2009

Re: Meni dovoljno da procitam Vino

Ипси,

аплауз за коментар (и препорука, наравно)
ipsi ipsi 02:56 05.07.2009

Re: Meni dovoljno da procitam Vino

Ines, Vladimire, Maro za vas i sve vinopije nocas nudim:



Za malo novaca izuzetan kvalitet :)
radojicic92 radojicic92 01:06 02.07.2009

...

evo ti moj omiljeni pesnik Gosn Petrovichu

danju razmisljam, nocom lupetam
oklen sam i sta cu sad?
nemam pojma
dusa mi nije odavle
nema mi druge no da se tamo i vrnem

napih se u drugoj kafani
vracam se u nju trezan, dotad
ko daleka tica sam u kavezu
doce dan da odletim,
al' ko mi se sakrio u uvo i slusa moj glas?
ko iz mene progovara?

ko iz mene gledi? Sta je dusa?
pitam se, pitam
da mi je da pijucnem malo odgovora
pobego bi iz ovog zatvora za pijandure
ne dodjoh ovde svojom voljom, necu tako ni otici
ko god me dovde dovuko, ima da me vrce kuci

ih, pesma, nikad ne znam sta bih reko
slabo planiram
cim mi dodje da je izgovorim
ja umuknem i retkom zborim

Koca Popovic







bauer. bauer. 03:29 02.07.2009

Re: ...

evo ti moj omiljeni pesnik Gosn Petrovichu

Radojičiću, meni nikada nisi ovako neku lepu pesmu citirao. A da ne pričamo o neispunjenim obećanjima. Nije lepo, samo da znaš.
Unfuckable Unfuckable 05:54 02.07.2009

Re: ...

nije, svedočim & potpisujem
ja, da sam na fejsbuku, odma' bi ga banovao pa nek' vidi
bauer. bauer. 06:04 02.07.2009

Re: ...

ja, da sam na fejsbuku, odma' bi ga banovao pa nek' vidi

Eh taj fejsbuk, kad bi samo znao Bro. Ali ni svi tvoji doušnici ne mogu da ti dočaraju kompletnu sliku. A Radojičić nam je obećao jednu priču, i ništa... Tačno ću da ga banujem. Samo to na FB ne radi
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:01 02.07.2009

Re: ...

Unf
ja, da sam na fejsbuku, odma' bi ga banovao pa nek' vidi

Izgleda da ti imaš nešto protiv tih fejsbučana?
vishnja92 vishnja92 09:10 02.07.2009

Re: ...

ne, on nas vouli, ali u sjebi. i nije jos toga svestan.

znas sta ja radim u poslednje vreme? otvorim 4-5 prozora na fb da mi se pojavi sto vise prijatelja na ekranu :)
medzik. svi na gomilicama.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:24 02.07.2009

Re: ...

radojicic92
evo ti moj omiljeni pesnik Gosn Petrovichu

Hvala ti na Kočinoj pesmi.

Evo, ja ću dati početne stihove nekoliko pesama (u kojima se govori o vinu) nekih naših pesnika starije generacije:

Jovan Jovanović Zmaj:
Kad se setim mila dušo,
Rumenila lica tvoga,
Tad ne pijem drugog vina
Nego samo crvenoga…

Vojislav Ilić:
Uz dubok pehar rujna vina
Kličemo svi u jedan glas
Da zivi Laza i Irina
i bujna radost oko nas …

Laza Kostić: Šesti dan
A iz grožđa rujno teče vino:
ko ga pije da se ne opija,
a ko ljubi da se ne ubija….

Đura Jakšić:
Pijem, pijem… al u piću
Još se nikad ne osmenu –
Kao da je rujnim vinom
Bog polio hladnu stenu!...

Vladislav Petkovič Dis: Orgije
Zvuci violina, vino, jak dodir žena
Daju nam pir,
Al svuda se kreću senke mrtvih vremena,
Umrli mir….

Rade Drainac: Uobraženje priznaje
Vino za me ne beše ko za ništariju drugu
Pohlepna navika sebe da uništavam,
U njemu sam mnogu svoju tugu
Umeo tiho da uspavam…

Miroslav Antić: Kad dođe crvena jesen
Poliću košulju vinom preko celih nedara
i zapevaću nešto otegnuto niz kuće.
Još sam toliko momak, još imam toliko para
da kupim usne sveta, mokre, crvene i vruće...

Slobodan Marković:
Poslednje ostaju one nasred stola.
Nekad pune smeha, nekad pune bola.
Sa malo vina što im na dnu osta
Pričaju u mraku sudbu kasnog gosta.
A sa poda sivog kao mrtva sena
sanja svoje vino čaša razbijena…

Unfuckable Unfuckable 11:12 02.07.2009

Re: ...

Tačno ću da ga banujem. Samo to na FB ne radi

pa. čemu onda fejsbuk ?
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:22 02.07.2009

Re: ...

Radojicic92

Zanimljiva ova Wine Glass Music.
Kao kuriozitet.
Skoro da se covek iznenadi koliko je moguce, pored klavira i drugih muzickih instrumenata, ostvarivati solidne zvucne efekte pomocu razlicitih sredstava...
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:48 02.07.2009

Slovenija je

zemlja vina...ovde se bez svega može, ali bez vina nikako...
Ja im doduše nisam konzument, ne pijem vina, ne idu mi uz gastritis...

Unfuckable Unfuckable 21:28 02.07.2009

Re: Slovenija je : vot a piti ?

.ovde se bez svega može, ali bez vina nikako...

to je bio popriličan problem tokom "vraćanja duga Otadžbini"
naime, imaju neko fuckin' voćno vino koje zovu mošt, lako dostupno u svakoj kući na selu, koje će vredni domaćin tapnuti za 3 somića / litar (u to vreme je kutija sarajevske Drine koštala 4) - a poznato je da "za dobrog vojaka nema lošeg alkohola"
LM, taj mošt je imao nekoliko nezgodnih osobina, jedna je bila da udara k'o Tajson, a druga da nepogrešivo pravi prolivčinu kingsajz razmera što umije biti, priznaćete, neugodno.
Mislim : toliko mnogo maltretiranja za tako malo uživanja.
Pivo takođe nije vredelo ničemu - neki Zlatorog od kojeg je lošije bilo samo neko makedonsko koje sam probao par godina kasnije. Postojao je i neki drugi pivski brend, ali ga se ne sećam - ni imena ni ukusa, što već samo po sebi dovoljno govori.
Ali Svevišnji je ipak mislio na vojake, tako da je njihova domaća rakija bila sasvim, sasvim korektna, (a pajz kurioziteta - delili su je u čuturice kada im zatražiš da ti naspu vode - ovo se meni lično desilo u sred nekog marša od 157 km)
I - upotrebljiva, naravno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:56 02.07.2009

Re: Slovenija je : vot a piti ?

Unfuckable
... ovo se meni lično desilo u sred nekog marša od 157 km)...

Ово је из неких твојих мемоарских записа насловљених: "Српски Рамбо међ Словенцима"?
radojicic92 radojicic92 04:21 03.07.2009

Re: ...

bauer.
evo ti moj omiljeni pesnik Gosn Petrovichu

Radojičiću, meni nikada nisi ovako neku lepu pesmu citirao. A da ne pričamo o neispunjenim obećanjima. Nije lepo, samo da znaš.

pa tebe najbolje volim pa mi trema

radojicic92 radojicic92 05:14 03.07.2009

Re: ...

Hvala ti na Kočinoj pesmi.

hvala tebi na tekstu
a i nije Koca vec je bio ovde jedan clan (banovan) i Nino i ja stalno prevodili ovako seljoberski Rumija i potpisivali ga kao da je Koca, bili optuzeni da smo udbasi, afera
ko se seca setice se
evo ti original

All day I think about it, then at night I say it.
Where did I come from, and what am I supposed to be doing?
I have no idea.
My soul is from elsewhere, I'm sure of that,
and I intend to end up there.

This drunkenness began in some other tavern.
When I get back around to that place,
I'll be completely sober. Meanwhile,
I'm like a bird from another continent, sitting in this aviary.
The day is coming when I fly off,
but who is it now in my ear who hears my voice?
Who says words with my mouth?

Who looks out with my eyes? What is the soul?
I cannot stop asking.
If I could taste one sip of an answer,
I could break out of this prison for drunks.
I didn't come here of my own accord, and I can't leave that way.
Whoever brought me here, will have to take me home.

This poetry. I never know what I'm going to say.
I don't plan it.
When I'm outside the saying of it,
I get very quiet and rarely speak at all.
bauer. bauer. 05:24 03.07.2009

Re: ...

Beer Comercial from Bulgaria


E, kad si reko Bugari, baš neki dan lunjamo gradom i zateknemo se sa jednim Bugarinom i nekoliko Bugarki. I tu se zbratinimo. Znaš kako je ovde, svi smo naši u odnosu na ostale. Super cool likovi.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:05 03.07.2009

Re: ...

radojicic92
...a i nije Koca


Sad mi je lakše.
Ja se baš pitao... otkud Koča, kad se priča da on nije baš bio kafanski čovek.

Ovo mi je lepo:
The day is coming when I fly off,
but who is it now in my ear who hears my voice?
Who says words with my mouth?

Jelica Greganović Jelica Greganović 12:58 03.07.2009

Re: Slovenija je : vot a piti ?

Mošt je predfaza vina, njemu je tek cilj da postane vino. Ovde se slavi sv. Martin, dan kada se mošt pretvara u vino. A, od tada se Slovenija najstrašnije provinila, nema dvorišta većeg od metra kvadratnog koje nema svoj vinograd. Da ne govorim o krajevima Slovenije koji su puni vinarija, sa sve onim besnim, skupim, preskupim vinima.
vishnja92 vishnja92 13:21 03.07.2009

Re: Slovenija je : vot a piti ?

Mošt je predfaza vina, njemu je tek cilj da postane vino.

mislim da sam to jednom pila, mnogo je lepo :)
onako - izmedju soka od grozdja i vina, a omamljuje tek-tek, divota. jel to to? cini mi se da ovde ima neko drugo ime...
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:44 03.07.2009

Re: Slovenija je : vot a piti ?

Ovo mi se svidja.
Jelica Greganović
..od tada se Slovenija najstrašnije provinila, nema dvorišta većeg od metra kvadratnog koje nema svoj vinograd. Da ne govorim o krajevima Slovenije koji su puni vinarija, sa sve onim besnim, skupim, preskupim vinima


Vinska kultura u Sloveniji je na zavidnom nivou, svakako.

P. S. Ti gore pomenu svoj gastritis. Šteta.

Ali opet, siguran sam da u posebnim prilikama (kad sinovi završe neku fazu škole, ili okončaju neki od mladalačkih poduhvata, ili kad muž dobije neku dobru promociju, ili kad neka od tvojih knjiga ostvari odličnu prodaju, etc. etc. ) gucneš malo - šampanjca!

Valja se, zar ne?
mara92 mara92 03:26 04.07.2009

Re: ...

Znaš kako je ovde, svi smo naši u odnosu na ostale.

Јесте, јесте - жива истина...ја се ономад у Мајамију богзнакако испричах са Туркињом (к'о да смо род рођени)...док ми је црткала тет....хехехехехехехе...
bauer. bauer. 04:37 04.07.2009

Re: ...

док ми је црткала тет....хехехехехехехе...

Maro, nevaljalice jedna... nevaljala.
mara92 mara92 06:44 04.07.2009

Re: ...

bauer.
док ми је црткала тет....хехехехехехехе...

Maro, nevaljalice jedna... nevaljala.

...овај, бре, привремени...каном...
хехехехехехе...
Blade Runner Blade Runner 05:41 02.07.2009

Što se mene tiče, samo nek se toči.

vladimir petrovic vladimir petrovic 09:06 02.07.2009

Re: Što se mene tiče, samo nek se toči.

Slažem se, Blejd. Samo neka se toči... pa makar svet postajao pomalo shaky, kao na ovoj tvojoj ilustraciji
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:10 02.07.2009

Re: Vladimire

Dobar ti je ovaj link, Milorade, o ekstravagantnim Japancima koji su počeli da se kupaju u vinu.

Biću malo ciničan pa podsetiti da obični Japanci imaju čudan običaj kod najobičnijeg kupanja sa vodom - da jednu toplu vodu u kadi koriste - svi članovi porodice, s tim da se svako od njih pre toga odvojeno malo zapere... Drugim rečima, Japanci štede vodu, he, he, he...
niccolo niccolo 09:51 02.07.2009

Dionis

mirelarado mirelarado 17:07 02.07.2009

Брунело

из Монталчина је још једно квалитетно тосканско црно вино. Пробала сам га у сијенским винаријама, али је за мој укус прејако, поприлично извикано и прескупо. Брежуљци су и у Монталчину, како каже Предраг, стрпљиви:



Боце су отменије, нема породичног паковања:



Мени је, ипак, најдражи кјанти, али ово је 200. коментар, хе, хе, хе...
dunja73 dunja73 21:17 02.07.2009

нови

belo,slatko ,позна берба
moje!!!!
i ,,слатка шорла,,
mimi09 mimi09 22:24 02.07.2009

Re: нови

Dosla i neka nova moda - ledeno vino. Mora da se zaledi na cokotu, pa tako zaledjeno preradjuje i bude nekako cudno slatko.



The Making of Icewine
The discovery of Icewine was accidental. Due to a cool summer and exceptionally cold winter in 1794, wine producers in Franconia, Germany, by virtue of necessity, created Icewine by pressing juice from frozen grapes. They were amazed by the high sugar concentration. It was not until the mid 1800's, however, that Icewine was intentionally made. This occurred in the Rheingau region.
Grapes are left on the vine well into the winter months. The resulting freezing and thawing of the grapes dehydrates the fruit and concentrates the sugars, acids, and extracts in the fruit, Thereby intensifying the flavours and adding complexity to the wine. This juice is then fermented very slowly for several months, stopping naturally. Genuine Icewine must be naturally produced; no artificial freezing is permitted.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:38 02.07.2009

Re: нови

Dosla i neka nova moda - ledeno vino. Mora da se zaledi na cokotu, pa tako zaledjeno preradjuje i bude nekako cudno slatko.

Ja sam cuo da to prave Kanadjani, a sad vidim da su Nemci prvi poceli sa Ledenim vinom.
Zanimljivo, kao kuriozitet.
Ja sam, ipak, za mediteranska vina, od grozdja sazrelog na mnogo sunca...
topcat topcat 23:36 02.07.2009

Re: нови

Fino je to kanadsko ledeno. Ne treba samo tako odbacivati...
mimi09 mimi09 00:20 03.07.2009

Re: mediteransko

crno vino rules



Evo festival vina u Rimu
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:56 03.07.2009

Re: mediteransko

Mimi
crno vino rules

I tako će biti dok je veka i sveta, he, he, he...

A lepa je ova fotka festivala vina u Rimu...

Ne mogu a da se ne prisetim da ima zlonamernika koji tvrde da je vino, pored ostalog, vodilo Stare Rimljane u dekadenciju, pa i u propast...

Ne slažem se, naravno.

Nota bene: Fotke su odlične. Pitam se odakle ih - bunariš? Jer kao da ih vadiš iz nekog bunara sa umetničkim delima.
niccolo niccolo 11:54 03.07.2009

Re: mediteransko

Ne mogu a da se ne prisetim da ima zlonamernika koji tvrde da je vino, pored ostalog, vodilo Stare Rimljane u dekadenciju, pa i u propast...

Pa dobro, nešto nas mora voditi u propast, a onda bolje da to bude vino (i žene ) nego nešto nezdravo...
mimi09 mimi09 11:57 03.07.2009

Re: moj tajni

bunar želja,



a inače ta čitava igrarija sa slikicama i guglom ima smisla samo ako držiš kunst historiju u malom prstu.
Ono sa Starim Rimom je Alma Tadema, moj omiljeni viktorijanski slikar - znaš ono Sapfo and comp. u muslinu lakom, izvaljuju se po mermernim klupama, a u pozadini Jonsko, Egejsko, masline, leanderi...



vladimir petrovic vladimir petrovic 12:43 03.07.2009

Re: mediteransko

Niccolo
Pa dobro, nešto nas mora voditi u propast, a onda bolje da to bude vino (i žene ) nego nešto nezdravo...

Mudro zaključuješ.

Ja bih samo dodao TREĆI ELEMENT - gitare, odnosno muziku (vino-žene-muzika).

A u drugoj varijanti (mislim za žene) neka bude: muškarci - vino - muzika!

Svaki dan bi bio - blagdan!

Ima li se pravo tražiti više od života?
vladimir petrovic vladimir petrovic 12:48 03.07.2009

Re: moj tajni

Mimi09
...a inače ta čitava igrarija sa slikicama i guglom ima smisla samo ako držiš kunst historiju u malom prstu.


Slažem se.
Na neki način ja mislim da bi se tako moglo reći i za korišćenje citata iz knjiga.

Ja imam navuku da često prosipam mišljenja drugih (citate), da mi se ponekad to zamera, te traži da počnem misliti svojom glavom. A zaboravlja se da, da bi čovek u pravom vremenu i na pravom mestu upotrebio nečije dobro formulisano mišljenje - treba kunsta (neka mi se ne zameri ako deluje pomalo prepotentno)
mimi09 mimi09 15:27 03.07.2009

Re: moj tajni

da mi se ponekad to zamera, te traži da počnem misliti svojom glavom

Tvoje Mišljenje i pevanje podržavam u potpunosti, telle quelle.
niccolo niccolo 15:52 03.07.2009

Re: mediteransko

Ima li se pravo tražiti više od života?

Nema
vishnja92 vishnja92 12:53 03.07.2009

vino vs...

Vino je od svih pića najkorisnije, od svih lekova najukusnije, od sve hrane najzdravije (Plutarh)

dok Vede tvrde da je to - mleko.....
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:16 03.07.2009

Re: vino vs...

Višnja
...dok Vede tvrde da je to - mleko.....

Pa naravno da su Vede u pravu.

Ali... u pravu je i Plutarh!
Naljutiću se ako mi neko kaže da su grčki filozofi (i pesnici) bili - budale, he, he, he...
vishnja92 vishnja92 13:21 03.07.2009

Re: vino vs...

dont vori, Pizone, niko ti ne dira Plutarha
bocvena bocvena 21:06 03.07.2009

Samo da mahnem i preporučim!

Živeli!
ipsi ipsi 23:46 03.07.2009

Zanimljiva teorija

se provukla na ovom blogu, da pravi ljubitelji vina na kraju predju na bijelo?!

Smatram se pravim ljubiteljem i nikako ne mogu to da prihvatim....bijelo samo kad bas bas bas nema crvenog

Nocas je ispijen



i mogu samo da ga preporucim

Unfuckable Unfuckable 00:31 04.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

nije srspko ???
auch

hoće li umeti da poboljša broj eritrocita na kvalitetan i istinski, jedino ispravni način, ovaj zapadni produkt , da ne kažem - surogat?
ipsi ipsi 00:44 04.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

.
Unfuckable Unfuckable 02:11 04.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

skoro da ne konzumiram domaca vina

jednostavno : otkinem kad spazim doslednost,
to me nosi, hvala ti

auch, sorry :

једноставно откинем кад спазим доследност

ps : tićemikažeš gde ću ja da prošetam ?
mara92 mara92 03:33 04.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

де, де, Унфић,
ево нешто за тебе :

ipsi ipsi 03:05 05.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

Edit:

Vladimire, prihvatam tvoju kritiku iako ovu polemiku ja nisam ni zapoceo. Tvoj Blog o Vinu je odlican, meni interesantan jer sam i sam vinopija i zato brisem nepotrebne komentare koji nemaju nikakve veze sa osnovnom temom.

Pozdrav
vladimir petrovic vladimir petrovic 05:11 05.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

Ipsi
Izvinjavam se ostalima na off topicu


Cenio sam ono što si ranije govorio o vinu, ali mi smeta način na koji i kako se postavljaš u ovom poslednjem javljanju.
Smatram da nema potrebe da, u odgovoru drugima, prilaziš suviše lično, te koristiš nepristojne, neadekvatne i druge kvalifikacije.

Čemu?

I neslaganje (polemika) se može voditi na civilizovan način.
Unfuckable Unfuckable 06:29 05.07.2009

Re: Zanimljiva teorija

Znaci, srfj-ot pankeru, samoproglaseni predsjednice odjeljenske zajednice Bloga B92, nevidjeno smaras.

uramiću ovo, 'leba mi, dobro je za profil.
Btw : kaže se - značčči... pa onda šta ide iza.

nacices sigurno mnogo onih u kojima tako pisem o NDH i iste potpisujem evo i sada, njihova cak i vina bojkotujem, ali oni su daleko od zapada....... moj ti.

a ni ovo nije za bacanje, čisto da se skapira ...kalendar ?
Koja je to ...NDH - čija vina ti bojkotuješ, epska junačino na zapenušanom vrancu ?

Kakav smor, kakvi klinacki fazoni

kakav centaršut : samo i jednostavno - hvala ti na tome, Patrioto !


maricacarica maricacarica 12:02 04.07.2009

Najvažnije




je da se vrenje preseče drugom metodom, kao na pr hlađenjem, a ne dodavanjem sumpora....
pnbb pnbb 17:01 06.07.2009

Re: Najvažnije

vrenje preseče drugom metodom, kao na pr hlađenjem, a ne dodavanjem sumpora....

gde to rade?
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:27 06.07.2009

Kako to rade (neki) Francuzi

Sada, pre zatvaranja ovog posta o vinu, da dodam još ovo:

Već sam govorio da Francuzi imaju poseban odnos prema – vinu.

Setio sam se kako je Gi de Mopasan (Guy de Maupassant), u knjizi «Mont-Oriol», pisao o «mučnoj situaciji» u kojoj se mogu naći veliki individualni proizvodjači vina uoči nove berbe, kada ne stignu da popiju sve vino iz prethodnih berbi, vino koje su odvojili samo za svoje sopstvene duše:

«Čiča Oriol je bio najbogatiji seljak u celome kraju; priča se da ima preko pet stotina hiljada franaka godišnjeg prihoda; sopstvenik je svih vinograda u anvelskoj dubodolini....

Originalan čovek, bio je jako ponosan na svoja vina; imao je poseban vinograd čije je proizvode upotrebljavao samo za svoju porodicu i pozvane goste. Pojedinih godina dešavalo se da isprazne burad s vinom iz tog elitnog vinograda, ali u većini slučajeva bi im to teško pošlo za rukom.

Oko maja ili juna, kad bi otac video da će se teško popiti sve što je još ostalo, podstrekivao je svoga ogromnog sina Kolosa, ponavljajući mu: «Hajde, sinko, treba da završimo ono». I onda bi stali da sipaju u gušu litre crnjaka, od jutra do mraka. Po dvadeset puta, u toku svakog obeda, stari bi govorio ozbiljnim tonom, sipajući iz bokala u sinovljevu čašu: «Treba da završimo ono». Kako bi mu tečnost prepuna alkohola upalila krv, nikako nije uspevao da zaspi, pa je ustajao usred noći, navlačio pantalone, palio fenjer, budio Kolosa; onda bi silazili u podrum, pošto su prethodno skinuli koru sa hleba u kujni, da bi je umakali u čaše koje su neprestano nalivali iz same bačve. Potom, kad bi se toliko napili da su osećali kako im vino pljuska u stomacima, otac bi stao da kucka zvučno drvo bačve i osluškuje kako bi se uverio da je visina tečnosti u njoj počela da opada....»

Tako je primećivao Mopasan, jedan od najvećih francuskih pripovedača svih vremena. Sigurno je znao o čemu priča.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana