Ekologija| Hobi| Nauka| Životinjski svet

4 BOJE: NEBESKOPLAVA

albicilla RSS / 05.07.2009. u 15:20

© Szabolcs Kokay www.kokay.hu
© Szabolcs Kokay www.kokay.hu
Odrastamo uz ptice. Živimo uz njih. Teško da možete izaći iz kuće, a da u narednih pet minuta ne vidite ni jednu pticu. Svuda su oko nas. Gotovo je neverovatno koliko ih ne primećujemo.

Samo u Beogradu, bez prigradskih područja, zabeleženo je oko 120 vrsta ptica. Jedan korak dalje, plavni šumarci i livade Velikog Ratnog ostrva i Dunava oko njega privlače skoro 200 vrsta. A koliko ste ih vi videli?

Da li ste, npr, ikada videli pticu bezmalo veličine gugutke (30 cm), nebeskoplavog perja, uz dodatke jarkožutog i crvenosmeđeg? Ne da se mogu videti, već se gnezde i unutar glavnog grada! A da li ste ih videli? Verovatno ne. 'Vi gledate, ali ne posmatrate,' rekao bi Šerlok Holms.

Pčelarica Merops apiaster se iz Afrike vraća u prvoj polovini maja, pa žuri sa gnežđenjem, da bi se u drugoj polovini jula počela okupljati u manja jata i, već od sredine avgusta, seliti u Afriku. Gnezdi se grupno, u zemljanim odsecima u kojima kopa tunele na čijem kraju polaže jaja. Odrasle ptice se tokom gnežđenja zadržavaju u neposrednoj okolini kolonije. Viđa se po nizijskim predelima, uglavnom na isturenim granama žbunova ili po električnim vodovima koje koristi kao osmatračnicu.

Postoje dve odvojene populacije koje se susreću i mešaju na zimovanju u ekvatorijalnoj Africi: jedna evropska i druga južnoafrička. Dve populacije su slične po broju ptica, ali se razlikuju sezonama gnežđenja i mitarenja. Da li samo time?

© Szabolcs Kokay www.kokay.hu
© Szabolcs Kokay www.kokay.hu
Postoje li neke druge adaptacije na gnežđenje u različitim klimatskim uslovima i drugačijoj vegetaciji? Pčelarice se u Africi suočavaju sa manjkom hrane jer je u sušnim savanama ona i malobrojnija i sitnija. Koliko jedna vrsta uopšte može biti adaptivna? To pitanje je sebi postavila i Isabelle Torok, pa se posvetila uporednom pročavanju ptica u Francuskoj i u Južnoj Africi. Odgovori su bili iznenađujući.

U Evropi, pčelarice obično odgaje četiri mladunca, dok je u Africi taj prosek jedan. To ne znači da su se afričke ptice prilagodile, pa polažu manje jaja, one polažu isti broj kao i evropske - ali većina mladih još u gnezdu umire od gladi.

Postoji i jedna neobičnija razlika. U Francuskoj ptice leže na jajima između 21 i 28 dana, što je normalno za pticu te veličine. U Južnoj Africi, period inkubacije traje i samo 13 dana! Možda je to adaptacija na nestašicu hrane? Iako možemo da ponudimo odgovore zašto je to tako, ne umemo da objasnimo kako to izvode, kako uspevaju da ubrzaju razvoj mladunca u jajetu, tako da se izleže za upola kraće vreme (zamislite trudnoću od pet i po meseci koja rezultira potpuno razvijenom bebom - ista stvar)?

© Szabolcs Kokay www.kokay.hu
© Szabolcs Kokay www.kokay.hu

Najzad, ako ste poželili da ih vidite, sada (kraj juna - prva polovina jula) je najbolje vreme za to. Mladunci su poveliki, zahtevaju dosta hrane i teraju roditelje da budu aktivniji. I zato upadljiviji.

Po Vojvodini se viđaju posvuda gde ima lesnih odseka za gnezdo. U Beogradu postoje dve kolonije. Jedna je u Novom Beogradu, po lesnim odsecima tamo gde Vojvođanska ulica zavija, pa postaje Surčinski put, a druga na Karaburmi, desno od puta koji se od Rospi Ćuprije uspinje ka groblju Lešće. Tu se nalazi više ciglana i pratećih kopova ilovače koje su pčelarice nastanile.

Mogu se posmatrati i golim okom, ali ćete više detalja njihovog šarenog perja uočiti i više i njima uživati ukoliko uzmognete da ponesete dvogled. Jedna molba za kraj: ne prilazite samim gnezdima, držite odstojanje da ne uznemiravate ptice.

Atačmenti



Komentari (19)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 15:35 05.07.2009

kod mene na krovu,

u sred NBGD-a, stanuje par Vetrushki:

albicilla albicilla 23:19 05.07.2009

Re: kod mene na krovu,

angie01
u sred NBGD-a, stanuje par Vetrushki:


loader loader 16:03 05.07.2009

...

Vaši divni tekstovi !
Podrazumeva se preporuka ..
mirelarado mirelarado 16:59 05.07.2009

Re: ...

На овом сајту ЛОА-е пише да је у периоду 1990-2000. забележено умерено опадање популације пчеларица у Србији, као и да се очекује пораст њиховог броја. Да ли се тај пораст већ уочава?

mimi09 mimi09 19:59 05.07.2009

Re: ...


Ova ptica, svilom vezena, mi je nesto zalicila
***
Tekst je divan i poucan, kao i uvek.
angie01 angie01 23:03 05.07.2009

Re: ...

mimi09
svilom vezena,


shtikovana svilom,...mimi, bash je naivno romantichna!
albicilla albicilla 23:24 05.07.2009

Re: ...

mirelarado
На овом сајту ЛОА-е пише да је у периоду 1990-2000. забележено умерено опадање популације пчеларица у Србији, као и да се очекује пораст њиховог броја. Да ли се тај пораст већ уочава?


autor te fotografije je macej simanjski (snimljeno u srbiji); a populacija pcelarica u srbiji procenjuje se na oko 3100 parova 2002, s tim da je u periodu 1990-2002 opala za oko 10%, a nije mi poznato da li se taj ocekivani porast vec oseca
Ivana Knežević Ivana Knežević 17:06 05.07.2009

Tekstovi

Pisete zanimljive i informativne tekstove o vaznim temama, i o kojima se malo zna.

Mi zivimo na 14-om spratu zgrade u kraju gde ima puno drveca a nedaleko od nas je veliko groblje koje jako lici na ogroman park. Na nasu terasu slecu redovno golubovi, i sve cesce finches, vrsta vrabaca ili sam bar mislila da jako lice na vrapce dok nisam malopre videla u recniku da je u pitanju zeba. Ovde visoko, dolaze nam crvene zebe, a na zemlji se recimo mogu videti samo 'obicne' koje su identicne vrapcima, ili bar meni kao laiku tako izgledaju. Ove pticice su izuzetne pevacice i to zaista ume da ucini dan lepsim. Upoznajemo se polako, i vec godinama sve vise zagledamo ptice u kraju. Od jastreba do ovih malih - a ima i sova - pa uz veverice, rakune, tvorove, lisice i ostale manje vidljive, izuzetno je zadovoljstvo znati da u gradu ove velicine opstaju i brojne zivotinjske vrste.
albicilla albicilla 23:26 05.07.2009

Re: Tekstovi

stara groblja su sjajna mesta za ptice, obicno ima dosta velikog drveca, neretko veceg nego sto se srece izvan gradova, gde sumama upravljaju sumarske/drvno-preradjivacke kompanije (koje inace rukovode u 80% rezervata u srbiji)
leopold_lady leopold_lady 19:32 05.07.2009

Prelepo ....

Prlepe boje....
arianna arianna 19:52 05.07.2009

Re: Prelepo ....




preporuka za lep text
Bojan Budimac Bojan Budimac 20:46 05.07.2009

*****

Svaki tvoj tekst u meni budi blagi osećaj krivice što stalno odlažem projekat fotografisanja (analognog i to je ono što ga odlaže) ptica u mom kraju (dogovorili smo se, ako se sećaš, da ćeš ih ti identifikovati). Time bi moj prastari fotoaparat napravio pun krug. Naime, kupio sam ga od jednog ornitologa.

Juče sam jer sam šetajući po Hasanovom maslinjaku video perfektnu fotografiju, naime, sova (ili možda ćuk) je sletela na rub jedne šupljine u maslinovom stablu. Gledali smo se tako jedno minut i ja sam proklinjao sebe što nemam fotoaparat sa teleobjektivom (čak bi 150mm bilo dovolno) da uslikam savršenu fotku.

albicilla albicilla 23:18 05.07.2009

Re: *****

Bojan Budimac
Svaki tvoj tekst u meni budi blagi osećaj krivice što stalno odlažem projekat fotografisanja (analognog i to je ono što ga odlaže) ptica u mom kraju (dogovorili smo se, ako se sećaš, da ćeš ih ti identifikovati). Time bi moj prastari fotoaparat napravio pun krug. Naime, kupio sam ga od jednog ornitologa. Juče sam jer sam šetajući po Hasanovom maslinjaku video perfektnu fotografiju, naime, sova (ili možda ćuk) je sletela na rub jedne šupljine u maslinovom stablu. Gledali smo se tako jedno minut i ja sam proklinjao sebe što nemam fotoaparat sa teleobjektivom (čak bi 150mm bilo dovolno) da uslikam savršenu fotku.


secam se, samo cekam slike :)

da nije kupljen od aleksandrova? hmm... ili lakatosa?

ipak, analogni aparat nije pravi izbor za slikanje ptica, preveliki su prateci troskovi

jedan moj prijatelj je kupio skoro nov digitalni fuji sa nekim osrednjim objektivom za cca 250 evra.. ni to nije zaista dovoljno za slikanje ptica, potreban je malo jaci objektiv, ali jeste dovoljno za te situacije kad ptica samo ceka, a ti u rukama nemas nista

inace, i cuk je sova, a na takvom mestu bih ocekivao i cuka i kukumavku, mozda ipak pre cuka
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 23:24 05.07.2009

lastavica

mi je iznad terase, iz gnezda, juce izbalcila ljusku jajeta, i vidim malu a i cujem je. Kobac ili neki drugi orlic, tamani golubove, samo ih ispred zgrade vidim bez glave. Nekada su ti divlji golubovi bili na vrhu solitera, dolazili su alpinisti da peru spoljne prozore na stepenistu, zaprljane od njihovog izmeta, a sad za to nema potrebe, jer ih ima malo. Po Banjickoj sumi ima dosta ptica, oaza cvrkuta. Htedoh te pitati za kormorane. Cini mi se da su se jako namnozili, a da ima manje galebova. Cula sam o nekoj neverovatnoj kolicini ribe u toku dana koju kormoran pojede, a gledala kako se na Dunavu ponasa. Pluta, kad zaroni bude i po dvadeset i vise sekundi pod vodom. Ribari se koliko cujem bune, jer su se nekad kormorani ubijali, a sad je to zabranjeno, pa me interesuje nesto o njima, i sta ti kazes.
albicilla albicilla 23:32 05.07.2009

Re: lastavica

dusanovaiivanovamama
mi je iznad terase, iz gnezda, juce izbalcila ljusku jajeta, i vidim malu a i cujem je. Kobac ili neki drugi orlic, tamani golubove, samo ih ispred zgrade vidim bez glave. Nekada su ti divlji golubovi bili na vrhu solitera, dolazili su alpinisti da peru spoljne prozore na stepenistu, zaprljane od njihovog izmeta, a sad za to nema potrebe, jer ih ima malo. Po Banjickoj sumi ima dosta ptica, oaza cvrkuta. Htedoh te pitati za kormorane. Cini mi se da su se jako namnozili, a da ima manje galebova. Cula sam o nekoj neverovatnoj kolicini ribe u toku dana koju kormoran pojede, a gledala kako se na Dunavu ponasa. Pluta, kad zaroni bude i po dvadeset i vise sekundi pod vodom. Ribari se koliko cujem bune, jer su se nekad kormorani ubijali, a sad je to zabranjeno, pa me interesuje nesto o njima, i sta ti kazes.


pa.. prirodno je da velike ptice jedu male, ma kako se ovima to ne dopadalo.. ne verujem da se gusenicama svidja sto su hrana senica, ali ih niko ne pita

a za kormorane, veliki vranac pojede u proseku 500 gr ribe. price ribolovaca su preterivanja, iza kojih se skriva zagadjenje reka, krivolov mrezama u vreme lovosdtaja, krivolov strujom citave godine, narusavanje korita vadjenjem sljunka, unistavanje plavne zone - prirodnih ribljih mrestilista i sl.. vise o toj temi vidi na http://blog.b92.net/text/7745/Sukob%20ribolovaca%20i%20kormorana/
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:42 06.07.2009

Poklonce za tebe

Vidi sta sam danas navatao na kratku ekspoziciju u planini:









Kako su sladjusni i delikatni ovi kolibriji, skoro ko slepi misevi, samo sa perjem. I vise boje. Zao mi je sto nisam mogao da pridjem blize, jer su veoma oprezni i nestanu u delicu sekunde, uz zujanje ko velike bube. A i ovako iz daleka, tacno te vide i onda se zaklanjaju iza hranicilice, tako da morao da postavim Rebeku sa druge strane da im odvraca paznju.
albicilla albicilla 07:23 06.07.2009

Re: Poklonce za tebe

e, to bih voleo videti

ima mesta gde dolaze na hranilicu bez obzira na posmatrace

a ponegde su toliko odomaceni da dolaze po secernu vodicu i ako hranilicu drzis u ruci :)
NNN NNN 15:37 08.07.2009

Hvala

Na još jednom divnom i informativnom tekstu!
albicilla albicilla 22:31 09.07.2009

Re: Hvala

the pleasure is all mine :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana