Samo u Beogradu, bez prigradskih područja, zabeleženo je oko 120 vrsta ptica. Jedan korak dalje, plavni šumarci i livade Velikog Ratnog ostrva i Dunava oko njega privlače skoro 200 vrsta. A koliko ste ih vi videli?
Da li ste, npr, ikada videli pticu bezmalo veličine gugutke (30 cm), nebeskoplavog perja, uz dodatke jarkožutog i crvenosmeđeg? Ne da se mogu videti, već se gnezde i unutar glavnog grada! A da li ste ih videli? Verovatno ne. 'Vi gledate, ali ne posmatrate,' rekao bi Šerlok Holms.
Pčelarica Merops apiaster se iz Afrike vraća u prvoj polovini maja, pa žuri sa gnežđenjem, da bi se u drugoj polovini jula počela okupljati u manja jata i, već od sredine avgusta, seliti u Afriku. Gnezdi se grupno, u zemljanim odsecima u kojima kopa tunele na čijem kraju polaže jaja. Odrasle ptice se tokom gnežđenja zadržavaju u neposrednoj okolini kolonije. Viđa se po nizijskim predelima, uglavnom na isturenim granama žbunova ili po električnim vodovima koje koristi kao osmatračnicu.
Postoje dve odvojene populacije koje se susreću i mešaju na zimovanju u ekvatorijalnoj Africi: jedna evropska i druga južnoafrička. Dve populacije su slične po broju ptica, ali se razlikuju sezonama gnežđenja i mitarenja. Da li samo time?
Postoje li neke druge adaptacije na gnežđenje u različitim klimatskim uslovima i drugačijoj vegetaciji? Pčelarice se u Africi suočavaju sa manjkom hrane jer je u sušnim savanama ona i malobrojnija i sitnija. Koliko jedna vrsta uopšte može biti adaptivna? To pitanje je sebi postavila i Isabelle Torok, pa se posvetila uporednom pročavanju ptica u Francuskoj i u Južnoj Africi. Odgovori su bili iznenađujući.U Evropi, pčelarice obično odgaje četiri mladunca, dok je u Africi taj prosek jedan. To ne znači da su se afričke ptice prilagodile, pa polažu manje jaja, one polažu isti broj kao i evropske - ali većina mladih još u gnezdu umire od gladi.
Postoji i jedna neobičnija razlika. U Francuskoj ptice leže na jajima između 21 i 28 dana, što je normalno za pticu te veličine. U Južnoj Africi, period inkubacije traje i samo 13 dana! Možda je to adaptacija na nestašicu hrane? Iako možemo da ponudimo odgovore zašto je to tako, ne umemo da objasnimo kako to izvode, kako uspevaju da ubrzaju razvoj mladunca u jajetu, tako da se izleže za upola kraće vreme (zamislite trudnoću od pet i po meseci koja rezultira potpuno razvijenom bebom - ista stvar)?
Najzad, ako ste poželili da ih vidite, sada (kraj juna - prva polovina jula) je najbolje vreme za to. Mladunci su poveliki, zahtevaju dosta hrane i teraju roditelje da budu aktivniji. I zato upadljiviji.
Po Vojvodini se viđaju posvuda gde ima lesnih odseka za gnezdo. U Beogradu postoje dve kolonije. Jedna je u Novom Beogradu, po lesnim odsecima tamo gde Vojvođanska ulica zavija, pa postaje Surčinski put, a druga na Karaburmi, desno od puta koji se od Rospi Ćuprije uspinje ka groblju Lešće. Tu se nalazi više ciglana i pratećih kopova ilovače koje su pčelarice nastanile.
Mogu se posmatrati i golim okom, ali ćete više detalja njihovog šarenog perja uočiti i više i njima uživati ukoliko uzmognete da ponesete dvogled. Jedna molba za kraj: ne prilazite samim gnezdima, držite odstojanje da ne uznemiravate ptice.