Servantesijada

nsarski RSS / 16.07.2009. u 19:52

 

Svrha putovanja je da otkrijemo odakle smo to pošli. (TS Eliot) 

 

chisc170.gif

 Danas je 40. godišnjica čovekovog sletanja na Mesec, a i ja sam ovih dana sleteo kao ‘'Varvarin'' medju Srbe (hvala P. Brajoviću!), pa sam pomislio da bi tekst koji sledi bio najbolji osvrt na ove i slične dogadjaje.


Gost autor LJ. L Švrakić

 
~ С Е Р В А Н Т Е С И Ј А Д А ~

Поновни сусрет са Сервантесом

 

 


А: Метафизичко битисање.
Б : Је ШТА не КАКО.
( Дијалог између Бабиека и Росинанте - Раул Aсевез)

 


У једном месту чијег имена хоћу да се сетим, на самом улазу у књижару-антикварницу уочим наслов LA CERVANTIADA,
издавач Хулио Ортега. Место се зове Пуерто Морелос. То је мало рибарско село на Јукатану, недалеко од Канкуна а наспрам
дугачког коралног гребена. Туристи га походе једино због подводног риболова али се ту не задржавају. На молу је само један комерцијални ресторан. Име "Пеликан" добио је због колоније пеликана који ту налазе сваковрсну морску храну у изобиљу. Седнем на мол са намером да пропутујем Ортегину збирку есеја, различитих аутора, намењену Сервантесу, чији се улазак у пето столеће обележавао светом ових година.

Есеј перуанског писца Алфреда Ећеникеа почиње реченицом "Дон Кихоте није постојао у мом детињству. Односно сећам се да је постојао као једна од књига на полицама родитељске куће..."

Дон Кихоте је постојао у мом детињству...сећам се. Најпре на чудан начин. У време када још нисам умела да читам. Због немогућности да све буду смештене у некаквој организованој библиотеци књиге су, у кући мојих родитеља, боравиле свуда.
У једној витрини биле су књиге моје мајке на француском језику. На високм етажеру и на писаћем столу биле су књиге из области права које је читао само мој отац. На полици у дну кауча, лако доступној, биле су разбацане бајке и сликовнице. Почасно место, тако сам веровала, у витрини комбинованог ормана било је посвећено сабраним делима страних писаца. Комбиновани орман је била гротескна измишљотина педесетих година прошлог века. Креденац и орман у једном комаду
укључујући витрину на врху, фијоке, бифе и део за постељину. Заузимао је читав зид собе и деловао као некаква политирана
катедрала са стакленим прозорима. Привлачиле су ме књиге из тих прозора. Попела бих се на столицу па са столице на испуст ормана и опрезно гурала стакло. Једина књига за одрасле која је имала чудесне илустрације била је књига "Дон Кихоте" у четири тома. Извлачила сам једну по једну и занесено гледала у јунаке са цртежа. Тај визуелни сусрет са Дон Кихотом и Санчом, захваљујући детаљним цртежима Гистава Дореа учинио је да чим сам научила да читам, међу првим књигама, такорећи прогутам "Дон Кихота".

"У једном селу у Манчи , на чије име не желим да се опомињем..." почињао је превод Ђорђа Поповића.
"En un lugar de la Mancha de cuyo nombre no quiero acordarme..." почео је свој роман над романима Мигуел Сервантес.
Некако сам га увек замишљала као Витеза Тужног Лица или како то за Сервантеса као писца Габриел Заид у свом есеју каже
"Роман то сам ја", а за себе као читаоца "Тај роман сам био ја."

"ЛУД ЈЕ, ЛУД ЈЕ, ЛУД..." рећи ће Хулиан Риос у "Магичном кихотизму" на енглеском за Сервантесовог луцидног лудака, a када Еl Caballero de la Triste Figura остаје сам у шумама Сијера Морене и разголићен изводи став о шакама Риос ће га назвати YOGA мајстором.

Габриел Гарсија Маркез у свом есеју "La libranza del pollino"такође коментарише епизоде везане за боравак Дон Кихота у Сијера Морени. И сам је неком приликом заноћио у тој планини. Није спавао. Разговарао је са Сервантесовим јунацима.

На путу од књижаре до мола уочавам пса који лежи на напуштеном плацу. Потпуно предат сну на сунцу. Не помера се. Шетајући касније плажом поново видим тог пса како у велики скоковима јури по песку. Ако је Борхес у праву ТО НИЈЕ БИО ИСТИ ПАС.

Напуштајући шесту часовну зону, у авиону од Минхена до Београда, у којем намеравам да се настаним већ ко зна који пут,
присећам се кратког есеја песника из Гвaдалахаре Раулa Aсевеза из Ортегине збирке посвећен првим астронаутима а гласи овако:


~~~~~~~~~


< У jeднoм мeсту у мислима чијег именa желим дa сe сeћaм, живeo je дрвени кoњ, jeдан прави Пегаз шеснаестог столећa, кoњ- симбол свих књижевних путовањa који сe oтргao из карусела светског вашарa.

Koњ првог свемирског путовањa који je oткриo Нови Свет прe Koлумбa jeр нијe постојао oвдe, већ тамо у имагинацији.

Свет сe пoнoвo рoдиo кaдa су сe Дон Kихот и Санчo Пaнсa oдвојили oд Земљe и продрли у непознатe регионe,
jaшући коњe коњскe, у свом трансу просветљењa путевима ваздушним и ватреним.

"Зове се Kрилати Дрвени Чилаш Jeднорог, и само му имe кажe да je oд дрветa , крилат и лаган сa рогом или белегом, тe сe може поредити сa познатом Росинантe."

Прe Сиранa, Барона Mинхаузенa, Ж. Вернa, Meлиес-a, O.Велсa i NASA-e Дон Kихот и Санчo Пансa били су
први астронаути a Kрилати Дрвени Чилаш Jeднорог биo je први Свемирски Брод.

Пошто су морнарски коњи Koлумбa oткривали нове светове зa Eвропу, којa je билa стари континент a у кojoj су учењаци предпостављали и oнo чегa нијe билo, Сервантес je нa свом ваздушном коњу oткриo jeдан други стари континент у којем je интелект замишљao и oнo чегa нијe билo.

Сервантес и Koлумбo су нам oставили порукe: Земљa кoja имa крај нe постоји, Земљa je oкругла и Човек такође. Увек и када je постojao неки путник спреман дa ризикуje живот зарад oваквих доказa нашаo би сe и Kрилати Коњ кojeг можe дa узјашe. Kaдa су сe Нoви Светови просторно исцрпли, ваљалоo je почети трагањe зa преосталима у будућности.

"Нe желим дa вас питам вишe o вашем путовању, jeр изгледa дa je препуштенo Санчу дa вековимa причa ту причу кoja je увек билa новa претходницимa, a дa сe oн сaм притом нијe ни помериo из својe баштe. "

Нe померајући сe такo из свoje баштe Санчo путуje и тако дaje машти нa вољу вишe нeгo и сaм Дoн Kихот.

Санчо, преплашени путник, нe померајући сe из свoje баштe, oткривa Новe Световe у Башти Звезданих Сфера.
И бeз свести o томe Санчo такo постајe творац научне фантастикe.>

~~~~~~

 

У једном месту чијег се имена и у сну увек сетим, у једној од најлепших зграда, у улици Чика Љубиној, приликом прве шетње Београдом овога лета читам INSTITUTO DE CERVANTES који је основан пре неколико година не само као школа шпансог језика већ и као организатор разноврсних међународних културних манифестација.

"Теорија игре" завршни је есеј Хулиа Ортеге у "Сервантесијади". Та игра почиње за Дон Кихота у Манчи као сан и као лудило.Она је спекулативна и спектакуларна. Деци блиска, за одрасле пуна питања. А присутна су увек она три које је Витез од Манче размењивао са путницима намерницима током својих путовања:

КО СТЕ?
ОДАКЛЕ СТЕ?
КУДА ЋЕТЕ?

Из одговора настајале су приче, авантуре, љубави или бојеви и како Ортега напомиње - "Писање је поновно писање (илити преписивање) <Дон Кихота>". Сетимо се Борхесове приче "Пјер Менард, писац Дон Кихота" у којој фрнацуски писац 17-ог века одлучује да напише своју верзију славног романа Мигуела Сервантеса и успе само да направи репродукцију.

Од комбинованог ормана, преко Пуерто Морелоса до Чика Љубине улице са осећањем да се уз сва путовања, на овај или онај начин, путујући крилатим коњима или зачараним чамцима, сви враћамо у Санчову башту јер < ЗЕМЉА ЈЕ ОКРУГЛА. И ЧОВЕК ТАКОЂЕ.>

 


Љиљана Лакић Швракић

 

 



Komentari (96)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 20:18 16.07.2009

***

nsarski nsarski 00:17 17.07.2009

Re: ***

PRAVA STVAR - SERVANTES JE INSTITUCIJA!
background noise background noise 20:19 16.07.2009

Puj za mene!

Da se zapjuem pa da citam
background noise background noise 20:20 16.07.2009

Re: Puj za mene!

Ua!
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 22:19 16.07.2009

Re: Puj za mene!

background noise
Da se zapjuem pa da citam

prvi ste dosli
a poslednji iscitali
background noise background noise 07:40 17.07.2009

Re: Puj za mene!

Pa i mi matori moramo da se igramo negde, kad vec ne mozemo na ulici

bojan ljubomir jugovic bojan ljubomir jugovic 20:25 16.07.2009

Pa welcome back, narode :)



a i ja sam ovih dana sleteo kao ‘'Varvarin'' medju Srbe (hvala P. Brajoviću!),

background noise background noise 20:37 16.07.2009

Evo jedne price o okrugloj zemlji

"У једном селу у Манчи , на чије име не желим да се опомињем..."


Priča verovvatno nije nova, ovo je verzija koju sam ja čuo:

Jedan profesor sa univerziteta u našem malom gradu u provinciji, otišao je u penziju i odlučio da starost provede u svojoj vikendici sa suprugom mu, po profesiji domaćicom. Brzo se vratio u sredinu iz koje je i ponikao i provodio vrela letnja popodneva pred zadrugom sa seljacima.

Digresija: sama zadruga u većini sela više ne postoji, na tom mestu je obično prodavnica sa par klupa i stolova da seljaci imaju gde da popiju leti pivo ili sok ( što obično nailazi na podsmeh, a onoga ko ne pije pivo zovu "sokonja". I sam često posle letnjeg ribolova sednem pred zadrugu i pitam se sa lokalcima, pricamo o svemu i svacemu, ponekad do sumraka.

Kao i svaki profesor, i porede zelje da ne bude nametljiv, ponekad bi preuzimao reč i objašnjavao seljacima ponešto što oni nisu ni hteli da razumeju niti spada u njihova interesovanja. Stoga su njegove priče postale sve detinjastije dok jednog dana nije počeo da ih ubeđuje da je istina ono što su u školi učili, te da je zemlja zaista okrugla.

" A što se ti toliko trudiš da nam objasniš nešto što mi vidimo da nije istina?" upitao ga je mlađi seljak posle dužeg cuga, držeći blago ruku na profesorovom ramneu.

" Ma vi to ne možete da vidite, evo zamisli da si mrav na fudbalskoj lopti, pa još sto puta manji od mrava, onda ne vidiš zakrivljenost zemlje i ovo parče kože od koje je sašivena fudbalska lopta ti deluje kao ravna livada . . . " Pa se zamori i pokuša na drugi način:

!"Zamisli da kreneš odavde i ideš pravo, i nigde ne skrećeš sa puta, i da usput neko ima da te nahrani, napoji, da prespavaš negde, da ti da preobuku i druge cipele, i tako ideš godinama samo pravo, nigde ne skrećeš, i ideš i ideš . . . i opet bi došao na ovo isto mesto odakle si krenuo."

A ovaj "mudri seljak" ćuti zagledan u daljinu, pogodile su ga profesorove reči. Potegne dobar cug piva iz flaše, pogleda u profesora i tiho i nadmoćno progovori:

" Zavičaj vuče . . ."

Sofroniye Sofroniye 21:06 16.07.2009

Re: Evo jedne price o okrugloj zemlji

background noise
"У једном селу у Манчи , на чије име не желим да се опомињем..."


Priča verovvatno nije nova, ovo je verzija koju sam ja čuo:

Jedan profesor sa univerziteta u našem malom gradu u provinciji, otišao je u penziju i odlučio da starost provede u svojoj vikendici sa suprugom mu, po profesiji domaćicom. Brzo se vratio u sredinu iz koje je i ponikao i provodio vrela letnja popodneva pred zadrugom sa seljacima.

Digresija: sama zadruga u većini sela više ne postoji, na tom mestu je obično prodavnica sa par klupa i stolova da seljaci imaju gde da popiju leti pivo ili sok ( što obično nailazi na podsmeh, a onoga ko ne pije pivo zovu "sokonja". I sam često posle letnjeg ribolova sednem pred zadrugu i pitam se sa lokalcima, pricamo o svemu i svacemu, ponekad do sumraka.

Kao i svaki profesor, i porede zelje da ne bude nametljiv, ponekad bi preuzimao reč i objašnjavao seljacima ponešto što oni nisu ni hteli da razumeju niti spada u njihova interesovanja. Stoga su njegove priče postale sve detinjastije dok jednog dana nije počeo da ih ubeđuje da je istina ono što su u školi učili, te da je zemlja zaista okrugla.

" A što se ti toliko trudiš da nam objasniš nešto što mi vidimo da nije istina?" upitao ga je mlađi seljak posle dužeg cuga, držeći blago ruku na profesorovom ramneu.

" Ma vi to ne možete da vidite, evo zamisli da si mrav na fudbalskoj lopti, pa još sto puta manji od mrava, onda ne vidiš zakrivljenost zemlje i ovo parče kože od koje je sašivena fudbalska lopta ti deluje kao ravna livada . . . " Pa se zamori i pokuša na drugi način:

!"Zamisli da kreneš odavde i ideš pravo, i nigde ne skrećeš sa puta, i da usput neko ima da te nahrani, napoji, da prespavaš negde, da ti da preobuku i druge cipele, i tako ideš godinama samo pravo, nigde ne skrećeš, i ideš i ideš . . . i opet bi došao na ovo isto mesto odakle si krenuo."

A ovaj "mudri seljak" ćuti zagledan u daljinu, pogodile su ga profesorove reči. Potegne dobar cug piva iz flaše, pogleda u profesora i tiho i nadmoćno progovori:

" Zavičaj vuče . . ."



Pa ima istine u tome :)) Mislim vise se odnosi na pitanje koja je svrha znanja da je zemlja okrugla ako on citav svoj zivot provede u selu koje je ravno (naravno u prvoj aproksimaciji, dovoljno mali deo sfere itd itd :))) )

Vezano za to

Razgovor studenta, penzionera i filozofa:

Student: Ja imam s kim, i mogu ali nemam gde.
Penzioner: Ja imam s kim i imam gde ali ne mogu.
Filozof: Ja imam s kim, imam gde, i mogu,

ali zasto !?

Naravoucenije neka svako formulise kako njemu/njoj odgovara :)
background noise background noise 07:49 17.07.2009

Re: Evo jedne price o okrugloj zemlji

Razliciti su razlozi da covek ode sa namerom da se ne vraca. Na kraju oseti da ne moze da pobegne od sebe. Stane negde i kaze: "Tu ce mi biti zavicaj". Ako ne nadje takvo mesto, nema izbora nego da se vrati nazad.

Mislio sam da sam nasao takvo mesto, sada nisam siguran, nemam gde da se vratim.

Moracu da ga stvorim tu gde sam se zatekao ili odem dalje, noseci sebe na ledjima.

Parafraziracu Lorensa Darela jer ne mogu da ga citiram: "Centar sveta je tamo gde zivi voljena osoba." Jeste. Ali ljudsko bice ima potrebu da i ono bude voljeno a ne da se sa njim korektno postupa.

Zavicaj je negde daleko, sigurno ne tamo gde smo slučajno rođeni, negde u dubini srca, beskrajno malo i beskrajno veliko se izjednačuju, svemir sažima . . .

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:55 16.07.2009

Књига са високих полица


Уз такве реченице бедни витез помери памећу, те се мучаше да их разуме и смисао им докучи, који не би докучио, нити га разумео ни сам Аристотел, баш кад би ускрснуо само због тога.

текст: Сервантес
илустрација: Гистав Доре
ivana23 ivana23 20:58 16.07.2009

Re: Књига са високих полица



Насловна страна првог издања Дон Кихота из 1605. године.
Vladimir Maričić Vladimir Maričić 23:40 16.07.2009

Re: Књига са високих полица


nsarski nsarski 00:14 17.07.2009

Re: Књига са високих полица

Hvala na ilustraciji to mi je jedna od omiljenih.
bauer. bauer. 21:05 16.07.2009

...

a i ja sam ovih dana sleteo kao ‘'Varvarin'' medju Srbe

Nije mali korak, čestitam vam iskreno (tebi i Ljiljani, ne persiram ti). Znam koliko si to želeo. Sve najbolje
fenster fenster 21:14 16.07.2009

Servantes

2005. Aleksandra Mancic je dobila nagradu za najbolji prevod Don Kihota,te godine je i objavljeno to novo prevedeno izdanje.

Hansel Hansel 21:39 16.07.2009

Čisto preciznosti radi...

Danas je 40. godišnjica čovekovog sletanja na Mesec,
Danas je 40. godišnjica poletanja na Mesec.

Da vam šapnem nešto u poverenju (ovde nema sitnih slova, nažalost) - noćas sam sanjao da se krećem nekom čudnom pustinjom, s mestimičnim grmovima neke čudne jake, polusuve trave... Nebo - crno... Onda shvatim da sam na Mesecu koji se, kao, kolonizuje (a ja sam tu, kao, u nekoj istraživačkoj ekspediciji)... Hej, pa hajde onda da malo skačem, to bi na Mesecu trebalo da je lako! I, stvarno! Al' nije onako lako (ili efektno) kako sam mislio... Valjda sam se u tom skakutanju zateturao pa (meko) pao... Ležim i gledam to crno nebo i vidim neki (veštački) metalni prsten oko Meseca, u orbiti... valjda je to kao neka Mesečeva orbitalna stanica (u izgradnji?)... liči pomalo na građevinsku skelu... nije ni mnogo visoko - možda stotinu-dve metara, možda 500... onda dolazim do same granice dan-noć. Čudno mi je kako je tamo mrkli mrak, kako je ta granica tako oštra... Sada kapiram da bi to tako i moralo da bude, na bezvazdušnom Mesecu... koji mi je u snu, kad bolje razmislim, suviše malen, ne baš kao na onoj poznatoj ilustraciji Malog princa na nekoj planetici... Pre buđenja kontam (pogrešno) da je ona tamna strana uvek tamna, jer je period Mesečeve rotacije skoro jednak periodu revolucije (to je tačno, ali u odnosu na Zemlju, ne na Sunce). Doduše, u snu Zemlje nisam uopšte svestan, ili doživljavam kao da smo osvetljeni s nje (zaista, svetlo uopšte nije jako, dođe k'o... mesečina ), pa zato mislim da je to ona ("tamna" ) strana koja se sa Zemlje nikada ne vidi... Hm, onda sam se probudio...

I, zaboravih brzo na san, dok večeras ne čuh u nekim vestima podsećanje na 40. godišnjicu poletanja. Otkud da to sanjam kad nisam imao pojma da je godišnjica? Sigurno sam nekada čuo taj podatak, ali ko zna kad je to bilo... Pomislih da sam to sve "skuvao" zbog bloga Milana Ćirkovića? Ko zna...

"Primite puno pozdrava" od Hansela!...
... s Marsa!



P.S. Ako je ovo sve suviše disonantno, takoreći trologeno, brišite bez ustručavanja! :)
nsarski nsarski 00:02 17.07.2009

Re: Čisto preciznosti radi...

Danas je 40. godišnjica poletanja na Mesec.

Tacno. Hvala. Mozda je bolje da se kaze covekovog leta na Mesec:)))

He da man:

dexter92 dexter92 00:24 17.07.2009

Re: Čisto preciznosti radi...

@ hansel
Covece, al' ti dobro sanjas :)
I mene snovi uvek teraju na razmisljanje. Snovi su kao neka akutna sizofrenija. Susreces se sa razlicitim ljudima, vodis dijaloge, dobijas neocekivane odgovore, a sve se desava u tvojoj glavi...
Hansel Hansel 10:32 17.07.2009

Re: Čisto preciznosti radi...

Pa, kako kada! :) Ima i zanimljivijih, ima i manje zanimljivih (snova)...

Čuj, sasvim je logično da sada "budem" na Mesecu, pošto sam prošle ili pretprošle godine "bio" u Zemljinoj orbiti (možda zaista završim na Marsu)!

Što se Sch tiče, nekada sam mislio da shizofrenici budni sanjaju, tj. da nisu do kraja budni. U stvari, mislim slično i danas, samo donekle modifikovano, saznah u međuvremenu za druge teorije/modele, poneke/i su jako slične ovoj prvobitnoj (kada se govori makar o fenomenologiji Sch)... Snovi mogu mnogo da kažu o našem nesvesnom i ne bih rekao da je svaki san svakog snevača shizoidan (namerno pišem "sh", ima tu neka rzlika, poput spekulacije i špekulacije na primer) - u krajnjoj liniji - nije svako nesvesno psihotično ili neurotično, a za neke bi se moglo reći da nije uvek takvo. Postoje izgleda i, kako bi se reklo, endogeni ciklusi, ali i spoljni uticaji...

Vrlo je zanimljiva teorija, ja smatram da je tačna, iako možda nepotpuna, ne baš sveobuhvatna (rekao bih da neki snovi izmiču čisto materijalnom tumačenju), da se upravo pri snevanju događa reintegracija ličnosti (reintegracija, a preko nečeg što katkad liči na shizofreno!), današnjim rečnikom rečeno - kao da se tada događa nekakvo procesuiranje informacija primljenih prethodnog dana, njihovo filtriranje, sortiranje i (re)organizacija... Moram da pogledam, očekivao bih da je Nenad o tome pisao, ako jeste - propustio sam...
dexter92 dexter92 10:54 17.07.2009

Re: Čisto preciznosti radi...


Vrlo je zanimljiva teorija, ja smatram da je tačna, iako možda nepotpuna, ne baš sveobuhvatna (rekao bih da neki snovi izmiču čisto materijalnom tumačenju), da se upravo pri snevanju događa reintegracija ličnosti (reintegracija, a preko nečeg što katkad liči na shizofreno!), današnjim rečnikom rečeno - kao da se tada događa nekakvo procesuiranje informacija primljenih prethodnog dana, njihovo filtriranje, sortiranje i (re)organizacija... Moram da pogledam, očekivao bih da je Nenad o tome pisao, ako jeste - propustio sam...

Snovi najcesce jesu refleksija na dogadjaje od prethodnog dana i ako ih malo izanaliziras vidis da je tako. Obicno, ako je san 'plitak' on se samo sastoji od tih refleksija, koje cesto nisu dovoljno povezane, logicki utemeljene. Medjutim dubok san , e to je vec nesto drugo , to je citava jedna sub realnost u nasim glavama sa sve karakterima i nepredvidljivim situacijama i onda je da kazem kohezivan, karakteri su 'stabilni' (ne pretvaraju se iz jednog u drugi) sa validnim dijalozima i smislenim dogadjanjima.
Черевићан Черевићан 21:42 16.07.2009

бејах тамо а коићу овде

јутро ме је пренуло из снова
слатких снова и постеље меке
у загрљај бупнуло изнова
да ме носи догађању реке

међ брзаке хитре и слапове
мноштво стена ко џомбе на путу
снене рибе мимоходом плове
ево чујем и корњачу жуту

где пијуком понор зауставља
кркобуша, шта ти га ја знам
место чамца медуза се јавља
нешто слутим отпливаћу сам

са собом у мраку безумља
шантишколе љубак цупкоход
да ме ушћем широким заљуља
у сепију излакиран брод


мени свидео Ваш игрорек гђо Швракић, мотивише на потсет. добро (нам) дошла.
nsarski nsarski 00:07 17.07.2009

Re: бејах тамо а коићу овде

бејах тамо а коићу овде

a kako bi bilo da obrnemo:
A KOICU TAMO??? ili ZEMLJA JE OKRUGLA. I COVEK TAKODJE...

PESMA VAM JE CAROBNA...
Milan Novković Milan Novković 01:50 17.07.2009

Re: бејах тамо а коићу овде

где пијуком понор зауставља
кркобуша, шта ти га ја знам
место чамца медуза се јавља
нешто слутим отпливаћу сам

Low Tide

GajaR GajaR 22:20 16.07.2009

у ла манчи...

бонвенути а ла каза
П.С. а за ветрењаче смо смислили план...
nsarski nsarski 00:09 17.07.2009

Re: у ла манчи...

а за ветрењаче смо смислили план...

Hvala, Sanco,
I know we can count on you.
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:59 16.07.2009

Večni Don Kihot i Sančo Pansa

Uvek mi je drago da vidim da neko govori o Don Kihotu.

Mnogi smatraju, s pravom, da je Don Kihot najbolji roman ikada napisan.

Nimalo slučajno, ja na svom profilu, na ovom blogu, držim Pikasov crtež Don Kihota i Sanče Panse.
I u svojoj sobi imam jednu veliku reprodukciju tog crteža u koji gledam dok ležim u krevetu, odnosno kada se probudim.
Lj. Lakić Švrakić
Дон Кихот је постојао у мом детињству...сећам се. Најпре на чудан начин. У време када још нисам умела да читам.

Ovo me podseća da sam se i ja u svom ranom detinjstvu "bavio" Don Kihotom. I, naravno, u prevodu Djordja Popovića. Taj prevod je dugo ostao validan. Čujem da je nedavno objavljen novi prevod Aleksandre Mančić. U načelu, dobre knjige treba ponovno prevoditi posle proteka odredjenog vremena. Medjutim, ne svidja mi se namera Aleksandre Mančić da samog protagonistu nazove Don Kihoteom, navodno povodeći se načinom kako se on izgovara u originalu. Ja smatram da to nije bilo potrebno, da treba da ostane Don Kihot (to smo preuzeli od Francuza), a ne da uvodimo Don Kihote.

Na kraju, ne mogu a da ne podsetim na ovaj deo knjige:

Na kraju romana, Don Kihot, kome se razum vratio, smireno svodi svoje zemaljske račune na samrtnoj postelji. U jednostavnoj sceni, punoj dubokog emotivnog značenja, Servantes pokazuje lepotu i humanost odnosa Don Kihota i Sanče Panse. Praveći svoj testament, Don Kihot, govoreći o Sanču koji je prisutan, kaže:
«... a kako sam, dok sam bio lud, želeo da mu dam gubernatorstvo nad jednim ostrvom, sad, kad sam pri sebi, da mogu, dao bih mu u upravu kraljevinu, jer to zaslužuje sa svojega iskrenog srca i verne duše».

Pa okrenuvši se Sanču, reče:
«Oprosti mi, druže, što sam bio povod te si izgledao lud kao i ja, jer sam te uvukao u zabludu u kojoj sam bio ja, da je bilo i da ima u svetu lutajućih vitezova».

«Joj»! – odgovori Sančo plačući, - «nemojte da umrete, nego primite moj savet i živite mnoge godine, jer nema veće ludosti što je čovek u ovome životu može da učini nego da pusti da umre ni znaš zašto, ni krošto, ni da bi ga ko ubio, niti druge ruke da bi mu spiskale za dušu, nego čisto od sete».

I sa iskrenom željom da uteši svoga umirućeg gospodara, sa bezazlenom prijateljskom namerom da mu pomogne, on nastavlja: «Ako je da se umre od muke što su vas pobedili, bacite krivicu na mene i kažite da su vas zato oborili što sam Rosinantu rdjavo pritegao kolane, po tim pre što ste vi čitali u vašim viteškim knjigama kako je to obična stvar da vitezovi obaraju jedan drugoga, pa koji je pobedjen danas, taj je pobeditelj sutra » . (Prema Ljiljani Pavlović-Samurović i Daliboru Soldatiću).

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:55 16.07.2009

Re: Večni Don Kihot i Sančo Pansa

Цитати које наводиш, Владимире, јесу по преводу Ђорђа Поповића Даничара, који је књигу Мигела де Сервантеса Сааведре насловио: "Велеумни племић Дон Кихоте од Манче". И ево, баш њу држим у руци, и то је иста она коју спомиње Лили Лакић Швракић, са илустрацијама Гистава Дореа. Пожутела је, било би лепо да романтично кажем – од употребе, јер је то истина, али биће пре да је реч о природном процесу старења папира, пошто је ова моја књига штампана 1952. године. (Да ли си те године уопште био рођен, Владимире? Уосталом, ова књига је старија од свих нас.)

"Ако се желиш научити молитви, извези се на море." Ако се желите научити гипкости српскога језика, читајте Сервантеса у преводу Ђорђа Поповића Даничара. Већ кад се та књига појавила дочекале су је критике да користи архаичне речи и немодеран језик. А то је било давне 1895. Ја је и данас читам, јер само ту могу прочитати да "у лањском гнезду нема птица ове године", у трену кад витез од Манче напокон уклони причине испред својих очију, умирући чисте свести и ума, а добро срце га је увек пратило. И опет, јер само ту могу прочитати да "ништа не стаје мање трошка нити је јефтиније од лепих речи"... Тај патином обојени Даничерев језик делује ми бизак духу најславнијег лутајућег витеза.

Дон Кихоте је књига којој сам највише страница прочитао. Највише, јер сам јој се враћао, савладаној већ два-три пута, на прескок и насумице, отварајући било где роман и подухватајући се редова који би ми тај пут допали. Доцније сам открио да и Борхес говори како се Књига управо тако може читати: испретурано, на случај, јер витезову коначну судбину сви знамо и не отворивши је, а све је задовољство у његовом путовању ка њој. Јер "није победилац онај који први истрчи трку., већ онај који је најлепшу утакмицу трчао".

Добродошли, вас двоје, на ово такмичење. Из Љиљаниног текста разумео сам да понешто од овога већ знате ;-)

А ако сам где у свом излагању цитирајући и мислећи погрешио, опростите ми јер сам се овом приликом уздао само у властиту памет и сећање.
nsarski nsarski 00:27 17.07.2009

Re: Večni Don Kihot i Sančo Pansa

Trenutno su mi jos uvek na stolu sva cetiri toma istog tog izdanja.

P.S. VARVARI IPAK DODJOSE...

vladimir petrovic vladimir petrovic 10:16 17.07.2009

Re: Večni Don Kihot i Sančo Pansa

Predrag Brajović
..."Ако се желиш научити молитви, извези се на море." Ако се желите научити гипкости српскога језика, читајте Сервантеса у преводу Ђорђа Поповића Даничара. Већ кад се та књига појавила дочекале су је критике да користи архаичне речи и немодеран језик. А то је било давне 1895


Baš mi je drago da čujem ovo što kažeš za Daničarev prevod.
Ja, takodje, imam taj prevod, ali (na moju žalost) bez Doreovih ilustracija.

Ja sam već gore napomenuo da, i kada ima više prevoda nekog dela, noviji prevodi ne mora da budu i bolji.

S tim u vezi, ja kao "francuski djak", volim da navodim slučaj francuskog prevoda "Hiljadu i jedne noći". Naime, Antoan Galan (Antoine Galland, 1646-1715) sačinio je svoj famozni prevod "Les Mille et une nuits" početkom XVIII. veka (koji je štampan u 12 knjiga izmedju 1704-1717. godine). Taj Galanov poduhvat, remek delo prevodilaštva, prvi prevod sa arapskog na jedan evropski jezik, bio je izvršio veliki uticaj kako na francusku tako i na ostale velike literature Evrope.

Naravno, nakon toga bilo je još nekoliko prevoda "Hiljadu i jedne noći", ali se i danas, na početku XXI veka, najviše prodaje Galanov prevod. I što više vreme prolazi, taj prevod, umesto da se zaboravi, dobija u značaju.

Tako rade u velikim književnostima...

A ovo je zanimljivo
Доцније сам открио да и Борхес говори како се Књига управо тако може читати: испретурано,

ali to sebi mogu da dozvole samo oni koji umeju da čitaju. To ne može svako. I ne bi bilo dobro ako bi svi čitali sa - preskakanjem, he, he, he...
albicilla albicilla 23:01 16.07.2009

Svrha putovanja je da otkrijemo odakle smo

vaistinu

samo se (sve cesce) pitam, a posto sam vec vise godina ponovo ovde, nego sto sam bio tamo, sta mi je koji %&$#@* trebalo da se uopste vracam??
miloradkakmar miloradkakmar 23:16 16.07.2009

U jednom mestu...


У једном месту чијег имена хоћу да се сетим


< У jeднoм мeсту у мислима чијег именa желим дa сe сeћaм, живeo je дрвени кoњ,


У једном месту чијег се имена и у сну увек сетим,

Divno pripovedanje. Iza svakog ovog početka rečenice krije se magija.
Hvala.
dexter92 dexter92 23:43 16.07.2009

Re: U jednom mestu...

Uvek sam mrzeo Don Kihota.
Velicanje ljudskog beznadja i bespomocnosti.
A u istom blogu jubilej 40. godisnjice iskrcavanja na Mesec - potpuna suprotnost tome!
p.s.
Nsarski, ako nije tajna, koji je bio Vas odlucujuci motiv za povratak u Srbiju?
nsarski nsarski 00:11 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

Nsarski, ako nije tajna, koji je bio Vas odlucujuci motiv za povratak u Srbiju?

Pa, SRBIJA.
dexter92 dexter92 00:14 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

u je...
pa mogli biste da napravite neki parti i pozovete blogere ondaK.
Ja obecavam da donosim (hebe kevu) deep frozen Slivovitza
miloradkakmar miloradkakmar 00:27 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

Uvek sam mrzeo Don Kihota.
Velicanje ljudskog beznadja i bespomocnosti.
A u istom blogu jubilej 40. godisnjice iskrcavanja na Mesec - potpuna suprotnost tome!

Kako se Nil Armstrong osećao na Mesecu ?!
nsarski nsarski 00:29 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

Kako se Nil Armstrong osećao na Mesecu ?!

Pa, kao Lunatik.
topcat topcat 00:32 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

miloradkakmar

Kako se Nil Armstrong osećao na Mesecu ?!


Komotno, čim su se tako opustili : ))))

nsarski nsarski 00:59 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

A sta vam je skrivio?
miloradkakmar miloradkakmar 09:11 17.07.2009

Re: U jednom mestu...

nsarski
Kako se Nil Armstrong osećao na Mesecu ?!

Pa, kao Lunatik.

Ipak, mislim kao svemirski Don Kihot .
nsarski nsarski 23:54 18.07.2009

Re: U jednom mestu...

Iza svakog ovog početka rečenice krije se magija.

magical mystery tour, to je bila poenta
Milan Novković Milan Novković 01:38 17.07.2009

Meanwhile Further South

...на овај или онај начин, путујући крилатим коњима или зачараним чамцима, сви враћамо у Санчову башту...

Unfuckable Unfuckable 05:59 17.07.2009

a sada i

zvanično :
dobro došli nazad.
Još nedeljak dana, da padne voda...

ps : kad smo kod tog puta na Mesec - pitala je ivana23 negde otkuda duboke stope u prašini u sred bestežinskog stanja
nsarski nsarski 07:45 17.07.2009

Re: a sada i

otkuda duboke stope u prašini u sred bestežinskog stanja

Nije bestezinsko stanje na Mesecu. Tamo je gravitaciono privlacenje oko 6 puta manje nego na Zemlji. Manje, ali postoji. A i podloga je mekana...
stari92 stari92 08:16 17.07.2009

.. znači ..Počelo je !

Čestitka i preporuka autoru (gošći)),a i šire.

D
Unfuckable Unfuckable 08:35 17.07.2009

Re: a sada i

eto !
a taman sam se uplašio da će mi detinjstvo biti ozbiljno polupano
myredneckself myredneckself 08:39 17.07.2009

Ja, Don Kihot...

a šta preostaje od života ako nema vetrenjača da se s njima borimo, ako prestane san o nemogućem,
ako nema putovanja za koja ponajviše treba hrabrosti, ako nema Dulčineja... !?
(vi, neopterećeni civilizacijom, dobrodošli ! "noble savage", he, he, he...)

topcat topcat 09:15 17.07.2009

Re: a sada i

nsarski
Nije bestezinsko stanje na Mesecu. Tamo je gravitaciono privlacenje oko 6 puta manje nego na Zemlji. Manje, ali postoji. A i podloga je mekana...


Mene ipak zanima ona fotka bez kaciga.
Ono, atmosfera kao kod nas? Dišeš punim plućima?
Mislim, ovaj autić je sniman na Mjesecu, ne?
Hm.
Hansel Hansel 11:07 17.07.2009

Re: a sada i

Zanimljivo je da mnogi (verujte mi, čak i neki diplomirani inženjeri koje poznajem) mešaju, ili povezuju (u smislu da jedno bez drugog ne ide) bestežinsko stanje s bezvazdušnim prostorom. Ima logike da je tako - jer - što je manja gravitacija, ređa je atmosfera i sl., ali nije nužno tako. Bitno je da bi vetrenjače na Mesecu bile besmislene, jer vetra - nema!

A ta fotka je ili snimljena na pripremama na Zemlji, ili je fake. Osim ako ne verujemo da su misije "Apolo" fake.
_____

Dexter, zanimljivo gledište, ja nisam to tako sebi formulisao, sve misleći da nešto nisam dobro razumeo (a možda i nisam). U svakom slučaju, izraz "borba s vetrenjačama" delimično je pogrešan jer ne implicira samo beznadežnost nečije borbe, već i njenu neopravdanost, pa i sumnju u percepciju, da ne kažem - mentalno zdravlje onoga ko se bori...
topcat topcat 12:15 17.07.2009

Re: a sada i

Hansel

Bitno je da bi vetrenjače na Mesecu bile besmislene, jer vetra - nema!

hm.
Hansel Hansel 13:06 17.07.2009

Re: a sada i

A kako ti ovo tumačiš?
background noise background noise 13:09 17.07.2009

Re: a sada i

Nama na prvi pogled dejuje da zastavu viori vetar. Ali to je NAMA, koji smo navikli da zastava takav polozaj zauzima na vetru.

Radi se o uslovima 6 puta manje gravitacije i temperaturama blizu apsolutne nule gde se materijali ponasaju drugacije, a unutrasnja naprezanja uhiljadostrucuju.

Takodje, vidimo da je zastava obasjana suncem u uslovima gotovo nikakve atmosfere, sto znaci da je strana izlozena suncu zagrejana na nekoliko stotina stepeni dok je ona druga na aspolutnoj nuli. Gradijent temprature kroz tako tanak materijal je toliko strm da ga je tesko i zamisliti. Materijal zastave luduje zatezuci se i otpustajuci.

Slaba gravitacija nije dovoljna da tako mehanički sluđenu zastavu ispravu zatežući je nadole.

Gde je dole a gde je gore, uostalom?
ivana23 ivana23 13:23 17.07.2009

Re: a sada i

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:32 17.07.2009

Re: a sada i

Уосталом, ни тај Месец није прави, као што је већ опевано:
Hansel Hansel 16:31 17.07.2009

Re: a sada i

background noise
Ja sam baš hteo da čujem suprotnu teoriju od topcat, ali sam sa zadovoljstvom pročitao pravo objašnjenje.

Ako ćemo o intrigama, evo priče o nekolikim vezanim za prvi let na Mesec: Srećno gospodine Gorski.

I, kad se već javljam, evo i jednog lepog linka na koji naiđoh danas: The Aurora Borealis and the Aurora Australis from space

P.S. Evo i jednog zabavnog linka: Moon landing anniversary: UFOs photographed by Apollo
Kazezoze Kazezoze 17:15 17.07.2009

Re: a sada i

P.S. Evo i jednog zabavnog linka: Moon landing anniversary: UFOs photographed by Apollo
*novo

vidi ove - u boji

background noise background noise 18:14 17.07.2009

Re: a sada i

Barem zastava izgleda isto , samo sa druge strane
background noise background noise 18:17 17.07.2009

Re: a sada i

A propos ovog videa kad pobadaju barjak, zastava se ne vijori nego ljulja u uslovima niske gravitacije i odsustva atmosfere.

Sve je kako treba ukoliko se drugacije ne naredi.
Kazezoze Kazezoze 18:24 17.07.2009

Re: a sada i

background noise
Barem zastava izgleda isto , samo sa druge strane

to "vetar" promenuo smer, a i senke su simpatichne, pichi sunce u po noci
background noise background noise 18:28 17.07.2009

Re: a sada i

Difuzije svetla nema bez atmosfere. Zato je na mesecu i danju nebo crno. Nije noć, nego je samo boja drugačija.

Naše nebo je šatro plavo, jer atmosfera rasipa svetlost a ljudsko oko to doživljava kao plavo.

Kapiram da ljudi vole da veruju svojim očima, ipak, oko je, recimo u pooređenju sa uhom propirlično nesavršen i grub organ.
Kazezoze Kazezoze 18:41 17.07.2009

Re: a sada i

Kapiram da ljudi vole da veruju svojim očima, ipak, oko je, recimo u pooređenju sa uhom propirlično nesavršen i grub organ.

tachno, to je ona poznata: "jel' ti verujesh meni il' svojim ochima?"
vishnja92 vishnja92 18:42 17.07.2009

Re: a sada i

da, onaj ivanin klip gore je jako zanimljiv kad probas da iskljucis iskustveni ugao gledanja. upinjes se pa malo uspe, al na trenutke jednostavno ne moze :)

ja sam jednom davno (u dobu od 10 -11 godina, mozda) cula mamu i brata kako razgovaraju, i odjednom je to bio samo zvuk a ne ljudski govor. neponovljiv dozivljaj, i nezaboravan (sto se da primetiti). neka sklopka je iskocila - meni na radost. i smatram da uopste ne bi bilo hrdjavo kada bismo mogli to svesno sebi da nanesemo, to ukidanje prethodnog iskustva, makar na kratko.
Milan Novković Milan Novković 19:16 17.07.2009

Re: a sada i

Naše nebo je šatro plavo, jer atmosfera rasipa svetlost a ljudsko oko to doživljava kao plavo.

"Plavi" fotoni imaju veće energije od "crvenih", npr, pa imaju veće šanse da "pobegnu" atmosferi i dobace do našeg oka. Neuspele fotone absorbuje atmosfera.

Isto tako, zbog energije, razni fotoni se različito prelamaju kad pređu iz jedne sredine u drugu pod uglom koji nije 90 stepeni. Što više energije to manje prelamanja (kao i u svakodnevnom životu, ako pored tebe proveze biciklista i ti ga gurneš mnogo više mu pomeriš putanju nego ako se radi o kamionu - jedna od paralela kojom ja "mučim" decu koja mi se približe :)

Pa uveče, pri zalasku sunca, "plavi" fotoni se manje lome i prolete nam iznad glava, dok se crveni više lome i više ih dobaci do našeg oka, pa je nebo na horizontu crvenkasto.

(oko nije ni malo naivna mreža analognih kompjutera :)
vishnja92 vishnja92 19:37 17.07.2009

Re: a sada i

pa da. dva omiljena trik pitanja mog profesora astronomije su bila:

1. zasto je nebo plavo?
2. gde su, van Sunceve korone, najvece temperature u nasem sistemu?

tome nas nije ucio. trazio je samostalne zakljucke. alkos i mrzitelj glupih ljudi, teska nezgodacija - ali astronomija mu je bila mnogo lepa :)

edit - Milane, sto te nema kod njanje, ti imas fantasticne fotografije?
Hansel Hansel 20:05 17.07.2009

Re: a sada i

background noise
Barem zastava izgleda isto , samo sa druge strane
Ali, zašto su onda senke na istoj strani? Da nisu okretali zastavu?!
background noise background noise 20:18 17.07.2009

Re: a sada i

Da je nisu okretali?!


Naravno da jesu, ako si prvi put na mesecu ili ako su ti ortaci prvi na mesecu, napravice gomilu fotki i okretace sve redom na sve strane.

Ali na konkretnoj fotografiji, to nije slucaj. Ocigledno da se zastava jednostavno tako, odnosno slicno ponasa u uslovima koji na mesecu vladaju. Ili su mozda analizirali zastavu pa sasili drugaciju?

Naime, na drugoj slici se ispred lunarnog modula nalazi lunarno vozilo, a to znaci da druga fotografije nije snimljena tokom prve posete mesecu, vec bar dve godine kasnije.

A i kosmonaut se razbaskario pa ne mari ni za sta nego za slikanje!




Hansel Hansel 21:00 17.07.2009

Re: a sada i

Jeste, drugi snimak je napravljen tokom misije Apola 16 (1972. godine). Svaka čast za znanje i rezon!
Doctor Wu Doctor Wu 21:26 17.07.2009

Re: a sada i

gde su, van Sunceve korone, najvece temperature u nasem sistemu?

Tamo gde je najveći pritisak?
Milan Novković Milan Novković 22:08 17.07.2009

Re: a sada i

sto te nema kod njanje, ti imas fantasticne fotografije?

Puno posla i sporadično blogovanje - odoh sad, thanks.
background noise background noise 00:08 18.07.2009

Re: a sada i

Blagodarim!

A tebi za sistematsko provociranje u fazonu lika koji zivi u zaverama
nsarski nsarski 00:38 18.07.2009

Re: a sada i

Уосталом, ни тај Месец није прави, као што је већ опевано:


A, ima i Blue Moon (prica se, tj., peva se)



Hansel Hansel 00:53 18.07.2009

Re: a sada i

background noise
Blagodarim!
A tebi za sistematsko provociranje u fazonu lika koji zivi u zaverama
Hehe, pa... nikad se ne zna!
topcat topcat 01:51 18.07.2009

Re: a sada i

Hansel
Ja sam baš hteo da čujem suprotnu teoriju od topcat

Nemam ja nikakve teorije - samo gledam slike : ))

Recimo gore su tragovi stopa, a ovamo nema tragova vozila:

Hansel Hansel 02:09 18.07.2009

Re: a sada i

Tjah, tu ne pronađoh na zvaničnom sajtu, al' nađoh, na primer, ovu:



Em pršti (bela staza) em ostavlja trag!?
background noise background noise 09:53 18.07.2009

Re: a sada i

Obajsnjenje je naravno logično:

Ušli su oštro u levu krivinu i vozili powerslide kao u reliju pa su tragovi pod senkom.

Ima li još pitanja, pošto polazim na Zlatibor?
funkofil funkofil 11:01 18.07.2009

Re: a sada i

Takodje, vidimo da je zastava obasjana suncem u uslovima gotovo nikakve atmosfere, sto znaci da je strana izlozena suncu zagrejana na nekoliko stotina stepeni dok je ona druga na aspolutnoj nuli. Gradijent temprature kroz tako tanak materijal je toliko strm da ga je tesko i zamisliti. Materijal zastave luduje zatezuci se i otpustajuci.

Slaba gravitacija nije dovoljna da tako mehanički sluđenu zastavu ispravu zatežući je nadole.


Ovo je neko zezanje je li tako?? Mislim... Je li tako?? Uleteo sam kasno u raspravu, ali ne... Nemoguće da neko ovo ozbiljno misli..Je li?

Hansel Hansel 12:05 18.07.2009

Re: a sada i

Koje ti objašnjenje nudiš?
topcat topcat 12:14 18.07.2009

Re: a sada i

Hansel

Em pršti (bela staza) em ostavlja trag!?

Aha, kužim - gore nema jer "od nekuda se mora početi".

Vjerojatno iz istog razloga ni ovdje nema tragova?

vladimir petrovic vladimir petrovic 07:33 19.07.2009

Re: Ja, Don Kihot...

Myredneckself
...a šta preostaje od života ako nema vetrenjača da se s njima borimo, ako prestane san o nemogućem,
ako nema putovanja za koja ponajviše treba hrabrosti, ako nema Dulčineja... !?
(vi, neopterećeni civilizacijom, dobrodošli ! "noble savage", he, he, he...)

Mi, Petrovići, smo na istoj liniji razmišljanja kada je donkihotstvo u pitanju.
Hansel Hansel 19:41 19.07.2009

Re: a sada i

topcat
Hansel
Em pršti (bela staza) em ostavlja trag!?
Aha, kužim - gore nema jer "od nekuda se mora početi". Vjerojatno iz istog razloga ni ovdje nema tragova?
Ne, ja sam samo ponudio zvaničnu sliku na kojoj tragova ima. Meni je potpuno besmisleno da raspravljam o fotografijama , kada se zna, pored ostalog, da se mogu lako retuširati (to mogu da urade obe strane)... da ne pričam da su ovo samo neki detalji, s dosta senki, ne znam šta bi laik kao ja tu sa sigurnošću mogao da zaključi?! Mislim, ako je neko hteo da fingira, fingirao bi i tragove?! Osim toga svega, da zamislimo da je tačno da nije bilo poseta Mesecu - šta je bilo s Apolom 13? Kako bi i zašto neko to režirao? Ili se ovde negira samo da je bilo sletanja?
background noise background noise 21:49 19.07.2009

Re: a sada i

Ovo je neko zezanje je li tako?? Mislim... Je li tako?? Uleteo sam kasno u raspravu, ali ne... Nemoguće da neko ovo ozbiljno misli..Je li?


Bio odsutan dva dana. A da malo pojasniš pitanje?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:12 17.07.2009

Moj junak

jasnaz jasnaz 10:48 17.07.2009

башта* (комбиновано)

vladimir petrovic vladimir petrovic 11:43 17.07.2009

Pikaso, Don Kihot, ja

mimi09 mimi09 00:03 18.07.2009

Re: Pikaso, Don Kihot, ja

i Dali (samo da me ne vidi Cross)



crossover crossover 06:09 22.07.2009

Re: Pikaso, Don Kihot, ja

mimi09
i Dali (samo da me ne vidi Cross)

Неће, не брини. Заузет је послом, пише стихове својој Дулчинеји.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:01 17.07.2009

Don Kihot nije budaletina


A evo kako je I. S. Turgenjev, u svom članku "Hamlet i Don Kihot" pisao:

Don Kihot, već po samoj prirodi svog zadatka, po zbilja velelepnoj jasnosti pričanja, baš kao suncem juga obasjanog, daje manje povoda (od Hamleta) za tumačenja. Ali nažalost, mi Rusi nemamo dobrog prevoda Don Kihota. Većina nas je sačuvala o njemu dosta neodredjene uspomene. Pod rečju "Don Kihot" mi često podrazumevao prosto jednog budalčinu, - reč "donkihotstvo" je kod nas ravnosnažna sa rečju: besmislica, - dok bi, medjutim, pod donkihotstvom trebalo da se podrazumeva visoko načelo samopožrtvovanja, koje je samo (u ovom delu) sa komične strane shvaćeno.
vishnja92 vishnja92 15:06 17.07.2009

dobro

dosli
mirelarado mirelarado 15:36 17.07.2009

Повратак



Дон Кихот и Санчо Панса (Гистав Доре)


Од комбинованог ормана, преко Пуерто Морелоса до Чика Љубине улице са осећањем да се уз сва путовања, на овај или онај начин, путујући крилатим коњима или зачараним чамцима, сви враћамо у Санчову башту јер < ЗЕМЉА ЈЕ ОКРУГЛА. И ЧОВЕК ТАКОЂЕ.>


И када бисмо је посматрали с Месеца, опет би била округла:


Повратак је увек почетак новог путовања, као у Борхесовом Врту са стазама које се рачвају, тој бесконачној, недовршеној књизи, тој разгранатој мрежи светова...

Лепо је у Санчовој башти. Добродошли!






nsarski nsarski 23:37 18.07.2009

Re: Повратак

Повратак је увек почетак новог путовања, као у Борхесовом Врту са стазама које се рачвају, тој бесконачној, недовршеној књизи, тој разгранатој мрежи светова...

I racvaju i racvaju. Hvala na podsecanju
vishnja92 vishnja92 21:07 17.07.2009

Svrha putovanja je da otkrijemo odakle smo

svrha putovanja je putovanje :)
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:16 17.07.2009

Re: Svrha putovanja je da otkrijemo odakle smo

Višnja
svrha putovanja je putovanje :)

Hm. Na Dalekom istoku veruju da... je najlepše ono putovanje koje nema svrhu.
Čim se preopteretimo svrsishodnošću, uprskali smo stvar, izgubljena je spontanost...

Zastranjujem li? Utiču li knjige na čoveka?

bindu bindu 02:19 19.07.2009

Re: Svrha putovanja je da otkrijemo odakle smo


Hm. Na Dalekom istoku veruju da... je najlepše ono putovanje koje nema svrhu.


da, . takodje ljudi n istoku "veruju" da oni ljude koji se nadju na putu koji nema svrhe su takodje bez svrhe i da je njima "najlepse"
jesen92 jesen92 11:46 19.07.2009

Dobro dosli u Srbiju...

...i jos nesto...zelim da pohvalim pisanje gospodje Lj i da joj predlozim da se ubuduce direktno druzi sa nama a ne preko "posrednika"....
jesen92 jesen92 11:46 19.07.2009

Dobro dosli u Srbiju...

...i jos nesto...zelim da pohvalim pisanje gospodje Lj i da joj predlozim da se ubuduce direktno druzi sa nama a ne preko "posrednika"....
nsarski nsarski 14:02 19.07.2009

Re: Dobro dosli u Srbiju...

Hvala na podrsci. Bice prilike.

Ujedno zahvaljujem svima na zanimljivoj diskusiji i komentarima uz izvinjenje da zbog trenutnih brojnih obaveza nisam bila u mogucnosti da svima direktno odgovorim.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana