Posle nekoliko štrajkova nezaposlenih radnika, uglavnom vlasnika praznih radnih mesta, kojima su se priključivali i bivši radnici, u privatizovanim preduzećima koja duži period nisu radnicima plaćala doprinose za socijalno osiguranje, Vlada Srbije je pronašla „spasonosno“ rešenje – da ona u svojstvu poslodavca izvrši povezivanje staža radnicima.
Medju preduzećima, kandidatima, kažu neki ima i državnih preduzeća.
Kakav je to nobelovski recept pronašla Vlada Srbije ?
1) Vlada će da predloži a Skupština da usvoji zakon kojim će taj „problem“ biti skinut sa dnevnog reda. Radnici će za uzvrat prekinuti štrajkove.
Zašto zakon ?
Ako Vlada ima novac (ili zna kako će da ga nabavi ) koji će da uplati Fondu PIO umesto „nemarnih“ poslodavaca (partijski ljudi ) što će joj zakon, jednostavno uplati sredstva i gotovo.
Vlada ustvari namerava da tim radnicima pripiše staž bez ikakvog uplaćivanja sredstava, jer ona ta sredstva sada nema i neće ih ni imati nikada.
Rasim Ljajić u poseti na blokadi pruge radnika 1.maj Lapovo i Zastava elektro iz Rače
Test proba je već izvršena sa fondom zdravstva za veliki broj preduzeća čiji je spisak ostao tajna, a novinari su još tada počeli da primenjuju (neusvojeni ) novi Zakon o ćutanju u Srbiji.
2) Pored napred opisanog izuma Vlada i Poreska uprava planiraju da na neki način obavežu poslovne banke da one vrše kontrolu plaćanja poreza i doprinosa prilikom isplata neto zarada.
Poslovne banke ćute kao i NBS i njen guverner iako znaju da je to ordinarna glupost i da bi to bilo stvaranje paradržavnih organa mimo pameti i mimo svih propisa o platnom prometu i bankarskom poslovanju.
Banke bi ustvari kontrolisale ove koji su i do sada uredno uplaćivali poreze i doprinose, a one koji to nisu radili neće ni biti u prilici da proveravaju.
Postoji ozbiljan problem zbog kojeg banke neće moći da sprovedu ovu “genijalnu” zamisao, ali o tome drugom prilikom.
Treba opravdati nerad ogromnog aparata rasporedjenog u lokalnim jedinicama poreske uprave.
3) Prema (protivzakonitoj ) direktivi (uredbi ) NBS, poslovne banke su dužne da obaveštavaju poresku upravu o pravnim i fizičkim licima koja podižu veće sume gotovine i one to revnosno čine.
Cilj ove mere nije bio da se napr. zaštite fondovi socijalnog osiguranja već da se vidi ko kupuje devize na ulici.
Sve poreske uprave vode analitičku knjigovodstvenu evidenciju za svakog poslodavca o plaćenim porezima i doprinosima i bez izmirenja dugovanja nisu mogli dobiti nikakvo uverenje, a od skora ni regulisati overu zdravstvenih knjižica.
Do prije godinu dana naprijed pomenuta preduzeća su sama overavala zdravstvene legitimacije zaposlenih, onima na “plaćenom” i na neplaćenom odsustvu i tako dvostruko oštetili fond zdravstva.
4) Počelo je i sponovanje o reformama u zdravstvu, prosveti pa i fondovima. Ja kažem spinovanja jer ozbiljne reforme mogu da izvedu samo ozbiljni ljudi.
5) Onima koji ne poštuju pozitivne zakonske propise ne treba dozvoliti da pričaju kako ovi ne valjaju i da treba pisati noive jer oni neće poštovati ni te nove.
6) Reforme fondova, pogotovu Fonda PIO ne treba dozvoliti ovima koji ne umeju da rukuju istim.
To najprije mora da postane pravi fond a ne vreća sa pedesetipet rupa.
Sadašnje stanje penzionog fomda nije nastalo zbog lošeg sistema (mada ima mana ) nego zbog ljudi koji su njime upravljali.
Dokaz:
Pored Fonda PIO zaposlenih do skora je postojao još jedan fond. Bio je to Fond PIO samostalnih preduzetnika koji nije bio prazan (zna se i zašto ) i koji je Vlada pripojila (ukinula ) Fondu PIO zaposlenih i praktično otela sredstva koja nije smela da dira i ubacila ih u onu vreću sa rupama.
Zbog ovoga bi neko morao da izvrši svečano presecanje vrpce u novom “Pentagonu” i da ostane tamo bar jedan poslanički mandat.
Država Srbija sa njenom privredom, sa njenim administrativnim aparatom, sa njenim brojem penzionera (starosni, invalidski i porodični ) neće biti sposobna da u narednih 20 godina snizi stopu zahvatanja za ovu vrstu dažbina.
Šta može da se uradi ?
Može i mora da se poveća disciplina.
Konačno da počne poštovanje zakona.
Ministre i poslanike koji svaki dan tračare o zakonima koji ne valjaju prvo sprečiti da pišu nove zakone dok ne budu primjenili ove postojeće.
Na čelo fondova i poreskih uprava mora da dodju stručna i nekorumpirana lica, izabrana na konkursima, a ne partijski poslušnici.
Porodične penzije (kao budžetski trošak ) da se odvoje od starosnih penzija.
Najprije ljudski factor da se upristoji pa onda reforme.
Poslije skoro održane sednice Centralnog komiteta na kojem je usvojena nova spasonosna nacionalna politika počinju balon vesti.
Evo prve:
Javni sektor napušta 14.000 ljudi
“ Ministarka finansija Diana Dragutinović kaže da će u lokalnoj i državnoj administraciji biti otpušteno 14 hiljada zaposlenih. “
"Otpremnine će iznositi 50 odsto godišnje plate, tako da će ušteda u budžetu biti polovina godišnjih zarada otpuštenih radnika", istakla je Dragutinovićeva.
Nije u redu.
Otpremnine treba da im isplate njihove stranke jer se radi o kompletnom drugom ešalonu unutarstranačke structure koja je ta “radna mesta “ dobila kao nagradu za stranački minuli rad..
"Viška zaposlenih ima i u sektoru obrazovanja, kao i u zdravstvu, ali nisu višak doktori ili medicinske sestre, već administrativni radnici", rekla je ministarka.
Znači u zdravstvu ima viška higijeničarki, računovodja, sekretarica, kurira, direktora itd.
Pošto vidim da se mnogi frljaju komentarima o visini poreza i doprinosa za socijalno osiguranje i barataju raznim (većinom netačnim ) procentima, istine radi, dajem ovaj tabelarni pregled, iz kojeg se vidi da se ukupna zahvatanja države u masi fonda zarada kreću od 35 do 40%.
Jednostavno sabiranje procenata (12 + 17,9 + 17,9 = 47,8 ) nije korektno (a ni matematički nije dozvoljeno ) jer se porez na zaradu (12% ) i doprinosi za socijalno osiguranje (17,9% ) na teret zaposlenog računaju “iz (bruto ) zarade” a doprinosi na teret poslodavca ( takodje 17,9% ) “na (bruto ) zaradu”.
| ZARADE I DAŽBINE KOJE PRATE ZARADE U SRBIJI 2009 |
| |||||
| Minimalna | Republički | Prosek x 2 | Prosek x 3 | Prosek x 4 | Prosek x 5 | Preko 5 |
| zarada | prosek |
|
|
|
| i veće |
NETO | 15.138 | 32.553 | 65.106 | 97.659 | 130.212 | 162.765 | 186.000 |
Porez | 1.757 | 4.738 | 10.311 | 15.883 | 21.456 | 27.028 | 31.006 |
Doprinosi | 3.684 | 8.130 | 16.443 | 24.755 | 33.068 | 40.550 | 40.550 |
iz zarade |
|
|
|
|
|
|
|
Bruto | 20.578 | 45.421 | 91.859 | 138.297 | 184.735 | 231.173 | 264.319 |
zarada |
|
|
|
|
|
|
|
Osnov za | 20.578 | 45.421 | 91.859 | 138.297 | 184.735 | 226.535 | 226.535 |
doprinose |
|
|
|
|
|
|
|
Doprinosi | 3.684 | 8.130 | 16.443 | 24.755 | 33.068 | 40.550 | 40.550 |
na zaradu |
|
|
|
|
|
|
|
UKUPNO | 24.262 | 53.552 | 108.302 | 163.053 | 217.803 | 271.723 | 304.869 |
Plata |
|
|
|
|
|
|
|
Dažbine | 9.124 | 20.999 | 43.196 | 65.394 | 87.591 | 108.128 | 112.105 |
svega |
|
|
|
|
|
|
|
Procenat | 37,61 | 39,21 | 39,88 | 40,11 | 40,22 | 39,79 | 36,77 |
dažbina |
|
|
|
|
|
|
|
u masi |
|
|
|
|
|
|
|