Drugi Bakijev rođendan – ili: o životu vrednom življenja

Milan M. Ćirković RSS / 02.11.2007. u 03:46

U ovo doba velikog kukumavčenja oko „nesrećnih okolnosti", „više sile", "teškog detinjstva", "sveopšte zavere" ili „nepremostivih problema" koji sprečavaju pojedince (ali povremeno i gradove, regije, narode, države, itd.) da učine velika dela, nije loše podsetiti se pokojeg sjajnog primera kako se ovakvi negativni stereotipovi, ma koliko da su ponekad i zasnovani u realnosti, prevladavaju ličnom inicijativom, upornim radom i borbom. Istorija - a naročito istorija kreativnih disciplina poput umetnosti ili nauke - nam daje mnoštvo primera u tom smislu; meni lično najdraži je Bakijev. Tim pre što mu ovih dana slavimo 80. rođendan, iako je rođen 1895. godine. Mislite da je ovo greška? Ćirković zaboravio elementarne aritmetičke operacije poput oduzimanja? (nije da se ne dešava) Samo malo strpljenja!

Godina je 1927, ali tema nije nijedan od "svetskih" događaja hronološki vezanih za ovu godinu - bar naizgled. Radi se o 32-godišnjem čoveku, nezaposlenom, propalom studentu, alkoholičaru, bankrotu od uzaludnih pokušaja da ostvari testament svog oca. Porodica mu je - u potpunosti njegovom krivicom - rasturena, žena ga je ostavila, a njegova voljena kćer umrla je par godina ranije od zapaljenja pluća. U takvim okolnostima, nije čudno da je jedne večeri stajao na keju u Čikagu, spremajući se za samoubistvo.

Gotovo da je skočio. Zaustavio se bukvalno u poslednjem trenutku - umesto da počini samoubistvo, učinio je egocid. Kako je kasnije detaljno pisao: došao sam tu sa namerom da se ubijem. Ali ne moram da uništim ovo telo i um - dovoljno je da osoba koja je došla bude mrtva. Osoba koja odlazi odatle je drugačija, nova, posvećena eksperimentu. Cilj eksperimenta: da utvrdi „šta jedna osoba, pojedinac bez naročitih talenata, može učiniti da promeni svet i doprinese razvoju čitavog čovečanstva." U najboljoj tradiciji eksperimentisanja na sebi, koja seže unazad do srednjevekovnih alhemičara, a u 20. veku ju je posebno zagovarao veliki Džon B. S. Holdejn, nazvao je sebe „zamorčetom B".

Baki Fuler sa "igračkama"
Baki Fuler sa "igračkama"

Naravno, skromna tvrdnja o nedostatku talenta je sumnjiva. Kad naredne 2008. godine budemo obeleživali četvrt veka od fizičke smrti ovog čoveka, biće vrlo teško izbeći zaključak da se radi o jednom od upravo najtalentovanijih i najoriginalnijih stvaralaca 20. veka. Ričard Bakminster Fuler (1895-1983; ili 1927-1983) - univerzalno poznat kao Bucky - po enciklopedijama, američki arhitekta, dizajner, pronalazač, filozof, pesnik i futurolog, po rečima uticajnog savremenog pisca Roberta Antona Vilsona, ličnost "sa više prava na zvanje renesansnog čoveka od bilo koga posle Leonardovog doba". U njegovoj zaostavštini nalazi se 25 patenata i tridesetak knjiga, te brojna harizmatična predavanja sačuvana u audio i video zapaisima. Bio je veliki pobornik onoga što će tek kasnije postati "zeleni", odnosno ekološki pokreti, borac za ljudska prava i mir u svetu, kao i zagovornik kooperacije kako među pojedincima, tako i među državama (u tom smislu je i više puta bio kandidovan za Nobelovu nagradu za mir, urbana legenda kaže i od strane ser Bertranda Rasela, vrlo škrtog na pohvalama svake vrste). Prvi je upotrebio i naširoko popularisao termin "svemirski brod Zemlja" (spaceship Earth), izumeo je geodezijsku kupolu, i napisao višetomnu Sinergetiku koja se bavi geometrijom ljudskog mišljenja. Njegov uticaj na brojne savremene stvaraoce i mislioce, od arhitekata poput ser Normana Fostera (koji se često sam nazivao Fulerovim učenikom) i Kenzoa Tangea, preko pisaca kao što su Tomas Pinčon, već pomenuti R. A. Vilson ili „novi britanski SF" od Murkoka do Rejnoldsa i Strosa, do kompozitora Džona Kejdža i pop-pevača Džona Denvera ogroman je i traje do danas. Bio je nosilac ništa manje do 47 (!) počasnih doktorata, praktično svih značajnih svetskih univerziteta - nije loše za nekog ko je bio izbačen sa fakulteta! Po njemu je nazvana alotropska modifikacija ugljenika C60 - fuleren; fulereni igraju ogromnu ulogu u nanotehnologiji, a smatra se da postoje i u međuzvezdanom prostoru.

Marka u Fulerovu čast
Marka u Fulerovu čast
Pre duboke lične krize i „ponovnog rođenja" iz 1927, ovakva karijera se odista nije mogla naslutiti. Rođen u Miltonu, američka savezna država Masačusets, mladi Ričard je bio loš učenik, a potom još gori student. Jedina stvar koja je dala da se nasluti skriveni potencijal bila je sklonost ka konstrukciji brodića-igračaka. Dvaput izbacivan sa Harvardskog univerziteta, drugi put konačno, do svoje 32 godine Fuler je promenio desetak slabo plaćenih poslova u oblastima kao što su pakovanje mesa ili servisiranje industrijskih razboja, a služio je i u američkoj mornarici tokom I svetskog rata. Nakon što je 1927. godine doneo odluku da krene „iz početka", i utvrdi šta prosečan pojedinac (kakvim je sebe smatrao) može učiniti za poboljšanje sveta i dobrobit čovečanstva, preselio se u Severnu Karolinu, gde je dobio posao na malom lokalnom koledžu. Ovaj posao mu je ostavljao puno vremena za intenzivno čitanje, razmišljenje i rad na projektu koji ga je učinio poznatim i napravio revoluciju u svetu inženjerije i građevinarstva - geodezijskoj kupoli. Tokom II svetskog rata, prekinuo je ovaj rad da bi izumeo nova (nažalost neprimenjena u praksi zbog troškova materijala) skloništa od bombardovanja, znatno sigurnija od do tada primenjivanih u Velikoj Britaniji i SAD, a usput je dao i mali doprinos kartografiji u vidu pronalaska nove kartografske projekcije, Dymaxion mape (od engl. Dynamic Maximum, dinamički maksimum, sintagma koju je Fuler često koristio).

Najveći njegovi rezultati i svetska slava došli su, međutim, tek nakon II svetskog rata, odnosno pri kraju pete decenije života (što bi, takođe, trebalo da ohrabri mnoge potencijalne stvaraoce, posebno u kontekstu fašistoidne idolatrije mladosti u savremenom poslovnom svetu sa jedne i uobičajenog kukavičkog izvlačenja „ne mogu ja sad da počinjem iznova" sa druge strane). 1950. godine u Montrealu je podigao prvu svetsku geodezijsku kupolu koja je mogla da podržava sopstvenu težinu bez ikakvog praktičnog ograničenja u veličini; to je bio tzv. tetraedarski dizajn geodezijske kupole (sam Fuler je docnije patentirao nekoliko drugačijih dizajna, a drugi inženjeri su kasnije bili inspirisani da nađu još drugačijih rešenja). Najlakša, najsnažnija i najjeftinija građevinska struktura, geodezijska kupola je dizajnirana da pokrije maksimalan prostor bez unutrašnje potpore. Što je veća, ona postaje lakša i jača. 1954. godine Fuler je konstruisao dve kupole za Trijenale u Milanu, sastavljene od ojačanog kartona, isečenog u SAD i ispresavijanog tako da su u Italiju bile transportovane u nekoliko putničkih kofera. Do 1957. usavršio je dizajn i izradu do te mere da je ogromna geodezijska kupola, sa čitavim amfiteatrom u njoj bila konstruisana u Honoluluu za svega 22 sata! Fuler je 1960. godine projektovao futurističku kupolu prečnika 4 kilometra koja bi prekrivala centar Menhetna radi kontrole mikroklime. Izračunao je da bi se čitava gradnja isplatila za deset godina samo od uštede na čišćenju snega!

Montrealska "Biosfera"
Montrealska "Biosfera"
Najimpresivnija od njegovih izgrađenih geodezijskih kupola je tro-četvrtinska sfera - 61 metara visoka i 76 metara u prečniku - koju je dizajnirao za paviljon SAD na Svetskoj izložbi u Montrealu 1967. godine. Filigranska mreža čeličnih greda formirana je od spoljneg sloja trouglastih i šestougaonih jedinica povezanih za unutrašnji sloj šestouglova. Sloj akrilnih panela osigurao je potpunu providnost nezavisno od povremenih zatvaranja trouglastih zastora programiranih da reaguju na višak Sunčeve svetlosti. To je bio korak prema Fulerovom idealu geodezijske membrane podjednako osetljive i prilagodljive poput ljudske kože. Poput Gaudija, Eshera i drugih genijalnih stvaralaca 20. veka, i Fuler je uvek iznova nalazio inspiraciju i motive u prirodi i čudesnim proizvodima prirodne evolucije.

Geodezijska kupola predstavlja, kako je sam Fuler uvek bez ustručavanja isticao, najbolji način da se obezbede ljudska staništa na Mesecu, Marsu ili drugim nebeskim telima. On je odlično shvatao značaj svemira za budućnost čovečanstva i duboko je verovao u maksimu Ciolkovskog: "Zemlja je kolevka čovečanstva, ali ko želi da ceo život provede u kolevci?" Njegov uticaj se najbolje može videti po broju engleskih reči i sintagmi koje je skovao, a koje su prihvaćene i ušle u upotrebu: Spaceship Earth, ephemeralization, synergetics, tensegrity, itd. U današnje doba zabrinutosti oko održivih resursa, te globalnih katastrofičkih rizika, Fulerove misli nisu izgubile ni delić značaja i aktuelnosti.

Jedna od brojnih zanimljivosti vezanih za ovog velikog čoveka je da je pored svih aktivnosti i rada na brojnim projektima, patentima i knjigama, stizao da vodi neobično detaljan dnevnik. Procenjuje se da njegove dnevničke beleške, pod tipično fulerovskim nazivom Dymaxion Chronofile, koje se čuvaju u arhivi Stenfordskog univerziteta, imaju preko 80 linearnih metara papira, što njegov život čini ubedljivo najbolje dokumentovanim u istoriji čovečanstva.

Fuleren, sa gustinom elektrona
Fuleren, sa gustinom elektrona

Kao vizionar, arhitekta, dizajner, izumitelj i filozof, čovek sa ruba samoubistva nastavio je da inspiriše umove čitavih generacija, motivišući ljude da razmišljaju na dugačak rok, na ekološki, geometrijski i praktični način. Njegovo originalno razmišljanje, gotovo sinonim za neprevodivu englesku frazu out of the box, postalo je danas široko - mada možda ne i dovoljno - cenjeno. Fulerova zaostavština temelji se na krajnje retkom spoju originalnog i neposrednog načina mišljenja; on je pokazao da inženjerstvo ne mora biti išta manje kreativno i vizionarsko od slikarstva, teatra ili teorijske fizike. Domet pojedinca u svoj nepreglednoj složenosti savremenog sveta je možda doista mali; ali pojedinac koji svojim primerom doprinese promeni sveta na bolje nesumnjivo ima život vredan življenja.

Atačmenti



Komentari (78)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Mungos Mungos 06:25 02.11.2007

Srecan nam Fulerov rodjendan!

Da je ovakvih ljudi bar dvostruko vise, svet bi u mnogome bio lepse mesto za zivot.

A srecan vam svima i moj rodjendan!:)
(Dodatak za radoznale: 39)

Mungos, The Slavljenik

P.S. Cestitke primam(o): pouzecem, emajlom, teleksom, faksom, teleprinterom, telefonom - verbalno & SMS-ovano, Blogom - postovano & PM-ovano...
Poklon mozete da uplatite na moj racun sa naznakom: Rodjendanski poklon, kod: Bank of America: xxxxxxxxxxxxxxx-xxxxx-xxxxxxxxxxxxx
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 08:16 02.11.2007

Mungos ima veze sa Bakijem-preko Milana

Mungos
Da je ovakvih ljudi bar dvostruko vise, svet bi u mnogome bio lepse mesto za zivot.A srecan vam svima i moj rodjendan!:)(Dodatak za radoznale: 39)Mungos, The SlavljenikP.S. Cestitke primam(o): pouzecem, emajlom, teleksom, faksom, teleprinterom, telefonom - verbalno & SMS-ovano, Blogom - postovano & PM-ovano...Poklon mozete da uplatite na moj racun sa naznakom: Rodjendanski poklon, kod: Bank of America: xxxxxxxxxxxxxxx-xxxxx-xxxxxxxxxxxxx


1. Neverovatan tekst-za mene. Možda to više govori o meni. Obožavam kad na Blogu nešto naučim. Jedan od tekstova koji vraćaju smisao u moru tekstova, komentara koji umeju da zamagle i sakriju zlatna zrnca.

2. Mungos. sve najbolje u hvatanju zmija i drugih lepih stvari.
Mungos Mungos 08:22 02.11.2007

Re: Mungos ima veze sa Bakijem-preko Milan

KRALJMAJMUNA


1. Neverovatan tekst-za mene. Možda to više govori o meni. Obožavam kad na Blogu nešto naučim. Jedan od tekstova koji vraćaju smisao u moru tekstova, komentara koji umeju da zamagle i sakriju zlatna zrnca.

2. Mungos. sve najbolje u hvatanju zmija i drugih lepih stvari.


Hvala, najblizi rodjace!:)

Da, nista lepse od saznavanja i sirenja vidika. Samo, ponekad, nekima smeta kada znas i vidis vise...

Mungos, The Realan
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 09:24 02.11.2007

Re: Srecan nam Fulerov rodjendan!

Mungos
Da je ovakvih ljudi bar dvostruko vise, svet bi u mnogome bio lepse mesto za zivot.

A srecan vam svima i moj rodjendan!:)
(Dodatak za radoznale: 39)

Mungos, The Slavljenik

P.S. Cestitke primam(o): pouzecem, emajlom, teleksom, faksom,
teleprinterom, telefonom - verbalno & SMS-ovano, Blogom - postovano
& PM-ovano...
Poklon mozete da uplatite na moj racun sa naznakom: Rodjendanski
poklon, kod: Bank of America: xxxxxxxxxxxxxxx-xxxxx-xxxxxxxxxxxxx

Sve najlepse, Mongose-ranoranioce (well, zavisno od vremenske zone)! Pre svega dobro zdravlje, a potom i bar 98% zelja da se ispuni (nikad ne valja bas sve, kazu neki mudri ljudi)!
Mungos Mungos 09:27 02.11.2007

Re: Srecan nam Fulerov rodjendan!

Hvala Milane!:)

Well, nista nije i ne moze da bude 100%, sto su i Baki i svi naucnici i mudri ljudi uvek znali.
Ja sam zadovoljan sa 95%.:)

Mungos, The Slavljenik
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 14:33 02.11.2007

za Mungosa, The DC

kako drugacije nego...

Mungos Mungos 15:03 02.11.2007

Re: za Mungosa, The DC

Hvala Bebo!

Mungos, The Zbunjen:)

P.S. Jos nisam oidlucio da li cu da se kandidujem za predsednika svoje gajbe, ali ipak prikupljam potpise
angie angie 15:26 02.11.2007

Re: za Mungosa, The DC

P.S. Jos nisam oidlucio da li cu da se kandidujem za predsednika svoje gajbe, ali ipak prikupljam potpise


Pa to je najteze- lakshe je dobiti onih N potrebnih potpisa za neku stranku!
bauer bauer 07:09 02.11.2007

New Beginning,

Vrlo inspirativna prica o Bakijevom zivotu. I ja sam par puta kretao iz pocetka, nisam stigao gde i Baki, ali, gura se... Malo mi samo rogobatno zvuce ove geodetske kupole (znam da se u originau tako zovu), mozda modularne kupole? Ipak je geodezija nesto sasvim drugo od opisa kupolastih oblika. But, never mine.

Pre neki dan procitah pricu o devojcurku koji je postavio svoj web site sa 14 godina, i sada sa 17 generise milion dolara godisnje, praveci portale ljudima za myspace? Treba samo ostati pozitivan, ima nade za sve nas :)
Mungos Mungos 07:40 02.11.2007

Re: New Beginning,

Stigao si, kako nisi? Sve korisno sto si do sada uradio je uspeh jednak Bakijevom, pogotovo ako i drugi imaju koristi od toga! Ali, da znas da uvek moze bolje i vise.

Mungos, The Promil (samo za mog druga Bauera)
bauer bauer 07:53 02.11.2007

Mungose,

Ima dovoljno neozbiljnih blogova, ajd' da nastavimo ovo neki drugi put, na nekom drugom mestu. Treba sutra da se ide na posao, kod mene jos malo pa ponoc. A kod tebe?
Mungos Mungos 08:16 02.11.2007

Re: Mungose,

bauer
Ima dovoljno neozbiljnih blogova, ajd' da nastavimo ovo neki drugi put, na nekom drugom mestu. Treba sutra da se ide na posao, kod mene jos malo pa ponoc. A kod tebe?


Nemam komentar.

Mungos, The Ozbiljan
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:03 02.11.2007

kako inspirativna priča...

... želeo sam dvaput da je preporučim, ali ne radi ta opcija. :)

pošto sam jako slab u inženjeringu, pažnju mi je neobično privukla ta metomorfoza ličnosti ili volje dok je stajao na čikaškom keju. to je trenutak koji bi valjalo eksploatisati poetski! :)

hvala, kao i uvek, što postojite, dragi Milane. :)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 09:31 02.11.2007

Re: kako inspirativna priča...

Srđan Fuchs
... želeo sam dvaput da je preporučim, ali ne radi ta opcija. :)

pošto sam jako slab u inženjeringu, pažnju mi je neobično privukla ta
metomorfoza ličnosti ili volje dok je stajao na čikaškom keju. to je
trenutak koji bi valjalo eksploatisati poetski! :)

hvala, kao i uvek, što postojite, dragi Milane. :)

Ne preterujte, Srdjane, prijatelju, postoji opasnost da Vas se shvati ozbiljno - ubedljiv ste covek... ;o)) U svakom slucaju, hvala na lepim recima, nisam bio neko vreme ovamo, sto zbog raznoraznih poslova, sto zbog bolesti, ali eto kotrlja se pomalo.
d j o l e d j o l e 21:08 02.11.2007

Re: kako inspirativna priča...

pažnju mi je neobično privukla ta metomorfoza ličnosti ili volje dok je stajao na čikaškom keju. to je trenutak koji bi valjalo eksploatisati poetski

Postoji film u kome provejava slican motiv ( http://en.wikipedia.org/wiki/It's_a_Wonderful_Life ) ... mozda je bas inspirisan onim sto se desilo Fuleru (glavni junak odlazi do mosta ... na kome ga presrece andjeo cuvar koji mu pokazuje kako bi izgledao zivot drugih ljudi da nije bilo glavnog junaka ... koji takodje misli da je njegov zivot suvisan i bezvredan dok ne vidi koliko to sto njemu ne znaci nista puno znaci drugima)
nsarski nsarski 21:17 02.11.2007

Re: kako inspirativna priča...

Taj film "Wonderful Life", sa Jimi Stjuartom se ritualno prikazuje u usa godinama, pred Bozic.:) Nema Bozica bez toga.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:12 03.11.2007

Re: kako inspirativna priča...

nsarski
Taj film "Wonderful Life", sa Jimi Stjuartom se ritualno prikazuje u usa godinama, pred Bozic.:) Nema Bozica bez toga.

Tacno, ali se pri tom ritualnom prikazivanju obicno prenebregava najzanimljivija poenta tog filma, a to je ona na koju je ukazao, recimo, S. J. Gould u knjizi (skoro) istog imena, "Wonderful Life", a to je da ta sjajna sekvenca u poslednjih pola sata najbolje docarava nelinearnost i nepredvidljivost istorijskih sistema, tj. onih koji se zbog slozenosti i broja parametara ne mogu modelirati (ili simulirati) u laboratoriji... Ali, sjajno je i pustati takav film stalno - bolje jedan dobar film gledati deset puta, nego deset razlicitih sranja moderne holivudske produkcije, zar ne?
Modesty Blaise Modesty Blaise 09:36 02.11.2007

Koji to život

nije vredan življenja, kad već pominjemo fašistoidnu idolatriju?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 09:44 02.11.2007

Re: Koji to život

Modesty Blaise
nije vredan življenja, kad već pominjemo fašistoidnu idolatriju?

To nema veze sa politickim, vec sa etickim sistemom, odnosno sistemima. Mnogi zivoti nazalost nisu vredni zivljenja po prakticno svim etickim sistemima razvijenim u istoriji. Za razliku od politike, koja Vas izgleda vise zanima, etika je ozbiljna filozofska disciplina koja po racionalnosti tek jedva zaostaje za matematikom, sto je sjajno pokazao jos Spinoza.
Modesty Blaise Modesty Blaise 09:57 02.11.2007

Re: Koji to život

Mnogi zivoti nazalost nisu vredni zivljenja po prakticno svim etickim sistemima razvijenim u istoriji. Za razliku od politike, koja Vas izgleda vise zanima, etika je ozbiljna filozofska disciplina koja po racionalnosti tek jedva zaostaje za matematikom, sto je sjajno pokazao jos Spinoza..


Cekaj, je l ti to sad usvajash taktiku oca Milana da kad god me vidish pljunesh tri put, pomenesh politiku ?? i onda kao odrzis predavanje o necemu sto mislish da si razumeo.

Ccccc, bad idea. Pogotovu kad napishesh neinventivan tekst koji si skoro do poslednjeg reda prepisao iz Wikipedije. Nigde licnog pecata, nigde sopstvenog dozivljaja, nigde kreativnosti, jedino monstruozna ideja da postoje zivoti koji nisu vredni zivljenja. Na konkretno pitanje koji, ti dajesh odgovor - mnogi i onda pominjesh etiku??

Sjajno.
Doctor Wu Doctor Wu 09:59 02.11.2007

Re: Koji to život

Slažem se, dosta Übermensch-ovski i fašistoidno, ali, svejedno, lepo. Preporuka, Milane.
gordanac gordanac 10:06 02.11.2007

uf!

Mnogi zivoti nazalost nisu vredni zivljenja po prakticno svim etickim sistemima razvijenim u istoriji. Za razliku od politike, koja Vas izgleda vise zanima, etika je ozbiljna filozofska disciplina koja po racionalnosti tek jedva zaostaje za matematikom, sto je sjajno pokazao jos Spinoza.

Milane, ovo citirano se (ako se čita kako je napisano, a ne kako je, pretpostavljam - mišljeno) vrlo teško može braniti. Ako uopšte može.
Kontekst u koji je stavljeno "poređenje" politike i etike takođe ne stoji. Osim, ako se ovako skraćeno i idealno za nesporazume, ne želi samo iskazati gađenje nad percepcijom "domaće" politike.
I ?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 10:49 02.11.2007

Re: Koji to život

Modesty Blaise
Mnogi zivoti nazalost nisu vredni zivljenja po prakticno svim etickim sistemima razvijenim u istoriji. Za razliku od politike, koja Vas izgleda vise zanima,
etika je ozbiljna filozofska disciplina koja po racionalnosti tek jedva
zaostaje za matematikom, sto je sjajno pokazao jos Spinoza..


Cekaj, je l ti to sad usvajash taktiku oca Milana da kad god me vidish
pljunesh tri put, pomenesh politiku ?? i onda kao odrzis predavanje o
necemu sto mislish da si razumeo.

Ccccc, bad idea. Pogotovu kad napishesh neinventivan tekst koji si
skoro do poslednjeg reda prepisao iz Wikipedije. Nigde licnog pecata,
nigde sopstvenog dozivljaja, nigde kreativnosti, jedino monstruozna
ideja da postoje zivoti koji nisu vredni zivljenja. Na konkretno
pitanje koji, ti dajesh odgovor - mnogi i onda pominjesh etiku??

Sjajno.

OK, nista ja ne razumem, nema licnog pecata, sjajno, neinventivno, naravno, otac Milan (kogod?), "do poslednjeg reda" - naravno Vi sve znate (brojite redove, verovatno kao i onomad Scepanovic i Jeremic Danilu Kisu, pa su ga napali - nije da se poredim sa takvim velikanom, ali glupost ovakvih optuzbi je otprilike ravna onoj da je on prepisao Borhesa i Tomasa Mana koja se i dalje povremeno srece u nasoj knjizevnoj sredini; takodje, veoma ironicno u ovom slucaju, Vi znate i ko je sve ucestvovao u pisanju samog vikipedijinog clanka; a koji sadrzi samo faktografiju, a ovde ima jos necega - gde je sad Igipop pa da se zali sto je malo faktografije...). Samo znate sta - zaista Vas nista ne moze naterati da nesto tako odvratno citate, pa jos i komentarisete, zar ne? Pa Vi valjda drzite do svog vremena?
Epicurus Epicurus 10:58 02.11.2007

Re: uf!

Iako mi se cini da se ova frka digla vise iz negativnog stava koji pojedinaci imaju prema autoru, nego onim sto je on napisao, predlozio bih izmenu da se umesto formulacije vredan zivljenja koristi izraz vredan divljenja kako bi se izbegli ovi komentari koji pokusavaju da bace senku na inace izvanredan tekst.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:00 02.11.2007

Re: uf!

gordanac
Mnogi zivoti nazalost nisu vredni zivljenja po prakticno svim etickim sistemima razvijenim u istoriji. Za
razliku od politike, koja Vas izgleda vise zanima, etika je ozbiljna
filozofska disciplina koja po racionalnosti tek jedva zaostaje za
matematikom, sto je sjajno pokazao jos Spinoza.

Milane, ovo citirano se (ako se čita kako je napisano, a ne kako je,
pretpostavljam - mišljeno) vrlo teško može braniti. Ako uopšte može.
Kontekst u koji je stavljeno "poređenje" politike i etike takođe ne
stoji. Osim, ako se ovako skraćeno i idealno za nesporazume, ne želi
samo iskazati gađenje nad percepcijom "domaće" politike.
I ?

OK, hajdemo ispocetka. Zasto se u Deklaraciji o pravima coveka i gradjanina eksplicitno poziva na izgradnju drustva u kome ce svaki zivot biti dostojan zivljenja? Isto se ponavlja, u savremenim terminima, u paktu o gradjanskim i ljudskim pravima. Pretpostavljam da je greske bila u koriscenju termina "vredan" umesto "dostojan", na cemu se izvinjavam, mada se meni i dalje ne cini da je semanticka razlika toliko znacajna. Dakle, to se naglasava samo zato sto se i ocima Francuske revolucije i osnivacima UN i drugih savremenih tela cinilo jasno da ogroman broj ljudskih bica nazalost ne zivi zivot dostojan zivljenja. Ovo se odnosi u vecoj ili manjoj meri na svakoga ko nije u mogucnosti da se ostvari u pogledu razlicito definisanih humanistickih vrednosti. Ako nemate pitku vodu, ako patite od izlecivih bolesti, itd. po raznim etickim kriterijuma vas zivot nije dostojan zivljenja i to je ono sto treba promeniti.

Naravno, to nema nikakve veze sa raznim zlonamernim primedbama, a posebno sa primedbom modesty blaise koja je ocigledno bila povredjena kritikom, i to cu ponoviti, fashistoidne idolatrije mladosti, lepote, pa i inteligencije, itd. koja je itekako prisutna upravo u savremenom korporativnom svetu, a predstavlja ideale kao preslikane iz dela gdjice von Riefenstahl iz njenog "zlatnog doba". Naravno, to je prepisano iz vikipedije, kako je odlicno uocila.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:03 02.11.2007

Re: uf!

Epicurus
Iako mi se cini da se ova frka digla vise iz negativnog stava koji
pojedinaci imaju prema autoru, nego onim sto je on napisao, predlozio
bih izmenu da se umesto formulacije vredan zivljenja koristi izraz vredan divljenja kako bi se izbegli ovi komentari koji pokusavaju da bace senku na inace izvanredan tekst.

Cujte, kad pojedinci nisu jos dosli do one lekcije da postoje i drugi argumenti sem ad hominem "argumenata". Inace, sasvim tacno, tako da u odgovoru GordaniC sugerisem izraz dostojan zivljenja, koji su predlozili jos u doba francuske revolucije.
gordanac gordanac 11:06 02.11.2007

uff! :))

...da se umesto formulacije vredan zivljenja koristi izraz vredan divljenja...

Mislim da se i ovo teško brani. Ako uopšte može.
...kako bi se izbegli ovi komentari koji pokusavaju da bace senku na inace izvanredan tekst...

Saglasna.
Nije mi ni bila namera sporenja teksta (naprotiv) nego argumentacije u komentaru, ali ako sam nespretno napisala, pa se ne razume - briši Milane, slobodno.
Ja volim "troll", ali ne i komentare koji "iskrive" razgovor, bio to moj komentar ili ne, svejedno.
gordanac gordanac 11:22 02.11.2007

Milane...

...izgleda da nam se "mimoilaze" komentari u realnom vremenu. (Einstein ruleZ :), nema beskonačno velike brzine razmene informacija :))

...Zasto se u Deklaraciji o pravima coveka i gradjanina eksplicitno poziva na izgradnju drustva u kome ce svaki zivot biti dostojan zivljenja? Isto se ponavlja, u savremenim terminima, u paktu o gradjanskim i ljudskim pravima.....Ako nemate pitku vodu, ako patite od izlecivih bolesti, itd. po raznim etickim kriterijuma vas zivot nije dostojan zivljenja i to je ono sto treba promeniti.

Zato što je politika vrlo ozbiljna disciplina, zato se pominje "dostojan život", "dostojno življenje"....
Zato što je i etika politike vrlo ozbiljna disciplina.
Zato što se svaka politika (teorijski ili aktivnim učešćem) zasniva na vrednosnim stavovima.
Stav "život nije vredan življenja" je različit (vrlo) od stava "život nije dostojan življenja".
I jedan i drugi su politički.
Čovek sopstvenim vrednosnim sistemom bira (ili osporava) jedan ili drugi.Ono što pojedina etička učenja pišu je da vrednosne stavove kategorišu kao prihvatljive ili neprihvatljive (pozitivne ili negativne) u određenom društvenom, političkom i istorijskom kontekstu. Ili operišu sa "univerzalnim humanim vrednostima" kao celovitim sistemom u pokušaju da se izbegne konkretan kontekst.


Epicurus Epicurus 11:25 02.11.2007

povlacim predlog

Procitao sam jos jednom tekst i obrativsi paznju na zivot pre Bakijevog rodjenja 1927. i onog posle, shvatam da je formulacija vredan zivljenja, ne samo odgovarjuca nego i bolja od mog predloga, jer je u tekstu jasno prikazana razlika u kvalitetu zivota Bakija pre i posle njegove posete mostu. Cak sada nalazim da bi svaka druga formulacija bila na stetu kvaliteta teksta. Povlacim svoj predlog, jer mislim da je sada posle ovih dodatnih komentara potpuno jasno sta je autor hteo da kaze, a zbog onih kojima to nije ni posle svega ocigledno, nije vredno narusavati kvalitet teksta.
Epicurus Epicurus 11:49 02.11.2007

Re: povlacim predlog

..izgleda da nam se "mimoilaze" komentari u realnom vremenu. (Einstein ruleZ :), nema beskonačno velike brzine razmene informacija :))[


Iz iskustva, i to neposrednog, saglasan sa ovim!

Cini mi se da je izraz dostojan zivljenja odgovarajuci, jer ostavlja smisao teksta netaknutim, a izbija iz ruke i adute za zlonamerne napade (ako je to uopste moguce!).
Milan Novković Milan Novković 11:34 03.11.2007

Re: Koji to život

Cekaj, je l ti to sad usvajash taktiku oca Milana da kad god me vidish pljunesh tri put, pomenesh politiku ?? i onda kao odrzis predavanje o necemu sto mislish da si razumeo.

Kako si to uvezala "...taktiku oca Milana..." i "...kad god me vidish pljunesh ..."?
Dokačili smo se samo jednom i tom prilikom nisam ja tebe "video" nego ti mene. Ja sam tebe "viđao" dok si bila pametna i ljubazna.
Mungos Mungos 09:39 02.11.2007

Vrh vrhova

Milan Cirkovic
inženjerstvo ne mora biti išta manje kreativno i vizionarsko od slikarstva, teatra ili teorijske fizike.


Inzenjerstvo je definitivno najkreativnija i najpipkavija oblast. Umetnost mora da zadovolji samo cula konzumenta, a inzenjerstvo uz cesto uz iste ahteve, mora da se hvata u kostac sa surovim zakonima prirode (Univerzuma) i da - pobedi, jer se drukciji rezultat ne priznaje. O teorijskoj fizici ne bih ovog puta...:)
(Neka se ne ljute gospoda & gospodje umetnici/e!)

Mungos, The Realan
v.stojkovic v.stojkovic 09:44 02.11.2007

Baki

Pomislio sam da je post o ovom našem Bakiju (Anđelkoiću) i u čudu se zapitah: Pa zar i ti sine Brute ( Milane) o politici i političarima? I to kojem političaru?
Divan tekst, poučan primer. Nešto razmišljam da i ja odem do savskog keja. Ili to mora biti baš čikaški kej? Moguće da i nije bitan kej, već čovek.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 17:08 02.11.2007

Re: Baki

v.stojkovic
Pomislio sam da je post o ovom našem Bakiju (Anđelkoiću) i u čudu se
zapitah: Pa zar i ti sine Brute ( Milane) o politici i političarima? I
to kojem političaru?

Ehehehe ;o)) Pa eto primera da je sve u kontekstu, sto bi rekli post-kunovski istoricari nauke. Jedan moj pen-friend ima obicaj da na pocetku svojih eseja na webu okaci nesto sto zove "Attention conservation note" gde napravi tako neku igru recima ili izvuce neki posebno provokativni deo iz potonjeg teksta, isl.
v.stojkovic

Divan tekst, poučan primer. Nešto razmišljam da i ja odem do savskog
keja. Ili to mora biti baš čikaški kej? Moguće da i nije bitan kej, već
čovek.

Rekao bih da je ovo potonje. (Pre toga hvala na lepim recima.) Ali nadam se da se ipak salite (zapravo siguran sam, posto mi se cini iz nekih ranijih komentara da se vec sad bavite dovoljno ozbiljnim stvarima)...
Epicurus Epicurus 10:20 02.11.2007

napomena

Samo dodatna napomena da je Baki bio i predsednik Mense, sto s obzirom na sva njegova dostignuca pobrojana u ovom tekstu verovatno i nije preterano vazno, jer je na osnovu svega izlozenog jasno je da se radi o coveku koji je posedovao izuzetne inetelektualne sposobnosti. Ovo napominjem samo iz razloga da naglasim da je dovoljno da se trudite da u zivotu iskoristite svoje kapacitete, u onoj meri u kojoj sa njima raspolazete, jer u zivotnoj trci takmicite se sami sa sobom, a ne sa nekim drugim. Zato su svi ovakvi eksperimenti sa samim sobom pozeljni, jer i ako na kraju ne date tako veliki doprinos svetu kao Baki, sigurno ce te nesto pomeriti u svojoj epsilon okolini, a ako se stekne kriticna masa za integraljenje, ode i svet napred!
Dilan Dog Dilan Dog 11:10 02.11.2007

Dodao bih nesto o ser Bertrandu Raselu

(u tom smislu je i više puta bio kandidovan za Nobelovu nagradu za mir, urbana legenda kaže i od strane ser Bertranda Rasela, vrlo škrtog na pohvalama svake vrste).


Ovaj deo rečenice da je bio škrt na pohvalama, malo me je zbunio.

Naime, upravo čitam knjigu Bertranda Rasela "Ostvarenje sreće", koja nije filozofsko delo, već knjiga praktičnih saveta i uputstava o životu. Ili, kako sam Rasel u predgovoru kaže:
"Sve što bih tvrdio o savetima koje dajem čitaocu, to je da su ti saveti potvrđeni mojim ličnim iskustvima i posmatranjima i da su oni uvećaki moju ličnu sreću, kad god sam se u svojim postupcima držao njih ." U knjizi ima jedno poglavlje o zavisti gde piše "Srećom, postoji u ljudskoj prirodi i strast koja zamenjuje zavist, a to je divljenje."

Živeti praktično svoja etička uverenja zaista je teško. Koliko mi je poznato, od filozofa to su bili
jedino Sokrat i Spinoza. Pošto svaki čovek mora da se izbori sa svojom zavišću, a Rasel bio škrt na pohvalama,
to znači da ili Rasel taj problem uopšte nije rešio ili da kandidovanje Fulera predstavlja iskazivanje zaista visokog mišljenja o njemu.

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:22 02.11.2007

Re: Dodao bih nesto o ser Bertrandu Raselu

Dilan Dog

Živeti praktično svoja etička uverenja zaista je teško. Koliko mi je poznato, od filozofa to su bili
jedino Sokrat i Spinoza. Pošto svaki čovek mora da se izbori sa svojom zavišću, a Rasel bio škrt na pohvalama,
to znači da ili Rasel taj problem uopšte nije rešio ili da kandidovanje
Fulera predstavlja iskazivanje zaista visokog mišljenja o njemu.

Ovo je stvarno sjajna opservacija - hvala DD! Kao sto pomenuh, u pitanju je ponajvise rekla-kazala, jer dok Akademija ne otvori arhive (cini mi se na pedeset godina ili tako nesto), nema tacnih podataka. Rasel je bio licnost oko koga su se plele urbane legende, tako da je sve moguce... Oni inace imaju praksu da pitaju dobitnike koga bi kandidovali za druge nagrade, ne samo u "svojoj" oblasti - tako je recimo bilo prilicno iznenadjenje kad su objavili da je Ajnstajn, recimo, kandidovao nekoliko ljudi za knjizevnost, ukljucujuci Hermana Broha; to je retko ko ocekivao.
Dilan Dog Dilan Dog 11:35 02.11.2007

Re: Dodao bih nesto o ser Bertrandu Raselu

samo jedna ispravka, pogrešio sam kad sam kucao, knjiga se zove "Osvajanje sreće", a ne ostvarenje...
Epicurus Epicurus 12:45 02.11.2007

Re: Dodao bih nesto o ser Bertrandu Raselu

Živeti praktično svoja etička uverenja zaista je teško. Koliko mi je poznato, od filozofa to su bili
jedino Sokrat i Spinoza. Pošto svaki čovek mora da se izbori sa svojom zavišću, a Rasel bio škrt na pohvalama,
to znači da ili Rasel taj problem uopšte nije rešio ili da kandidovanje Fulera predstavlja iskazivanje zaista visokog mišljenja o njemu.


Prema prikazu Sopenhauera, u Raselovoj Istoriji zapadne filozofije, kao filozofa kod koga su njegova filozofija i privatan zivot dve izrazite suprotnosti, u poredjenju sa Sokratom, koji se pre odrekao zivota neko filozofskih nacela, ili Spinoze, koji se odrekao drusvenog prihvatanja u korist svoje filozofije, a na osnovu nekih poznatih podataka iz Raselove biografije, sklon sam misljenju da je Rasel bio blizi po uskladjenosti svog zivota sa filozofijom ovoj dvojici filozofa, nego Sopenhaueru.
v.stojkovic v.stojkovic 12:06 02.11.2007

Koji to život&uf!

Taman kad se počeo nazirati sjaj starog bloga b92, odavno prekriven patinom dosade ovog novog, a vi ste stali. Zašto? Nastavite, molim vas!
Milos Dimcic Milos Dimcic 13:54 02.11.2007

Baki je inspiracija

Meni narocita zato sto radim na doktoratu koji je nekako logican nastavak njegovog rada....pokusaj sto jednostavnijeg i logicnijeg resenja konstrukcija slobodnih, organskih formi (usled kretanja savremene arhitekture u tom pravcu). Naravno oslanjajuci se takodje na ono cemu nas priroda uci, jer ista ima mnogo vise iskustva od nas i nikada nije bila ogranicena "troskovima proizvodnje" :)
Fuller je mnogim konstruktivcima uzor bas zbog te genijalne crte da pronadje resenje tako jednostavno, da kada ga pogledamo cini nam se cudnim kako se neko ranije nije toga setio, i za koje mislimo da bismo mi sigurno do istog dosli samo da smo se bavili time :) Uvek su najjednostavnija resenja najgenijalnija...
Baki uliva mnogo nade i zbog te svoje zivotne price, i nasuprot onom cuvenom i neubedljivom (ne znam i da li postojecem) Einstein-ovom kecu iz matematike :) govori o tome da je covek mlad onoliko koliko je spreman da pocne ispocetka, i da se ne treba puno oslanjati na drustvenu ocenu vec verovati u sebe i svoje sposobnosti. I ukoliko smo mi kreatori naseg sveta u velikoj meri, a razvojem kvantne fizike nam je to sve postalo jasnije (ili nije!? :) , onda bismo trebali da probamo da uradimo nesto od tog zivota koji eto imamo privilegiju da kreiramo...
gordanac gordanac 14:13 02.11.2007

bravo...

...i tačno to:

Uvek su najjednostavnija resenja najgenijalnija......govori o tome da je covek mlad onoliko koliko je spreman da pocne ispocetka, i da se ne treba puno oslanjati na drustvenu ocenu vec verovati u sebe i svoje sposobnosti. I ukoliko smo mi kreatori naseg sveta u velikoj meri, a razvojem kvantne fizike nam je to sve postalo jasnije (ili nije!? :) , onda bismo trebali da probamo da uradimo nesto od tog zivota koji eto imamo privilegiju da kreiramo...


Želim uspeha doktoratu i samo da dodam prvoj rečenici :
Sva rešenja su trivijalna. :))
Milos Dimcic Milos Dimcic 14:45 02.11.2007

Re: bravo...

Hvala! :)

A evo jos jednog lepog citata vezanog za ovu temu:

"The walls between art and engineering exist only in our minds."
Theo Jansen
gordanac gordanac 16:16 02.11.2007

:))

lepo je videti da se društvo sa TED širi :))

"The walls between art and engineering exist only in our minds."

Tačno.
SVI zidovi imaju tu zgodnu osobinu.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 16:54 02.11.2007

Re: Baki je inspiracija

Milos Dimcic
Meni narocita zato sto radim na doktoratu koji je nekako logican
nastavak njegovog rada....pokusaj sto jednostavnijeg i logicnijeg
resenja konstrukcija slobodnih, organskih formi (usled kretanja
savremene arhitekture u tom pravcu). Naravno oslanjajuci se takodje na
ono cemu nas priroda uci, jer ista ima mnogo vise iskustva od nas i
nikada nije bila ogranicena "troskovima proizvodnje" :)
Fuller je mnogim konstruktivcima uzor bas zbog te genijalne crte da
pronadje resenje tako jednostavno, da kada ga pogledamo cini nam se
cudnim kako se neko ranije nije toga setio, i za koje mislimo da bismo
mi sigurno do istog dosli samo da smo se bavili time :) Uvek su
najjednostavnija resenja najgenijalnija...
Baki uliva mnogo nade i zbog te svoje zivotne price, i nasuprot onom
cuvenom i neubedljivom (ne znam i da li postojecem) Einstein-ovom kecu
iz matematike :) govori o tome da je covek mlad onoliko koliko je
spreman da pocne ispocetka, i da se ne treba puno oslanjati na
drustvenu ocenu vec verovati u sebe i svoje sposobnosti. I ukoliko smo
mi kreatori naseg sveta u velikoj meri, a razvojem kvantne fizike nam
je to sve postalo jasnije (ili nije!? :) , onda bismo trebali da
probamo da uradimo nesto od tog zivota koji eto imamo privilegiju da
kreiramo...

Svaka cast, Milose! Lepo je to cuti... Sa tim Ajnstajnom se zbilja preteruje, jeste on bio daleko od briljantnog matematicara, ali jos je dalje bio od matematickog ignoramusa - recimo sama cinjenica da je znao da boljim matematicarima od sebe, poput Grasmana ili Levi-Civite postavi *prava pitanja* svedoci o tome da je itekako razumeo aparat. Ali Vasa osnovna metafora svakako stoji.
nsarski nsarski 17:02 02.11.2007

Re: bravo...

Želim uspeha doktoratu i samo da dodam prvoj rečenici :
Sva rešenja su trivijalna. :))


Preciznije: sva resenja su trivijalna, jednom kad se pronadju:))
gordanac gordanac 17:54 02.11.2007

:))

Preciznije: sva resenja su trivijalna, jednom kad se pronadju:))

Tačno...a svako traganje može da bude veselo!
Nsarski, ako ovako nastavimo, napravićemo novih 36 strategema umesto SunTzu-a (i svih pre njega), samo što će se zvati, recimo "Strategeme za odbranu zidina trolla" :))
Черевићан Черевићан 14:05 02.11.2007

лични фулер

годинаје 1962. за 29 новембар ,тада в. актуелан празник , факултет неради, ја студент информисан о фулеровој конструкцији са оцем доконим у углу наше простране баште под крошњама платана за пар дана од одбачених водоводних цевки и малко лима те шрафова склепасмо полулопту на бази тетраедарског дизајна пречника 5 м ( ослонци малко уздигнути отраве ) те је трском обложисмо .идеална би за . .летња одмарања ( на поликружној софи) те кафенисања. и потраја богме. . . . 45 година ће јој бити ускоро.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 17:10 02.11.2007

Re: лични фулер

Черевићан
годинаје 1962. за 29 новембар ,тада в. актуелан празник , факултет неради, ја студент информисан о фулеровој конструкцији
са оцем доконим у углу наше простране баште под крошњама платана за пар
дана од одбачених водоводних цевки и малко лима те шрафова склепасмо
полулопту на бази тетраедарског дизајна пречника 5 м ( ослонци
малко уздигнути отраве ) те је трском обложисмо .идеална би за . .летња
одмарања ( на поликружној софи) те кафенисања. и потраја богме. . . .
45 година ће јој бити ускоро.

I jos dugo da nam potraje! Svaka cast, majstore - ovo je bas lepo cuti, licno i prakticno iskustvo je neprocenjivo.
milosib milosib 14:36 02.11.2007

Poucno

Moja preporuka za tekst u svakom pogledu.
inženjerstvo ne mora biti išta manje kreativno i vizionarsko od slikarstva, teatra ili teorijske fizike.
Ovo samo projektant moze da razume. Bio sam u iskusenju da na Srđan Fuchsov blog kazem nesto na temu inzenjerske inspiracije i kreativnosti, apropo ponovljivosti umetnosti, ali sam odustao.
gordanac gordanac 16:19 02.11.2007

netražena ...

...sugestija:
Bio sam u iskusenju da ...kazem nesto na temu inzenjerske inspiracije i kreativnosti, apropo ponovljivosti umetnosti, ali sam odustao.

Poslušajte Oscar Wilde, on kaže "Svemu mogu da odolim, osim iskušenju", pa nam napišite na ovom postu.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 16:55 02.11.2007

Re: Poucno

milosib
Moja preporuka za tekst u svakom pogledu.
inženjerstvo ne mora biti išta manje kreativno i vizionarsko od slikarstva, teatra ili teorijske fizike.

Ovo samo projektant moze da razume. Bio sam u iskusenju da na Srđan
Fuchsov blog kazem nesto na temu inzenjerske inspiracije i
kreativnosti, apropo ponovljivosti umetnosti, ali sam odustao.

Pridruzujem se Gordaninom apelu! ) Vrlo ste dobrodosli ovde, naravno!
orlovic orlovic 16:23 02.11.2007

Ricard Fejnman i estetika

Evo sta je, jos jedan zanimljivi lik - Fejnman, rekao o odnosu umetnika i naucnika prema estetici...



Can a scientist really enjoy the beauty of a flower?
I have a friend who's an artist and he's sometimes taken a view which I don't agree with very well. He'll hold up a flower and say, "Look how beautiful it is," and I'll agree, I think. And he says - "you see, I as an artist can see how beautiful this is, but you as a scientist, oh, take this all apart and it becomes a dull thing." And I think that he's kind of nutty.

First of all, the beauty that he sees is available to other people and to me, too, I believe, although I might not be quite as refined aesthetically as he is; but I can appreciate the beauty of a flower. At the same time I see much more about the flower than he sees. I can imagine the cells in there, the complicated actions inside which also have a beauty. I mean it's not just beauty at this dimension of one centimetre, there is also beauty at a smaller dimension, the inner structure.

Also the processes, the fact that the colours in the flower evolved in order to attract insects to pllinate it is interesting - it means that insects can see the colour. It adds a question: Does this aesthetic sense also exist in the lower forms? Why is it aesthetic? All kins of interesting questions which shows that science knowledge only adds to the excitement and mystery and the awe of a flower. It only adds; I don't understand how it subtracts.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 17:01 02.11.2007

Re: Ricard Fejnman i estetika

orlovic
Evo sta je, jos jedan zanimljivi lik - Fejnman, rekao o odnosu umetnika i naucnika prema estetici...



Can a scientist really enjoy the beauty of a flower?
I have a friend who's an artist and he's sometimes taken a view which I
don't agree with very well. He'll hold up a flower and say, "Look how
beautiful it is," and I'll agree, I think. And he says - "you see, I as
an artist can see how beautiful this is, but you as a scientist, oh,
take this all apart and it becomes a dull thing." And I think that he's
kind of nutty.

First of all, the beauty that he sees is available to other people and
to me, too, I believe, although I might not be quite as refined
aesthetically as he is; but I can appreciate the beauty of a flower. At the same time I see much more about the flower than he sees.
I can imagine the cells in there, the complicated actions inside which
also have a beauty. I mean it's not just beauty at this dimension of
one centimetre, there is also beauty at a smaller dimension, the inner
structure.

Also the processes, the fact that the colours in the flower evolved in
order to attract insects to pllinate it is interesting - it means that
insects can see the colour. It adds a question: Does this aesthetic
sense also exist in the lower forms? Why is it aesthetic? All kins of
interesting questions which shows that science knowledge only adds to
the excitement and mystery and the awe of a flower. It only adds; I don't understand how it subtracts.


Ehehehe, hvala na ovome! Fejnman je uvek lep izvor inspiracije - posebno ovo na kraju (add vs. subtract)! Medjutim, sama cinjenica da se osetio pozvanim da o tome govori svedoci da iz nekog razloga (koji je i danas, bar meni, podjednako zagonetan) zivimo u kulturi u kojoj taj jednostavni sentiment nije bas rasiren. I to je onda cesto ne samo izvor nesporazuma, vec i barijera za interdisciplinarnu (odnosno interkulturnu, kad se kultura ne shvati u istorijskom smislu, nego u smislu "prirodnonaucna kultura", "inzenjerska kultura", isl.) saradnju, zar ne?
d j o l e d j o l e 21:15 02.11.2007

Dinamicki maksimum

Koji je smisao ove sintagme ... da li je to neki izraz iz gradjevinarstva, ili sintagma ima neko sire znacenje (sigurno ima)
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 02:25 03.11.2007

Re: Dinamicki maksimum

d j o l e
Koji je smisao ove sintagme ... da li je to neki izraz iz gradjevinarstva, ili sintagma ima neko sire znacenje (sigurno ima)

Pa sad, ima o tome stotinak strana u "Critical Path", mozda kljucnoj Fullerovoj knjizi, ali hajde da pojednostavimo ovako: realni sistemi se menjaju u vremenu i nekad imaju vecu efikasnost rada (bila to kola, kuca, itd.) nekad manju. Sto se opet opisuje nekim brojem parametara. Idealan slucaj, koji je Fuller hteo da postigne jeste da se konstruise ne nesto sto ima *zadati* maksimum efikasnosti, jer je to nemoguce, vec koji se prilagodjava i sam nalazi maksimum kroz neki dinamicki proces (recimo promenu geometrijskog profila da bi se promenio otpor vazduha pri kretanju automobila u zavisnosti od vetra, saobracaja, itd.). Dakle, u neku ruku "pametna" samo-usaglasavajuca konstrukcija, ne nuzno u gradjevinarstvu (on ju je koristio za opis svojih dizajna automobila, kuce, pa i geografske karte). Mada, mora se priznati da je ponekad, narocito u 70-tim, koristio termin i kao metaforu za ona optimizujuca resenja kojima se tezi, ali koja niko ne zna kako da postigne...
Dilan Dog Dilan Dog 04:32 03.11.2007

Re: Dinamicki maksimum

sto se tice sistema i njihovog opstanka uz pomoc fiunkcije prilagodljivosti, slicno je rekao i
Niklas Luman, misleci o drustvenim sistemima.
d j o l e d j o l e 09:04 03.11.2007

Re: Dinamicki maksimum

Dakle, u neku ruku "pametna" samo-usaglasavajuca konstrukcija, ne nuzno u gradjevinarstvu (on ju je koristio za opis svojih dizajna automobila, kuce, pa i geografske karte).

Postoji oblast Adaptivnih sistema upravljanja - visestepenih regulacionih struktura u kojima osnovni nivo cini digitalni regulator koji radi sa odredjenim skupom parametara, nadogradjen algoritmom koji automatski (u realnom vremenu) menja parametre regulatora sa ciljem optimizacije performansi sistema ... Deo te logike verovatno u sebi nose i ziva stvorenja :) .... kako se, naprimer, usavrsava pokret kroz seriju pokusaja ....
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 16:25 03.11.2007

Re: Dinamicki maksimum

d j o l e
... Deo te logike verovatno u sebi
nose i ziva stvorenja
:) ....

Ovo je apsolutno kljucno. I upravo je predstavljalo inspiraciju i za Fulera i za mnoge druge interdisciplinarne stvaraoce...
doktorka doktorka 20:52 03.11.2007

Tekst je divan,

preporucila sam ga. Inace , upravo citam knjigu Your private sky , opcinjena Fulerom , a moram priznati i fulerenom.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 06:38 04.11.2007

Re: Tekst je divan,

doktorka
preporucila sam ga. Inace , upravo citam knjigu Your private sky , opcinjena Fulerom , a moram priznati i fulerenom.

Hvala - a fuleren ima sve izglede da uskoro postane veoma koristan deo nase svakodnevnice (posebno Vase prakse, ako ste doktorka u smislu medicinskih nauka... ;o)), tj. bar se nadam da se necemo prethodno sami unistiti.
s56a s56a 02:26 06.11.2007

Baki

Ovaj tekst sam procitao ne trepnuvsi za razliku od prethodnih napornijih! Idem sada na spavanje da pouka legne. Preskacem sudoku
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 15:38 06.11.2007

Re: Baki

s56a
Ovaj tekst sam procitao ne trepnuvsi za razliku od prethodnih
napornijih! Idem sada na spavanje da pouka legne. Preskacem sudoku

Gde crni sudoku da se preskoci... ;o)
s56a s56a 20:05 06.11.2007

Re: Baki

Sinoc jesam preskocio ali jutros sa 5:20 minuta tvrdo na drugom mestu Danas sam vise puta pomislio na Bakija i pomalo kupovao elektronske komponente za novi projekt! A i vama astronomima valjda nije dosadno sa eksplodiranom kometom?
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:03 07.11.2007

Re: Baki

s56a
Sinoc jesam preskocio ali jutros sa 5:20 minuta tvrdo na drugom mestu
Danas sam vise puta pomislio na Bakija i pomalo kupovao elektronske
komponente za novi projekt! A i vama astronomima valjda nije dosadno sa
eksplodiranom kometom?

Nikad dosadno, hvala na pitanju! Plus jos ovi novi sateliti daju vrlo zanimljive informacije, ali o tom detaljnije u nekom od narednih tekstova... ;o)
s56a s56a 01:30 08.11.2007

Re: Baki

Radioamateri nestrpljivo ocekujemo sledeci 11-godisnji ciklus Suncevih pega.

Baki-efekat i dalje deluje Danas sam dodao 8 navoja na toroidni transformator!
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 10:13 07.11.2007

Beograđani, pažnja! Velike prevare!

Obaveštenje:
Danas 07.11.2007. u 19:30 neki Dr Milan M. Ćirković u maloj sali na Kolarcu ima predavanje: Velike prevare u istoriji nauke!

Čudna koincidencija. Liči mi na blogera Milana M.Ćirkovića. Mora da je još jedna velika prevara)


vucko vucko 10:51 07.11.2007

Re: Beograđani, pažnja! Velike prevare!

"Crna magija i njeno raskrinkavanje" :)))
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:15 07.11.2007

Prevaren sam šta mi fali

vucko
"Crna magija i njeno raskrinkavanje" :)))

Da ih sastavimo. Mogao bi od njih dvojice da ispadne jedan dobar bloger)
Ko bude na predavanju da javi Vucku i nama kako je bilo. Obligatno.
A mogao bi i MMĆ da nam prepriča. Da l' na ovom mestu ili na posebnoj temi PREVAREN SAM ŠTA MI FALI.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:43 07.11.2007

Re: Beograđani, pažnja! Velike prevare!

Halo, jeste da se radi o temi od izvesnog znacaja za istoriju nauke, ali ipak ovo nije bas adekvatno mesto za reklame...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 12:11 07.11.2007

Izvinjenje

Milan M. Ćirković
Halo, jeste da se radi o temi od izvesnog znacaja za istoriju nauke, ali ipak ovo nije bas adekvatno mesto za reklame...

Ne slažem se da je reklama. Samo obaveštenje. Ipak se izvinjavam ako sam vam poremetio neke moralne principe.
BS najavi festival, ja najavim vaše predavanje, bilo je takvih obaveštenja/reklama mnogo na Blogu.
A siguran sam da se nećete obogatiti od predavanj na Kolarcu.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 15:16 07.11.2007

Re: Izvinjenje

KRALJMAJMUNA

BS najavi festival, ja najavim vaše predavanje, bilo je takvih obaveštenja/reklama mnogo na Blogu.
A siguran sam da se nećete obogatiti od predavanj na Kolarcu.

Ma OK je to, naravno, kao obavestenje, mada se pomalo nelagodno osecam da se bas na ovom blogu pominje. Ali, u pravu ste kad se sabere i oduzme, nema mnogo takvih informacija. Naravno da ste dobrodosli!

(BTW, Kolarac je zbilja institucija u kojoj ima zdravog entuzijazma za sve aspekte ozbiljne kulture i nauke; steta je sto tu opet glavnu ulogu igra licni elan pojedinaca kojih nema mnogo...)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 21:12 07.11.2007

E, sad pravo izvinjenje

Pogrešno sam informisao blogere i one koji čitaju blog da: ...07.11.2007. u 19:30... Dr Milan M. Ćirković u maloj sali na Kolarcu ima predavanje: Velike prevare u istoriji nauke!"
Nije bilo u 19:30 nego u 18:00!!! VELIKO IZVINJENJE.
I ja sam došao u 19:30?!
Olakšavajuće okolnosti:

1. Mene su informisali prjatelji da je početak u 18:00.
2 A POLITIKA je u svom štampanom izdanju objavila potpuno zbunjujući oglas pa su mnogi zaključili da je početak u 19:30.
Prevara!
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:17 08.11.2007

Re: E, sad pravo izvinjenje

KRALJMAJMUNA
Pogrešno sam informisao blogere i one koji čitaju blog da:
...07.11.2007. u 19:30... Dr Milan M. Ćirković u maloj sali na Kolarcu
ima predavanje: Velike prevare u istoriji nauke!"
Nije bilo u 19:30 nego u 18:00!!! VELIKO IZVINJENJE.
I ja sam došao u 19:30?!
Olakšavajuće okolnosti:

1. Mene su informisali prjatelji da je početak u 18:00.
2 A POLITIKA je u svom štampanom izdanju objavila potpuno zbunjujući oglas pa su mnogi zaključili da je početak u 19:30.
Prevara!

Ma cujte, bilo pa proslo (relativno ok, bar sto se mene tice). A da Politika laze - znamo vec poodavno...
branko jov. branko jov. 11:05 09.11.2007

pitanje

E, a sada jedno skroz glupo pitanje.
Ali moram pre svega, eto i u moje, skromno ime da izrazim odusevljenje ovim tekstom na blogu. Sto rece kraljmajmuna, da izrazim odusevljenje da sam nesto naucio citajuci blog i konacno, kazem hvala autoru teksta.
Pitanje: na koji nacin se vrsi proracun koliko je potrebno “sestougaonika” , a samim tim i trouglova za jednu sferu (to verovatno zavisi od velicine sfere), i
Kojim obrascem ili kako izracunati ugao pod kojim se dva susedna elementa spajaju - cijim spajanjem dobijamo oblik lopte, polulopte ili zakrivljene svere? Jasno mi je da se taj ugao menja precnikom i obimom lopte koju zelimo da dobijemo, pa predpostavljam da postoji neki nacin da se to izracuna. Moje ne znanje iz ove oblasti mozda nekoga nervira, ja se u tom smislu izvinjavam, ali ja sam po struci dijametralno udaljen od marematike, ali eto zainteresovala me je ova tema.

Hvala

branko jov. branko jov. 11:09 09.11.2007

pitanje

E, a sada jedno skroz glupo pitanje.
Ali moram pre svega, eto i u moje, skromno ime da izrazim odusevljenje ovim tekstom na blogu. Sto rece kraljmajmuna, da izrazim odusevljenje da sam nesto naucio citajuci blog i konacno, kazem hvala autoru teksta.
Pitanje: na koji nacin se vrsi proracun koliko je potrebno “sestougaonika” , a samim tim i trouglova za jednu sferu (to verovatno zavisi od velicine sfere i pravilnog uklapanja delova), i
Kojim obrascem ili kako izracunati ugao pod kojim se dva susedna elementa (sestougaonika) spajaju - cijim spajanjem dobijamo oblik lopte, polulopte ili zakrivljene svere? Jasno mi je da se taj ugao menja precnikom i obimom lopte koju zelimo da dobijemo, pa predpostavljam da postoji neki nacin da se to izracuna. Moje ne znanje iz ove oblasti mozda nekoga nervira, ja sam po struci dijametralno udaljen od matematike i u tom smislu se izvinjavam i autoru i citaocima bloga, ali eto zainteresovala me je ova tema.

Hvala

Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 11:30 09.11.2007

Re: pitanje

branko jov.
E, a sada jedno skroz glupo pitanje.
Ali moram pre svega, eto i u moje, skromno ime da izrazim odusevljenje ovim tekstom na blogu. Sto rece kraljmajmuna, da izrazim odusevljenje da sam nesto naucio citajuci blog i konacno, kazem hvala autoru teksta.
Pitanje: na koji nacin se vrsi proracun koliko je potrebno
“sestougaonika” , a samim tim i trouglova za jednu sferu (to verovatno
zavisi od velicine sfere i pravilnog uklapanja delova), i
Kojim obrascem ili kako izracunati ugao pod kojim se dva susedna
elementa (sestougaonika) spajaju - cijim spajanjem dobijamo oblik
lopte, polulopte ili zakrivljene svere? Jasno mi je da se taj ugao
menja precnikom i obimom lopte koju zelimo da dobijemo, pa
predpostavljam da postoji neki nacin da se to izracuna. Moje ne znanje
iz ove oblasti mozda nekoga nervira, ja sam po struci dijametralno
udaljen od matematike i u tom smislu se izvinjavam i autoru i citaocima
bloga, ali eto zainteresovala me je ova tema.

Hvala


Neznanje ne treba da nervira, posebno kad se radi o vrlo specijalizovanoj oblasti kao sto je ta vrsta geometrijskih proracuna. Ja zbilja nemam pojma o detaljima, mada sam ponesto naucio iz ovog teksta. Takodje, ima automatizovanih kalkulatora za potrebne materijale na webu (recimo www.byexample.com/library/calculators/geodesic_dome_calculator/). Mozda bi i Cerevican mogao da pomogne? ))
branko jov. branko jov. 21:33 10.11.2007

Re: pitanje

Hval, mnogo hvala!

Toliko sam se zbunio da sam poslao dva puta tekst, prvo nepregledan, a posle i malo korigovan.
Nisam ocekivao tako brz odgovor, pa sam evo tek dans pogledao da li ima nekih novosti na blogu.
Pregledao sam vec dokumente na predlozenim adresama i siguran sam da ce mi biti od velike koristi. Jos jednom hvala puno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana