Ekologija| Literatura| Nauka| Životinjski svet

Silovanje planete

albicilla RSS / 19.10.2009. u 07:31

Dzon Dzejms Odubon
Dzon Dzejms Odubon

U susret sajmu knjiga: što reče Strongman, kocka je bačena, pa, rekoh, da vam ponudim kocku iz svog prevoda ove lubenice: Klajv Ponting „Ekološka istorija sveta“, Odiseja, Beograd 2009

Tokom poslednjih 10.000 godina, ljudske aktivnosti su dovele do velikih promena u svetskim ekosistemima. Širenje naselja i stvaranje polja za gajenje useva ili napasanje stoke, krčenje šuma, te isušivanje močvara i vlažnih staništa, redukovali su staništa gotovo svih vrsta biljaka i životinja. Sistematski lov životinja radi hrane, krzna i drugih proizvoda (i, u mnogim slučajevima, ‘sporta’), drastično je redukovao brojnost mnogih vrsta, a neke doveo do izumiranja. ...

Golub selac

Možda najstrašniji primer masovnog pokolja nije bio onaj bizona, već golubova selaca – to je priča u koju je gotovo nemoguće poverovati. Prvi evropski doseljenici u Severnu Ameriku često su komentarisali ogroman broj plavih i dugorepih, brzih i gracioznih golubova. Jedan od prvih doseljenika u Virdžiniji opisao je:

Zimi je više divljih golubova nego što se to može zamisliti, ja sam viđao neprekinuta jata u vazduhu koja su prolazila po tri ili četiri sata, toliko gusta da su nam zasenila nebo. 

Slični izveštaji potiču i od Holanđana sa Menhetna iz 1625, iz Salema u Masačusetsu iz 1631. i od nekih od prvih istraživača Luizijane iz 1698. godine. Još 1854, jedan stanovnik okruga Vejn u državi Njujork napisao je:

Ima dana i dana kada ih je vazduh prepun, teško da bi se koji prekid pojavio u jatu koje proleće po pola dana. Jata su se protezala koliko oko seže, red iznad reda.

Carli Harper
Carli Harper

U Saginou u Mičigenu, 8. aprila 1873, zabeležen je neprekidan prelet golubova selaca od 7.30 ujutru do 4.00 po podne. Drugi izveštaji opisuju jata široka jednu milju kako u rano proleće nadleću posmatrača četiri ili pet sati neprekidno, tokom seobe sa juga u gnezdilišna područja Nove Engleske, Njujorka, Ohaja i južnog područja Velikih jezera. Jata su bila toliko gusta da bi jedan hitac oborio 30 ili 40 ptica, a mnoge su ubijane tako što su niskoleteća jata sa uzvisina gađana motkama. I njihove gnezdilišne kolonije su bile podjednako enormne – neke su pokrivale područja veličine 8x20 km, sa i po 90 gnezda u istoj krošnji. Težina gusto načičkanih ptica lomila je grane, a ponekada obarala i stabla. Broj golubova selaca u Severnoj Americi u vreme dolaska Evropljana nije poznat, ali se procene kreću oko pet milijardi, ili jedne trećine svih ptica tog regiona u to vreme. Ukupan broj svih ptica u današnjim SAD procenjuje se na oko pet milijardi.

Jedan razlog zašto su golubovi selci bili toliko brojni jeste odsustvo grabljivaca, sa izuzetkom jastrebova i drugih ptica grabljivica. Sa druge strane, ptice su bile iznenađujuće osetljive na ljudske delatnosti. Ženka bi polagala samo jedno jaje godišnje, pa se gubici nisu mogli lako nadomestiti. Gradili su krhka gnezda, a navika kolonijalnog gnežđenja i seobe u divovskim jatima izlagala ih je riziku od napada. Ptice su se hranile hrastovim žirom, te plodovima bukve i kestena, a kada su prvi doseljenici iskrčili šume, redukovali su površine staništa i količine dostupne hrane. Samo po sebi, to bi samo redukovalo broj ptica. Pravu krizu izazvao je lov. Indijanci su ih lovili velikim mrežama, a već 1630-ih, i Evropljani su radili isto. Ptići su smatrani poslasticom, a odrasli su lovljeni zbog perja i mesa. Tokom prva dva veka evropskog naseljavanja, brojnost im je donekle opala, ali je sredinom XIX veka i dalje iznosila više milijardi. Do tog vremena su razmere lova bile ograničene.

Milijarde golubova selaca su dovedene do izumiranja za 50 godina. Pokolj je započeo komercijalnim lovom širokih razmera radi snabdevanja rastućih gradova na istoku jeftinim mesom. Taj razvoj događaja bio je omogućen gradnjom železničke pruge koja je početkom 1850-ih spojila područje Velikih jezera i Njujork. Oko 1855, oko 300.000 ptica godišnje isporučivano je u Njujork. To je još uvek bio mali obim ubijanja, u poređenju sa onim što će uslediti 1860-ih i 1870-ih. O obimu operacija svedoče nam gotovo neverovatne, ali pažljivo unete cifre u trgovačkim knjigama. Lov je bio deo legalne i visokoprofitabilne trgovine. U samo jednom danu (23.7.1860), iz Grand Rapidsa u Mičigenu poslato je 235.200 ptica na istok. U jednoj godini (1874), mičigenski okrug Okeana je tržištima na istoku poslao 1.000.000 ptica. Dve godine kasnije, taj broj će porasti na 400.000 nedeljno na vrhuncu sezone, i 1.600.000 godišnje. Godine 1869, okrug Van Bjuren u Mičigenu isporučio je 7.500.000 ptica. Do kraja 1870-ih, broj golubova selaca je znatno opao, ali je 1880. Mičigen ipak poslao 527.000 ptica na istok. Do kraja 1880-ih velika jata, koja su do skora bila obična pojava, potpuno su nestala, a opažanja golubova selaca postala vredna pažnje. Poslednje poznate ptice su u većini istočnih država uginule tokom 1890-ih. U prirodi je vrsta izumrla oko 1900, kada su u Ohaju uginule poslednje poznate ptice, dok je poslednji primerak vrste, čiji se broj izražavao milijardama, uginuo u zatočeništvu 1914. godine.

‘Problem običnih vrsta’

Izumiranje goluba selca (i drugih, poput velike njorke ili dodoa) i bezmalo izumiranje američkog bizona postavljaju čitav niz teških pitanja. Zašto se tako neselektivan pokolj nastavljao? Zašto nije smatran kontraproduktivnim, kad je uništavao same osnove industrije koja je eksploatisala te resurse? Zašto se nije prestalo sa ubijanjem, kad je postalo jasno šta će se desiti, i prešlo na održivo gazdovanje? Takve primere američki ekolog Vilijem Ofals naziva ‘problemom običnih vrsta’. Ta krda ili jata nisu pripadala zajednici, pa se mogu nazvati i ‘problemom slobodnog pristupa’. Niko ih nije posedovao, pa otuda niko nije imao interes da kontroliše stopu ubijanja i osigura održivost eksploatacije. Pošto nije bilo vlasnika, a troškovi eksploatacije su bili niski (konj i puška za bizone, i mreža za golubove selce), veliki broj lovaca je bio privučen da se uključi u u trgovinu. U situaciji pojačanog suparništva, najrazumniji pristup za svakog pojedinačnog lovca je bio da maksimalno uveća svoj ulov, pre nego što konkurencija to uradi. I što je broj životinja bivao niži, pritisak da se ubije što je više moguće bivao je veći. Svi pritisci ‘režima slobodnog pristupa’ ohrabruju ljude da eksploatišu resurs što brže i što više mogu. Svako ko bi zauzeo suprotno gledište i limitirao svoj ulov, time bi jedino umanjio svoj prihod i uvećao šanse konkurencije, a da ne bi uticao na opštu stopu ubijanja.

Ovakav obrazac maksimizacije kratkoročne dobiti na račun dugoročnih interesa, pa čak i ako je to značilo potpuno uništenje resursa, leži u srcu načina na koji su ljudi lovili životinje. ... Isti obrazac se ponavljao od industrije do industrije – američki bizon, golub selac, ribarenje, trgovina krznom, lov na foke i kitove. Vekovima su se ljudi ponašali kao da je broj životinja beskonačan, a ako i nije, kao da to nije bitno. To je spomenik ljudskoj kratkovidosti. Nisu samo te industrije doživele opadanje ili potpuni kolaps, već je i širom sveta došlo do katastrofalnog gubitka životinja. U velikim prostranstvima, one su istrebljene ili drastično proređene – a potpuno izumiranje u pojedinim slučajevima sprečila je jedino neisplativost daljeg lova na poslednje preživele jedinke nekada brojnih vrsta. Rezultat je – osiromašenje sveta.

Atačmenti



Komentari (36)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

mladen.mladen mladen.mladen 08:02 19.10.2009

za bizone smo bar culi..

definicija:
Svi pritisci ‘režima slobodnog pristupa’ ohrabruju ljude da eksploatišu resurs što brže i što više mogu. Svako ko bi zauzeo suprotno gledište i limitirao svoj ulov (zaradu), time bi jedino umanjio svoj prihod i uvećao šanse konkurencije, a da ne bi uticao na opštu stopu ubijanja (zagadjenja, nestanka resursa...).

albicilla albicilla 08:06 19.10.2009

Re: za bizone smo bar culi..

da, sama dusa liberalnog kapitalizma
dragan7557 dragan7557 09:23 19.10.2009

Re: za bizone smo bar culi..

da, sama dusa liberalnog kapitalizma

Bolje pristaje : "sama duša bilo kog kapitalizma." ili "sama bezdušnost i kriminalitet kapitalizma."
Izvrstan post.

dragan7557 cerski
dragan7557 dragan7557 09:58 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

Ovakav obrazac maksimizacije kratkoročne dobiti na račun dugoročnih interesa, pa čak i ako je to značilo potpuno uništenje resursa, leži u srcu načina na koji su ljudi lovili životinje.

Ovo važi (kao obrazac) i za same ljude, a ne samo životinje dok:
... Isti obrazac se ponavljao od industrije do industrije

čeka i same ljude kada sistem ustanovi da je došlo vreme nesputanog lova na ljudske jedinke, što nas u skoroj budućnosti čeka.
Da sam u pravu sa ovom zloslutnosti pokazuje i ponašanja lova na crnačke robove u Africi u relativno nedavnom istorijskom periodu.
Nisu samo te industrije doživele opadanje ili potpuni kolaps, već je i širom sveta došlo do katastrofalnog gubitka životinja.

Da se sadašnje "industrije" potpuno isto, ili čak još gore ponašaju u odnosu na ljude je nepobitna istina kao i da će rezultat kapitalističke sumanutosti rezultirati :
Nisu samo te industrije doživele opadanje ili potpuni kolaps, već je i širom sveta došlo do katastrofalnog gubitka životinja.
Naravno umesto životinja će u nekoj budućoj Istoriji reč životinje biti zamenjena sa reči ljudi.
Dok ova rečenica :
a potpuno izumiranje u pojedinim slučajevima sprečila je jedino neisplativost daljeg lova na poslednje preživele ljudske jedinke nekada brojne vrste.

pruža tračak nade da će stvari možda poći nekim drugim tokom i da neće doći do gradnje:
spomenik ljudskoj kratkovidosti

i
U velikim prostranstvima, ljudi su istrebljeni ili drastično proređene – a potpuno izumiranje

kao kad su Indijanci i drugi je sprečila
jedino neisplativost daljeg lova na poslednje preživele jedinke nekada brojnih ljudi


Izvinjavam se što sam na nekim mestima redigovao tvoj nadasve poučan tekst, dok u opamećenje sistema ni malo ne verujem. Ukazujući na "dobru staru" uhodanu praksu si opisao najverovatniju varijantu naše budućnosti.

Svojevremeno neki nemački naučnik reče "ako bi na ovoj planeti izumrli Insekti, celokupan život na planeti bi nestao za pedeset godina, ako bi nestali ljudi (najverovatniji rezultat sadašnje sumanutosti) zivot na planeti bi naglo procetao i bujao neviđenom žestinom."

Srdačan pozdrav

dragan7557 cerski
albicilla albicilla 10:06 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

Svojevremeno neki nemački naučnik reče "ako bi na ovoj planeti izumrli Insekti, celokupan život na planeti bi nestao za pedeset godina, ako bi nestali ljudi (najverovatniji rezultat sadašnje sumanutosti) zivot na planeti bi naglo procetao i bujao neviđenom žestinom."



ne bih to zagovarao, ali ima istine u tim recima
radjeni radjeni 11:16 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

I meni su sumnjivi ti insekti, polako ostvaruju taj cilj. Naucnici traze vodu na drugim planetama. U tom poslu ce unistiti svu vodu na nasoj planeti
albicilla albicilla 11:36 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

A legalni lov na ljude je, istorijski gledano, znatno blizi nego sto ti se cini
dragan7557 dragan7557 12:56 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

albicilla
A legalni lov na ljude je, istorijski gledano, znatno blizi nego sto ti se cini

Upoznat već odavno godinama unazad od strane istraživača Tibora Sekelja, ali ipak hvala.

dragan7557 cerski
Kazezoze Kazezoze 14:09 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

albicilla
A legalni lov na ljude je, istorijski gledano, znatno blizi nego sto ti se cini

tachno, bilo je tu i belgijskih avantura u kongu za vreme kralja leopolda. civilizacijski zapad se bash trudio u depopulaciji africhkog kontinenta.
nego, setih se da su kolonizatori na americhko podruchje potpuno istrebili pticu dodo.
negde sam chitao, da su je prvo jeli u zamenu za kokosh, ali poshto joj meso nije bilo tako ukusno, onda su ih ubijali iz zabave...

albicilla albicilla 14:56 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

radilo se o mauricijusu, ali ta geografska distanca nije pomogla ptici, bas naprotiv
Kazezoze Kazezoze 15:11 19.10.2009

Re: zadnja industija za samu ljudsku vrstu

albicilla
radilo se o mauricijusu, ali ta geografska distanca nije pomogla ptici, bas naprotiv

geografska distanca, nazhalost, ne menja zle navike kod ljudi
srdjan.pajic srdjan.pajic 00:44 20.10.2009

Re: za bizone smo bar culi..

mladen.mladen
definicija:
Svi pritisci ‘režima slobodnog pristupa’ ohrabruju ljude da eksploatišu resurs što brže i što više mogu. Svako ko bi zauzeo suprotno gledište i limitirao svoj ulov (zaradu), time bi jedino umanjio svoj prihod i uvećao šanse konkurencije, a da ne bi uticao na opštu stopu ubijanja (zagadjenja, nestanka resursa...).



Hmm, da, za bizone smo culi, da ne pominjemo i onog prokletog Bafalo Bila, grob mu u korov zarast'o, a sad ga ovde prodaju za nekakvog velikog prijatelja Indijanaca. Ali samo da raportiram, pored toga sto znate da je liberalni kapitalizam barem u USA stvar proslosti, bizoni ponovo pasu po prerijama! Vidjam ih u veeelikom broju gore po Vajomingu, potpuno slobodne (mislim nisu iza ograde). Slicno je sa jos nekim vrstama, kao na primer dabrovima ovde kod mene u Koloradu i jos nekim malim zivotinjama koje su, kako ovde kazu, "reintroduced" u svoja stara stanista.
albicilla albicilla 07:31 20.10.2009

Re: za bizone smo bar culi..

samo da raportiram, pored toga sto znate da je liberalni kapitalizam barem u USA stvar proslosti,


eh, zato u srbiji imamo neke ministre koji su prave perjanice liberalnog kapitalizma. valjda u skoli nisu stigli dalje od te lekcije, mnogo bezali s casova, sta li vec...

ps: dabrovi su reintrodukovani i u srbiju, na zasavicu i obedsku baru, odakle polako plivaju nizvodno. njihovi poslednji zivi prethodnici bili su oko 1900. ubijeni kod panceva i kod orsave (rumunska strana djerdapa)
mladen.mladen mladen.mladen 18:54 20.10.2009

you got the point.

Ali samo da raportiram, pored toga sto znate da je liberalni kapitalizam barem u USA stvar proslosti, bizoni ponovo pasu po prerijama!

Moje omiljeno krdo, na neviđeno, jeste ono krdo bizona na teritoriji koja pripada Fermi National Accelerator Laboratory (Fermilab) in Batavia, Illinois.
albicilla albicilla 06:57 22.10.2009

Re: za bizone smo bar culi..

bizoni ponovo pasu po prerijama! Vidjam ih u veeelikom broju gore po Vajomingu, potpuno slobodne (mislim nisu iza ograde)



jesu preziveli, ali po cenu genetskog diverziteta, koji je netragom izgubljen. danasnji americki bizoni se uzajamno razlikuju koliko i treca generacija laboratorijskih miseva... u prevodu, svi su osetljivi na iste bolesti, nisu jedni otporniji od drugih, pa samo jedna epidemija sada moze da s lakocom zbrise citavu vrstu
cakiteror cakiteror 08:15 19.10.2009

Ne zameri!

Druze, iskreno se nadam da ne zameras sto se reklamiram na tvom blog-u!
Ovo je moj prvi blog, ikada, i nadam se da ce neko primetiti
http://blog.b92.net/blog/117689/cakiteror/
Sorry, once again
albicilla albicilla 08:22 19.10.2009

Re: Ne zameri!

http://blog.b92.net/blog/117689/cakiteror/


necu ti zameriti ako si ga prvo i procitao
cakiteror cakiteror 08:30 19.10.2009

Re: Ne zameri!

Moze jedan quiz????
Cisto da vidis jesam li ga procitao ili ne
albicilla albicilla 08:36 19.10.2009

Re: Ne zameri!

cakiteror
Moze jedan quiz????
Cisto da vidis jesam li ga procitao ili ne


ok, npr kako se zvala prva zena adama smita?
cakiteror cakiteror 08:40 19.10.2009

Re: Ne zameri!

Ne znam
U win !
4krofnica 4krofnica 09:45 20.10.2009

Re: Ne zameri!

Ne znam
- skidaj link!

ovo su porazavajuci podaci, ne mogu da verujem koliko moze da se unisti zivotinja za jedan ljudski vek.

da znas: nisu svi dodoi izumrli, evo ga jedan na mom klaviru, cuvam ga od detinjstva, mnogo ga volim.
(pored toga sto su ih ubijali iz zabave, ubijali su ih jer su navodno bile mnogo glupe ptice(??!))
albicilla albicilla 09:59 20.10.2009

Re: Ne zameri!

pre nego sto su u xix veku razmere unistavanja polako postajale ocigledne (sto je samo ubrzavalo dalje unistenje - ako je npr. nekih ptica ostalo tek par desetina, ja cu svakako debelo da platim kako bih se mogao hvalisati npr. belokrilom zunom u svojoj kolekciji - bio je uobicajen nacin razmisljanja viktorijanskih kolekcionara... i ne samo tadasnjih), u xvii i xviii veku je postojao stav da razne vrste treba istrebiti, ne samo zato sto su mozda poljoprivredne "stetocine", vec manje-vise zato sto su nam neprivlacne, a nekih se i gadimo, ili bar cicimo i penjemo se na stolice kad ih vidimo.. i kada se te "napasti" odstrane, svet postaje divan uredjeni park o kome se ljudi brinu...

i u srbiji je ne tako davnih 1960-ih jedan naucnik poslednje prezivele jedinke sada kod nas izumrle i sirom sveta ugrozene beloglave patke ubio da ih preparira...

a nedavno je u asamu otkrivena nova vrsta ptice. u takvim prilikama se obavezno preparira dokazni primerak, na osnovu kojeg se vrsta za nauku opisuje. medjutim, taj indijski prirodnjak je tu sumu istrazivao godinama, a da je tu vrstu samo jednom ranije cuo. zakljucivsi da mora biti isuvise retka da bi preparirao dokazni primerak, on je uzeo kap krvi i perce ili dva za dnk analize, pticu fotografisao, snimio kamerom, snimio i glasanje i potom je pustio - i ja mu skidam kapu
4krofnica 4krofnica 10:30 20.10.2009

Re: Ne zameri!

preparirane ptice???cemu* (sto bi rekao Vladimir)

tipicno Ljudsko razmisljanje, posedujemo prepariranu pticu, a zive ubijamo...-za svaki slucaj..
od prepariranih zivotinja se jezim, uvek mi je bilo neprijatno kad smo isli sa skolom u prirodnjacki muzej na Kalisu...i u Srebrenici ima jedan lep hotel, svaka soba se zove po nekoj zivotinji i sve puno prepariranih..(bilo nekad ne znam da li postoji jos..).brrrr
(inace sam od malih nogu vegeterijanac i ne volim ubijanje radi koristi ili hrane...sad- da zivim u Africi, verovatno bi bila druga prica..) )
albicilla albicilla 10:58 20.10.2009

Re: Ne zameri!

ne volim ubijanje radi koristi ili hrane...sad- da zivim u Africi, verovatno bi bila druga prica..


ne shvatam? ja sam ziveo u africi i jedem meso, ali sam ga kupovao u samousluzi??
4krofnica 4krofnica 11:19 20.10.2009

Re: Ne zameri!

nisam mislila na neko uredjeno drustvo-grad, vec na neku zabit gde jedes 'sta ulovis ili iscupas iz zemlje'...
mislim, nemora da bude Afrika...moze to da bude i moja koliba u sumama Norveske......
albicilla albicilla 11:26 20.10.2009

Re: Ne zameri!

i moja koliba u sumama Norveske.


imas kolibu u sumama norveske?? oko koje se muvaju losovi, dva puta visi od tebe??? wow!
4krofnica 4krofnica 11:30 20.10.2009

Re: Ne zameri!

ma losovi su zasticeni, gdi smem njih da lovim
albicilla albicilla 11:34 20.10.2009

Re: Ne zameri!

ma losovi su zasticeni, gdi smem njih da lovim


sta imas da ih lovis, i u norveskoj postoje samousluge - dosta je da ih vidis! to bih voleo da vidim u prirodi, jelena kome nisam ni do ramena..
angie01 angie01 09:53 19.10.2009

uzivanje je

chitati tvoje postove-jedino shto se uvek rastuzim!
albicilla albicilla 10:04 19.10.2009

Re: uzivanje je

angie01
chitati tvoje postove-jedino shto se uvek rastuzim!


ne budi tuzna - budi besna:

The judge said five to ten but I say double that again
I'm not working for the clampdown
No man born with a living soul
Can be working for the clampdown
Kick over the wall 'cause government's to fall
How can you refuse it?
Let fury have the hour, anger can be power
D'you know that you can use it?


angie01 angie01 10:10 19.10.2009

Re: uzivanje je

anger can be power


verujem da si i sam doshao do zakljuchka- da je njihov mnogo jach-jer ga ne kontrolishu nikakava moralna nachela, a ima ih i vishe,...da skratim heklanje, na -divlji isterali pitome,..koji valja treba da mutiraju u tom delu, da bi opstali.akomerazumesh!
albicilla albicilla 10:16 19.10.2009

Re: uzivanje je

angie01
anger can be power


verujem da si i sam doshao do zakljuchka- da je njihov mnogo jach-jer ga ne kontrolishu nikakava moralna nachela, a ima ih i vishe,...da skratim heklanje, na -divlji isterali pitome,..koji valja treba da mutiraju u tom delu, da bi opstali.akomerazumesh!


Margaret Mid: “Nemojte sumnjati da mala grupa promišljenih posvećenika može promeniti svet. Zaista, to je jedino što ga je ikada promenilo.”
angie01 angie01 10:22 19.10.2009

Re: uzivanje je

“Nemojte sumnjati da mala grupa promišljenih posvećenika može promeniti svet. Zaista, to je jedino što ga je ikada promenilo.”


i to je tachno!
nikvet pn nikvet pn 13:17 19.10.2009

Pa ovo je ...

... avicid epskih razmera ... Šokantno i poučno. Preporuka.
NNN NNN 15:31 19.10.2009

Nailazio sam na podatak

da je jednim hicem moglo da se obori i do 70 golubova selaca.

a ovaj deo:
Takve primere američki ekolog Vilijem Ofals naziva ‘problemom običnih vrsta’. Ta krda ili jata nisu pripadala zajednici, pa se mogu nazvati i ‘problemom slobodnog pristupa’. Niko ih nije posedovao, pa otuda niko nije imao interes da kontroliše stopu ubijanja i osigura održivost eksploatacije. Pošto nije bilo vlasnika, a troškovi eksploatacije su bili niski (konj i puška za bizone, i mreža za golubove selce), veliki broj lovaca je bio privučen da se uključi u u trgovinu. U situaciji pojačanog suparništva, najrazumniji pristup za svakog pojedinačnog lovca je bio da maksimalno uveća svoj ulov, pre nego što konkurencija to uradi. I što je broj životinja bivao niži, pritisak da se ubije što je više moguće bivao je veći. Svi pritisci ‘režima slobodnog pristupa’ ohrabruju ljude da eksploatišu resurs što brže i što više mogu. Svako ko bi zauzeo suprotno gledište i limitirao svoj ulov, time bi jedino umanjio svoj prihod i uvećao šanse konkurencije, a da ne bi uticao na opštu stopu ubijanja.
Ovakav obrazac maksimizacije kratkoročne dobiti na račun dugoročnih interesa, pa čak i ako je to značilo potpuno uništenje resursa...
tako podseća na lopovluk i korupciju kod nas (sve državno je svačije i ničije, dakle stranačko, nebitno o kojoj stranci je reč), što ima manje to se svi trude da zgrabe što više (dok još ima), a pojedinci na položaju koji ne kradu su "ludi" i praktično ne utiču na krajnje stanje, jer onda neko drugi pokrade više.
albicilla albicilla 15:40 19.10.2009

Re: Nailazio sam na podatak

NNN

Ovakav obrazac maksimizacije kratkoročne dobiti na račun dugoročnih interesa, pa čak i ako je to značilo potpuno uništenje resursa...
tako podseća na lopovluk i korupciju kod nas (sve državno je svačije i ničije, dakle stranačko, nebitno o kojoj stranci je reč), što ima manje to se svi trude da zgrabe što više (dok još ima), a pojedinci na položaju koji ne kradu su "ludi" i praktično ne utiču na krajnje stanje, jer onda neko drugi pokrade više.


da, ja sam doduse star za te stvari, ali rekao bih da ima izvesne slicnosti....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana