Modifikovani predlog statističke regionalizacije

Goran Nikolić RSS / 22.10.2009. u 18:11

 

Закон о регионалном развоју има многе недостатке. На пример, ако је регион статистички, како то да добија нестатистичке функције (Национални савет, Националне агенције за регионални развој, Регионални развојни савет, Регионалне развојне агенције...). Иако се у закону каже да регион „није административна територијална јединица и нема правни субјективитет" административну политичку регионализацију земље треба избећи јер је скоро цела централна Србија јужно од Саве и Дунава једна целина од 1804. односно 1878. године. Окрузи, општине и месне заједнице су природни оквири за привредно, културно и политичко организовање.

Статистичка регионализација земље је услов везан за ССП и у перспективи доноси земљи знатне приливе из буџетских средстава ЕУ (Бугарска, чији су региони испод 75 одсто просека развијености ЕУ добија 1,1 милијарду евра годишње).

Адекватно решење било би: Србија са пет региона. Поред Војводине, Косова и града Београда, имали бисмо југоисточни и централни регион са седиштима у Нишу и Крагујевцу. Први би имао нешто мање од два, а други више од два милиона становника (свих пет региона имали би релативно уједначен број становника).

НУТС 3 регионализација остаје отворена, пошто она није експлицитан захтев ЕУ (мада је погоднија за прекограничну сарадњу) док би НУТС 4 чинили постојећи окрузи (истина, статут Војводине подразумева увођење источнобанатског, тј. вршачког, округа и померање три општине из севернобанатског ка севернобачком округу).

Два најнеразвијенија подручја земље су југ Србије (највећи део јабланичког и пчињског округа) и подручје Санџака, што је последица наслеђених неједнакости и назадовања током деведесетих.Неразвијеним подручјима треба додати и тзв. девастиране крајеве, односно градове као Бор и Прибој.

Од 2000. регионална поларизација је све израженија (сам европски врх) што се види и по расту (више од 25 одсто) коефицијента варијације националних доходака по становнику (по општинама). Забрињавајуће је да најбогатије општине имају око 20 пута већи БДП по становнику од најнеразвијенијих.

Тренутно се, истина недовољне, подстицајне мере реализују кроз фискалне олакшице, додатна улагања у инфраструктуру, појачано кредитирање под повољним условима, привилеговани третман у расподели донаторских средстава, кредитирање предузећа која отварају погоне у овим крајевима, помоћ девастираним градовима, активнији приступ Националне службе за запошљавање. Отежавајућа је околност за неразвијене регионе успорен процес приватизације и повезано са тим веома мали број динамичних предузећа у њима.

Потребно је донети нови закон који би дефинисао неразвијена подручја као и подручја од посебног значаја за Републику. Треба инсистирати на мањим територијалним јединицама од општина (насеља, односно месне заједнице) због дискрепантног развоја у самим општинама и окрузима.

Боље је усредсредити се на развој неразвијених подручја, који су одређени законом који је важио до 2005, којим су недовољно развијене општине оне са нивоом развијености испод половине републичког просека, док се најнеразвијенијим подручјима сматрају она са нивоом развијености испод трећине републичког просека (свака четрнаеста општина са 600 насеља).

Имајући у виду да европска и светска искуства говоре да тек када БДП пређе 8.000 долара (iz 2004.) по становнику регионалне разлике почињу да се смањују, краткорочне перспективе нису охрабрујуће.

Jugoistočni region obuhvatio bi sledeće okruge: Borski, Timočki Pirotski, Nišavski, Jablanički, Pčinjski i Toplički, a Centralni ostale okruge bez Beograda i pokrajina.

Regioni:

Površina regiona u 000 km2

Broj stanovnika regiona

Beograd

3,2

1,600 000

Vojvodina

21,5

2,000 000

Jugoistočni

31,6

2,450 000

Centralni

21,2

1,450 000

Kosmet

10,8

2,000 000



Komentari (19)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

BigBadWolf BigBadWolf 18:35 22.10.2009

Ahem

Два најнеразвијенија подручја земље су југ Србије (највећи део јабланичког и пчињског округа) и подручје Санџака, што је последица наслеђених неједнакости и назадовања током деведесетих


Vi verovatno niste bili u Timockoj krajini skoro?

I samo jedna sitnica, ne postoji Timocki okrug. Postoji Zajecarski.
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:00 22.10.2009

Re: Ahem

bio sam,
ali nista za ekonomistu ne znaci da ode negde
mnogo je bitnije pogledati suvoparne cifre,
bez emocija
mladen.mladen mladen.mladen 19:02 22.10.2009

ma ima hiljadu varijanti..

.. dok god se pravimo ludi pred realnoscu migracija i bele kuge.
drug.clan drug.clan 19:53 22.10.2009

Re: ma ima hiljadu varijanti..

mladen.mladen
.. dok god se pravimo ludi pred realnoscu migracija i bele kuge.



o beloj kugi se relativno cesto razgovara, o migraciji u inostranstvo ponekada ali se zanemaruje najveci problem koji srbija trenutno ima a to je unutrasnja migracija iz manjih gradova u vece. Taj proces nije ogranicen na mesta sa par hiljada stanovnika koji gube veliki procenat stanovnika vec se to desava i relativno velikim mestima koji su dobili status grada poput Uzica, Kraljeva, Zrenjanina, Leskovca, Pozarevca i uglavnom svih ostalih osim BG-a, NS-a, Nisa i donekle Kragujevca.

Osim propadanja manjih gradova i mesta veoma stetne efekte osecaju i veliki gradovi ka kojima se migracija odvija jer bivaju opterecni tom migracijom, nedostatkom stambenog prostora, nedostatkom skolskog i zdravstvenog prostora, nedostatkom infrastrukture, problemima u javnom prevozu sto predstavalja ogromnu cenu koju placaju svi u Srbiji.

Umesto da se bez dodatnih troskova (cak i sa ustedom) privredni subjekti (fabrike, predstavnistva ...) sele iz vecih gradova u manja mesta mi imamo obrnutu situaciju koja sve stanovnike kosta jako puno. Sve se to placa kroz vece cene proizvoda, vece troskove transporta, potrebne infrastrukture. Jedan od najboljih primera negativnih tokova se moze videti na nasim proizvodima gde se kao adrese sedista firmi za koje znamo da su u G. Milanovcu, Leskovcu, ili Subotici ... sada nalaze adrese iz BG-a dok istovremeno imate situaciju da su neke od najvecih svetskih firmi poput Nestle-a ili Walmarta u selima od samo par hiljada stanovnika.

Sve ovo dovodi do toga da ovo drustvo trosi ogromne pare (milijarde evra i dolara koje nema pa se zaduzuje uz kamatu) na izgradnju gradske infrastrukture u BG-u i par vecih gradovia, izgradnju velikog stambenog prostora i povecanju potrosnju energije za prevoz dok istovremeno u Srbiji imamo situaciju da postoji nekoliko stotina hiljada stambenih objekata sa svom potrebnom infrastrukurom koja ostaju prazna i propadaju.

Tako na primer na samo 40-tak km od centra Novog Sada u kojem po nekim racunicama nedostaje oko 30 000 stanova imate vise od 100 000 praznih kuca i stanova u mestima poput Vrbasa, Rume, Indjije, Srbobrana, Zablja, Zrenjanina, Backe Palanke i okolinim selima. Slicna situacija je i sa ostalim regionalnim centrima Kragujevca i Nisa. Zar nije jeftinije i bolje napraviti bolju putnu infrastrukturu i javni prevoz nego graditi nove stanove dok stari stanovi i gradovi propadaju? Da stvar bude jos apsurdnija treba pomenuti da na primer do svih gore pomenutih mesta oko Novog Sada vec postoji pruga koja bi organizacijom jeftinog commuter saobracaja mogla da resi potrebu za velikim investicijama u stanogradnju i infrastrukuturu u velikim gradovima.

Sa druge strane slican problem nije toliko izrazen u BG-u ne samo zato sto je BG znacajno veci vec pre svega zbog teritorijalnog uredjenja Beograda (ukljucuje okolna mesta u gradsku teritoriju) i zbog postojanja putne infrastrukture i javnog prevoza. Beograd zbog svoje velicine uglavnom privlaci ljude iz udaljenijih krajeva sto takodje predstavlja veliki problem kako u infrastrukturnom tako i u pogledu kriminala, manjka ostalih sadrzava potrebnih za pristojan zivot.

Jedan od velikih pokretaca migracija u Srbiji je napravedni sistem visokoskolske organizacije. Pa tako samo odabrani gradovi imaju univerzitete i fakultete koje ne daju ni po koju cenu jer su izvor velikih prihoda zbog nedostatka smestajnog kapaciteta za sve studente sa strane. Mislim da niko u ovoj zemlji ne moze da opravda situaciju u kojoj se danas umesto desetina profesora prevozi na stotine i hiljade studenata. Da stvar bude jos apsurdina u mnogim mestima postoji potreban prostor i infrastruktura za organizaciju nastave za vecinu fakulteta koji ne zahtevaju skupu opremu i laboratorije. Cak i u takvim fakultetima vise od polovine nastave ne ukljucuje koriscenje te opreme.

Posledica svega ovoga je to da se ogromne pare trose na izgradnju dok istovremeno velika kolicina novca i rada ulozenog u izgradnju stanova i infrastrukture u manjim mestima propada. Sve ovo siromasi vec osiromasenu drzavu i narod i dovodi do sve opste bede u kojoj ce se pre ili kasnije pojaviti jedan ili dva velika grada sa slamovima poput onih u Indiji ili juznoj americi.

Decentralizacija (ne formalna vec slabljenjem centralnih oragana vlasti) i ulaganje u putnicku infrastrukturu su kljucni delovi resenja ovog problema. Na kraju krajeva Srbija je toliko mala zemlja da bi skoro mogla predstavljati jedan ozbiljan grad.
mladen.mladen mladen.mladen 20:00 22.10.2009

Re: ma ima hiljadu varijanti..

drug clan.. znam znam.. pokusavao sam jednom da dobijem odgovor sta misle sa tim, ali.. mislim da me nisu bas culi...

a nisam hteo da duzim to o migracijama jer hocu da napisem svoj blog na tu temu.. i svakako cu se koristiti i podacima koje si ovde naveo.. slazem se.. samo imam drugu ideju za resenje.. zato cuvam tekst u favoritima, zbog tvog komentara, dragocen mi je.. fala fala,)
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:03 22.10.2009

Re: ma ima hiljadu varijanti..

vecina evropskih zemalja ima ogromne prestonice
i opustela sela
po tome nismo nimalo originalni,
cak imamo i suvise seoskog stanovnistva
sto je indikator niskog niova razvoja
mladen.mladen mladen.mladen 01:31 24.10.2009

Re: ma ima hiljadu varijanti..

jel ovo zbog posetilaca posta ili je licilo da neko ovde ima problem s tim?
talicni talicni 19:33 22.10.2009

Sjediste

Забрињавајуће је да најбогатије општине имају око 20 пута већи БДП по становнику од најнеразвијенијих.


A beogradjani se cesto cude sto svi hoce da zive u Beogradu. Belgrade or bust.

Oko sjedista centralnog regiona ce da bude mnogo polemike. Cacak je po meni mnoooogo bolje rjesenje od propalog Kragujevca.
Nego gdje ce da bude sjediste Kosmet regiona?
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:04 22.10.2009

Re: Sjediste

Cacak je duplo manji od KG
chobanica chobanica 11:32 23.10.2009

Re: Sjediste

I onima iz Sapca i onima iz Prijepolja sediste regiona da bude Kragujevac... Ne znam, sputno mi je to
Saša Radulović Saša Radulović 21:06 22.10.2009

Ludilo administracije

Ja predlažem da svaka od 4 predložene regije dobije svog predsednika i skupštinu, sudstvo i vladu sa kompletnom administracijom. Zatim da svaka od regije dobije okružne predsednike i skupštine, administraciju itd.. Potom idu opštinske skupštine i administracija i predsednici i načelnici. Ukupno 4 nivoa vlasti:
- centralni
- malo manje centralni i blago lokalni
- puno manje centralni i snažno lokalni
- lokalni

Ovaj prvi ne valja, ali zato ostala tri su superiška.
Svaki nivo treba da dobije svoj set državnih agencija i javnih preduzeća. I poresku upravu.

Mi smo komplikovan svet. Nas 7.5 miliona. Vlast treba polako i temeljito sa vrha da se spušta u narod. Na kraju bi trebalo razraditi i mesne zajednice i tamo uvesti skupštine i administraciju sve sa partijskim izborima i blanko ostavkama. Time dobijamo peti nivo. A to je, priznaćete, za peticu.

I onda bog da nas vidi.
drug.clan drug.clan 21:31 22.10.2009

Re: Ludilo administracije

Saša Radulović
Ja predlažem da svaka od 4 predložene regije dobije svog predsednika i skupštinu, sudstvo i vladu sa kompletnom administracijom. Zatim da svaka od regije dobije okružne predsednike i skupštine, administraciju itd.. Potom idu opštinske skupštine i administracija i predsednici i načelnici. Ukupno 4 nivoa vlasti:
- centralni
- malo manje centralni i blago lokalni
- puno manje centralni i snažno lokalni
- lokalni

Ovaj prvi ne valja, ali zato ostala tri su superiška.
Svaki nivo treba da dobije svoj set državnih agencija i javnih preduzeća. I poresku upravu.

Mi smo komplikovan svet. Nas 7.5 miliona. Vlast treba polako i temeljito sa vrha da se spušta u narod. Na kraju bi trebalo razraditi i mesne zajednice i tamo uvesti skupštine i administraciju sve sa partijskim izborima i blanko ostavkama. Time dobijamo peti nivo. A to je, priznaćete, za peticu.

I onda bog da nas vidi.



ha ha ha ... pa Vi ste skoro pa smesni gosn Radulovicu

Vi ste za cvrstu ruku? Da sve bude kako Vama odgovara, bas kao i na Vasem blogu gde trajno banujete sve koji iskazuju misljenje drugacije od Vaseg?
Naravno, Vi biste uveli tu cvrstu centralnu ruku zarad odrzavanja kvaliteta zivota ljudi bas kao sto cinite i na Vasem blogu?
Goran Nikolić Goran Nikolić 23:06 22.10.2009

Re: Ludilo administracije

i mnogo novog administrativnog osoblja
krkar krkar 00:15 23.10.2009

Re: Ludilo administracije




gorio92 gorio92 21:53 22.10.2009

Čudni neki regioni

Gorane, Vojvodina i Kosovo ne mogu biti regioni.
Autonomna Pokrajina Vojvodina je deo Srbije ali joj Srbija ne može ukinuti autonomiju.
Republika Kosovo je nezavisna država, ne verujem da bi pristali biti rergion u Srbiji.
Goran Nikolić Goran Nikolić 22:58 22.10.2009

Re: Čudni neki regioni

ma,
ovo su statisticki regioni,
loni loni 01:49 23.10.2009

eH


Taman pomislih da je autor ozbiljan, kad ono pominje KOSOVO kao region Srbije?

Ostale ideje su mu manje više u redu s tom razlikom što je broj 4 premali za državu.
Što više regiona to je manja njihova moć, a time i želja za regionom.

Krajine (Timočka i Negotinska), kao i Drinski region moraju imati svoje regione.

Regija Drina zaista nema jedan veliki univerzitetski grad, ali zato ima čak 5 srednjih (Užice, Novi Pazar, Čačak, Valjevo i Šabac). Dakle zaslužili su region.

Krajine treba da imaju region jer imaju veliku teritoriju. Zaječar trenutno nije veliki, ali upravo zato ga treba isforsirati za budućnost. Treba misliti i na budućnost.

Statistički regioni Srbije

Drago Kovacevic Drago Kovacevic 10:27 23.10.2009

Ja mislim..

Ja mislim da je odzvonilo ovoj G17 ekipi....Zar ne Goranče...
Bilo je prilike da i ranije napadneš Zakon o regionalizaciji i statističke regione, ali valjda nije bilo vreme za to.....
loni loni 14:34 23.10.2009

Inače...

Drago Kovačević je najbolji poznavalac ove problematike u zemlji.

Jedino što se ne slažem što na svojoj mapi nije stavio Krajinu kao poseban region, ali u ostalom je ok.

Inače, ma šta mi mislili o G17 + i njihovom predlogu, ako je pitanje takva ili nikakva regionalizacija, onda bolje i takva.
Bolje da od nečega počnemo pa makar to bili i statistički regioni, pa da radimo na tome, nego da kritikujemo ovaj predlog, a da nov ne stigne ni za 20 godina.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana