Između jedinstva i raskola: Vatikan uputio poziv Angikancima

Najnovija odluka Vatikana da u svoje okrilje prihvati oženjene sveštenike koji pripadaju Anglikanskoj crkvi izazvala je u svetu različite reakcije. Odluka je do Rovana Vilijamsa, nadbiskupa Kanterberijskog, duhovnog poglavara Anglikanske crkve, došla kao iznenađenje budući da je dobio samo nekoliko nedelja, pre konferencije za štampu.

Sudeći po izjavi kardinala Viliama Levade, prefekta Kongregacije za doktrinu vere RKC, Anglikanski sveštenici će biti u mogućnosti da uđu u puno duhovno zajedništvo sa Rimokatoličkom crkvom, zadržavajući pritom jedinstvenost anglikanskog bogoslužbenog rituala.

Nije iznenađujuće što je Vatikan doneo ovakvu odluku budući da je dobro poznato da u Anglikanskoj crkvi već duže vreme traju sukobi liberalne i konzervativne struje koja prete da dovedu do crkvenog raskola. Razmimoilaženja unutar ovih struja uzrokovana su suprotnim stavovima po pitanju ženskog klira, otvorene podrške liberala prema homoseksualnom kliru kao i blagosiljanjem istopolnih brakova. Javnosti nije nepoznata ni informacija o kontraverznom izvinjenju duhovnog poglavara Anglikanske crkve, nabiskupa Katerberijskog, Rovana Vilijamsa Čarlsu Darvinu zbog stava koji je dugo bio suprotan sa teorijom evoliucije. Sve su pitanja koja potresaju Crkvu Engleske. Poznato je da unutar ove crkve postoje dve frakcije poznatije pod High Church i Low Church koje takođe imaju različite stavove po pitanju liturgijskih reformi, načina bogosluženja kao i različite etičke i bogoslovke stavove.

Odluka Vatikana, koje je nastavak inicijative koju je svojim dekretom započeo prethodni poglavar RKC, Jovan Pavle II, omogućiće konzervativnom krilu Anglikanske crkve da pređe pod okrije Svete Stolice ali da zadrži formu liturgijskog bogoslužja. Anglikanskom muškom kliru biće omogućeno da uz svog savetnika obavljaju sve svešteničke dužnosti ali budući da se nalaze u bračnoj zajednici neće moći biti unapređeni u crkvene nadglednike - biskupe. Biskupima će moći postati samo oni sveštenici koji se odluče na bezbračni život, odnosno celibat.

Pragmatičnost Vatikana još jednom je došla do izražaja jer je sasvim jasno da Sveta Stolica na ovaj način želi da kapitalizuje dva veoma važna pitanja. Jedno je pitanje anglokatoličkog krila u Anglikaskoj crkvi koje je liturgijski i bogoslovski veoma blizak Rimokatoličkoj crkvi, dok je drugo pitanje ponovnog uspostavljanja jedinstva sa Britanskim crkvama koje je narušila šizma engleskog kralja Henrija VIII, koji je, nakon što mu je Papa odbio dati dozvolu da se razvede od tadašnje supruge i oženi svojom ljubavnicom, odbacio autoritet Rima veru i postavio sebe na čelo nove crkve, Zvanične Crkve Engleske koja je danas poznata kao Anglikanska crkva. Iako je često svrstavaju u crkve protestantske provenijencije, liturgijska forma je u mnogo čemu zadržala rimokatolički bogoslužbeni identitet i sadrži dosta elemenata Latinske mise. Kroz istoriju značajan dijalog je imala i sa Pravoslavnom crkvom. Ovaj dijalog došao je do svoga vrhunca tridesetih godina prošlog veka a njemu je značajan doprinos da naš Vladika Nikoja Velimirović.

Reakcije na ovakvu odluku Svete Stolice su različite. Jedni smatraju da RKC ovakvom odlukom želi da izazove raskol, dok drugi smatraju da će na ovaj način Anglikanska crkva zadržati svoj verski identitet i sačuvati ga od daljeg kompromitovanja i narušenog ugleda kojeg izazivaju liberalne struje. Episkopalna Crkva, američko krilo Anglinske Crkve neće prihvatiti ovakav poziv već će nastaviti osamostaljenja kojeg su najavili još prošle godine. Papa Benedikt XVI, duhovni poglavar RKC, planira da sledeće godine poseti Veliku Britaniju.

Po rečima Viliama Levade, duhovni otac rimokatolika nosiće britanskom narodu i kliru sledeću poruku: "Pripadnici Anglikanske crkve kao i njihovi klirici koji žele sjedinjenje s Katoličkom crkvom naći će u novoj kanonskoj strukturi priliku da sačuvaju jednistvenost Anglikanske tradicije da ih je u skladu s katoličkom vjerom praktikuju."