Kultura| Moj grad| Umetnost

Karagovindža i dalje

alexlambros RSS / 27.10.2009. u 15:30

AleXandar Lambros

Od pominjanja u jednom tapu-defteru smederevskog sandžaka iz 1565., u kome se Kragujevac pominje pod imenom Karagovindža, proteklo je, evo, ravno 444 godine. Treba biti pošten i reći da istorija nije mazila ovu zemlju i njene stanovnike, pa tako ni grad koji je ponikao u njenom brdovitom središtu, a kome je zapalo da joj bude prestonica u ona herojska vremena otimanja iz ugušiteljskog osmanlijskog stiska i bacanja u naručje Evropi.

Ali treba biti i samokritičan i priznati da nit se otesmo nit se bacismo, te da nam neblagonaklona istorija zaista ne može biti večiti alibi za sve naše promašaje. Ono o čemu želim da napišem koji redak ne odnosi se ni na šta krupno i značajno u onom istorijskom smislu. I složiću se s vama da ovaj grad ima i preča posla i većih problema. Verujem, međutim, da je simptomatično i ilustrativno za ovdašnji mentalitet koji karakteriše upadljivo nezanimanje, ako ne i prezir, prema pitanjima estetske prirode. O čemu se radi? Kragujevac ni posle 444 godine još uvek nema a, kako stvari stoje, neće ga ni imati, onaj urbani duh i izgrađen vizuelni identitet kakav biste očekivali ne samo od jedne evropske varoši pristojne veličine, već i jedne bivše prestonice s bogatom istorijom. Ukratko, ako ćemo da sudimo po koricama, još uvek je Karagovindža.

KG centar, sve gori
KG centar, sve gori
U centru našeg grada koji bi, uz pažljivo planiranje i delikatno i znalačko preuređivanje, imao šansu da se preobrazi u jednu pristojnu i privlačnu urbanu celinu, nikla je građevina za koju bi bilo razumno nadati se da bude njegov arhitektonski biser. Doduše, ona to i jeste, ali, na žalost, crni, koji je nepovratno upropastio samo urbano a, može se bez preterivanja reći, i istorijsko jezgro grada. Reč je o novom eparhijskom dvoru na raskršću ulica Glavne i Kneza Miloša.

Ovo na raskršću, treba shvatiti doslovno. Novi eparhijski dvor skoro pa da je na samoj raskrsnici - njegov gabarit je toliki da Knez Miloševu ulicu, jednu od glavnih gradskih saobraćajnica, u tom delu odjednom pretvara u šor. Ali, to je najmanje što se ovoj građevini i njenom tvorcu ima staviti na teret.

Pođimo redom.

Pravo preko puta novog eparhijskog dvora nalazi se kuća Alekse Obradovića iz 1887. godine (o čemu svedoči skulpturalna dekoracija na njenom krovu, inače najstariji očuvani primer upotrebe ljudskih figura u aritekturi grada). Istorijski značaj počiva na činjenici da je u njoj za vreme Prvog svetskog rata boravio i regent Aleksandar Karađorđević. Mada ne predstavlja nikakvu spektakularnu arhitekturu, ne smemo sebi dopustiti luksuz da zanemarimo ono malo preostalo od stare eklektične arhitekture grada. Iz sasvim pristojne bašte kafea, koji je sada u njoj smešten, nekada se, pre izgradnje dvora, moglo da uživa u pogledu na jednu od glavnih gradskih atrakcija – Sabornu crkvu iz 1884. godine, sa zvonikom iz 1928. Crkva po projektu Andrije Andrejevića, školovanog u Sankt Peterburgu, predstavlja jedan od prvih primera oživljavanja vizantijskih graditeljskih tradicija u tek oslobođenoj Srbiji.

nekad
nekad
Preko puta crkve (kad se pređe Glavna ulica) nalazi se zgrada nekadašnje Šumadijske okružne banke, izgrađene 1928. godine po projektu Branislava Kojića, značajnog srpskog arhitekte koji je sledio principe moderne arhitekture. S druge strane (preko puta ulice Branka Radičevića), nalazi se zgrada negdašnje palate Narodne banke (do skoro zgrade SDK) iz 1940. godine po projektu Bogdana Nestorovića, izvedena takođe u duhu Moderne. Sve su ovo dragoceni primeri starije kragujevačke arhitekture i svedoci častoljubive težnje da se od grada načini varoš po evropskim urbanističkim standardima uprkos skromnom orijentalnom početku.

Zbog čega je bilo važno pomenuti i podsetiti se svih ovih građevina? Zato što je skromna ali za naše uslove solidna prostorna celina koju su činile, zahvaljujući novom eparhijskom dvoru, nepovratno uništena. Onako agresivna, ne samo svojim dimenzijama sasvim neprimerenim za datu lokaciju, već i s nazadnom estetikom koja se očitava u pogrešnom i vulgarnom interpretiranju domaće graditeljske tradicije, ona u odgovarajućem odnosu stoji samo sa podjednakom prostačkom zgradom tržnog centra „Prostor“ na istoj raskrsnici, graditeljskoj zaostavštini iz devedesetih.

 

dovoljno velik? konačno
dovoljno velik? konačno

Novi dvor je zamišljen kao podsećanje na srpsku srednjevekovnu arhitekturu manastirskih konaka, sudeći po spratu koji je širi od donjeg i malim prozorima koji treba da podsećaju na monaške kelije. Iako je ova vrsta citata pretenciozna, kad je u pitanju građevina koja treba da bude središte jedne eparhije, mogla bi da prođe da nije spoljne mermerne oplate koja je samo istakla svu pretencioznost ovih lažno skromnih namera. Da je oplaćena grubim, neobrađenim kamenom (koji bi i on bio u neskladu ne samo sa starim dvorom na koji je novi nakalemljen, već i sa samom crkvom) šteta bi bila manje upadljiva. Ovako, mermerna oplata samo podvlači vulgarnost čitave građevine i ukazuje na slične osobine njenih naručioca.

Sem toga, novi dvor potpuno je zatvorio vizuru crkve i oduzeo joj prostor koji joj je bio neophodan da do izražaja dođu njene skladne dimenzije i pet kupola. Zvonik iz 1928. sada već sasvim deluje kao nefunkcionalni dimnjak.

stanar ružnog zamka
stanar ružnog zamka
Novi dvor, tako, ne samo da ne komunicira apsolutno ni sa čim iz svog neposrednog okruženja (a ponajmanje sa starim na koji je nakalemljen tako nakazno da ovaj sada deluje kao velika pomoćna prostorija za spremanje zimnice), već ni sa čim ni iz šireg prostornog okruženja. Ovome treba dodati i nekada prostrano a sada sprčeno dvorište sa još jednim kvazisrednjevekovno-monaškim momentom: drvenim bunarom.

Kao i slučaju javnih spomenika, koji se poslednjih godina podižu po gradu, tako i nova gradska arhitektura svedoči o jadnoj estetskoj svesti kragujevačke vladajuće elite.

Tužno je da, mimo Muzeja „21. oktobar“, Kragujevčani nemaju ni jednu reprezentativnu građevinu iz novijeg perioda koja bi im mogla poslužiti na ponos. I dalje je sve što možemo da pokažemo iz druge polovine 19. i prve polovine 20. veka. A i ta je skromna zaostavština postala ugrožena nestručnim urbanističkim planiranjem i nazadnim graditeljskim tendencijama.

Atačmenti



Komentari (24)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

omega68 omega68 16:44 27.10.2009

e

jesu ga preterali
stvarno
Time Bandit Time Bandit 17:37 27.10.2009

bez jasne vizije

Novi dvor je zamišljen kao podsećanje na srpsku srednjevekovnu arhitekturu manastirskih konaka, sudeći po spratu koji je širi od donjeg i malim prozorima koji treba da podsećaju na monaške kelije.


Žalosno je da oni koji odlučuju u SPC o gradnji sličnih objekata nisu spremni da iskorače ispred svog vremena i hrabrijim dizajnom prilagode svoje objekte potrebama društva. Slične tužne priče se ponavaljaju u gotovo svim varošima i gradovima - najači kabadahija može da gradi gde hoće i šta mu je milo, pa bilo to crkva, kafana, ili nešto treće.
green_thumb green_thumb 18:18 27.10.2009

:)

Tekst je OK, ali slika nije odgovarajuća. Na slici je pokojni episkop Sava (o kome će svaki vernik nešto lepo da kaže kad je priupitan), a trenutni stanar te građevine je episkop Jovan (poslat u eparhiju Šumadijsku po kazni, nakon što je nešto zabrljao u USA).

Inače, mogao si slobodno da slikaš i ono preko puta crkve (tržni centar Abrašević), mislim da se nešto što deluje kao da je dete bacilo gomilu stakla nikako ne uklapa u palate iz prve polovine 20-og veka.
alexlambros alexlambros 18:31 27.10.2009

Re: :)

a trenutni stanar te građevine je episkop Jovan


да, грешка при аплодовању из једног те истог фајла с фоткама, ево исправљам. хвала

што се тиче других фотографија ... било је немогуће ставити их све у један текст ... а најидеалније би било да су ту слике свих поменутих грађевина ...
filantrop filantrop 03:59 28.10.2009

Re: :)

nače, mogao si slobodno da slikaš i ono preko puta crkve (tržni centar Abrašević), mislim da se nešto što deluje kao da je dete bacilo gomilu stakla nikako ne uklapa u palate iz prve polovine 20-og veka.


Steta, eparhijski dvor i onaj mali kao prakic su zaista bili jedna elegantna celina , retkost u gradu. Ne svidja mi se nova boja crkve, vise sam voleo onu raniju toplu (oker) boju . No, nije ovo jedina rugoba u gradu nikla u poslednje vreme, tu su svi oni nadzidani stanovi i nove zgrade bez ikakvog plana npr. Simbol jednog vremena.
Tine i Radojka Tine i Radojka 07:13 28.10.2009

Re: :)

green_thumb
episkop Jovan (poslat u eparhiju Šumadijsku po kazni, nakon što je nešto zabrljao u USA)

a sta je zabrljao i o kakvoj kazni je rec
albireo albireo 11:07 28.10.2009

Re: :)

albire0
Na fotografiji, čini mi se, je jedan grčki miitropolit.. Dakle ni ep. Sava (sto je neko primetio) ni sadašnji "stanar ružnog zamka" kako ste to vi ilustrovali. Ispravi li već, ili još uvek ne, svejedno: dovoljno govori o vašem poznavanju materije kojom se bavite.

Ajde da ste se zadržali (onako amaterski) na kritici arhitektonskog rešenja, jer zaista ima razloga za tako nešto... ali ovo, ovako, hejterski/bezveze; predvidljivo..


Samo da naglasim da je kolega iznad iskopirao moje ime! Razlikujemo se po tome što na njegovom kraju stoji JEDNA VELIKA NULA!!!
albire0 albire0 22:12 28.10.2009

Re: :)


albireo
[

Samo da naglasim da je kolega iznad iskopirao moje ime! Razlikujemo se po tome što na njegovom kraju stoji JEDNA VELIKA NULA!!!


oops, stvarno nisam imao pojma.. ako je frka mogu da promenim (u deneb recimo)
Tine i Radojka Tine i Radojka 07:37 30.10.2009

bez odgovora

Tine i Radojka
green_thumb
episkop Jovan (poslat u eparhiju Šumadijsku po kazni, nakon što je nešto zabrljao u USA)

a sta je zabrljao i o kakvoj kazni je rec

daklem nista
cobanski igrokaz sas slajmarenje
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:15 27.10.2009

Joj

nis ne valja, sve je grozno
hocu da odom odavde
pustite me da pobeegnem.
filantrop filantrop 04:00 28.10.2009

Slike

filantrop filantrop 04:03 28.10.2009

Novi dvor i Saborna crkva

Dragan Pavlicevic Dragan Pavlicevic 04:52 28.10.2009

Re: Novi dvor i Saborna crkva

Bo'me, stvarno ne izgleda ni lepo ni skladno.... a vrh je sto je crkva totalno zaklonjena...mislim da ti ne treba diploma arhitektonskog fakulteta, nit i u stvari bilo kakva diploma, da shvatis da to ne ide :(
filantrop filantrop 05:43 28.10.2009

Re: Novi dvor i Saborna crkva

mogla bi da prođe da nije spoljne mermerne oplate koja je samo istakla svu pretencioznost ovih lažno skromnih namera. Da je oplaćena grubim, neobrađenim kamenom (koji bi i on bio u neskladu ne samo sa starim dvorom na koji je novi nakalemljen, već i sa samom crkvom) šteta bi bila manje upadljiva


Aleksandar misli;
mogla bi da prođe da nije spoljne mermerne oplate koja je samo istakla svu pretencioznost ovih lažno skromnih namera. Da je oplaćena grubim, neobrađenim kamenom (koji bi i on bio u neskladu ne samo sa starim dvorom na koji je novi nakalemljen, već i sa samom crkvom) šteta bi bila manje upadljiva

Ja se ne slazem, mislim da onde nema mesta bilo kakvoj gradnji. Na ovoj foto prostor izgleda veliki, ali zapravo nije.
Ja sam tamo bio zadnji put kad se taj objekat zidao i imao sam neki osecaj teskobe.
Steta, ne mogu da nadjem nijednu foto Eparhijskog dvora da blogeri vide razliku.
alexlambros alexlambros 16:20 28.10.2009

Re: Novi dvor i Saborna crkva

Novi dvor i Saborna crkva


И, јел претерујем? Грозно је. Хвала за ову слику која добро илуструје проблем ... Обрати пажњу на звоник који сад личи на димњак, штета је што се у продужетку не види стари двор који сад делује ко летња кухиња ... А црква, која је, није тешко претпоставити, замишљена, са околним парком, као целина која ће играти улогу градске знаменитости, сад се више уопште не види кад се долази из правца Великог парка ... ово је толико вулгарно да боле очи ...
filantrop filantrop 04:05 28.10.2009

Cesma

filantrop filantrop 04:16 28.10.2009

TC Abrasevic

filantrop filantrop 04:19 28.10.2009

SDK

neobavestena neobavestena 07:36 28.10.2009

A sta je sa resavsko-prepisivackom skolom?

Koja, doduse, nije nastala u Kragujevcu, ali jeste u blizini.
Ovaj tekst sam citala u proslom broju "Svetlosti". Bezobrazluk.
albireo albireo 11:13 28.10.2009

Re: A sta je sa resavsko-prepisivackom skolom?

neobavestena
Bezobrazluk.

Traži mu da ti refundira pare za "Svetlost"!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 11:19 28.10.2009

Re: A sta je sa resavsko-prepisivackom skolom?

Ovaj tekst sam citala u proslom broju "Svetlosti".

rekla bih da ga je pisao isti autor.
:)
neobavestena neobavestena 13:12 28.10.2009

Re: A sta je sa resavsko-prepisivackom skolom?

Onda da vrati jedan honorar, da sledeci put navede gde je prvo objavljeno i da prestaje za zbunjuje narod tako sto jedan tekst potpisuje imenom i prezimenom, a drugi pseudonimom... mislim, ima nas koji citamo... i ima nas koji pamtimo :) Pa, jel' u redu da ta nasa manjina bude zbunjena? Ko je odgovoran za zbunjivanje citajuce manjine?
alexlambros alexlambros 14:03 28.10.2009

Re: A sta je sa resavsko-prepisivackom skolom?

Ovaj tekst sam citala u proslom broju "Svetlosti". Bezobrazluk.


Taj text iz "Svetlosti" je moj. Kako je "Svetlost" lokalni list, nakacio sam ga i na blog da mogu da citaju i oni koji nisu iz KG-a ... koga zanima, naravno ...

Dragan Jakovljević. Dragan Jakovljević. 13:41 28.10.2009

Mauzolej

Dragi moji Kragujevcani, nema tu niceg cudnog. Jedan covek je pozeleo da mu grad bude dvoriste i to je postigao. Kud god da se krene, uzduz po centru ili popreko po centru, sada se naleti na njega. Daje nam do znanja da je uvek tu, da budno motri na nas i da mu treba u svakoj prilici dati rukoljub, makar i retoricki. Jos malo pa ce i useljenje, ako vec njije. Kupicu mu bonton, zbog svega onoga sto visi na youtube. Pozelim da me nema uvek kad to vidim, bas kao i ovaj njegov mauzolej.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana