Na današnji dan širom sveta proslavlja se Dan Reformacije. 31. Oktobra 1517. godine Martin Luter zakucao je svojih čuvenih 95. Teza na vrata crkve u Vitembergu. Ovaj događaj pokrenuće niz drugih događaja koje će kasnije usloviti stvaranje Protestanske crkve i period Reformacije.
Ukratko bih se osvrnuo na neke istorijske činjenice koje su prethodile ovom događaju. Pored simonije - prodavanja činova u crkvenoj hijerarhiji, jedan od niza stvari koje su pogađale tadašnju Rimokatoličku crkvu bila je prodaja oproštajnica. "Indulgencije" ili oproštajnice su bili dokumenti koje je Rimokatilička Crkva u 16. veku radi otkupa greha prodavala narodu. Da budem precizniji, oproštajnicom su se mogle otkupiti godine koje upokojena duša treba provesti u čistilištu, mestu u kojem se prema Rimokatoličkoj soteriologiji (nauci o spasenju) čovek iskljupljava za grehe koje za koje se nije pokajao u toku ovozemaljskog života.
Iza toga je stajao jasan i nedvosmislen motiv finansijske i lične prirode, tadašnjeg poglavara Rimokatoličke crkve pape Leona X, koji je hteo tim novcem prikupiti sredstva za obnovu velelepne bazilike Sv. Petra u Rimu i time u simboličkom smislu ostati zapamćen kao obnovitelj Rimokatoličke vere. Papa je zaista započeo period "duhovne obnove" ali to neće biti ono što je on očekivao. Agresivna i manipulativna kampanja koju u periodu između 1516-17 širom Nemačke povodom prodaje oproštajnica vodio papin izaslanik Johann Tetzel izazvala je snažan protest jednog nemačkog sveštenika avgustinijanskog reda - Martina Lutera. Izražavajući svoj protest ovakvoj zloupotrebi crkvenog autoriteta i nizom drugih pitanja dogmatske prirode, zakucao je 31. oktobra 1517. godine na vrata crkve u Wittenberg-u. Ovo je kasnije uslovilo njegovom ekskomunikacijom tri godine kasnije, nakon čega počinje stvaranje Luteranske - Evangeličke crkve. Kasnije mu se pridružuju i ostali reformatori poput Urliha Cvinglija i Žana Kalvina. Nakon Nemačke, Reformacija zahvata Svajcarsku, najpre preko Urliha Cvinglija a posle i Žana Kalvina. Nakon toga ona zahvata Holandiju, Češku, Englesku, Skandinavske zemlje, Mađarsku, zatim u Francusku. Zanimljivo je pomenuti da reformacija zahvata i naše krajeve još u 16. Veku, posebno u Slavoniji.
Reformacija je sama po sebi proizvela niz društvenih i poličkih promena na evropskom kontinentu. Donela je mnogo značajnih promena i uticala je na razvoj društvenog uređenja i hrišćanstva uopšte. Nije tajna da je upravo ona utrla put stvaranju republika - stvaranju modernih evropskih država.
Praznik je uveden 1667. prvo u Saksoniji. Do tada su kao „Dan reformacije" slavljeni drugi dani, na primer Luterov rođendan 10.novembar, ili dan smrti 18.februar. Praznik će se širom sveta obeležiti diskusijama, predavanjima, tribinama i raznim prigodnim svečanostima.
U Srbiji će na žalost ovogodišnje slavlje ostati u senci nedavnog incidenta u kome je porušen spomenik spomenika Martinu Luteru ispred Evangelističke crkve u Subotici. Spomenik ispred Evangeličke crkve u Subotici podigla je opština Subotica 31.oktobra 2007.godine na Svetski dan reformacije. To je prvi takav spomenik u Srbiji i upravo je njegovo postavljanje naišlo na veliko odobravanje među protestantima u svetu. Počinioci vandalskog čina rušenja spomenika napravili su veliku štetu ugledu države Srbije i grada Subotice.
Protestanti širom sveta ove godine obeležavaju još jedan značajni jubilej. Ove godine navršilo se 500. godina od rođenja čuvenog švajcarskog reformatora Žana Kalvina, jednog od stubova reformacije i utemeljitelja Reformirane Crkve. U Srbiji će ove praznike proslaviti sve tradicionalne crkve protestantske provenijencije, Slovačka Evangelička Crkva a. v., Reformatska Hrišćanska Crkva i Evangelička Hrišćanska Crkva, kao i pripadnici drugih crkava reformacijske baštine.