Историја - мука уметника

dracena RSS / 11.11.2007. u 15:22

Autor teksta: Jarilpiano_keys.jpg

Вест. Неверица. Није то негде тамо. То је свуда.

Aплауз. Чекан сам. Изаћи. Само изаћи. Публика. Клавир. Како? Сести! Чекају...

Устанак. Јуриш. Сева смрт. Пада живот. Налет. Сваки је јачи. Сваки више кошта.

Борити се. Суздржан уздах. Нож.

Напред. Немир у снагу. Ка победи. Сећи ваздух. Нада.

Умор. Притајити се. Полако устати. Вратити у ватру. Борити. Крв. Удари. Све јаче. Што даље. Напред!! Ништа иза. Победити!!

Грч. Неверица. Туга. Понос. Бол. Неповезане мисли... Растргнут народ. Мора бити лаж. Доживети. А не видети. Немоћ.

Пораз. Шта сада? Не бити тамо. Куда даље? Не! Не може!

Колико још живота? Крви? Не помоћи. Колико борби?

Смрт нараста у мени. Кида.

Бајонет. Толико живота. Толико уздаха. Оштрица. Толика храброст. Јуришати. Убијати. Узалуд.

Људи. Отежали ваздух. Прошли. Нема их.

Сваки је човек. Обичан. Достојанствен. Нежан. Насмејан. Добар. Разигран.

Сваки је мртав. Сваки притиска живот. Сваког је уграбила смрт.

Погажени.

У земљу бачени.

Али НЕ! Можда им је изотиман живот, али

Није узалуд.

Није Крај.

 

http://boomp3.com/m/3e33a23c55e2

 

Marcin_Zaleski_Wziecie_Arsenalu_600.jpg

 


 

 

Новембарски устанак у Пољској је угушен 8. септембра 1831. године. Шопен није могао да у њему учествује због слабог здравља и крхке грађе.

Dracenine "Mrvice"



Komentari (75)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

dracena dracena 15:44 11.11.2007

Eh, ti nemiri

politički, umetnički, svejedno.

blue blue 16:03 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

evropa je u drugom delu prve polovine (o, kako je ovo divno recheno, kbsz) devetnaestog veka bila u haosu.
pre nego su postale to shto jesu 1848, sve revolucije su se krckale godinama, decenijama..

jbt, kad ce kod nas jednom dobro da se ukrcka.. pa da bude ukusno vec jednom.. sve nesto poluzivo..
dracena dracena 16:09 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

blue

jbt, kad ce kod nas jednom dobro da se ukrcka.. pa da bude ukusno vec jednom.. sve nesto poluzivo..

Misliš sirovo? :)
Jaril Jaril 16:15 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

kad ce kod nas jednom dobro da se ukrcka.. pa da bude ukusno vec jednom.. sve nesto poluzivo..

Можда смо ми крчкали много револуција, па на крају ниједна није испала како треба.
А и питам се како се може лепо укрчкати.
Један од кувара пољске револуције је био Шопен.
Једна од куварица наше револуције је била Љубица Марић.

Када је Шопен одлазио из своје земље другови су му поклонили грумен земље.
Љубица Марић је у Србији умрла од глади. Колико људи уопште зна за Љубицу Марић?

Све наше револуције су "полуживе" зато што немамо појма ни ко смо, ни шта смо, ни какви су наши идентитети, ни шта са њима радити, ни где им је порекло, ни где нас воде... Ми не познајемо себе. Зато свако ради с нама што хоће.

Можда, када будемо себе ценили довољно да сами себи будемо вредни самоупознавања... можда онда...
dunjica dunjica 16:54 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

немамо појма ни ко смо, ни шта смо, ни какви су наши идентитети, ни шта са њима радити, ни где им је порекло, ни где нас воде... Ми не познајемо себе.

Ja mislim da, u stvari, baš, baš inzistiramo na našim nacionalnim i vjerskim identitetima, a najviše na onome što nas čini "posebnima" ili "izabranima" ili boljim od susjeda, ono što možemo upotrijebiti kao "dokaz" da smo pupak svijeta.

Smatram daleko uzbudljivijim razmišljanje o identitetima koje aktivno stvaramo, kao pojedinci i kao grupe. Znači, nevezano za, kako pomenuh, nacionalno i vjersko.

Зато свако ради с нама што хоће.

Ovo mi već počinje mirišati na one priče o urotama (vatikansko-kominternovsko-štatijaznam). Pa nismo baš kao nejačad isporučeni na milost i nemilost nekome drugom, nego smo i sami aktivni stvaraoci svoje sudbine. I identiteta.

sentinel26 sentinel26 16:58 11.11.2007

Eh, ti nemiri - kad će prestati?

Poslije neuspjelog ustanka Poljaka protiv Rusije, 1830. i 1831. godine, vođe pobune su se razbježale po Evropi.
Vođa poljske emigracije u izbjeglištvu, bio je knez Adam Čartorijski (1770-1861). Potiče iz plemićke porodice. Bavio se politikom i književnošću.

Knez Adam Čartorijski je prvo emigrirao u London, a potom u Pariz, a kod poljske aristokratije imao je tretman "nekrunisanog kralja" Poljske 1838. godine.

Zbog toga je i vodio "antirusku politiku" i našao se u egzilu. Nastojao je da, za svoje ideje, pridobije Južne
Slovene i velike evropske države.
Uspostavio je neposrednu saradnju sa Srbijom, poslije rušenja srpske "rusofilske" vlade kneza Mihaila
Obrenovića i uspostavljanja režima na čelu sa knezom Aleksandrom Karađorđevićem
(vrijeme vladanja: 1842-1858).
Osnovao je "diplomatski biro" u Parizu i slao "akreditovane" predstavnike (čak i u Carigrad i Vatikan).

Rukovodio je izradom Zahovog "Načertanija" koje je Srbija (prvo sebi prilagodila) potom kasnije dobro iskoristila i (krvavo) naplatila (svojim susjedima).



Jaril Jaril 17:13 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

baš inzistiramo na našim nacionalnim i vjerskim identitetima

Не инсистирам ја на националном и верском идентитету у оном политичком смислу. Ја ту првенствено мислим на брисање трагова прошлости. Били смо пагани. То смо избрисали. Били смо под турцима, то једни хоће да избришу. Ми смо део европске цивилизације, то други хоће да избришу. Срби превише своју историју бришу и желе да је забораве.
razmišljanje o identitetima koje aktivno stvaramo

То је управо урадила Љубица Марић. Она је у својој музици узела из српске баштине оно што је најлепше и од тога направила један нов идентитет. "Српски, а европски." То су управо радили сви велики уметници "националне" оријентације. Између осталих и Шопен.
Цео тај национални смер Романтизма и иде у том смеру, да се од "домаћег направи европско". То јест, да сачувамо наслеђено и од њега направимо нешто ново разумљиво свима. Заправо да научимо језик друштва коме припадамо (језик европске цивилизације).
Када кажем национални идентитет, ја мислим на културно наслеђе које смо добили и са којим треба урадити нешто да то наслеђе обогаћено оставимо будућим генерацијама.
Ovo mi već počinje mirišati na one priče o urotama (vatikansko-kominternovsko-štatijaznam).

Нисам ја мислио ту на странце :), већ на ове наше :).
Са човеком без идентитета можеш да радиш шта хоћеш. На све да га наговориш. Да му мажеш очи. Исто је и са друштвом. Буђење и подизање националне свести је један од значајних момената Романтизма. Управо зато да се развије колективна свест о себи. Не као о посебнима и незнамтија-колико-најбољима. Већ о онаквима какви јесмо и онаквима какви треба да будемо. Дакле, шта од својих идентитета сачувати, шта променити и унапредити.
dunjica dunjica 17:30 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Jaril, hvala na pojašnjenju! Sada razumijem, nadam se.

Не инсистирам ја на националном и верском идентитету у оном политичком смислу.

Ne, nisam mislila da ti inzistiraš, nego je to javni diskurs koji se (pre)slabo preispituje kritički.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 17:35 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri


Blue
kad ce kod nas jednom dobro da se ukrcka

Ukrckace se tek onda, kada se oformi politicka snaga, koja je na dijametralno suprotnoj strani od udbaske kaste koja je u Srbiji na vlasti od 1945. do danas.

Ta politicka snaga se mora zalagati za to, da se svi zlocini i nepravde ove udbaske kaste osude i isprave. Streljanja civila, politicke torture i krsenja ljudskih prava se moraju osuditi, a nacionalizacija i konfiskacija ponistiti - te imovina vratiti vlasnicima, zatim nezakonite privatizacije sa kraja 20. i pocetka 21. veka ponistiti.
Takva politicka snaga ce biti masovno podrzana, tako da ce promena politickog sistema biti moguca u Srbiji.

Raspolozenje u Srbiji postoji oduvek za promenu ovog udbaskog sistema, ali ne postoji organizovana politicka snaga koja bi trazila takve promene. Znaci imamo volju naroda za promenu sistema, ali nemamo politicku snagu koja bi povela u takve promene. Prosto receno, ljudi nisu mogli glasati za politicku opciju - koja ne postoji.

Licno sam protiv nemira, jer su potpuno nepotrebni. Oruzje svakog od nas treba biti olovka, kojom cemo zapravo srusiti udbaski sistem, jednostavnim zaokruzivanjem i glasanjem za promene.

Unfuckable Unfuckable 18:11 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

..što se krčkanja tiče...sećam se ilustrativne opaske jednog starijeg gospodina, vezane za neke nedovoljno naučene - nedoučene - lekcije...
LM - pitao me je - može li se dobra kafa skuvati ako, kad voda "prostruji", skinemo lonče s vatre...pa opet malo vratimo, pa opet malo skinemo...
Loši smo kuvari, bre. U kuhinji nema kompromisa - kad se kuva, zna se dokle se kuva - ni manje ni više.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 18:19 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Loši smo kuvari, bre.

Ko je los kuvar druze?
dracena dracena 18:20 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Jao vidi mene, blesave! Ja kafu zaboravila! Vidim nešto mi fali na stolu, a ne shvatam šta.
Saću ja sas mašinu začas:



Bojan Zdravic Bojan Zdravic 18:25 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri


Dobra si kuvarica Boga mi:))
Unfuckable Unfuckable 18:28 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Ko je los kuvar druze?



...izuzimamo domaćicu !!!!!
dracena dracena 18:29 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Aha, naročito u virtuelnoj kuhinji. :)
Jaril Jaril 18:31 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Само за нашу куварицу.
Апарат за пржење кафе из 19ог века. :))
dunjica dunjica 18:34 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Evo uz kavicu
Unfuckable Unfuckable 18:35 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

..kad smo već kod nemira, kao podteme...evo stiha M.B.Bajage za koji mislim da je vrh vrhova - a ima neke veze sa nemirima...
"..dal te muče nemiri
il te ništa ne muči...?!?"

izvinjavam se za troll, bilo je jače od mene........

Bojan Zdravic Bojan Zdravic 18:37 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

"..dal te muče nemiri
il te ništa ne muči...?!?"

Jel' si ti za nemire
Jaril Jaril 18:41 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Извол'те сви за кафе сточић.
Директ из 19ог века
Unfuckable Unfuckable 18:44 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Jel' si ti za nemire



Uvek.
...ako je to bitno...
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 18:52 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Uvek.
...ako je to bitno...

Pa bitno je, u okviru je teme - preslikane na nasu praksu. Diskutujemo...za ili protiv nemira. Ja nisam za nemire, ti jesi, ok - ne moramo se sloziti.
Jaril Jaril 19:10 11.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

za ili protiv nemira.


Ко је за немире?
Unfuckable Unfuckable 10:58 12.11.2007

Re: Eh, ti nemiri

Pa bitno je, u okviru je teme - preslikane na nasu praksu. Diskutujemo...za ili protiv nemira. Ja nisam za nemire, ti jesi, ok - ne moramo se sloziti.


..ajde bre Zdraviću, opusti se malo - gde sad da tolkujemo o nemirima, etc ...prvo nije pristojno zbog domaćina...a drugo - ispašćemo salonski revolucionari - a to mi baš i ne treba za biografiju... ; )))))))
...ako krenemo da ga preslikavamo po našoj praxi, upropastismo party domaćinima....puštamo da svemir čuje nemir ...a mi cool, opushtentzya
Jaril Jaril 17:34 11.11.2007

Револуционарна етида

"Осмог септембра 1831. године Шопен се налазио у Штутгарту. Ту га је сустигао ударац да је Варшава пала, Руси су је заузели. Очајан, у свом дневнику проклиње: "Предграђа попаљена, Матушински и Титус, без сумње убијени!... Паскевић (руски генерал) и она псина Мохилов дочепаше се мог милог града. Зар Москва да управља светом? О, Боже где си? Ти то гледаш и не кажњаваш? Зар ти није доста московских убистава? Или, да ниси и Ти можда московљанин?"
Своје Очајање и срџбу Шопен је преточио у "Револуционарну етиду".
У тим тренуцима празнине и бола, млади емигрант од 20 година није помишљао да ће постати генијални кријумчар који ће преко нотних хартија омогућити забрањеној пољској мисли да одлети преко границе; свештеник, који ће расељеним Пољацима донети свету тајну отаџбине."

Преузето из књиге: Јела Кршић "Прича о Фредерику Шопену"
dracena dracena 19:22 11.11.2007

Re: Револуционарна етида

dracena dracena 18:06 11.11.2007

Je li po volji malo voća?

dracena dracena 18:07 11.11.2007

Možda neko više voli sok?

Jaril Jaril 18:12 11.11.2007

Re: Možda neko više voli sok?

Одлично си се присетила. За густирање уз Револуционарну.
Черевићан Черевићан 18:58 11.11.2007

ајсе лажемо, ал хотмено

пратећи је заинтересован, иако лажљиву, историју, посебно од стране уметника остављену у наслеђе потоњим генерацијама сматрам поприлично идеализованом, понекад индоктринираном ,такорећи нестварном, да ненапишем неки грубљи тјст прецизнији придев.стога није згорег у сусрету са истом обазривије баратати својим осећањима те све бивше покушати посматрати погледом малко шире визуре обзиром да мишљења долазећих генерација, а са реалнијом временском дистанцом однаше ,за оцену истинитостије. . дочекати нећемо.
Jaril Jaril 21:23 11.11.2007

Re: ајсе лажемо, ал хотмено

лажљиву, историју, посебно од стране уметника остављену

"Историја, од стране уметника остављена" је траг људске душе. Неизбрисиви. Неотуђиви. Управо зато што се тај траг најбоље види "издалека" он у свом историјском родном тренутку није диран (уз пар дискутабилних изузетака). Зато траговима уметности, као огледалу друштва једног тренутка, можемо веровати. Можда и безрезервно.
dracena dracena 19:15 11.11.2007

Romantizam u muzici

mi se jako svidja, za razliku od iste epohe u književnosti, gde mi je sve malo dosadno i preterano.
Muzički romantizam mi je jako "šaren", tj. originalan zbog velikog broja genijalnih kompozitora, ali i prisustva folklora različitih naroda, naravno, izuzetno rafinirano upotrebljenog i obradjenog.
Ta muzika je pitka, "jednostavna", ali ipak često vrlo duboka. (Samo da me Pufna ne vidi kolko sam se obezobrazila:). Šalim se, Pufno, draga, dodji, da zajedno slušamo muziku, pijemo kafu i ćaskamo.)
Evo od mene mali doprinos:
Uopšte nije loš ovaj Šopen
Jaril Jaril 20:33 11.11.2007

Немири

Немири у 19. веку рањавају Европу. Велики број револуција, буна, устанака... Свака од револуција је у човеку тог времена изазивала безнађе. Било зато што је угушена, било зато што је изневерена. Бетовен је своју "Ероику" (трећу симфонију) посветио Наполеону. Када се Наполеон прогласио за цара, Бетовен је поцепао насловну страну, а симфонију посветио људима страдалим у Револуцији. Надања су изневерена.

Човеку тог времена је остало мало избора. Они који су га водили у борбу за боље сутра су га изневерили. Остао је човек сам себи. Остала су сопствена осећања. Њих приказати. Без суочавања са животом.
Романтичарски човек нема поверења у будућност. Он гледа далеко.

Далеко у егзотичне светове, далеко у природу.

Медо Пуцић- Море

"Ил у сјајној некретној тишини
Огледало поноћна чудеса,
Или дахом ком се буди реса
Љуљало се у свој површини..."



Природа се показује онаква каква јесте, без улепшавања. Показати да природа може изразити човека. Да га разуме.

Али, не може се стварност довека трпети. Употребити све што може. Музици дати текстуални програм. Сликарски програм. Шта год је потребно. Измешати све жанрове. Поетику у роман. Симфонију у сонату. Све. Само дејствовати. Старе форме нису довољне. Морају се мењати.

Нема се вере ни у садашњост више, ни у будућност. Али се не сме стати. Не сме.
dracena dracena 21:10 11.11.2007

Za uz Raindrops

Jesen

Lišće pada, pada kao izdaleka,
ko vrtovi na nebu da venu;
ono pada uz gestu niječnu.

I teška zemlja pada noću
iz svih zvijezda u samoću.

Svi padamo. Ova ruka pada.
pogledaj druge: pad u svima.

Pa ipak, zasigurno Jedan ima
koji blago ovim padom vlada.

(Rilke)
blue blue 21:29 11.11.2007

trol ko fol - o kuvanju

kuvam ja neshto danas i setim se..
kada je britanski king George the trechi, onomad flipnuo, sto bi rekli mladi, pa nakon izvesnog vremena provedenog pod nadozorom ondasnjijeh strucnjaka, ponovo dosao da vlada.. suocio se sa problemima budzeta i cega vec sve ne.. znate kako je, petnaestoro sitne decice, Sharlota bila rodna samo tako.. (a durexa ni za lek)
oko njega ministri finance.. a on treska s papirima.. i pita, a shta je sa prihodima od kolonija ?
ali vashe v. pa .. znate .. od kako su amerike proglasile nezavisnost, smaanjiiilooo se..
a king ih gleda i kazhe, pa dobro, proglasile su nezavisnost.. da vidimo shta imamo sad !
shta imamo sad i ovde.

uhh.. neshto mi nadosho George uz sherpu.

dobro, ajmo sad po sherpi.
u vise navrata, pita mene jedna dotichna, kako ja to neshto spremim. evo vako velim ja, pa lepo zapishem i objasnim ako je sta nejasno.

nakon izvesnog vremena (ovde ubaciti malo shopena) zali mi se dotichna:
nista mi nije lepo ispalo ko tebi.
sto, sta je bilo? pa jesi po receptu ?
ma jeeesaaam, SVE.. samo sam umesto onoga ubacila ono, onoga nisam imala dovoljno pa sam stavila manje, a ono mi se ucinilo da treba vishe, a i ubacila sam mirodjiju, posto je jako volim... inace, SVE ISTO. nista mi nije jasno..

slegnem ramenima. sta cu.

jebga ! zna se kako se kuva sarma. kako musaka. kako kafa. zna se kako se uspesno vlada. u teoriji.
al u praksi, svi bi nesto da vrdalamishu prema svojim naklonostima, (sposobnostima), sastojcima koje imaju.
ne mozhe bre od krompira da se napravi tatar-biftek. ne moze. da ebeoca.

a isto tako ne mogu se koristiti "sastojci" koje smo imali nekada.
pazi ti to..
bas bi bilo super kad bi svi trazili nazad svoje kolonije, svoja nekadasnja dobra, pa bi im sve bilo potaman..

to mi nekako isto kao da ja sad napravim crni rizoto od sipa i njinih vrecica punih crnila koje su mi pre deset godina bile u ruci.

e, nece moci. sta je bilo, bilo je.
pametni Crnjanski je lepo reko da je proshlost jedan mutni bezdan, i shto u taj bezdan ode, ne vraca se vishe..
nego.. sta cemo SAD ?


Jaril Jaril 21:38 11.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

nego.. sta cemo SAD ?

САД да сазнамо шта у том бездану има. Да нам не падне на памет да потегнемо за нечим из тог бездана. Што би лако могло јер, јел'те, ни не знамо да је то нешто за чим потежемо из бездана.
И да знамо да смо пре десет година имали "рижото од сипа и њиних врећица пуних црнила" у руци. Да не помислимо да ћемо те исте имати опет.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 22:26 11.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

pametni Crnjanski je lepo reko da je proshlost jedan mutni bezdan, i shto u taj bezdan ode, ne vraca se vishe..

Crnjanski jeste bio pametan, ali ne mora da znaci da je ovo sto je rekao primenjivo na sve iz proslosti, odnosno da se mi u budcnosti trebamo odreci svega iz proslosti
nego.. sta cemo SAD ?

ok shvatili smo poruku tvog posta, da se pita ne moze bas od svacega napraviti, nego ajde predlozi ti sad posle tako dugog posta punog mudrosti - sta cemo sad
dracena dracena 22:53 11.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

blue
nego.. sta cemo SAD ?

Pa zna se, to je bar jasno:
Uvek kad ne znamo šta ćemo, mi se lepo posvadjamo i mirni smo - nešto smo uradili. Ako i nismo, bar nam je lakše. :)
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 23:10 11.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju


Pa zna se, to je bar jasno:
Uvek kad ne znamo šta ćemo, mi se lepo posvadjamo i mirni smo - nešto smo uradili. Ako i nismo, bar nam je lakše. :)


Ja se Boga mi Nedeljom ne svadjam, jos posle ovakvog posluzenja - nema sanse:)
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 23:37 11.11.2007

NIKAD NIJE KASNO...

nego.. sta cemo SAD ?


...I ničija nije do zore!!!
Ako želimo ,ako hoćemo mi i MOŽEMO!?

Dobri ljudi dobre volje dobre pameti mogu dobro sve ovo rešiti da nam dobro bude.

Ako me neko jednom prevari krivim njega, ako me drugi put prevari krivim mene. Kad me treći put prevari ja sam BUDALA. Koliko su nas OVI puta prevarili...

predlažem- ZASUČIMO RUKAVE, BEZ SNAGE DOKAŽIMO KOLIKO SMO S N A Ž N I !
blue blue 00:03 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

ajde predlozi ti sad posle tako dugog posta punog mudrosti - sta cemo sad


pa nista, evo ja cu jos jedan post, mozda opet nepristojno dugachak, posto me prozvaste uz dozu patronazhe.
i dozu nerazumevanja.
aj dobro.
mada mi ne dopada.

evo, opet cu pocheti komentar u proslosti, kojom volim da se bavim..

Neki grcki mudrac (ne secam se vise koji) sa svojim ucenikom provodi puno vremena. Jednom, donese odluku da ce njih dvojica sami odneti besmisleno veliki kamen na vrh brda. Njih dvojica sami. Njihovoj muci izgleda da nema kraja. Ali ipak na kraju uspevaju. Krecu dalje. A ucenik malo-malo pa pocne pricu o toj njihovoj muci, kako je bilo tesko, pa kako su ovo, pa kako su ono...

A mudrac mu kaze"...vidim da ti i dalje nosis taj kamen"

Vidite, meni smeta dalje noshenje vech noshenih tereta.. treba se okrenuti novima, a koristiti stara iskustva.. iz proshlosti naravno. Da, proslosti koju ne cine samo mutni bezdani, ima ona svojih i te kako sjajnih mesta. (sve vrste umetnosti, neki divni i veliki ljudi, neki znacajni pomaci za covecanstvo...)

i kakve sad to ima veze sa prethodnim komentarima.. meni ima. (mozda nije mudro, al ta pretenzija mi je ionako podmetnuta)
no, prvo mala digresija: kad je politika u pitanju, ja sam na nivou instikta (dakazali su se pouzdanim).
inache me na zanima. zato shto je lazhljiva i gadna. mutna iznad svega. ne verujem joj ni rech. ali ipak pratim. stacu, moram. reflektuje mi se na zivot.

i sta mi to smeta, pa ga kuvam u trol serpi ?
smeta mi sto se na visoka prva ili druga mesta nekih programa stavljaju neke totalno nemoguce stvari.. obecanja o teeeesko ostvarivim ispravljanjima nepravdi. kazem ispravljanja.
OSUDA se podrazumeva, samim tim shto je i MOGUCA.
ali ispravljanje..kako ? da li je to ostvarivo ? (ok, mozda i jeste u retkim slucajevima, ali svakako zanemarivo)

ko i kako ce oziveti ubijene, ko ce popuniti neispunjene/promasene zivote onih koji su vec stari, ili umrli, cija su se deca rasejala ko stome po svetu? ko ? kako ? koji je to aparat koji treba da razmrsi decenijama mrshene vlasnicke odnose ooogromnog broja ljudi. nemojte rechi da tako govorim jer nemam lichnog interesovanja. nije tachno.
svi, ali bash svi su na neki nachin zrtve prethodnih rezima. i sta sad ?
svu svoju snagu, svu svoju energiju, sva (skromna) znanja treba da usmerimo na vracanje davno otetih dobara ? da li je to realno i ostvarivo a bez stvaranja novih, josh vecih problema.

sasvim pogresno uvek se krece od pozadi. ispravicemo sve nepravde, vraticemo vam.. etc..
valjda bi se uspostavljanjem dobrih zakona kao i aparata koji che te zakone striktno i sprovoditi, neminovno doshlo i do tih, davno ocekivanih osuda, ublazavanja.. ali izvinite ne i ispravljanja..

i.. sta cemo sad ? pa nastojati cemo da bude bolje. svim svojim snagama.
i nastojati chemo, jel da da hocemo, da budemo realni u svojim ocekivanjima.
carolije ipak stanuju samo u bajkama.

izvinte ako nesto nije bilo u redu. u serpi. stvar ukusa, jel.

Jaril Jaril 01:02 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

Иако овој преписци ја не припадам, и коментари нису упућени ни мени, а ни теми, рачунам да у трол могу сви да ускоче
А и тако, у ово доба ноћи ми је доста написаног "покренуло" мозак. Елем:
evo, opet cu pocheti komentar u proslosti, kojom volim da se bavim..

Блу - како се бавиш прошлошћу?
meni smeta dalje noshenje vech noshenih tereta.. treba se okrenuti novima, a koristiti stara iskustva.. iz proshlosti naravno.

Оно што је нама потребно ја бих најрадије описао овако: ми немамо појма одакле нам неки мишићи. Србија не познаје своје идентитете. Па ми смо "кућа на промаји" која се толико и љуља јер није учвршћена. Темељ из кога крећемо у било шта је слаб. Тај темељ је свест о себи. Та свест се најлакше стиче преко уметности. Да ли је случајно да је Србија била најстабилнија (пре другог светског рата) управо онда када је највише (у својој историји) полагала на уметност (експресионизам је први стил који се у Србији јавља без закашњења - прва половина 20ог века)? Неко ће рећи да сводим ствари на: "неконзумирање" уметности је узрок свих наших проблема. Ја то тако не бих преформулисао, али да мислим да су многи дневно-политички проблеми проистекли из "неупотребе" уметности - мислим. Наравно, процес је много дубљи и дужи. Да сад не почињем о стилској репресији с краја другог светског рата.

Уметност ствара високосвесне јединке - јаке јединке. Када се накупи велики број таквих јединки настаје високосвесно друштво - јако друштво. Друштво способно да само решава своје проблеме. Да би уметност створила јаку јединку, њен садржај мора бити утиснут, укорењен у самом човеку. На неки начин човек мора бити васпитан уметношћу. Та стара искуства колективног несвесног једног народа могу да се спознају једино преко уметности - старе уметности. Данашња искуства колективног несвесног једног народа могу да се спознају једино преко савремене уметности. Тестирајте људе на савремену уметност. Резултат ће бити сразмеран нивоу свести о данашњим проблемима. Под свешћу о проблему подразумевам: узроке - сам проблем - последице.

Рећи ћу да сви проблеми Србије проистичу из слабих јединки. Зато не могу да кривим политичаре - какав народ, таква власт, али зато могу да настојим да се народ поправи (почевши од себе). Кад се народ поправи - власт ће аутоматски бити боља. Која странка у свом програму има такав приступ? Ја сам аполитичан, да не кажем анти-политичан, али ћу РАДО да се учланим и да се свим бићем залажем за ону странку која у програм уведе бригу о "васпитању мишљења" и "формирању емпатије" као два најзначајнија стуба јаке личности. За ово прво се брине философија, за ово друго - уметност. Сви остали начини решавања дневно-политчиких питања су мени површни. Играла се деца... политике.
valjda bi se uspostavljanjem dobrih zakona kao i aparata koji che te zakone striktno i sprovoditi,

Овде ћу се надовезати са својим ставом да без јаког народа нема јаких апарата који ће те законе спроводити. Толико од мене о политици.
izvinte ako nesto nije bilo u redu. u serpi. stvar ukusa, jel.

И купуса :)) (видети доле)
eli eli 02:33 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

васпитању мишљења" и "формирању емпатије" као два најзначајнија стуба јаке личности. За ово прво се брине философија, за ово друго - уметност.

Slazem se sa svim sto ste napisali i kao umetnik razumem vas ,ali polagati nade u to da ova drzava zeli da ima jake i zdrave licnosti!?Pa tako bi njihov opstanak bio doveden u pitanje,ne?
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 05:21 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

OSUDA se podrazumeva, samim tim shto je i MOGUCA.
ali ispravljanje..kako ? da li je to ostvarivo

ko i kako ce oziveti ubijene, ko ce popuniti neispunjene/promasene zivote onih koji su vec stari, ili umrli, cija su se deca rasejala ko stome po svetu? ko ? kako ? koji je to aparat koji treba da razmrsi decenijama mrshene vlasnicke odnose ooogromnog broja ljudi

Ne slazem se sa Vama da je ispravljanje nepravdi utopija, svaka se nepravda moze na odredjeni nacin ispraviti. Ovde se radi o nepravdi koju je nasa drzava pocinila svom narodu, radi se o:

1. masovnim egzekucijama civilnog stanovnistva,
2. klasicnoj pljacki privatne svojine,
3. povredama ljudskih prava.

Znaci radi se o klasicnom zlocinackom rezimu.
Sve ovo je pocinio jedan rezim, u neposrednoj izvedbi tajnih policija, koje su jos uvek nepromenjene, kao takve postoje i osnova su tog istog rezima evo vec 63 godine. Zato i tvrdim da se radi o jednom te istom rezimu, koji je nepromenjen. Ova Drzava Srbija je stvorena na krvoprolicu i pljacki neslucenih razmera.
Te nepravde drzava Srbija mora ispraviti:

1. osudama ubica i celokupnog rezima, i rehabilitacijama zrtava,
2. povracaj konfiskovane i nacionalizovane imovine - gde je to moguce. Gde nije moguce, nadokanadom po trzisnoj vrednosti, novcem, akcijama, obveznicama drzavnih preduzeca
3. osuda krsioca ljudskih prava i celokupnog rezima, i rehabilitacija zrtava.

Naravno, potpuno pogresan je bio nacin privatizacije u poslednjoj deceniji, i u mnogim slucajevima nezakonit. Sto je jos jedna pljacka i nepravda pocinjena narodu Srbije. Svakako, sve nezakonite privatizacije neophodno je ponistiti.

A mudrac mu kaze"...vidim da ti i dalje nosis taj kamen"

Vidite, meni smeta dalje noshenje vech noshenih tereta..

Vidim ja da biste Vi proslost i zlocine iz proslosti ostvaili na miru, Vi ste za ono "sta je bilo bilo je" . Ne slazem se sa Vama. Nepravde se moraju ispraviti, zlocini i krsenja zakona osuditi, oplackano vratiti, privatizacija ponistiti. To je u interesu Srbije i naroda Srbije, jer su se ogromni antagonizmi i nepravde nakupili u Srbiji, zataskavanjem, posipanjem pepela i okretanjem glave od problema nista nam nece biti bolje. Ogromna armija ljudi je opljackana u procesu privatizacije, u beznadju je i bez perspektive, armija mladih je bukvalno izbacena iz zemlje - dok se udbaska kasta na nezkoniti nacin i dalje bogati, i pljacka drzavu i narod Srbije.


i.. sta cemo sad ? pa nastojati cemo da bude bolje. svim svojim snagama.
i nastojati chemo, jel da da hocemo, da budemo realni u svojim ocekivanjima.
carolije ipak stanuju samo u bajkama.

I ovo je Vas plan akcije i odgovor na Vase pitanje "sta cemo SAD" :(((
Oprostite molim Vas, ovo je cista demagogija i frazerstvo - bez icega konkretnog u predlogu, cak, cini mi se prozeto sa izvesnim zacinima ironije i cinizma u toj Vasoj serpi.

Hvala na diskusiji, pozdravljam Vas,
Bojan
blue blue 10:31 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

Vidim ja da biste Vi proslost i zlocine iz proslosti ostvaili na miru

pa.. pogreshno vidite.
I ovo je Vas plan akcije i odgovor na Vase pitanje "sta cemo SAD" :(((

ko je reko da je to plan ? to je samo osvrt na jednu rec. "ispravljanje"
cista demagogija i frazerstvo - prozeto sa izvesnim zacinima ironije i cinizma

nope. rekoh da se ne bavim politikom. moje uvrstavanje u demag.frazers.iron.i cinizam - automatski otpada po logici stvari.
uostalom, ovo nije pol. blog. sluzilo se neko posluzenje, caskalo se o muzici.. sve je bilo opusteno.
tj. SPUSTENO.
sto bi modifikovano rekla jedna cura, koja od rodjenja zivi u inostranstvu.. a zivi tamo jer su joj roditelji napustili domovinu kad je bila beba. morali su da napuste zemlju. a sto su morali ? zbog praznih rechi politicara pljacke ubistava otimanja nepravdi nesprovodjenja zakona zbog beznadja..
to mlado stvorenje slabo govori svoj maternji jezik, tj. ne toliko slabo koliko bi imala opravdanje.
eto, ta cura je dosavsi na letovanje, pogresno cula da mladi govore: opusteno ovo, opusteno ono.. pa je jednom rekla i ona, ali je u njenoj verziji to bilo: SPUSTENO !

eto, izmedju ostalog mislim na tu decu.. pa me samo zanimalo ko ce recimo njoj da vrati godine koje nije odrasla u svom okruzenju, nego je zajedno sa roditeljima isterana a da svi zajedno nista lose nisu ucinili.
to ne moze da se ispravi. i vi to dobro znate. ali moze da se omoguci da se ona vrati u svoju oporavljenu zemlju.
znaci, u buducnosti moze da se ispravi.
a buducnost che podrazumevati, razumete li: podrazumevati da su svi zlocinci iza resetaka.. jer tamo ce ih oterati dobri zakoni koje spomenuh.. i ljudi koji ce te zakone sprovoditi.

razumeli ste vi, i te kako.
dracena dracena 11:33 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

Pravo da ti kažem, Blue, ja više ne verujem da bilo ko na ovom blogu razume bilo šta i bilo koga.
A za to smo sami krivi. Svi mi zajedno.
Moraćemo nešto da menjamo u komunikaciji, da je doradjujemo i unapredjujemo. Što pre to shvatimo, to bolje.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 15:48 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju

ko je reko da je to plan ? to je samo osvrt na jednu rec. "ispravljanje"

Ok, da budem precizniji, ne plan, vec odgovor na Vase sopstveno pitanje : "sta cemo SAD" , kojim ste zapravo inicirali diskusiju.
Ja sam dao svoj konkretan odgovor - sa planom akcije, koji ste Vi nazvali utopijom.

Vas odgovor je uopsten, nekako u duhu 80-ih i "komiteja" i sednica koje smo gledali:)))

i.. sta cemo sad ? pa nastojati cemo da bude bolje. svim svojim snagama.
i nastojati chemo, jel da da hocemo, da budemo realni u svojim ocekivanjima.
carolije ipak stanuju samo u bajkama.

Ja ne razumem zaista sta je to sto Vi hocete da uradite,
a buducnost che podrazumevati, razumete li: podrazumevati da su svi zlocinci iza resetaka.. jer tamo ce ih oterati dobri zakoni koje spomenuh.. i ljudi koji ce te zakone sprovoditi.

razumeli ste vi, i te kako.

Oprostite, ja Vas nista ne razumem, narocito ne sta Vi podrazumevate u tim Vasim siframa i metaforama punih vizionarskih mudrosti , niceg konkretnog, ja ne znam sta hocete da kazete sa Henrijem, grcki mudrac, serpa, Crnjanski, opusteno - SPUSTENO. Zato me ne krivite sto Vas ne razumem, jednostavno ne mogu da desifrujem Vase mudrolije, iz toga i proizilazi nase nerazumevanje u komunikaciji. Ne razumem sta je to sto Vi hocete da uradite (vezano za Vase pitanje - sta cemo sad)

Moj odgovor je bio izuzetno konkretan i lako za razumeti. Taj odgovor ste Vi nazvali utopijom. Ne znam zasto je utopija, nesto sto je u praksi Istocno Evropskih zamalja vec potvrdjeno i dokazano kao vrlo funkcionalno:
- Ukidanje svih tajnih policija
- Otvaranje svih dosijea
- Lustracija
- Povracaj konfiskovane i nacionalizovane imovine
- Osuda zlocina i krsenja ljudskih prava, i rehabilitacija zrtava
- Privatizacija u procentu 100% vlasnistva zaposlenima

Treba dodati i:
- Ponistavanja nezakonitih privatizacija
- Zakon o preispitivanju porekla imovine

To su moji odgovori na Vase pitanje; "Sta cemo SAD"
Sve je jasno i lako za razumeti. Nije potreban neko da desifruje i tumaci sta sam ja zapravo hteo da kazem
ema nikakvih serpi, lonaca, kamenja, mudraca, spustanja-opustanja

Vase je pravo da mislite da su moji odgovori utopija - ali praksa Ceske, Poljske, Madjarske, Slovenije, Istocne Nemacke itd., pokazuju da gresite



Bojan Zdravic Bojan Zdravic 15:51 12.11.2007

Re: trol ko fol - o kuvanju


Dracena
Pravo da ti kažem, Blue, ja više ne verujem da bilo ko na ovom blogu razume bilo šta i bilo koga.
A za to smo sami krivi. Svi mi zajedno.
Moraćemo nešto da menjamo u komunikaciji, da je doradjujemo i unapredjujemo. Što pre to shvatimo, to bolje.

Ja se izvinjavam, ali stvarno ne razumem sta gospodin hoce da kaze. Zaista ne zelim da budem neljubazan i grub, ali ocigledno je da imamo misscommunication
d j o l e d j o l e 23:20 11.11.2007

Ni revolucije nisu

sto su nekad bile :)

Naime, kad vec pomenuste George-a III, oak hugging, i bankrot engleske kase ... skoro je bila emisija o istorijskim uslovima koji su prethodili poznatijim revolucijama, kao i neki od znacajnijih uzroka koji su do njih doveli ... gledano iz jednog neuobicajenog ugla.

Francuska revolucija: posledica podrivanja od strane engleske krune. George III je ogromne kolicine novca ulozio u revoluciju u Francuskoj, u podrivanje francuske monarhije (odnosno, tadasnje francuske drzave) - u cemu su mu pomagali i kolonisti iz USA (T. Dzeferson ...). Apsurd je u tome sto je bankrot, koji je zbog toga nastupio u Engleskoj, kasnije doveo do revolucije i osamostaljenja Amerike (bar je takvo tumacenje dato od strane autora emisije).

Ruska revolucija: organizovana u velikoj meri od strane Carske Nemacke, kako bi se ugasio Istocni front prema Rusiji (poznati carski voz sa Vladimirom I. Lj. koji je krenuo iz Nemacke ka Petrogradu, uoci revolucije).

Tako od onih silnih revolucija ne ostade nista ... od zrvnja koji melje sve staro i stvara novo ... ostale su obicne ratne zavere, mozda samo jos nesto malo vise preko toga :)
miševi miševi 23:33 11.11.2007

umetnost

kiseli kupus - prokole

bure zapremine 120l
50 kg kupusa u glavicama
1.5 kg soli
voda

izdubiti svaku glavicu tamo gde je koren i u to udubjenje sipati soli.glavice poslagati u bure izdubljenim vrhom ka gore.ostatak soli pomesati sa vodom i zaliti poslagane glavice u buretu.nivo vode treba da je iznad kupusa.kupus pritisnuti necim teskim, a bure zatvoriti poklopcem.
revolucija....umetnost ... kuvanje... imam osecaj da je isto biti u kupusu ?
Jaril Jaril 23:37 11.11.2007

Re: umetnost

kiseli kupus - prokole

Где год нађеш згодно место ту кисели купус посади. :))

miševi miševi 23:47 11.11.2007

Re: umetnost

jest bogami kad dodje zima sve se vrti oko kupusa, a sta je sa revolucijom , umetnosti i ostalim bitnim stvarima? ostao jeste covek sam i prpusten sopstvenim borbama pa ko voli nek izvoli.
Jaril Jaril 23:59 11.11.2007

Re: umetnost

ostao jeste covek sam i prpusten sopstvenim borbama pa ko voli nek izvoli.

Наиђох сад на једну изреку. Не знам ни ко, ни кад, ни где ју је изрекао. Али је изрека више него трансисторијска.

Није борба оно што нас чини уметницима, него нас Уметност тера да се боримо.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 01:34 12.11.2007

Re: umetnost

Није борба оно што нас чини уметницима, него нас Уметност тера да се боримо


Konačni cilj nauke je istina, a

konačni cilj umetnosti ,je UŽIVANJE

raso i kiseli kupus imaju svoj dan svake zime i to javno
zaboravio sam datum jer nepijem pa neznam tačno dan mamurnih kada je '
al sad če odma neko da nam kaže !
Jaril Jaril 01:39 12.11.2007

Re: umetnost

konačni cilj umetnosti ,je UŽIVANJE

Могу да замолим за мало детаљније? Уживање у чему? Или, да не буде забуне - какво уживање?
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 01:50 12.11.2007

Re: umetnost

normalno uživanje?

slikar kada završi sliku sedne i uživa u lepoti svoje slike

pevač uživa u lepoti svoje pesmu

I KAZANOVA JE UŽiVAO U SVOJOJ UMETNOSTI....

uživanje, uživanje... Uživajte.....
Jaril Jaril 02:07 12.11.2007

Re: umetnost

slikar kada završi sliku sedne i uživa u lepoti svoje slike

Значи уживање у лепоти.

A шта ћемо са овим?



или нпр. овим?


Из поштовања према домаћици нећу да објављујем адекватну поезију . )

miševi miševi 10:56 12.11.2007

Re: umetnost

borimo se umetnoscu protiv ... ali sta nas cini umetnicima ? pa sigurno ne borba , nego delo koje ukazuje na istu.naravno umetnost je daleko od lepote ,ne kazem da nema i lepote ali ona je tako relativna , eto neko sedne pa se divi onom sto je stvorio ,ali pravi su samo oni kojima se drugi dive i koji ne ocekuju da im neko kaze da im je delo lepo vec to delo i razume.
Jaril Jaril 10:53 12.11.2007

Јел можемо испочетка?

Текст који сам написао, а који је Драцена објавила, изгледа да уопште није довољно јасан и прецизан. Дискусије су се развиле у свим правцима сем у оном коме сам се ја надао.
Намера текста није да говори о револуцијама, немирима, политици, историји... већ о утицају једног историјског догађаја на уметника и његову активност и резултат.
Тема текста је "Револуционарна етида". Понудио сам једно своје виђење и схватање тог дела. Све поменуте теме, које су садржане у коментарима, имају утицаја на настанак етиде, али сам ја хтео да првенствено истакнем унутрашњи доживљај.

С тога, позивам све да поново прочитају текст истовремено слушајући музику. И да обавезно напишу да ли ову музику доживљавају као што је у тексту написано или имају свој доживљај и какав је тај доживљај.
Ја сам понудио један "начин слушања". Који апсолутно не мора да буде свачији.
miševi miševi 11:09 12.11.2007

Re: Јел можемо испочетка?

naravno mora sve ponovo , emocija pre svega , osecaj za izgubljenim , potraga za slicnostima i razlikama , vrame bez vramena , kratka distanca izmedju jave i sna
dracena dracena 10:59 12.11.2007

Kako razumeti muziku

kad u njoj nema ničeg konkretnog, ničeg što komunicira sa svesnim delom našeg uma? (pitanje za sve)

Pitanja za Jarila: koje su odlike stila romantizma? Kako da prepoznamo da je neko delo romantičarsko, a ne npr. barokno? Kako se snaći u nebrojeno mnogo dela klasične muzike? Kako probrati? Postoje li neki estetski kriterijumi u muzici, kao što postoje npr. u književnosti?

dracena dracena 11:21 12.11.2007

Re: Kako razumeti muziku

Za početak, par opštih estetskih kriterijuma:

1. originalnost
2. univerzalnost (ideje za sve prostore i vremena)
3. slojevitost (prvi, površinski sloj, npr. radnja u književnosti, mora biti prijemčiv i interesantan)
4. forma (bogatstvo i izgradjenost izražajnih sredstava, kompozicija dela, tj. njegova čvrsta struktura)
Jaril Jaril 12:09 12.11.2007

Романтизам

Као прво, не морају сва дела уметничке музике да одговарају неком. Нека је време дало свој суд, нека многи говоре како је то вредно дело. То и даље не значи да сваког то дело мора да дотиче.
Међутим, музика Романтизма је углавном свима блиска. Основни говор ове музике је емоција, афект, при чему су те емоције толико интимне да се може учинити да уопште нису универзалне. Ипак, све те најразличитије интиме дотичу (скоро) сваког од нас. Интимност је захтевала и појаву неких нових жанрова и форми као што су нпр, музичка балада, ноктурна (ноћна музика), док неке старе форме бивају прилагођене новим потребама, нпр. прелиди.
Разликовање музике Романтизма од музике Барока је право питање. Музика Барока такође говори језиком афекта, али на различит начин. Барок афект "научно испитује" (утицај Рационализма 17. века), док Романтизам афект "проживљава". Упоредити ова два примера:Барок Романтизам
Оно што је, рецимо овако на прву лопту, карактеристика музике Барока која је одваја од музике Романтизма, јесте покрет. Барокна музика је кренула и док се не заврши не стаје. Ту не мислим на паузе, већ на то што музика Романтизма има доста "уздаха", "предаха".

Разуме се да свако вербално тумачење музике може зазвучати упрошћено и банално. Ту се ништа не може. Музика довољно сама говори.

Кад су у питању естетски критеријуми ту ствар није ни приближна књижености. Неки универзални критеријуми не постоје (или ја не знам за њих). Готово да сваки естетичар и сваки стил уводе своје критеријуме. Изгледа да је "непојмовно" велики проблем. За сада нам је време најпоузданије. А њега, јел'те, немамо довољно.
Оно чиме се, за сада, највише процењују музичка дела јесу стилска достигнућа и унапређивање музичких средстава. Те се тако може и говорити о оригиналности као о врхунском критеријуму. .

ПС:: Копајући по нету наиђох на ово. ФАСЦИНАНТНО!!!
miševi miševi 12:32 12.11.2007

Re: Романтизам , ovo

ovo , ovo je zaista fascinantno . da li uopste i treba procena za takvo nesto?
e pa sad smo na putu do otkrica o cemu se uopste ovde radi.
milosib milosib 13:06 12.11.2007

Re: Романтизам

Slusao sam jednom izvodjenje, sram me bilo zaboravio sam naziv, pesmu o otadzbini u izvodjenju Milosa Zutica i Mihajla Janketica. E to je cist primer baroka vs. romantike. Kada grmi Zutic cuju se topovi, huk bitke i poziv predaka i otadzbine u boj za slobodu i pravo na zivot. Kada peva Janketic vidim seljaka na svezoj brazdi u izmaglici koji mrvi zemlju medju prstima sa ljubavlju kao prema detetu jer mu ta zemlja daruje sam zivot. Ni sada ne znam sta mi je lepse.
E sad kako ja ovako raspolucen mogu stajati, a kako tek uputiti decu svoju ne znam. Jedino znam da je sa ovakvim delima lakse.
P.S. Sta li je umetnik hteo od pesme?
Jaril Jaril 14:13 12.11.2007

Re: Романтизам

Романтизам се иначе много више разликује од ренесансе или класицизма, него од Барока.

Ренесанса / Романтизам

Ренесанса је искључиво вокални стил. У њој се интрументи јављају или као замена за глас, или у неком рудиментираном облику. Ренесанса у потпуности игнорише било какву драматику. Такође, за њу је важна свака деоница понаособ, укупни звук је резултат збира самосталних мелодија које звуче истовремено (један од одраза Хуманизма у музичкој Ренесанси).
Романтизам већ рачуна са укупним звуком, а не са појединачним мелодијама. У Романтизму се истиче драматичност афективног стања. Било да је оно духовно (као у примеру) или некакво другачије.

Класицизам / Романтизам

Класицизам и Романтизам се врло лако разликују по броју тонова који истовремено звуче. У Класицизму се истиче мелодија јасно да јасније не може бити. Пратњу од мелодије је лако раздвојити. И некако цео звук као да је "ређи". Са друге стране, у Романтизму има нека "гужва од тонова", звук је "гушћи", мелодија и пратња више не могу тако јасно да се разазнају.
dracena dracena 14:23 12.11.2007

Re: Романтизам

Jarile, ova dva primera baroka i romantizma su ti odlična. Razlika je očigledna.
Nešto još sam htela da te pitam:

Crkvene muzike je u baroku mnogo (mise, pasije, rekvijemi itd.). Nešto se ne sećam da sam naišla na neku romantičarsku kompoziciju te vrste. S druge strane, u književnosti romantizma je pozivanje na Boga prilično često, iako je, doduše, primetno da je vera prilično poljuljana.

I uopšte, šta su romantičari najviše voleli da pišu? Koje forme i za koje instrumente. Zašto nema više dela za simfonijski orkestar? Kao da se neposredno posle klasičara Betovena niko više nije mnogo bavio velikim orkestrom? Ili se to samo meni čini?
Jaril Jaril 15:24 12.11.2007

Re: Романтизам - Оркестар

Романтичари, не само да су се бавили оркестром, већ су се бавили већим оркестром. Оркестар којим је руководио Хајдн имао је 14 свирача. Ипак, и у то време су били "популарни" нешто већи оркестри. У Романтизму оркестар још више нараста, до те мере да је Малер (крај Романтизма) написао "Симфонију 1000" за, погађаш, хиљаду извођача - што инструменталиста, што певача, солиста или хорских. Крећући се од почетка ка крају Романтизма, оркестар звучи све монументалније. Истина је да више нема толиког броја симфонија. Хајдн 104, Моцарт 56, већ Бетовен 9, Шуберт 9, Шуман 4, Шопен 0, Лист 0. Тек ће на крају епохе Малер и Брукнер поново написати "пристојан" број симфонија (Малер 10, Брукнер 9).
Међутим, оркестарска музика уопште није замрла. Она је изнашла неке своје жанрове. Значај оркестра у опери расте. Од "велике гитаре" оркестар постаје тумач радње. Настају симфонијске поеме. У концертима више није солиста главни, а оркестар пратња.
Осим у величини и третману, у оркестру се дешавају измене у саставу, па тако Берлиоз употребљава две харфе. Заправо оркестар се потчињава неограниченој имагинацији композитора и тиме бива развијан.

Елем, ево једног става Недовршене симфоније (приликом обраде подељене у два дела: Први део, Други део). Можда сам квалитет звука није најбољи, али је врло маштовито визуелизовано.
Jaril Jaril 20:07 12.11.2007

Хехе, каква грешка :-)))

Поткрала се једна грешка. Крупна грешка.
Линк који иде на крају текста не води на "Револуционарну етиду".
Ево исправног линка.
Извините на грешци.
dracena dracena 21:05 12.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

Glupa biljka se izvinjava do neba.
Za sve sam ja kriva, ne Jaril. Sorry, sorry, sorry.
Greška ispravljena.
Jaril Jaril 21:54 12.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

Za sve sam ja kriva,

Није важно ко је крив. Важно да је грешка исправљена. Зар не?
dracena dracena 22:12 12.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

Naravno, ali ja sledim tehniku menadžmenta znanja kaizen, po kojoj je od jako velikog značaja otvoreno i do kraja priznati kad nešto pogrešiš. Ipak je menadžment znanja moja glavna linija razmišljanja. :))))
Kazezoze Kazezoze 22:52 12.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

a meni se uchinilo prochitavshi sve komentare da niko nije ne preslushao etidu, chim niko nije primetio da je napravljena greshka... slabo neshto ovi komentatori radoznali da chuju klasichnu umetnost, a i podobro su odlutali od teme... evo malo "umetnosti" koju ce svi rado odslushati))
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 00:13 13.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

a meni se uchinilo prochitavshi sve komentare da niko nije ne preslushao etidu, chim niko nije primetio da je napravljena greshka... slabo neshto ovi komentatori radoznali da chuju klasichnu umetnost, a i podobro su odlutali od teme... evo malo "umetnosti" koju ce svi rado odslushati))

Ybg, niko nije savrsen:))
Jaril Jaril 09:59 13.11.2007

Re: Хехе, каква грешка :-)))

slabo neshto ovi komentatori radoznali da chuju klasichnu umetnost

Каз, од класичне музике се не може слушати све увек и свуда. Потребно је, ипак, некакво расположење. Текстови о класичној музици нека стоје, нек људи знају да их има. Када буду расположени читаће и слушаће.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana