Društvo| Ekologija| Moj grad| Nauka| Životinjski svet

Beogradsko Ušće – od međunarodnog značaja

albicilla RSS / 18.11.2009. u 17:30

 0kanu.jpg

Foto: Milan Obradović 

Veslam vodama beogradskim već dve decenije (npr, ovde, ovde i ovde) i od tih prvih dana sam sanjao da dobiju neko priznanje, kao potvrdu ekološkog značaja, pa i zaštitu. Vrste koje su bile ugrožene i kojima sam posvećivao posebnu pažnju uključivale su orla belorepana, malog vranca, kao i gaka i malu belu čaplju, koje su se tih godina gnezdile na Ušću.

 

Gvaš (4): Szabolcs Kokay
Gvaš (4): Szabolcs Kokay

Istorijat zaštite prirode u svetu pokazuje jedan obrazac: ljudi su štitili ono što im godi oku. Tako je Jelouston postao prvi nacionalni park u svetu, što se pokazalo zasluženim ali, da je ijedna nizijska močvarna šuma na jugu SAD bila zaštićena, danas belokrila žuna ne bi spadala u izumrle vrste. No, močvare nisu smatrane lepim.

Otuda se danas područja štite zbog bogatstva biodiverziteta, bez obzira da li ih mi smatramo lepim, ili tek leglom komaraca. A sa banatske obale Beograda su se početkom XX povukle mađarske jedinice i ostavile granicu bez odbrane. Zašto? Jer je vojska „grdno propatila od komaraca“.

IBA područja u svetu (2008):

 2globalIBAsin198countries.jpg

Jedna od metoda identifikacije područja od posebnog značaja, koja zaslužuju zaštitu, jesu i kriterijumi za određivanje područja od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area, skraćeno IBA. Kako ne bismo tvrdili da su pticama važna samo područja koja se nama sviđaju, za glavni kriterijum se uzima prisustvo ugroženih vrsta, odnosno velika brojnost drugih vrsta.

IBA područja se nominuju na osnovu prisustva ugroženih vrsta (pojednostavljeno, ako je reč o globalno ugroženim, i jedna ptica je dovoljna za kandidaturu, a ako je reč o regionalno ugroženim, potrebno je nekoliko ptica). Granice područja se postavljaju tako da zaokruže staništa kojima se te ključne vrste služe (drugim rečima, ako područje nominujete na osnovu barskih ptica, ne možete tek tako da razvučete granice sa močvare na susedna brda).

4malivranac.jpg 

Od proleća 2009. i poslednje revizije IBA projekta u Srbiji, beogradske vode su, pod nazivom „Ušće Save u Dunav“, u Kejmbridžu potvrđene kao međunarodno značajno područje za ptice. Kvalifikacione vrste su bile orao belorepan, mali vranac i gak, te prisustvo više od 20.000 močvarica na zimovanju (od toga, i do 7000 malih vranaca, ili 10% njihove ukupne evropske populacije).

5RS017IBAUsceSaveuDunav500.jpg 

IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 50 km tokova reka, plus plavne zone između reka i nasipa. Jedina područja unutar IBA, a preko nasipa, jesu makiške šume, ribnjak Mika Alas, bara Reva i Gradska šuma kod Pančeva (između starog i novog puta).

Dr Jene Nađ je proučavao ptičji svet Pančevačkog rita u periodu 1909-1917. i svoje „Ornitološke zapise iz Pančevačkog velikog rita“ objavio u stručnom žurnalu Aquila 1921. Već tada je u uvodu pisao:  „između Belegiša i Pančeva, odnosno Zemuna, Dunav ima izrazito proširenje prema zapadu i tu se nalazi ono plavno, ritsko područje donjeg podunavlja, čiji ptičji svet nameravam donekle detaljno opisati, a koji je inače u neprekidnom nestajanju i koji bi nakon mogućih skorašnjih radova na kanalskoj mreži može potpuno nestati.”

Prokopavanje mreže kanala je u prvoj polovini XX veka isušilo rit i pretvorilo ga u oranice. Mi tu plodnu zemlju, isušenu radi proizvodnje hrane, danas betoniramo, gradeći “treći Beograd” (da li je samo meni to nelogično?). Jedino što je od čuvenog rita preostalo je pokoja bara (ribnjak Mika Alas) i, tu i tamo, malo šira plavna zona duž reke. Nama ostaje da štitimo to što je preostalo.

Nađ dalje kaže: “Niži delovi, ... nalaze se na zapadnom delu rita. Tu se gnezde i zadržavaju najtipičniji predstavnici rita, patka, guska, vranac, čaplje; a tokom seobe a i za vreme blagih zima se selice tu okupljaju u više hiljada primeraka pružajući tako prizor za uživanje.

“Viši delovi, koje su pod mlečikom i šašem, pokrivaju velika prostranstva na sredini rita. Tu se takođe rado zadržavaju patke, liske, barske kokice, a na mestima gde su goveda dobro utabala teren, velike grupe barskih šljuka, muljača i sprudnika. Na suvljim mestima, gde se još mogu naći vlažniji ritovi, u velikom broju živi prdavac.”

Prdavac je globalno ugrožena vrsta koju ja nisam nalazio. Poslednje glasanje ove vrste na Ratnom ostrvu zabeleženo je juna 1989. Nakon toga se invazivni severnoamerički uljez, bagremac, proširio i obrastao vlažne livade na ostrvu, uništavajuću tako stanište prdavca. Na drugim mestima, vlažne livade su se našle sa druge strane nasipa, odsečene od periodičnog plavljenja i ubrzo preorane. Danas prdavac više ne predstavlja kvalifikacionu vrstu za ovo IBA područje.

Pančevački rit je zahvatao preko 40.000 hektara.  IBA „Ušće Save u Dunav“ zahvata skoro 10.000 ha (dobrim delom izvan područja rita). Do sada je zaštićen sasvim mali deo voda beogradskih, Veliko ratno ostrvo i zimovalište malih vranaca na Savi, ni 200 ha, ali tu zaštitu treba proširiti i na očuvanija plavna područja, tamo gde je nasip prošao dalje od reke.

Središnji deo IBA Ušće Save u Dunav, pogled ka jugu (s leve strane ribnjak Mika Alas):

6malas-kozara-vro.jpg 

Jedan od razloga za zaštitu ovog područja je i žuti voljić koji se u njemu gnezdi, a čiji trend populacije u Evropi, utvrđen ovom metodom, a prema tek objavljenim podacima, pokazuje opadanje od 40%:

hipict.jpg 

Atačmenti



Komentari (15)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 18:13 18.11.2009

aj' sad da se

organizuju brvanare na pomenutim lokalitetima za smeshtaj brdvochera i spremanje lokalne klope-kotlici i sl-da se organizuje prezentacija i poshalju materijali po svetu u klubove ljubitelja ptica, pa da cela stvar izadje iz oblika entuzijazma i dobije zasluzeni znachaj!
albicilla albicilla 18:31 18.11.2009

Re: aj' sad da se

pa.... radi se i na tome

a nedavno mi je jedan engleski pticar odusevljeno pricao kako je, setajuci kejom, gledao dva belorepana iznad ratnog ostrva, tek tako, kroz setnju i bez posebnog truda
albicilla albicilla 14:50 19.11.2009

Re: aj' sad da se

sa druge strane, urbanisti imaju drugaciju viziju, koju su otkrili stanovnistvu firence, ali ne i svojim sugradjanima...

videti clanak i prateci pdf

edit: nesto mi se ne otvara link do clanka, za svaki slucaj, to je na http://www.ekapija.com/website/sr/page/242450


cakiteror cakiteror 20:25 18.11.2009

ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

BLOG, to je onda ovo sto ti pises....
Hvala ti!
albicilla albicilla 22:26 18.11.2009

Re: ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

sa zadovoljstvom
Milutin Milošević Milutin Milošević 15:04 19.11.2009

Re: ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

KORISTAN

Podržavam i poštujem.

Usput, može li neko obaveštenje kad bude neka foto ekspedicija, da se i mi laici pridružimo i malo ovajdimo?
albicilla albicilla 15:19 19.11.2009

Re: ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

za dobrog fotografa, cijim cu se fotkama u nekomercijalne svrhe moci sluziti, uvek imam mesta u camcu



Milutin Milošević Milutin Milošević 18:18 19.11.2009

Re: ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

Da li sam dobar, to ne bih mogao da kažem, ali da moje fotke možeš uvek da koristiš - to je sigurno. I to sa zadovoljstvom.

Javi kad je najbolje, a ja ću se nekako usaglasiti sa datumima.
albicilla albicilla 15:15 20.11.2009

Re: ako postoji nesto sto se zove KORISTAN

cucemo se
NNN NNN 20:44 18.11.2009

"globalni trol"

Izgleda da nisam najbolje ukapirao ovo oko IBA
Jedna od metoda identifikacije područja od posebnog značaja, koja zaslužuju zaštitu, jesu i kriterijumi za određivanje područja od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area, skraćeno IBA.
Vidim da tih oblasti nema recimo na Novoj Gvineji (a tamo npr. žive desetine vrsta rajskih ptica) ili na Novom Zelandu (kiwi), možda im se ne sviđa ono New u imenu.
albicilla albicilla 22:25 18.11.2009

Re: "globalni trol"

Vidim da tih oblasti nema recimo na Novoj Gvineji (a tamo npr. žive desetine vrsta rajskih ptica) ili na Novom Zelandu (kiwi), možda im se ne sviđa ono New u imenu.


projekat odredjivanja iba podrucja inicirao je birdlife international u evropi krajem 1980-ih, i do sada se prosirio na skoro sve zemlje sveta. npr, kina i australija su nedavno objavile svoje iba monografije. jos nije zavrsen u svim zemljama, mada me novi zeland cudi. naime, ne lete englezi po svetu, vec lokalni eksperti trose obucu i grbe ledja, a sve spada u neplaceni rad. za novu gvineju, indonezija ima svoje strucnjake za ptice, irian dzaja verovatno ne. mada, mapa prikazuje stanje iz 2008, mozda i tu ima pomaka

inace, neka podrucja su velicine srbije, druga su mnogo manja. u evropi ih je oko 4000, a u africi nesto preko 1000, ali ih je nemalo velicine omanjih evropskih drzava. otuda bocvana, koja je velicine francuske, nema ni 10 iba podrucja, a srbija ima preko 40
GajaR GajaR 04:52 19.11.2009

komarci ko rode

Redovno sa uživanjem čitam alblicillu, sada i da pitam: od kud ovaj podatk?
A sa banatske obale Beograda su se početkom XX povukle mađarske jedinice i ostavile granicu bez odbrane. Zašto? Jer je vojska „grdno propatila od komaraca“.


PS. i sam sam propatio od komaraca svakog proleća na jojkića dunavcu... da li neko zna recepis za odbranu protiv pošasti?
albicilla albicilla 10:02 19.11.2009

Re: komarci ko rode

podatak pamtim iz politike, kao zanimljivost iz nekog prastarog broja su to preneli, moguce je da negde jos imam taj clipping

a recept... evo jednog iz delte dunava, zapisao veliki lovac i novinar, odavno pokojni dusan bojovic:

"Pre petnaestak godina na{ao sam se u Delti Dunava. Od Lipovana, bradatih ruskih staroveraca, optu`enih za neshvatljiv i, bez sumnje, smrtni greh - krstili su se samo sa dva prsta i nisu hteli da briju brade. Ako sam dobro zapamtio, pametna [vabica Katarina Velika prognala ih je iz Rusije u deltu Dunava. Spa{eni na taj na~in od zaslu`ene smrti u krvavim ruskim pogromima, nastavili su na novom tlu da se krste kako vole i da nose brade duge do pojasa. U delti, {ta bi drugo, postali su ribari.

"Vekovima medju komarcima, smislili su efikasan na~in odbrane. Ispri~ali oni meni, a ja vama. Uzmite te`inski jednake delove mladog li{}a od paradajza i jednog celog limuna. Sve zajedno, sa korom limuna, razume se, sameljite najsitnije {to mo`ete. Nalijte preko svega ~ist alkohol. Sa~ekajte nekoliko dana i ma`ite se time po svim nepokrivenim mestima - rukama, licu, vratu. Stvarno je dobro, efikasno ~ak i slede}e godine. Li~no provereno na ve}ini savskih, i ponekoj dunavskoj adi. Recept se ne napla}uje. "
goldcrest goldcrest 13:33 20.11.2009

cekaj bre.....


Taj golf teren, ako dobro shvatam, ne bi bio na Kozari ( Caplji) , vec njivama u zaledju, odmah preko nasipa;
a italijanski tim koji je nasem urbanistickom zavodu radio studiju
(ko je ovde lud? zasto sve nesrecne studije razvoja dolaze od stranih ekipa? jesi li svi ovde na studijama i na poslu sa po veslom preko usta ili sta???!)
na tom podrucju predlaze elitne klubove, pa kaze kantri klub, golf klub i - elitni lovacki klub!!
Sada placamo italijane da nam predlazu elitne klubove za njihove lovce?

Jos ako imate na umu da u lovackim turistickim aranzmanima lokalne prostitutke spadaju u fakultativne izlete,
a lovacki vodic, kao svaki dobar pimp, ima crno blokce s njihovim telefonima.... i sada neki firentinci predlazu

elitni lovacki bordel: linija kokaina, red seksa, pa red pucanja po kozari (i belorepanima)??!

a sve placa urbanisticki zavod, budzetskim parama, tj novcima poreskih obveznika
albicilla albicilla 15:22 20.11.2009

Re: cekaj bre.....

jedan put i jedno turisticko selo u tom urba-projektu treba izmestiti uzvodnije, da ne seku najocuvaniji kompleks autohtone vrbovo-topolove sume, vec plantazu toalet papira, odnosno da idu kroz americke klonske topole

o lovcima... drugom prilikom

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana