ROMART

Srđan Mitrović RSS / 13.11.2007. u 21:12

               Romi su narod koji je, uprkos vekovnoj otuđenosti i izolaciji, uspeo da opstane i sačuva svoju kulturu i specifičan duh. Veliki broj evropskih zemalja prepoznao je problem romske nacionalne manjine, kao jedan od  nezaobilaznih  u približavanju standardima  savremenog društva. Uočene su njegove razmere i složenost i potreba da se, što efikasnije, pristupi njegovom rešavanju.

 

Aktuelizacija putem medija, proglašenje Dekade Roma, pomoć Evropske unije nerazvijenim zemljama itd., stvorilo je pozitivniju atmosferu za širu društvenu akciju na ovom polju. Prilično loša situacija (vekovna getoizacija, netrpeljivost po raznim osnovama, predrasude i rasizam - sa jedne strane, kao i neorganizovanost, teritorijalna i verska razuđenost, mentalni sklop formiran na osnovu nomadskog načina života i drugi problemi proizišli iz ovog - sa druge strane) čini da proces integracije Roma još uvek nije dobio zadovoljavajući obim i formu.

 

          Od 30. avgusta do 01. septembra u Subotici je održan drugi po redu ROMART - međunarodni festival kulture Roma. Ove godine festival je ugostio 140 izvođača iz Srbije, Češke i Mađarske. Manifestaciju su organizovali U.G. “POLIS FEST” u saradnji sa O.D. “REPER” i Edukativnim centrom Roma iz Subotice. Projekat su podržali European Cultural Foundation, Izvršno veće Vojvodine, Ministarstvo kulture Srbije i Skupština opštine Subotice. Detaljne informacije o programu i učesnicima mogu se naći na našem sajtu www.romartfest.com.

 

          POLIS FEST je udruženje građana osnovano sa ciljem da učestvuje u rešavanju nagomilanih problema u našoj zemlji (na polju kulture, ekologije, ljudskih prava, prava nacionalnih manjina i dr.). O.D. “REPER” je firma čija je delatnost okrenuta ka turizmu, kulturi i izdavaštvu. Edukativni centar Roma već godinama radi na inkluziji Roma u lokalnu sredinu na teritoriji Republike Srbije.

 

                  Festival je postavljen sa ambicijom da predstavi najinteresantnija dostignuća romske kulture, koja na najbolji način reprezentuju kreativni potencijal ove vekovima marginalizovane etničke grupe, pa su se na festivalu mogli videti i čuti pozorišna predstava, filmovi na temu ove problematike, klasika, jazz i novi muzički pravci kakvi su rap ili hip-hop. Namera i cilj nam i jesu pre svega, promovisanje modernog umetničkog izraza romskih autora iz sveta muzike, pozorišta i filma, koji  u novom svetlu predstavljaju kulturno bogatstvo romske zajednice i da tako napravimo prostor na kojem bi talenti dobili svoju šansu.

 

                Otkrivanjem i prikazivanjem mladih talenata u društvu eminentnih stvaraoca, želimo ih podstaknuti na kulturnu afirmaciju.    Smatramo da ovakvo prikazivanje dostignuća Roma povećava njihove šanse za ostvarenje bolje komunikacije sa ostatkom društva, što svakako doprinosi i smanjenju nacionalnih i kulturoloških predrasuda prema romskoj nacionalnoj manjini. Uostalom, smatramo da i mnogim neromima treba pokazati ostvarljivost ideje o mogućem suživotu na ovim prostorima. Potrebno je uspostaviti i bolju međuregionalnu saradnju na ovom polju, kako bi se stvorili uslovi za veću međuetničku i versku toleranciju uopšte.

 

                Početna inspiracija za organizovanje ROMART-a bili su nam orkestri (naročito u Srbiji, Mađarskoj i Rumuniji) čije se muziciranje sastoji od stalnih improvizacija, promena ritma i bogatstva harmonija.  Ovaj stil, nastao pod uticajima mađarske, rumunske, ruske, balkanske i klasične muzike, u miljeu Bečkih i Budimpeštanskih salona, ciganskih šatora i čardi, doveo je danas do pojave nekoliko izuzetnih sastava u ovom regionu. Predstavnici ovog pravca su i nekoliko subotičkih romskih familija koji već generacijama komuniciraju sa različitim muzičkim formama tako da danas u Subotici imamo plejadu vrsnih muzičara, počev od izuzetno darovite dece koja pohađaju Muzičku školu , njihovih profesora Roma, pa do desetak izvođača jazz, world i GYASS muzike (poseban muzički pravac nastao u Subotici), od kojih je najizrazitiji orkestar MATO URALO koji je sintezu ovog stila sa jazz, funky, rock, blues i klasičnom muzikom doveo do fantazije.

 

Ovo Suboticu, koja je poznata kao multinacionalna i multikonfesionalna sredina, u kojoj vekovima vlada međunacionalna tolerancija, čini veoma specifičnom u ovom pogledu i bilo je logično da je ambijent Palića idealan za promociju ovog jedinstvenog načina interpretacije, koji se ne može podvesti ni pod jedan poznati, u novi muzički pravac, što ovom festivalu daje poseban značaj i ostavlja mogućnost da ima novotarsku i edukativnu dimenziju, a Rome predstavi na jedan drugačiji, nestereotipan način.

 

               Potencijalni ciljevi i zadaci ove manifestacije su zaista mnogobrojni.Upoznavanjem šire publike (kako neposredno, tako i putem medija) sa jednim nedovoljno eksponiranim  stvaralaštvom, želimo pokazati da je romska kultura neodvojivi deo svetske baštine i da na njihovim izvanrednim dostignućima, u različitim žanrovima,  pokušamo inicirati svest o bogatstvu različitosti.Namera nam je da, kao prateće sadržaje, napravimo prezentaciju tradicionalnih zanata, slikarske i vajarske izložbe, amaterske pozorišne predstave i koncerte klasične muzike.

 

              Razmena pozitivne energije, u autentičnom ambijentu, između velikog broja ljudi iz različitih sredina, raznih nacionalnosti, životne dobi i opredeljenja, tribina o položaju Roma u Evropi i kod nas, omogućiće i dublju analizu sa različitih aspekata, za šta imamo nameru sarađivati sa filosofskim fakultetima iz Novog Sada i Beograda. Stvaranje fondacije za talentovanu romsku decu (škola plesa, muzike, folklorno društvo i razne druge radionice), je jedan od neposrednih ciljeva POLIS FEST-a, s obzirom da u Subotici žive Romi koji su sami vrhunski umetnici, a istovremeno i žrtve društvene nebrige, i mogli bi dati ogroman doprinos i pokazati da se na margini nalaze skrivena kulturna bogatstva.

 

             Za sledeću godinu planiramo proširenje obima i sadržaja festivala (u planu je pozivanje učenika evropskih muzičkih škola, većeg broja pozorišnih predstava i orkestara iz Francuske, Španije,  Italije, Austrije itd.) kako bi manifestaciju podigli na nivo evropskih i svetskih standarda.  Očekujemo, kao još jednu pozitivnu konsekvencu, da se Subotica, Vojvodina i Srbija promovišu kao ozbiljne turističke, poslovne i kulturne destinacije.

 

            Osim toga, koncentracija muzičkog kvaliteta i novih talenata koji će, na ovaj način, dobiti šansu za eksponiranje, može, osim turista, privući brojne menadžere i producente iz inostranstva. Ovo bi, osim elitizma na koji Palić sa pravom pretenduje, omogućilo da se proizvede jedan ozbiljan izvozni artikal, što bi se svakako pozitivno odrazilo i na same pojedince, dajući im šansu da valorizuju svoje talente. Nesumnjiv doprinos festivala je i opštoj kulturi našeg regiona, našem imidžu u svetu, a približiće Srbiju i Vojvodinu, kao proevropski opredeljene sredine u kojoj su prisutni tolerancija, poštovanje ljudskih prava i kulturni razvoj, za još jedan korak ka evropskoj zajednici, čija se granica sada nalazi na nekoliko kilometara od mesta održavanja ROMART-a.  

         

                 Lako je uočljivio, iz svega prethodno iznetog, da je korist od planiranih dešavanja mnogostruka i stvara preduslov za bolju komunikaciju izmedju više faktora. Koncepcija je napravljena u skladu sa ambicijom da festival sam sebi obezbedi vitalnost, ostavi prostor za proširenje sadržaja i sa sve više gostiju postane deo tradicije na Paliću.

 

                Ono što bi ovaj projekat izdvojilo od sličnih dešavanja je insistiranje na kvalitetu svih relevantnih faktora za njegovu uspešnu realizaciju. Ovo se pre svega odnosi na tehničku opremu (ozvučenje i rasveta), kako bi izuzetan program mogao doći do punog izražaja. Nivo organizacije ovako kvalitetnog i zahtevnog projekta je izazov koji smo sebi postavili kao obavezu. Sva događanja sa prvog i drugog ROMART-a su snimljena profesionalnom audio i video opremom od kojih su neka već prikazana. U toku je priprema materijala koji će biti ponuđen domaćim i stranim  medijima u cilju aktuelizacije brojnih problema romske zajedice.

 

               POLIS FEST je, još uvek, malo i nedovoljno afirmisano udruženje građana (efektivno rade samo tri člana). Postoji tek nešto više od godinu dana, a iza sebe već ima dva uspešno realizovana festivala i nekoliko projekata iz oblasti ekologije. Ciljevi i zadaci koje smo sebi postavili su, koliko pozitivni i korsni za celo društvo, toliko složeni i obimni pa Vas molimo da NA BILO KOJI NAČIN (učešćem, dolaskom, preporukom, savetom, prosleđivanjem ovog pisma prijateljima i sl.) podržite ovu ideju, kako bi u prvoj nedelji jula 2008. ( tada će se održati treći ROMART ) zajedno mogli uživati u njenom ostvarenju. U međuvremenu će u Subotici, kao promocija festivala, biti organizovano nekoliko koncerata klasične, hip-hop i GYASS muzike .

           

         Unapred zahvalni

         predsednik Goran Nikolić

         direktor Ivan Sabanov

         sekretar Žolt Torok


Atačmenti



Komentari (17)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

semele semele 21:24 13.11.2007

ZIVELI ROMI!

Vlasta Vlasta 21:32 13.11.2007

Sve je rečeno

Ja samo dodajem u svakom smislu preporuku.
mariopan mariopan 22:00 13.11.2007

Re: Sve je rečeno

Prvo preporucila...a sad samo da ne bude da se "dekada Roma " desava da covecanstvo opere obraz. Izvinjavam se ako sam skepticna , ne vidim da se nesto znacajno menja u njihovom teskom zivotu.
angie angie 02:40 14.11.2007

Re: Sve je rečeno

evo ja sve k'o Vlasta!:)))
angie angie 02:41 14.11.2007

Re: Sve je rečeno

e da , gde je beba s onim picem od juche?
dunjica dunjica 22:09 13.11.2007

Romski mediji

mimara mimara 23:25 13.11.2007

ROMART

Sjajno... Mada i nadalje kandela lamelaaaaa. Pozdrav

Robi Lakatos

Jelica Greganović Jelica Greganović 00:11 14.11.2007

Pozdrav !

hoochie coochie man hoochie coochie man 01:58 14.11.2007

Re: Robi Lakatos

kad se prica o Romima, a hoce se biti na njihovoj strani, uglavnom se pominju romske zvezde, Saban Bajramovic i ostali. Ide se do Gipsy Kingsa i do spanskih gitarista (ako su oni Romi?). Jedna najava na radiju me navela da drugacije gledam na to. "Mi ne stanujemo u domu za vesanje, ne letimo u nebo i nismo skupljaci perja".
Romi su oni pored nas, nasi sugradjani i komsije. Oni sto pevaju "Phiravel o Mile plishano sheshiri"....sto muziku "vataju na uvo"
Grad u kome zivim se bas ima cime pohvaliti. Odnos prema Romima je svakako ljudski, normalan. Ima verovatno izuzetaka ali su to ipak izuzetci. Pre drugog sv. rata je u njemu postojala organizacija "Ciganska omladina", na zabave i pozorisne predstave te organizacije su dolazile vidjene licnosti (kazu da im je narocito bilo stalo ad dodje komandant divizije sa svitom:).
Te organizacije danas nazalost nema, ali ima poznatih i priznatih (u gradu) pojedinaca. Takav je recimo gosn Dragoljub. Svira klavir u centralnoj gradskoj kafani, i svi ga poznaju i postuju.Naravno, brkovi Klerk Gebl. Dobro, ima problema da tacno izgovori svije ime:) (Dargoljub), ali naravno da to nece da prizna i da se trudi da ga ne izgovara:) Dosta je sala na taj racun, ali sve su to bas sale koje nikog ne vredjaju. Ako necim treba da se ponosimo to je odnos prema Romima.
Ovo su mi takodje komsije.
Pače i ortaci

Srđan Mitrović Srđan Mitrović 02:04 14.11.2007

Re: Robi Lakatos

a ovo su moji drugari iz niša:

Spadalo Spadalo 07:31 14.11.2007

Pesma nad pesmama, I - 5 - 6

Crna sam, ali lepa, kćeri Jerusalimske, kao šatori kidarski, kao zavese Solomonove.

Ne gledajte me što sam crna, jer me je sunce opalilo,...
oort oort 12:34 14.11.2007

moj omiljeni vic

ulazi ciga u prodavnicu:
"izvolite?"
"dobar dan, imate li nunčake?"
"nemamo"
"au, pa šta mi nindže da radimo?"
Spadalo Spadalo 15:44 14.11.2007

Re: moj omiljeni vic

ulazi oort u prodavnicu:
"izvolite?"
"dobar dan, imate li nunčake?"
"nemamo"
"au, pa šta mi nindže da radimo?"
oort oort 15:48 14.11.2007

Re: moj omiljeni vic

Spadalo

ulazi oort u prodavnicu:
"izvolite?""dobar dan, imate li nunčake?"
"nemamo"
"au, pa šta mi nindže da radimo?"

vidiš da ne zvuči tako dobro. koncept vica se i sastoji u našem osećaju ljubomore prema slobodi duha roma.
mariopan mariopan 17:48 14.11.2007

Re: moj omiljeni vic

A ja se odmah setim naseg nesudjenog kuma a inace pobratima mog muza ..pobratimili se u bircuzu gde je moj muz i odlazio da slusa kako Milos svira violinu...virtuozno a sve na sluh ...pa se oba zapiju i placu zagrljeni ))))))

Trebao je da krsti nasu cerku , sve dogovorimo a ispostavi se da Milos ne zna da pise i ne moze da se potpise na krstenju . Sve smo probali da ga naucimo ali on vec u godinama , bio je mnogo stariji od nas..nikako ne ide. Vozio je dobra kola i imao lepu kucu, svaki dan odela i kravate...kuca cista kao apoteka. Pitam ga ja kako je polozio za kola ako ne zna da pise ..a on se smeje pa kaze potplatio je jednog clana komisije da mu da onaj papir sa pitanjima pa je on naucio gde koje mesto da zaokruzi...samo tako koje mesto , dole ili gore ili u sredini i...polozio. Pokojni je odavno i setim se njega kada cujem neke melodije koje je svirao...virtuozno.
d j o l e d j o l e 00:19 15.11.2007

Django Reinhardt

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana