U tradiciji zapadnih zemalja je odavno ukorenjana navika pomaganja pticama, ali i drugim vrstama koje nastanjuju isto područje. Skoro da ne možete videti vrt bez hranilica za ptice u koja se postavlja raznovrsna hrana, a obavezna je i kućica za gnežđenje, pojilište, kupalište, što doprinosi izgledu dvorišta i odaje utisak uređenosti, a prisustvo ptica daje poseban šarm uz neizbežne forme ozelenjavanja vrtova koje su potrebne i pticama za sletanje, odmor i osmatranje. Tradicija hranjenja ptica prisutna je i u strogo urbanim zonama i česte su terase u stambenim četvrtima, ali i poslovni centri gde se vide hranilice za ptice.
Na hranilištu za ptice koje već godinama postoji u mom dvorištu okuplja se mnoštvo raznih ptica karakterističnih za naše područje. Njihova brojnost, svakodnevno okupljanje i oglašavanje privuklo je poslednjih godina i vrste koje se ranije nisu pojajavljivale: zelentarke, češljugare, obične zebe, severne zebe, čižke, plave senice.....Ptice su pokazale da će rado pojesti hranu koju inače ne bi jele u pririodi, npr. kiki-riki, svinjsku slaninu (sapunjaru, živu ili dimljenu), goveđi loj i time pokazale odličnu i brzu adaptaciju na kaloričnu ishranu koja im je zimi potrebna i prija im, ali je u pririodi ne jedu jer je nema. Adaptaciju na novo okruženje uz dobre hranidbene resurse pokazale su i vrste koje inače nisu dolazile u naselje.
by Vesna Mečanin
Ptice su pokazale da imaju dobre adaptivne sposobnosti na okruženje, na ishranu, te da dobro i pametno reaguju na klimatske promene. Prema istraživanjima koja su obavljena u Nemačkoj na primeru crnoglave grmuše , koja je umesto da na zimovanje ide na jug Španije, gde bi se inače hranila voćem, promenila putanju i preko zime su jata dolazila u Britaniju i hranila se semenjem, jer se u Britaniji i inače okuplja veliki broj ptica zbog povoljnog okruženja koje stvaraju ljudi koji hrane ptice, kao i velikih hranidbenih resursa koje pruža sama priroda.
Tako je na primeru crnoglave grmuše potvrđeno da je ptica u stanju da promeni granice i teritorije za migraciju zbog hrane i da prezimljava na teritoriji koja je bliža području gnežđenja, čime se manje iscpljuje. Dalja istraživanja pokazala su da se grmuše koje su zimovale u Britaniji i hranile semenjem drže zajedno i na teritorijama za gnežđenje, jače su, biraju najbolja mesta za gnezda i pare se samo sa jedinkama s kojima su zimovale. Istraživači su dalje utvrdili da te ptice počinju čak i vizuelno da se razlikuju, da imaju zaobljenija krila i duže kljunove i da se na taj način stvara nova vrsta. Naime, reproduktivna izolacija na teritoriji za gnežđenje i parenje samo sa jedinkama s kojima prezimljavaju i isto se hrane je prvi korak u evoluciji nove vrste.
Sve ovo dešavalo se pod uticajem čoveka. Istraživači su pratili preko raznih pokazatelja šta se dešava sa pticama i došlo se do zaključka da je promena nastala i da je pozitivna, te da crnoglava grmuša ima veliki potencijal za adaptaciju na promene. Ni sve radnje i intervencije čoveka u prirodi prema divljim vrstama pticama ne moraju nužno biti i destruktivne.
No, drugi naučnici su mišljenja da su se ptice prvenstveno adaptirale na klimatske promene koje su Britaniji donele blaže zime i mogućnost za prezimljavanje grmuša, a da je i dodatna mogućnost dobre ishrane sporedan važan faktor koji je pozitivno doprineo klimatskoj adaptaciji, ali i iskoraku u evoluciji.
Više o tome kako hraniti ptice tokom zime pročitajte ovde
...