Zasto teme kao sto su smrt, izdaja, patnja, beda i slicno privlace veci broj citalaca nego hrana, voznja, zabava? (Seks je opet poseban, neodoljiv fenomen.) Jednostavno – ove prve nam daju mogucnost da demonstriramo da posedujemo univerzalno prihvacene vrline.
Legendarni izbor mladog Herkulesa izmedju Duznosti i Zadovoljstva je vec dugo tema raznih umetnika. Mozda je najzanimljivija Hendlova interpretacija dileme gde Zadovoljstvo ima mnogo dopadjiviju melodiju, dok Duznost, dama koja ne pravi kompromise, nudi vecnu slavu, vrstu besmrtnosti visoko cenjenu u klasicnoj antici. Da li Duznost tvrdi da je slava drugaciji i visi oblik zadovoljstva u odnosu na ona koja se nalaze na stolu ili u krevetu?
Smatram da ovo pojednostavljivanje zivota do banalnosti nije primenljivo u svakodnevici. A i Kant se slaze. On u svom “Prosvetljenju” kaze da ono nastaje kad se zivot zivi prema sopstvenom izboru vrlina. Ove autonomne vrline se razlikuju od heteronomnih vrlina, koje su spolja nametnute. Za postizanje autonomnih vrlina, neophodno je da postoji sloboda (misli i izbora). Ideja slobode je socijana i politicka. Ideja autonomije je moralna. Moralna autonomija zahteva politicku i socijalnu slobodu. Moralna ispravnost ne lici mnogo na onu koja se konvencionalno demonstrira u roditeljstvu, crkvi i samproklamovanim moralnim cistuncima.
Moj omiljeni primer je prica moje kume, poredjenje izmedju Majke Tereze i Esme Redzepove. Obe su iz iste sirotinjske ulice u Skoplju, obe usvojile gotovo isti broj dece, s tom razlikom sto ova druga jos voli da jede, peva i da se krese. Tereza je postala formalna svetica. Ja vise cenim ovu drugu.