Društvo| Istorija| Ljudska prava| Politika

Haiti: kako je nastala uopste ova nesretna zemlja

Neven Anđelić RSS / 15.01.2010. u 00:12

Toussaint
Toussaint
Velika nesreca podsjetila me da malo ljudi zapravo zna kako je doslo uopste do nastanka Haitija. U svojoj knjizi Kratka povijest ljudskih prava za cije elektronsko izdanje nudim link, opisao sam neke dogadjaje koji vam mozda mogu biti interesantni. Naravno, to nece pomoci ovim nesretnim ljudima ali, eto, mozda nekoga u poziciji da mozda utice na pomoc ponuka da to i uradi.
Toussaint L
Toussaint L'Ouverture
Pobuna robova na današnjem Haitiju, a ondašnjem otoku St. Domingue, doprinijela je promjeni kolonijalnog gospodara pošto je Španija ubrzo preuzela primat na otoku. Regionalno gledano, Englezi su bili dominantni, ali je veliki broj revolta često bio potpomagan iz Francuske u ime principa slobode, iako je u stvarnosti princip bio drugorazredne prirode a geopolitičko rivalstvo primarno. Pobuna robova na St. Domingueu 1791. godine, bila je zapravo jedina uspješna buna robova koja je rezultirala proglašenjem
nezavisnosti 1804. godine, čime je Haiti postao tek druga nezavisna država u zapadnom dijelu svijeta. Povoljna klima i plodno tlo uz stalni priliv nove radne snage u vidu robova iz Afrike, učinili su ovu teritoriju najbogatijom kolonijom u cijelom svijetu. Francuska revolucija je imala izuzetan odjek među robovima na otoku, ali također i među dvadesetak hiljada bijelaca nastanjenih na otoku tokom ovog doba. Zarad shvatanja same bune i njenog istorijskog značaja, potrebno je barem površno razumjeti tamošnje stanovništvo i njegovu podjelu.
Na vrhu su svakako bili bijeli robovlasnici koji su, također, posjedovali velike plantaže. Njihov cilj bio je nezavisnost od Francuske u istom smislu u kojem su nastale Sjedinjene Američke Države. Ispod ove grupe u piramidi utjecaja nalazila se druga grupa bijelih doseljenika, koja se može grubo opisati kao srednja klasa - trgovci, učitelji i ostali stanovnici manjeg bogatstva koji su također posjedovali robove ali u znatno manjem broju. Oni su opasnost po sopstveni napredak vidjeli u slobodnim crncima kojih je bilo tridesetak hiljada na otoku i bili su u posjedu velikog bogatstva. Znatan dio ove populacije bio je, rasno posmatrano, produkt bijelih očeva i crnih majki, dakle mulatski. Tokom revolucije mulati su jedno vrijeme bili na strani crnih pobunjenika, dok su u drugim prilikama bili na strani oponenata promjenama robovlasničkog sistema. Povrh ovih ukupno pedesetak hiljada slobodnih ljudi, u koloniji je živjelo i oko pola miliona robova. Niti ova grupacija nije bila jedinstvena, pošto je jedan dio bio uposlen kao kućno roblje koje je u odnosu na one na plantažama i u poljima bilo u znatno povlaštenijem položaju. Konačno, maruni, posebna klasa stanovništva koja se sastojala od odbjeglih robova koji su se nastanili u planinskom dijelu otoka i živjeli gotovo neometano od malih zemljišnih posjeda, razvili su sistem obrane te organizirali povremene pljačkaške napade na plantaže kako bi dopunili svoje potrebe. Njihova snaga i uloga rasla je usložnjavanjem situacije i konačno će odigrati presudnu ulogu u revoluciji.
Pobune protiv francuske vlasti počeli su bijeli velikoposjednici uz podršku crnih slobodnih ljudi. Bijela srednja klasa, te robovi, u početku su u potpunosti ignorirali revolucionarna stremljenja u koloniji. Robovi su istovremeno povremeno dizali bune, ali bez podrške nisu ostvarivali preveliki uspjeh. Tek će kasnijim priključenjem maruna ove bune dobiti na ozbiljnosti i utjecaju na cjelokupne promjene. Druga vrsta pobune bila je organizovana
među slobodnim crnim i mulatskim stanovništvom koje je, pored već stečenog imovinskog blagostanja, zahtijevalo puna građanska prava slijedeći načela revolucije u Francuskoj. Početkom 1791. godine ova pobuna je ugušena. Krajem ljeta iste godine počela je značajna pobuna robova. Moguće je reći da je u koloniji počeo građanski rat s više strana, koje su, shodno prilikama, mijenjale savezništva i odnos prema osnovnim pitanjima, poput ljudske jednakosti, slobode i bratstva. Cijeli niz geostrategijskih odnosa velikih sila utjecao je na odluku francuskog izaslanika u koloniji da daruje potpunu slobodu svim robovima, ne bi li uspješno obranio vrijedan posjed od anticipiranog napada i Britanaca i Španjolaca. Na čelu nekadašnjih robova bio je Toussaint L'Ouverture, koji je iskazao izuzetan talent u ratovanju kao i u političkim odlukama. Kombinacija vještine i slijeda događaja dovela ga je do mjesta zamjenika guvernera kolonije 1796. godine. Ova činjenica najbolje pokazuje srazmjeru revolucionarnih zbivanja u Francuskoj i posljedica koje je imala u drugim dijelovima svijeta. Događaji, međutim, ovdje ne prestaju. Španski porazi u Evropi odrazili su se njihovim napuštanjem borbi i previranja u koloniji St. Domingue. Francuska vlast je definitivno poražena, dok su Englezi zbog pobune na Jamajci izgubili interes te racionalno se odlučili za očuvanje sopstvenih kolonija i pozicija. Ovaj slijed događaja ostavio je Toussainta na čelu kolonije, koja je nominalno 1798. godine još uvijek bila francuska teritorija.
Drugi dio otoka Hispaniola bio je pod španskom upravom, iako je tri godine ranije Madrid prepustio Francuzima svoj dio otoka. Zbog zbivanja u francuskom posjedu, vlada u Parizu zapravo nije ni željela odlazak Španjolaca, jer bi time Toussaint postao apsolutni gospodar otoka i vjerovatno proglasio nezavisnost. Međutim, upravo se to i desilo. Toussaint je Špance silom protjerao, a sebe je proglasio doživotnim guvernerom ujedinjenog otoka. Moguće je čak usporediti Toussainta i Napoleona. Obojica su, svakako, posjedovala izuzetne vojne i političke sposobnosti, s tim što je jedan ograničio svoje djelovanje na otok Hispaniolu, dok je drugi krenuo u neuspješan pohod na Svijet. Prvom prilikom po djelimičnom smirivanju vojnih operacija u Evropi, Napoleon je poslao vojnu ekspediciju da okonča put kolonije na ovom otoku ka nezavisnosti.
Toussaint je 1802. godine na prevaru uhvaćen. Naredne godine okončao je život u francuskoj tamnici u Alpama. Krajem iste godine pobunjeni Haićani uspješno su porazili francusku ekspediciju i proglasili nezavisnost na Novu godinu 1804. Tako je nastala prva crna republika u zapadnoj hemisferi. Sve velike sile bojažljivo su se odnosile, jer sve su one zasnivale znatne dijelove svojih ekonomija na robovima. Sjedinjene Američke Države koje su do tada podržavale pobunjenike, sada su pažljivije uspostavljale trgovačke i političke veze. Isti je slučaj bio i s Britancima te Špancima, dok su Francuzi izgubili vrlo važan kolonijalni posjed.
Posebnu zanimljivost revoluciji na Haitiju daje oslobađanje robova i uspostava vlasti domorodnog stanovništva. Brojne su brutalnosti počinjene tokom ove revolucije, te je jednim dijelom jedan od sukoba bio izravno rasno određen uz konzekventne represalije prema svima drugačijima.
Pri tome i bijela i crna strana u sukobu jednako se brutalno ponašala. U to doba je Napoleon prodao Louisianu Sjedinjenim Američkim Državama, što je za posljedicu imalo razvoj mitologije među haićanskim stanovništvom kako su oni svojom bunom zapravo spriječili Napoleona u pohodu na Ameriku. ... ovdje naglo zavrsavam shodno reakcijama prvih blogera....

Atačmenti



Komentari (29)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 00:42 15.01.2010

Eh, Nevene

ovo je opste mesto. I ti si ga zavrsio sa
Međutim, izgledno je da su uvidjevši nemogućnost pobjede na Haitiju, Francuzi izgubili interes i za kolonijom na američkom kontinentu.

Dakle, posle toga je Haiti ziveo u procvatu, ljudi su se bogatili, pravili fabrike, skole, bolnice, izvozili svoje proizvode - ukratko, they lived happily ever after. Ili ne? Ili si ti propustio jos ponesto da napises? Kao u onoj recenici gde govoris o "prilivu robova iz Afrike" - ain't that cute. Haicani sedeli kod kuce, a dolaze brodovi iz Afrike puni nekog veselog naroda koji kazu: "Hi guys! Evo nas, vasih robova. Primate li?"
Sve sto si ti napisao je o tome kako je Haiti nastao kao zemlja. Kako je postao nesrecna, o tome ni reci (ne racunam ovaj strasan zemljotres koji ih je zadesio - oni su i pre toga bili nesrecni, sada su definitely fucked.)
C'mon, man, bio si nesto malo na Peoples Republic of Berkeley, valjda si tamo nesto o tome cuo?

Dakle - Haiti: kako je uopste ova zemlja uopste postala nesrecna?
mostarac mostarac 01:04 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

I meni se clanak cini nedovrsenim i vrlo, vrlo povrsnim
drug.clan drug.clan 01:06 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

nsarski
ovo je opste mesto. I ti si ga zavrsio sa
Međutim, izgledno je da su uvidjevši nemogućnost pobjede na Haitiju, Francuzi izgubili interes i za kolonijom na američkom kontinentu.

Dakle, posle toga je Haiti ziveo u procvatu, ljudi su se bogatili, pravili fabrike, skole, bolnice, izvozili svoje proizvode - ukratko, they lived happily ever after. Ili ne? Ili si ti propustio jos ponesto da napises? Kao u onoj recenici gde govoris o "prilivu robova iz Afrike" - ain't that cute. Haicani sedeli kod kuce, a dolaze brodovi iz Afrike puni nekog veselog naroda koji kazu: "Hi guys! Evo nas, vasih robova. Primate li?"
Sve sto si ti napisao je o tome kako je Haiti nastao kao zemlja. Kako je postao nesrecna, o tome ni reci (ne racunam ovaj strasan zemljotres koji ih je zadesio - oni su i pre toga bili nesrecni, sada su definitely fucked.)
C'mon, man, bio si nesto malo na Peoples Republic of Berkeley, valjda si tamo nesto o tome cuo?

Dakle - Haiti: kako je uopste ova zemlja uopste postala nesrecna?



stvarno ovaj tekst kao da je prepisan iz nekog WASP ili francuskog udzbenika sa kraja predproslog veka,
Neven Anđelić Neven Anđelić 01:16 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

nije nigdje ni naznacena namjera da se pojasni nesreca ili istorija nesrece ove zemlje. samo njen nastanak. a spominjanje nesretnosti je poriv ostalima da dopune. ja krenuo od prije dvjesto godina, svima je otvoreno za nastavak. sve do 'humanitarne' intervencije. inace, da sam trazio da zaokruzim tekst ne bih blog postavio jos dugo. ali, prihvatam kritiku.
JJ Beba JJ Beba 01:22 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

a tek woodoo

drug.clan drug.clan 01:24 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

Neven Anđelić
nije nigdje ni naznacena namjera da se pojasni nesreca ili istorija nesrece ove zemlje. samo njen nastanak. a spominjanje nesretnosti je poriv ostalima da dopune. ja krenuo od prije dvjesto godina, svima je otvoreno za nastavak. sve do 'humanitarne' intervencije. inace, da sam trazio da zaokruzim tekst ne bih blog postavio jos dugo. ali, prihvatam kritiku.



u redu je ako je to bila namera, ja bi onda ispravio ovaj deo:
Međutim, izgledno je da su uvidjevši nemogućnost pobjede na Haitiju, Francuzi izgubili interes i za kolonijom na američkom kontinentu.

Naime francuzi nisu izgubili interes na americkom kontinentu jer su uredno naplacivali "odstetu" (citaj zulum) haitiju sledecih 100 i kusur godina a i dan danas imaju najvise kolonija u americi.
Neven Anđelić Neven Anđelić 01:46 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

odoh brisati.
yu1bcd yu1bcd 10:39 15.01.2010

Izmeni

Haiti je zalosna ilustracija USA politike na Americkom kontinentu. Evropska Unija ce polako resiti problem Albanije i Kosova mirnim putem. A za nesrecu je najlakse naci vanjskog neprijatelja ili vecno optuzivati kolonizatore.

Ovaj tekst je copy&paste u "izmeni" nacinu koji bi trebao preneti originalni!?
Neven Anđelić Neven Anđelić 11:13 15.01.2010

Re: Izmeni

ovaj tekst je rezultat posjete i razgovora u Muzeju africke dijaspore u San Franciscu.
lilit66 lilit66 13:12 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

Dakle - Haiti: kako je uopste ova zemlja uopste postala nesrecna?


Jebi ga, prodali dušu đavlu...da su lepo trpeli i ćutali sada bi im bilo super...
U stvari, njihov problem je što nisu u NATO...
lilit66 lilit66 13:17 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

maruni, posebna klasa stanovništva koja se sastojala od odbjeglih robova koji su se nastanili u planinskom dijelu otoka i živjeli gotovo neometano od malih zemljišnih posjeda, razvili su sistem obrane te organizirali povremene pljačkaške napade na plantaže kako bi dopunili svoje potrebe.



Ajduci?
Neven Anđelić Neven Anđelić 13:49 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

ajduci, uskoci, komite, mislim da je to ista porodica ali ne mogu da tvrdim.
yu1bcd yu1bcd 16:38 15.01.2010

Re: Izmeni

U SF je zanimljiviji muzej Azijske dijaspore. Obama je za ministra enrgetike postavio Nobelovca Hsu, prvog Azijata na tako visokom polozaju. Koncentracioni logori za domace Japance u WW-II su deo zalosne istorije. Ali USA sa 300M emigranata je zilava nacija...

Haiti tragedija LIVE na svim kanalima. Zasada mirno, a stizu i Marinci i nosac aviona...
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:20 15.01.2010

Re: Eh, Nevene

a tek woodoo


Papa Dok ili doktor Fransoa Duvalije okrutni diktator je jedan od najbitnijih uzroka njihove patnje!Veruje se da je bio i woodoo svestenik,ali to je sad nagadjanje!
Covek koji je dosao na vlast predstavivsi sebe kao briznog doktora koji pomaze siromasnim gradjanima,a postao je jedan od najbrutalnijih diktatora modernoga doba!
Spominje se cak i u knjizi Seli Klajn,˝Najveci zlotvori,diktatori muskarci˝!


taube taube 20:48 16.01.2010

Re: Izmeni

svaka čast, odličan je tekst,

ujedno da pohvalim i novi izged bloga b92, sviđa mi seprilično
lutherblisset lutherblisset 00:42 15.01.2010

...

Hvala na podsecanju.
Herojski narod koji je dugo vremena trpeo jaram bogatih i mocnih, nisu jos zasluzili i ovu tragediju. Mi odavde mozemo samo da im drzimo palceve ili pomognemo u namirnicama i lekovima, ukoliko je to moguce (mada ce se nadlezni toga setiti verovatno kada sve bude gotovo).
JJ Beba JJ Beba 00:51 15.01.2010

nesrećna zemlja...

...a mora da su je mnogi gledali s nadom kada je postala prva nezavisna crna republika..
drug.clan drug.clan 01:01 15.01.2010

Re: nesrećna zemlja...

JJ Beba
...a mora da su je mnogi gledali s nadom kada je postala prva nezavisna crna republika..

vazno je pomenuti da je i prva ukinula robovlasnistvo

verovatno je zato bila tako veoma omiljena drzava medju vladama "slobodnog sveta" koji najvise od svega cene slobodu i ljudska prava
lilit66 lilit66 12:31 15.01.2010

Re: nesrećna zemlja...

Tebi Druže hvala beskrajno na onom tvom postu o Haitiju, samo bi trebalo da ga malo potkrepiš izvorima. Manogo sam saznala o ovoj zemlji. A posle pričaju o Kubi i Venecueli...e moja Ameriko...
dolybell92 dolybell92 01:45 15.01.2010

Haiti

Malo faktografije o Haitiju.

Haiti, Republika u zapadnom delu ostrva Hispaniola,
(Karipsko more - Veliki Antili). Na istoku se granici sa Dominikanskom Republikom.
Povrsine 27.400 km2, sa oko 5,5 miliona stanovnika.

Stanovnistvo cine crnci - 95% i mulati 5%.
Katolicke veroispovesti ih je oko 80 %, a ostali su baptisti, protestanti i drugi.
Gl. grad je Port-au -Prince, sa oko 1/2 miliona stanovnika,
koji je ujedno i najveca luka.
Sluzbeni jezik je francuski.

Ostrvo je otkrio Kolumbo 1492 i nazvao ga Española.
Spanci su u XVI veku doveli robove iz Afrike, nakon sto su indijanci vecinom istrebljeni,
za rad u rudnicima i na plantazama.

Kako je severozapadni deo bio naseljen Francuzima, plantazerima,
Haiti od 1697 postaje i francuska kolonija.
Nakon navedenih pobuna i uticaja Francuske revolucije, te
nakon sto su Spanci ustupili i zapadni deo ostrva Francuzima,
.... uglavnom 1804 Haiti proglasava nezavisnost.
Od 1822 ostrvo je bilo ujedinjeno sve do 1844 kada se
odvaja zapadni deo kao Dominikanska Republika.

Nakon izgradnje Panamskog kanala, za ostrvo su se zainteresovale USA,
koje su ga okupirale 1915 - 1934.
1941 haiti se stavlja na stranu saveznika.
Nakon WWII na celo dolazi okrutni diktator Francoisa Duvalier. (1967-71)
Nasledjuje ga sin Jean Claude Duvalier
7. februara 1986 izvrsen je vojni udar, smenjen Jean Claude i na vlast dolazi
Henry Namphy. J.C Duvalier odlazi u egzil, a nakon dve godine,
1988 i parlamentarnih izbora dolazi Leslia Manigata, smenjen vojnim udarom iste godine,

1990 dolazi ranije svestenik, Jean-Bertrand Aristide, i to u dva navrata.
prvi put uz pomoc Amerikanaca i ostaje do 1995 pa onda ponovo 2000.
Nakon njega stize Boniface Alexandre,
René Préval, koji je bio blizak popularnom Aristidu biva izabran 2006.

Haiti je veoma politicki nestabilna te je najveci uticaj na smirivanje
situacije i poslednje pobune 2004, kada je Aristid napustio Haiti,
imala: United Nations Stabilization Mission in Haiti (also known as MINUSTAH)


Do 1964 predsednici su bili smenjivani na 6 godina, da bi potom postali dozivotni.
Od 1971 ozakonjeno je da predsenik moze imenovati svog naslednika, ako je stariji od 18 godina.
i koji onda postaje takodje, dozivotni predsednik.
Predsednik raspolaze diktatorskim ovlascenjima u zakonodavnoj i izvrsnoj vlasti.
Prakticno, slobodu politickog delovanja imaju samo clanovi
Jedinstvene Stranke Revolucionarne i vladine akcije.
Postoji Narodna Skupstina u kojoj su clanovi samo predstavnici rezimske stranke i sluze
de fakto samo kao savetodavno telo predsednika, i mogu biti beskonacno puta reizabirani.
Zemlja je podeljena na 9 departmana na celu sa prefektima, pa onda na srezove i opstine.

Haiti je clan UN od 1945.

Nacionalni dohodak je 1984 bio 330 $

Oko 65% stanovnistva je nepismeno.

Toliko o kratkom istorijatu i organizaciji drzave.
Neven Anđelić Neven Anđelić 01:53 15.01.2010

Re: Haiti

cini mi se da su 1974. na svjetskom prvenstvu u fudbalu bili slabi. jedino je zair bio losiji. da dopunim malo sportskim vijestima za kraj.
Dejan Tiago Stanković Dejan Tiago Stanković 01:49 15.01.2010

predje uragan preko

haitija, pobije silan narod, nastavi, pojacan preko kube, ne pogine niko. zasto? el comandante je tako odlucio.
lilit66 lilit66 12:32 15.01.2010

Re: predje uragan preko

Preporuka...
Neven Anđelić Neven Anđelić 13:48 15.01.2010

Re: predje uragan preko

samo da pozdravim majstora britke opservacije
drug.clan drug.clan 13:55 15.01.2010

Re: predje uragan preko

Dejan Tiago Stanković

haitija, pobije silan narod, nastavi, pojacan preko kube, ne pogine niko. zasto? el comandante je tako odlucio.


oteo se iz ruku mrskih imperijalista pa mu ni bog nista ne moze
mostarac mostarac 02:02 15.01.2010

Jos jedan pogled na nesrecu

Konzervativni američki TV propovjednik, evangelik Pat Robertson, u srijedu je za katastrofalni potres na Haitiju okrivio ''pakt s vragom'', koji su Haićani prema legendi sklopili kako bi porazili francuske kolonizatore u 18. stoljeću.

Nakon što su znanstvenici objasnili da je potres izazvao tektonski rasjed na kojem leži Haiti, pastor Robertson ponudio je i crkveno tumačenje uzroka.

- Nešto se davno dogodilo na Haitiju, i ljudi možda ne žele govoriti o tome - rekao je Robertson u svojoj emisiji na TV postaji Christian Broadcasting Network.


- Oni su bili pod francuskom čizmom... okupili su se i sklopili pakt s vragom. Rekli su 'služit ćemo ti, ako nas oslobodiš Francuza' - rekao je.

- Istinita priča. A vrag je rekao 'OK, dogovoreno'. Sve od tada oni su prokleti i događa im se jedna stvar za drugom - rekao je Robertson.

Njegovi komentari izazvali su pravu buru u američkim medijima i na internetu pa je nekoliko sati poslije uredništvo Robertsonove TV emisije ''700 Club'', izdalo priopćenje u kojem objašnjava njegove izjave.

U priopćenju se navodi da se komentari temelje na ''pobuni robova iz 1791., o kojoj su se vodile velike rasprave, u kojoj su robovi navodno sklopili slavni pakt s vragom u zamjenu za pobjedu nad Francuzima''.

Povijest je u kombinaciji s užasnim stanjem zemlje, vodila brojne teologe i crkvene figure tijekom stoljeća da vjeruju kako je zemlja prokleta, dodaje se u priopćenju.

Također je istaknuto suosjećanje pastora s narodom Haitija i njegovi pozivi na molitvu.

Haićanski ustanak smatra se jednom od rijetkih uspješnih pobuna robova u povijesti.
lilit66 lilit66 12:25 15.01.2010

Re: Jos jedan pogled na nesrecu

Divan način, racionalan, da se objasni stogošnja kolonizaija i izrabljivanje ove uboge zemlje. neverovatno je kako ovde nema "krivice i u moje ime", ništa Frnacuzi, ništa Amerikanci, nego, molići lepo,ni manje ni više nego prodali dušu đavolu!
A da nisu, lepo bi živeli, baš kao od kada su im Amerikanci demokratski sručili MMF da ih vodi u katarzu! I evo sada svi mediji hvalospevi o Obami i njegovoj humanosti!
I zapad ponavlja mantru: wudu nas je održao, njemu hvala, svi nam opet veruju! Nije za svakoga sloboda, to je đavolja rabota!
Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 18:22 16.01.2010

.

zista tuzna prica o jednoj zemlji.
prizori zemljotresa su strasni. svi treba da im pomognu.
bellakafa bellakafa 23:39 16.01.2010

kad smo već

kod političkog aspekta ove priče, koja razlika u odnosu na priču o cunamiju onomad, kada se o tome u medijima uopšte nije govorilo...je li to neki pomak na bolje ili...?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana