365 dana prošlo je od trijumfalnog trenutka kada je predsednik Barak Obama položio zakletvu i sa harizmatičnom prvom damom Mišel prošetao avenijom Pensilvanija, zasut konfetama, dok je čitav grad pulsirao energijom, optimizmom, nadom u novi početak za celu planetu. Današnji dan, godinu dana kasnije, ima ukus antiklimaksa, bar za američke demokrate. Republikanski kandidat Skot Braun odneo je pobedu u državi Masačusets, koja je, kao dom porodice Kenedi protekle četiri decenije sinonim za demokratsko uporište, i u Kongresu će zauzeti mesto preminulog senatora Teda Kenedija. Da ironija bude veća, Braun, čijim izborom demokrate gube većinu od 60 mesta u Senatu, obećava da će osujetiti usvajanje zakona o reformi zdravstva, životnom snu senatora Kenedija.
Predstavnici Bele kuće tvrde da izbori u Masačusetsu nisu bili referendum o predsedniku Obami niti politici demokrata, već obični izbori, koji zavise od kandidata i kampanje. Demokata Marta Koukli, smatraju analitičari, vodila je pasivnu, neinspirativnu kampanju, po svemu sudeći uljuljkana u uverenje da joj je Kenedijevo mesto u Senatu zagarantovano samom pripadnošću njegovoj stranci. Pa ipak, postoji strah da prevrat u Masačusetsu najavljuje crne dane za demokrate kada je reč o izborima za Kongres u sredini Obaminog mandata.
Gde smo, dakle, godinu dana posle inauguracije? Kada je ušao u Belu kuću, i u prva tri meseca na vlasti, Obamin rejting popularnosti bio je blizu 70%. Danas, prema istraživanju CNN-a, on uživa podršku 51% Amerikanaca dok 42% nije zadovoljno njegovim radom. (Za konzervativne birače on je previše liberalan, liberali očekuju radikalnije reforme, kraj ratova u Iraku u Avganistanu, zatvaranje centra Gvantanamo za koje je predsednik prošlog januara obećao da će se realizovati do kraja ove nedelje). Svega trećina gradjana veruje da je zemlja na dobrom putu. S jedne strane, tu su znaci ekonomskog oporavka i rast indeksa na berzi, s druge strane je visoka stopa nezaposlenosti.
Prosečni Amerikanci nestrpljivo očekuju izlazak iz ekonomske krize i rast životnog standarda, očekuju da neko sa Vol Strita snosi konsekvence za ekonomsku krizu. Tema reforme zdravstva je veoma osetljiva. Mnogi gradjani strepe da će, kao poreski obveznici, platiti skupu cenu za reformu čije prednosti još nisu uspeli da jasno sagledaju. Obaminom rejtingu nije pomogao ni, srećom, neuspešni teroristički napad na dan Božića, koji je predsednikovim kritičarima dao munciju da kažu kako nova administracija ne štiti zemlju od terorističke pretnje.
Obamine pristalice, pak, kažu da je predsednik za godinu dana ostvario mnogo, radeći vredno i uporno, bez mnogo pompe. Sam predsednik je u nedavnom intervjuu za Vašington Post navodeći svoja dostignuća u protekloj godini istakao da je da je Amerika ostvarila fundamnetalni zaokret u domenu zdravstva, energetike, obrazovanja i finansijskog regulatornog sistema.
Politikolozi ističu da Obamu ne treba da obeshrabri trenutni rejting popularnosti. U novijoj političkoj prošlosti samo je predsednik Regan imao tako slab rezultat posle prve godine, da bi danas važio za jednog od najpopularnijih američkih lidera u istoriji. Nasuprot tome, predsednik Džordž Buš je posle prve godine uživao podršku 82% Amerikanaca da bi Belu kuću napustio sa rejtingom od 22%.