Šta je najveći ( znam da je najmanji ali mi ovo nekako uvek bilo logičnije ) zajednički činilac rukometu i politici danas i ovde?
Svakom dobronamernom pojedincu je to kristalno jasno.
''Ovde svi muvu'', rekao je jednom davno završavajući svoj govor radnik, pregalac u plavom , radničkom mantilu na sastanku radničkog saveta u firmi mog ćaleta.
Svi su smejali tom iskrivljenom izgovoru glagola koji je trebao da označi leva ruka desni džep stanje u radnoj organizaciji.
Danas , kada odavno nije smešno , imam utisak da je to neko trebao da shvati kao najavu skorog dolaska veoma izvesne kataklizme.
I da preduzme određene korake
Dakle imamo , pored blokada puteva, pruga i najave opšteg sunovrata ekonomije, od danas i još jednu blamažu zemlje i teško stečenog rukometnog rejtinga.
Jednu ukamicu , prvu, smo jedva i uz pomoć sreće odigrali nerešeno protiv Islanda.
Drugu smo izgubili katastrofalno.Ako je bilo za utehu , sa druge strane su bili evropski prvaci.
Neko se ponadao da možemo da pobedimo , barem na papiru , najslabiju – Ausrtiju. Znalo se da su oni domaćini i da će imati domaćinsko suđenje. U takvim situacijama moraš da budeš ubedljivo bolji da bi pobedio. Naravno sa smo izgubili i to na način za koji nemam adekvatnu reč.
Rukomet: Savez uručuje otkaz Cvetkoviću
Srbija je na domak plasmana na Evropsko prvenstvo, ali Rukometni savez Srbije će otpustiti selektora Jovicu Cvetkovića do kraja juna, kada se kvalifikacije završe, tvrdi Press.
Zašto?
Zato što se posvađao sa članom UO Rukometnog saveza Srbije Aleksandrom Blagojevićem koga je na prošlogodišnjem svetskom prvestvu u Hrvatskoj optužio da se kladio pritiv nas u utakmici sa Nemcima.
kako da igramo dobro ako nas savez rusi atmosferu ekipi kreteni
bio je samo jedan od komentara ljudi koji prate ovaj sport.
Cvetković je optužen da traži pet hiljada evra mesečno.Oni su mu davali četiri
Na kraju je Cvetković rekao da će da radi džabe
"Neću i ne želim da napustim reprezentaciju i igrače. Radiću narednih šest meseci bez dinara i predvodiću selekciju Srbije na Evropsko prvenstvo u Austriji", stoji u Cvetkovićevom pismu.
On ističe da će sav novac namenjen selektoru podeliiti rukometašima i saradnicima u stručnom štabu kao nagradu za ono što su uradili u prethodnom periodu.
Igrači su stali na stranu svog selektora. Tvrdili su da je napravljena dobra atmosfera. Sa strane se videlo da je Cvele krenuo u postepeno podmlađivanje ekipe.U Hrvatskoj je ostvareno osmo mesto, ali se naziralo da sastav koji je odabrao ima potencijala.Prekalili su se igrači koji su ranije harali u juniorskoj konkurenciji . Ostvaren je uspeh u kvalifikacijama za evropsko u Austriji. Čekali smo da repka najzad eksplodira.
A onda smena i rušenje te atmosfere.Doveden je Hasanefendić , koji je dobar trener ali je imao malo vremena da se navikne na igrače i oni na njega. A možda je bilo i bojkota.
Epolog smo videli. Važno je da je predsednik Saveza izabran za još jedan mandat. Ponovo je pobedila ja tebi – ti meni logika i osećanje da tu neki ''muvu''.
Da smo mi neka zemlja koja nema rezultata u drugim sportovima i da ne znamo kako se dolazi do uspeha , ja bih još i razumeo. Ali imamo mi primera kako se uspešno radi.
Fudbal i košarka nam pokazuju kako se može kad se hoće. Kako?
U Savezu se odrede da li uopšte hoće dobar rezultat.Odredi se trener koji ima ugled, autoritet i čvrstu ruku. Plati se čoveku koliko traži. On dalje sve zna sam.
Antić je samo smanjo posete splavovima i od kapitena je tražio da mu kaže u koliko će sati igrači da idu na spavanje. Ali SVI.
Niko nije mogao da izlazi mamuran na teren.
Rezultat smo videli.
Duda Ivković se odrekao jednog Rakočevića ( zbog koncepcije ) i još nekih kojima je reprezentacija bila zadnja rupa na svirali. Napravio je pozitivnu atmosferu u kojoj su momci izgarali jedan za drugog.
Rezultat smo takođe videli.
Red, Rad i Disciplina.
Prosto ko šeboj.
Šta iz ovoga može da se izvuče kao zaključak za , relativno beznačajni , rukomet i za mnogo važniju političko – ekonomsku situacuju?
Treba da imamo spoznaju šta se hoće i volju da se to uradi.
Treba , zatim, naći ljude koji se razumeju u ono što treba da urade i koji imaju ugled, autoritet i čvrstu ruku.
Platiti ih u skladu sa težinom zadatka koji imaju ispred sebe.
Onda nas više ne bi cepala neka Austrija ko mače muškatlu.
Ne bi ljudi morali da se smrzavaju po prugama tražeći svoja zakonom zagarantovana prava.
Ne bi bilo politički motivisanih štrajkova u firmama gde žive beli medvedi koji imaju tri ( 3 ) puta više zaposlenih nego što je potrebno , koji imaju monopolistički položaj, enormne plate i traže poskupljenje svojih loših usluga da bi , iste, još više podigli. ( pri tome duguju k'o Grčka podizvođačima i nemaju nameru da plate )
Ne bi se smanjivala transferna sredstva opštinama i gradovima koji umiru jer i nemaju svoje izvorne prihode
jer nemaju svoju imovinu imovinu.
Otkrilo bi se ko je ubijao vojnike.
Ko je nosio kofere i zašto.
Saznali bismo ko pere pare i za koga.
Promenio bi se , valjda, više i taj izborni sistem u kome ljudi bez ikakve podrške mogu da nas dovode do ludila. I nikom ništa.
Možda bi saznali i ko je ubio Premijera.
Nismo mi baš tako loši.
Samo nam je na određenim mestima - fukara.