Sta mislimo jedni o drugima

Od istraživanja na temu etničkih stereotipa na Balkanu posle najnovijih ratova, izdvaja se ono koje je sproveo Nebojša Petrović. On je 2002. godine istraživao mogućnosti pomirenja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Prema rezultatima tog istraživanja, Srbi i Hrvati jedni druge vide gotovo identično i ta slika je donekle, ali ne preterano, negativna. Bošnjaci u sličnoj nijansi vide i Hrvate, dok Hrvati Bošnjake vide nešto manje negativno, gotovo na granici neutralnosti.

Opšti stereotipi su najnegativniji između Srba i Bošnjaka, a posebno je negativna slika Srba u očima Bošnjaka. Prema tom istraživanju Srbi najčešće percipiraju Hrvate kao nacionaliste (28,74%), podle (20,87%), hladne (19,69%), dvolične(16,93%), ali i kulturne (15,75%). Istovremeno Srbi Bošnjake vide kao religiozne (42,13%), fanatične (27,17%), fundamentaliste (19,29%) i nazadne (17,72%).

Posle niza negativnih karakteristika Bošnjaka, kao prva pozitivna dolazi gostoljubivost, koju spominje 9,45% srpskih ispitanika. Među prvih pet karakteristika Bošnjaka niko od srpskih ispitanika nije spomenuo sledeće atribute: napredni, liberalni i kulturni. Bošnjaci najčešće vide Srbe kao okrutne (33,77%), ratoborne (29,14%), nacionaliste (25,97%), nasilne i agresivne (po 25,32%).

Prva pozitivna karakteristika je: ponosni, koju je spomenulo 7,14% bošnjačkih ispitanika. Čak 29,87% bošnjačkih ispitanika kao prvu karakteristiku Srba navodi okrutnost. Sve ostale odlike mnogo su ređe. Prva sledeća je ratoborni (8,44%) pa neiskreni (5,19%). Bošnjački ispitanici najčešće vide Hrvate kao dvolične (28,57%), podle (27,92%), lukave (26,62%), nacionaliste (24,03%) i neiskrene (22,73%). Prvi pozitivni atribut je kulturni (8,44%). Kao prva odlika Hrvata najčešće je spominjan atribut neiskreni (15,58%).

Kako bi dublje istražo stereotipe koji se vezuju za Hrvate u pojedinim zemljama, nakon raspada Jugoslavije, docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu dr Božo Skoko, sproveo je istraživanje na uzorku od 5100 ispitanika "od Vardara pa do Triglava". Ispitanicima je ponudio listu stereotipa koji su se u prethodnim istraživanjima značajnije pojavljivali. Na taj način je dobio najnoviji pogled na stereotipe o Hrvatima.

Rang lista stereotipa na nivou cele bivše Jugoslavije govori kako su Hrvati: kulturni (41%), ispolitizovani (31%), gostoljubivi (27%), radni (25%), ratoborni (20%) i distancirani (18%). Najmanje su lenji (7%) i miroljubivi (8%). Građani Bosne i Hercegovine misle da su Hrvati: kulturni (62%), gostoljubivi (45%), radni (29%) i ispolitizovani (27%). Građani Crne Gore misle da su Hrvati: kulturni (46%), radni (22%), genocidni (22%) i ispolitizirani (21%). Građani Makedonije misle da su Hrvati: kulturni (72%), gostoljubivi (40%), radni (34%) i distancirani (23%).

Građani Slovenije misle da su Hrvati: ispolitizovani (59%), ljubomorni (34%) i lenji (29%). Najpozitivnije karakteristike Hrvata kod Slovenaca su: radni (19%) i gostoljubivi (17%). Građani Srbije misle da su Hrvati: genocidni (37%), ratoborni (36%), ispolitizovani (32%), kulturni (21%) i distancirani (21%).

I ovo istraživanje je dobrim delom potvrdilo prethodna istraživanja stereotipa u kojima ispitanici kao najpozitivniju karakteristiku Hrvata navode da su kulturni. To u značajnijem procentu misle gotovo svi narodi na prostoru bivše Jugoslavije, osim Slovenaca (samo 7%). Hrvatska ispolitizovanost prisutna je u javnom mnjenju svih država, iznad 15%.

Hrvatima svi susedi, osim Slovenaca, u značajnijoj meri pripisuju i distanciranost (18%). Zanimljivo je kako svi narodi, izuzevši Slovence, u značajnijoj meri smatraju kako su Hrvati radni. Jedino su slovenački ispitanici visoko rangirali činjenicu (29%) da su Hrvati lenji. Da su Hrvati genocidni u značajnoj meri, tvrde jedino srpski i crnogorski ispitanici, i to je očito posledica rata. Zanimljivo je da ispitanici u Vojvodini manje veruju kako su Hrvati genocidni (28%) nego ispitanici u središnjoj Srbiji (43%). Takođe, ispitanici u Vojvodini u većoj mjeri smatraju kako su Hrvati kulturni (27%) nego ispitanici u središnjoj Srbiji (18%) i kako su manje distancirani (13%) nego ispitanici u Beogradu (38%).

Hrvatska miroljubivost nije dobila značajniju potporu, ali ratobornost (bez pozitivnog ili negativnog predznaka) pojavljuje se u mišljenjima ispitanika u svim državama, iznad 10%. Zanimljivo je da Slovenci, koji Hrvate smatraju ispolitizovanim i ljubomornim, ne smatraju i ratobornima. Pragmatičnost, koju su srpski intelektualci vekovima pripisivali Hrvatima, u značajnijoj meri se pojavljuje jedino kod slovenačkih (11%) i crnogorskih (9%) ispitanika.