Ekonomija

Pad srpske monete!

Goran Nikolić RSS / 26.02.2010. u 18:50

 

Dinar je prema evru od kraja septembra 2008. do kraja februara 2009. zabeležio snažan pad (za 18,3%). Od februara dinar je bio faktički stabilizovan, da bi posle oktobra počelo ponovno blago slabljenje srpske valute, koja je od tada nominalno oslabila (prema evru) zaključno sa krajem februara 2010. 6,5% (i 1. marta 2010. pad je identičan).

Realni kurs dinara postao je precenjen, ne zato što je srpska moneta jačala prema evru poslednju deceniju (desilo se upravo suprotno), već zato što su cene u Srbiji rasle znatno brže od onih u evrozoni. To je dovelo do porasta relativnih cena u Srbiji u odnosu na konkurente i učinilo srpski izvoz cenovno nekompetitivnijim, a uvoz iz inostranstva lakše je nalazio kupce u Srbiji. Spoljnotrgovinski deficit se širio i on je pokrivan, osim doznaka i donacija, privatizacionim prihodima i obilnim ino-kreditima. Problem je postao akutan sa ekonomskom krizom, kada je priliv inostranog kapitala presahnuo. Usledila su dva prirodna procesa: deficit je naglo pao jer ga nismo imali čime finansirati (to je snažno oborilo i domaću industriju zavisnu od uvoza repromaterijala, opreme i energenata) dok je kurs, u odsustvu značajnije ponude deviza, oslabio i dodatno doprineo padu deficita.

Fiskalna politika je preduzela svoj deo zadatka prilagođavanja domaće ekonomije nižem nivou ravnoteže. Zamrznute su zarade u javnom sektoru i smanjeni su drugi rashodi konsolidovanog budžeta čime je smanjena javna potrošnja. Ovo je posebno bitno imajući u vidu da je praktično ekspanzivna fiskalna politika čitavih osam godina gurala potrošnju iznad proizvodnje (za oko petinu), čime je, u sadejstvu sa ispravljanjem cenovnih dispariteta, bila glavni činilac relativno visoke inflacije, što je realni kurs učinilo precenjenim a našu spoljnotrgovinsku razmenu sve manje konkurentnom.   

Šta možemo očekivati u 2010? Koje bi poteze trebalo da vuče naša ekonomska vlast?

Fiskalna politika, budući da je restriktivan budžet usvojen, imaće prostora da nastavi subvencionisanje kredita preduzećima u poteškoćama i da eventualnim odlaganjima poreskih obaveza (ako se budžet bude punio nešto bolje od plana), da im pomogne da prežive krizu likvidnosti i porast dugova denominovanih u evrima (koji su posledica i depresijacije dinara), a ne da te pare ostanu ''neiskorišćene'', odnosno da deficit bude manji od 4% BDP-a.

Monetarna politika mora da istraje na onome što je zacrtala, a to je  smanjivanje resktriktivnosti. Prvo je pad referentne kamatne stope čime će smanjivati i troškove servisiranja blagajničkih (repo) zapisa NBS i trezorskih zapisa. Drugo, usko povezano sa prvim, je lagana depresijacija dinara, koja je, imajući u vidu nizak prenos pada dinara na cene, moguća, a da ne izazove veće inflacione pritiske. Trenutno grube procene ukazuju da i kurs od 105 dinara za evro ne bi doveo inflaciju preko 8%, što je gornji cilj NBS (pod uslovom da rast cena energenata na globalnom nivou ne bude značajan). Čini se da i MMF ne bi imao ništa protiv ovoga, naprotiv. Naravno, nije realno da depresijacija dinara i kroz pola decenije učini kurs potcenjenim, kako se to, inače, desilo samo jedanput u domaćoj ekonomskoj istoriji: sredinom 80-ih (neračunajući stravične padove dinara neposredno posle 1918. i 90-ih). Treća mera koja se najavljuje, a to je smanjivanje obavezne rezerve, odnosno mogućnost da banke sa stranim vlasništvom smanje plasmane u Srbiji za 20%, je upitna jer bi mogla da dovede do odliva novca iz deviznih rezervi, a ne da ga usmeri u nove kredite.  

Umereno slabljenje dinara je dobro za Srbiju jer bi povećalo konkurentnost njene privrede, manje kroz rast izvoza a više preko usporavanje uvoza i delimičnog oslobađanja prostora domaćoj proizvodnji. Greške PIGS-a (Portugala, Italije ili Irske, Grčke, Španije; u prevodu prasići), koje su ušle u evrozonu sa precenjenom valutom i sada se suočavaju sa niskom kunkurentnošću i visokim javnim dugom Srbija ne sme ponoviti. Za sada javni dug i deficit budžeta su daleko ispod kritičnog nivoa i to je ono što ohrabruje. Srbija je ipak konačno ‘'stegla kaiš''.    

Inače, u poslednjih godinu dana, od kraja februara 2009. do kraja februara 2010. većina valuta istočne Evrope beležila je rast u odnosu na evro. Naravno, ovo ne važi za zemlje sa fiksnim režimima kursa ili valutnim odborima, koje su, istina, imale znatno smanjivanje deviznih rezervi zbog intenziviranja intervencija na deviznom tržištu (Estonija, Letonija, Litvanija, Bugarska, BIH). Pre toga, od kraja septembra 2008. do kraja februara 2009, kada su valute stabilizovane, zabeležen je rapidan pad kurseva skoro svih istočnoevropskih valuta. Ukupno posmatrano od početka svetske ekonomske krize do danas valute istočne Evrope beležile su pad prema evru (i dolaru).

Posmatranjem kurseva evropskih zemalja u tranziciji vidi se da je srpska moneta, posle stabilizacije od marta do oktobra prethodne godine, nastavila da slabi prema evru (za godinu dana 5,9%), što je slučaj još samo sa valutama Ukrajine, Gruzije i Jermenije, zemljama koje su u težoj goroj ekonosmkoj situaciji od nas. S druge strane monete Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Rusije, Poljske beležile su od tada rast prema evru (za 4,6%, 11,3%, 2,1%, 11,7%, 18,4% respektivno). I sumarno posmatrano, od početka ekonomske krize, dinar je valuta koja je,posle ukrajinske grivne, najviše oslabila prema evru (za 23,1%, dok je pad valuta Rumunije -9%, Mađarske -10%, Hrvatske -2,1%, Rusije -10,6%, Poljske -14,4%) bio znatno manji. Postoje dva dobra razloga zašto je to tako. Prvo, domaća privreda je u mnogo lošijoj poziciji od ekonomija ovih zemalja: ima višestruko niži izvoz po stanovniku, veću nezaposlenost, manji priliv stranih direktnih investicija, znatno manji BDP per capita (kurs je, svakako, ‘'slika stanja domaće privrede''). Pored toga, dinar je posle 2000. imao najveću realnu apresijaciju od svih posmatranih valuta i jedino je ruska rublja imala uporedivo visoku realnu apresijaciju. Na kraju, možda se kreatori domaće ekonomske politike ponašaju racionalnije od kolega u drugim zemljama, jer realna depresijacija monete u situaciji niske agregatne tražnje izaziva minimalne inflacione pritiske a povećava konkurentosti domaće privrede. Upravo je ‘'grčka kriza'' i kriza konkurentosti, odnosno činjenice da je ta zemlja beležila značajnju realnu apresijaciju ‘'domaćeg'' evra skoro deceniju.



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

giger62 giger62 19:32 26.02.2010

Nikako

Slabljenje dinara nije dobro, jer to sto vi nazivate povecanom konkurentnoscu je samo sarena laza. Jeste, proizvodi ce biti jeftiniji u inostranstvu, ali tu razliku cemo da platimo svi mi koji zivimo od dinara.

Meni nikako nije jasno kako ce to subvencije pomoci nekome da bude vise konkurentan. Svaka subvencija koju das nekoj firmi ce tom subjektu samo pomoci da jos malo nastavi da se ponasa kao i do sada.

Jednostavno treba preseci sve, pa ko je sposoban prezivece i na kraju ce popuniti one rupe u privredi koje ce ostati iza neuspesnih preduzeca. To ce naravno trajati i bice bolno, ali sto pre to bolje.

Subvencija smo se vala nagledali, jer otkad znam za sebe prica se o ovim i onim subvencijama, a firme sve losije i losije. Rak rana onoga sto se naziva srpskom privredom jesu bas te subvencije koje odrzavaju bolesno stanje i politicare na vlasti, na racun svih nas, gradjana.
Oljacat Oljacat 20:47 26.02.2010

Re: Nikako

Ja se ne bih složila da se u jednom užasno monpolizovanom i centralizovanom društvu može tek tako preseći i reći - ko može nek pliva, ko ne može nek se udavi. Plivaće i dalje oni sa FAMILIJOM a oni bez nje će se kao i do sada udaviti.
Dakle, kurs dinara je NEVEROVATNO važna stvar i ne sme se tek tako ocenjivati, paušalno.Kao što se ne može tek tako reći - mi ćemo usvojiti evro kao valutu.

Subvencionisani krediti bi trebalo da budu realniji. Treba ulagati i očuvati zdrave firme, a lako je otkriti koja je firma zdrava. Na primer, šta ako ja imam firmu koja je investirala u proizvodnju i uzela kredit za to, dođe ekonomska kriza, evro ode u nebo i ... mojih 200 ljudi je na ulici zbog toga što ne može da se kontroliše valuta? Ma dajte. Problem je složeniji. Nedomaćinsko upravljanje državom, gušenje privatnog sektora (pre svega malih i mikro firmi), favorizovanje uvoza i uništavanje domaćih firmi je doveo do ovakve situacije. Moramo se okrenuti svojim snagama i pokušati da spasemo što se spasiti može.
A svaka firma u Srbiji je naučila mnogo zahvaljujući krizi. Kao i u čitavoom svetu, pretpostavljam. Oni koji nisu već su propali.
G r o f G r o f 22:13 26.02.2010

Re: Nikako

Slabljenje dinara nije dobro, jer to sto vi nazivate povecanom konkurentnoscu je samo sarena laza.


Jak dinar nije ništa drugo do suptilno subvencionisanje uvoznika. Ako mislite da Miškovića treba subvencionisati onda skidam kapu.
Uostalom ne radi se o tome treba ili ne treba držati jak dinar nego može li se ili ne može.
Na duže staze ne može ali uvoznici bi da se ovajde na kratke staze, a posle potop.
antioksidant antioksidant 22:30 26.02.2010

Re: Nikako

a lako je otkriti koja je firma zdrava

nije lako drzavi to da otkrije
drzavu vode politicari koji razmisljaju kako da usrece glasace pa subvencije cesto odlaze kao predizborni paket...
nije lako
da je lako onda niko nigde ne bi ozbiljno shvatao ni jednog liberala
giger62 giger62 22:55 26.02.2010

Re: Nikako

Jak dinar nije ništa drugo do suptilno subvencionisanje uvoznika. Ako mislite da Miškovića treba subvencionisati onda skidam kapu.


Gde sam to napisao...? I uzgred, ajd nek mi neko napise sta znaci jak dinar? Dali je 100 dinara za 1 evro malo ili mnogo i kako se to utvrdjuje. Nekome odgovara da bude manje, nekome vise. Resenje: euro in, dinar out.

Uostalom ne radi se o tome treba ili ne treba držati jak dinar nego može li se ili ne može.
Na duže staze ne može ali uvoznici bi da se ovajde na kratke staze, a posle potop.


Uostalom ne radi se o tome treba ili ne treba držati slab dinar nego može li se ili ne može.
Na duže staze ne može ali izvoznici bi da se ovajde na kratke staze, a posle potop.
G r o f G r o f 23:37 26.02.2010

Re: Nikako

Nekome odgovara da bude manje, nekome vise. Resenje: euro in, dinar out.


ja nisam ekonomista ali ovaj nivo razgovora me živcira.
Čoveče, Srbija NEMA eure. Zapravo ima odredjenu količinu koju je isprosila i koju ne povećava izvozom. I sad uvoznici treba da jeftino uzmu te isprošene evre i iznesu iz zemlje. Kakvo odgovranje. U pitanju je zdrav razum. Euro će rasti dok god se ne napravi ravnoteža izvozom, a do tog trenutka postojeće zalihe treba skupo prodavati, a ne arčiti.
Igor_Jaramaz Igor_Jaramaz 16:52 27.02.2010

Re: Nikako

giger62
Gde sam to napisao...? I uzgred, ajd nek mi neko napise sta znaci jak dinar? Dali je 100 dinara za 1 evro malo ili mnogo i kako se to utvrdjuje. Nekome odgovara da bude manje, nekome vise. Resenje: euro in, dinar out.


100 динара је тржишна вредност уз интервенције НБС, тј. да нису продавали девизе био би нижи.

Што се тиче увођења евра, оно само по себи не би решило проблем који вас тишти (реални пад плате) јер би да сте плаћени у еврима, послодавац у ово доба кризе и беспарице морао да вам снизи плату. А држава би укидањем динара изгубила битне механизме за прерасподелу као што је овај. Да не причамо о томе да ЕЦБ не би пристала на то (довољна јој је једна Грчка) и да би накнадно оптерећење на нашу привреду била танемогућност да контролишемо сопствене каматне стопе које прасићима (PIIGS) највише иду на штету јер су калибриране према економијама попут Немачке, која се придржава правила еврозоне и ЕЦБ.

Slabljenje dinara nije dobro, jer to sto vi nazivate povecanom konkurentnoscu je samo sarena laza. Jeste, proizvodi ce biti jeftiniji u inostranstvu, ali tu razliku cemo da platimo svi mi koji zivimo od dinara.

Цениш? Шта ти говори податак да Србија има најниже плате у региону? Да ли то повећава нашу конкурентност што се тиче гринфилд и браунфил инвестиција? Хоће ли странац отворити више или мање радних места ако је плата у Србији 300 евра а у свакој суседној 50 евра више? Коме иде на корист уплив новог и страног новца на ово тржиште, смањење незапослености? А јел то поспешује или отежава наш извоз?

Неки одговори нису баш тако прости као што делују на први поглед.
giger62 giger62 20:18 27.02.2010

Re: Nikako

100 динара је тржишна вредност уз интервенције НБС, тј. да нису продавали девизе био би нижи.


Mislim da ovo nije tacno, tj. mozda je samo delimicno tacno. Nacin na koji Vlada preraspodeljuje bedu je izmedju ostalog i stampanje para. Ti ako mislis da je to zavlacenje para u svacije dzepove OK, vazi... Ja ne mislim da je to dobro, stavise mislim da je porazno i tragicno.

Btw. ne moramo sutra da uvedemo euro za valutu. Kazu ljudi stampaju se pare, hajde prvo to da zaustavimo.

Цениш? Шта ти говори податак да Србија има најниже плате у региону? Да ли то повећава нашу конкурентност што се тиче гринфилд и браунфил инвестиција? Хоће ли странац отворити више или мање радних места ако је плата у Србији 300 евра а у свакој суседној 50 евра више? Коме иде на корист уплив новог и страног новца на ово тржиште, смањење незапослености? А јел то поспешује или отежава наш извоз?


Plata ovde uopste ne igra... Jer, nazalost realnost te demantuje. Da je tako imali bi smo sada najvise investicija ovog tipa u regionu, a bojim se da je situacija daleko drugacija. Mislim da investitori pre gledaju neke druge stvari kao sto su politicka stabilnost, stepen infrastrukture, udaljenost trzista i sta ti ja znam...

Pa covece jedna Hrvatska ima vise nego duplu prosecnu platu u odnosu na nas, pa ima vise green/brown investicija. Dalje, Slovacka, Ceska, Slovenija... itd... Niz je podugacak... Svi imaju znacajno vece plate i znacajno veci stepen investicija u svoje privrede, sto domace sto inostrane strukture.

Dalje, ako cemo oko prosecne srpske plate, skoro sam cuo podatak da se 75% proizvedenih dobara u Srbiji i potrosi u Srbiji. Ako cemo tako da gledamo onda je jelte "veca plata=veca prodaja". Na kraju krajeva ova kriza svetska i jeste kriza traznje.
vladaxy vladaxy 18:29 28.02.2010

Re: Nikako

Apsolutno se slažem sa giigerom, sve ostalo je zamajavenje i odlaganje neizbežnog. Zašto se pare koje ja izdvajam u budžet daju nesposobnom privredniku (ili poljoprivredniku)?

Ne znam zašto su zahtevi naših ljudi uvek ograničeni onime što se radi "u okruženju". Ako su te subvencije po hektaru tako super, zašto se rukovoditi primerom Hrvatske pa davati samo po 300 evra? Zašto mi ne bismo bili bolji od njih pa dali svakom paoru po 3.000 evra po hektaru?

"Skupština neće donositi zakone koji će biti diskriminatorni."

Tako nešto bi trebalo staviti u srpski Ustav, jer bi to značilo da država ne može nekome da daje pare samo zato što je poljoprivrednik, radnik, naučnik, sportista, muško, žensko, nacionalna manjina, ili Srbin. Svaka mera bi morala da se odnosi na SVE građane podjednako. Ako nekome želiš da daš 100 evra, morao bi da daš svakome. Onda ovakvih zahteva ne bi ni bilo.

Kakve bre crne subvencije....
giger62 giger62 20:56 26.02.2010

Ha?

Ne znam sta da vam kazem...


Kakva je to zdrava firma kojoj treba subvencija? Mada i sa subvencijama i bez njih kako utvrditi koja je firma zdrava kad imate privredu u kojoj ne znate koliko ste danas zaradili?

Zar nije normalnije uvesti evro kao valutu ili fiksni kurs pa da vec jednom znamo sta koliko vredi?

U svakom slucaju ja svoj novac u tudje firme da sipam ne zelim... Em, sto su moji novci ("domacinski" rezon), em sto je to rupa bez dna. Pa nek crknu ako treba, a treba vala.
giger62 giger62 20:59 26.02.2010

;)

"Moramo se okrenuti svojim snagama i pokušati da spasemo što se spasiti može."

...Rece jedna firma i zavapi za subvencijom
Oljacat Oljacat 23:12 26.02.2010

Re: ;)

Nemoj pogrešno da me shvatiš. Nisam i neću koristi subvencije, ali tri puta meri, pa onda seci. Pokušavam da dođem do nekog razumnog rešenja i nadam se da tome i ova priča služi. Jako mi je bitno mišljenje svakog ko ima da kaže nešto, uopšte ne moramo da se složimo. Ali moraš da priznaš da je država lepo uterala gomilu firmi u bankrot. A za subvencije sam već napisala- opet će moći da ih uzmu samo oni koji na osnovu bilansa stanja i uspeha jesu zdravi. Drugo je pitanje da li je taj kriterijum održiv sa našim knjigovodstvom. Treće je pitanje što nije ista situacija u Južnoj i Severnoj Srbiji. A što se evra kao valute tiče,mnogo je više razloga protiv nego li za. Ili, da citiram:

Srbija može pobeći od dinara i preći na evro, ali ne može time prevariti krizu, niti od nje može uteći. Prelazak na evro neće spasiti ni srpske dužnike. Dinar nije izvorište domaćih ekonomskih problema, već je pad dinara samo vidljiva manifestacija slabosti domaće privrede i sinteza višegodišnjih promašaja ekonomske politike – monetarne, fiskalne i razvojne.
miloseng miloseng 01:28 27.02.2010

Re: ;)

pa i u mnogo razvijenijim zemljama postoje subvencije. naročito za poljoprivrednike. videli smo sad spašavanje banaka u krizi. nije država rekla vi ste krivi i sad plivajte. treba samo znati kome dati subvencije. uvodjenje evra nista ne bi donelo. crnogorci se nisu usrećili nista posebno sa evrom.
levitan92 levitan92 21:04 26.02.2010

Prognoza

“Nije lako praviti projekcije, ali ja mogu na osnovu nekih parametara i osnovu iskustava zemalja u tranziciji i priliva kapitala u Srbiju proceniti da je kurs dinara održiv i da mi možemo očekivati blago jačanje dinara. Ne mogu da garantujem, ali ako ne u avgustu, onda svakako u ovoj godini mislim da će evro vredeti ispod 75“, očekuje Nikolić.

4. avgust 2008. godine, vreme kada se Vlada Srbije pravila da će je kriza zaobići, a cenjeni bloger davao ovakve prognoze u medijima.

izvor
tripraseta92 tripraseta92 23:36 26.02.2010

Re: Prognoza

E, bravo za izvor

Inače, u istom članku se može pročitati i sldeće:
"Poljoprivredni proizvođači strahuju od toga da će vrednost dinara nastaviti da jača, jer se na taj način smanjuje njihova dobit".
Obrni, okreni, nikad ne valja. Ni kada pada, ni kad raste.
Ja samo znam da više nikom ne verujem, i da se u ovoj zemlji sasvim pristojno može živeti od lupetanja.
slobodan.andelkovic slobodan.andelkovic 23:34 26.02.2010

Pad srpske monete!

Pravo je uživanje čitati tekst gospodina Nikolića. Potpuno se slažem da se ne može mnogo uraditi što se tiče kursa dinara. Domaću valutu treba pustiti da se formira tržišno, uz minimalne intervencije radi obezbeđenja stabilnog funkcionisanje tržišta. Kurs treba da prati inflaciju, tako da dinar treba da slabi za oko 10% godišnje ( za realan iznos inflacije u Srbiji). Svakako da precenjeni kurs pomaže inostranoj konkurenciji, jer njihovu konkurentnu robu (u odnosu na domaću) čini još jeftinijom. Kako domaći uvoznici profitiraju, uvoz je veliki, a time i deficit trgovinskog bilansa.
Makroekonomski pokazatelji Srbije pogoršani su u 2009. godini, a izostajanje snažnog ekonomskog rasta u narednom periodu moglo bi imati negativne efekte na okruženje u kome posluju finansijske institucije i preduzeća.
Nažalost Srbija i dalje nije dovoljno atraktivna za nove investicije, pogotovo ne za one koje bi bile izvozno orijentisane. Platnobilansna sudbina Srbije će tako dominantno zavisiti od priliva deviznih doznaka nad kojima država nema kontrolu, kao i od mogućnosti nejake srpske privrede da izvozi i smanjuje deficit trgovinskog bilansa.
Verujem da će se snažni inflatorni pritisci iz druge polovine 2009. godine nastaviće se i u 2010. i ako rastući deficit tekućeg računa sam po sebi nije ozbiljna pretnja po finansijsku stabilnost. Znatnije usporavanje kapitalnih priliva usled finansijske krize, a delom uzrokovano i lošim rejtingom Srbije, otežalo bi finansiranje takvog deficita, što bi moglo izazvati depresijacijske pritiske i negativno uticati na sposobnost finansiranja dugova države. Veliki sam skeptik i sumnjam da je realna člinjenica da je Srbija konačno stegla kaiš i optimizovala svoj državni aparat.
Mnogo će vode da proteče do tada.
nukleo nukleo 09:16 27.02.2010

b

Slažem se da je pravo uživanje čitati tekstove gospodina Nikolića.
Što se pomenute teme tiče, mislim da depresijacija dinara nije toliko tragična stvar ali da je bitno držati kontrolu nad inflacijom. Što neće biti nimalo lako (neki uvoznici su već najavili povećanje cena - kozmetika isl.)
Doduše narod je u takvoj situaciji da se tražnja (čitaj plate) sigurno još neće povećavati.
Ali što se monetarne i fiskalne politike tiče, treba pecnuti one koji najviše zaradjuju (banke) i olakšati nekima da lakše dodju do para (stanovništvo, preduzeća).
Slažem se recimo sa predlogom za smanjenje referentne kamatne stope.
I predlažem recimo kao fiskalnu meru povećanje poreza na dobit banaka. Mislim da je kod nas 10 %, (u Hrvatskoj recimo 20%).
A iz najavljenih izveštaja banaka se manje više vidi da ih kriza nije posebno okrnjila...
Igor_Jaramaz Igor_Jaramaz 16:58 27.02.2010

Re: b

I predlažem recimo kao fiskalnu meru povećanje poreza na dobit banaka. Mislim da je kod nas 10 %, (u Hrvatskoj recimo 20%).


Не бих да будем ђавољи адвокат али то би било препоручљиво само под условом да неће цену тог пореза плаћати грађани кроз поскупљење кредита.

Банке су установљене институције са сопственим матрицама пословања које ефективно преносе сав ризик и трошак на друге - кориснике. Зато треба бити опрезан са повећањем било чијег пореза на добит. То је само начин да се повећа јавна потрошња (јер новац уместо да буде у рукама физичких и правних лица) само прелази у руке државе која их по правилу неетички, неефикасно и непословно пласира...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 01:59 28.02.2010

Kurs ne određuje tržište...

Ovde već (pre)dugo vremena guverner prodaje priču kako kurs dinara određuje tržište. Kako se tržištem može nazvati uzak krug banaka iz iste interesne sfere? Pri tome se trguje "robom" (dinarom) koji nastaje tako što ga jedna od učesnica ove igre štampa kako joj dođe. Ne mora NBS uopšte da prodaje evre radi "sprečavanja prevelike dnevne oscilacije", dovoljno je samo da smanji M1 količinu novca. A nije mi poznato gde se mogu naći tačni podaci o M1, M2 i M3 novčanoj masi u Srbiji. U tržište ću verovati kada se dinar bude mogao slobodno kupiti ili prodati u Frankfurtu, Dubaiju, Šangaju, Sidneju, ....

Ekonomista koga svet veoma mnogo ceni, ja nešto baš ne, Milton Fridman je čuven po svojoj izjavi da je "inflacija uvek i svuda monetarni problem". Drugim rečima, pod punom kontrolom narodne banke. Ova može ili da se bavi stabilnošću cena (što inflacija od 8% govori da banka radi loše), ili da se bavi stabilnošću kursa - odnosno da pazi ili na kvalitet ili na kvantitet valute, ali ne može obe stvari jednovremeno. Koliko ja vidim, NBS baš ne radi ni jedno ni drugo...

Privredi smatram da ne trebaju subvencije, već stabilnost i predvidivost. Ja sam u oktobru počeo posao računajući na kurs dolara od 63 dinara. Danas je skoro 73. Izvoznik sam i ne odgovara mi ovaj rast, ma kako se to ne uklapalo u vaše teorije. Koliki će biti kurs u novembru kada mi istekne ugovor??? I, sada, kako ja da planiram bilo šta?

Kada imate ovakve promene u sistemu, nikada nećete doći do kvalitetnog kapitala namenjenog pravim investicijama, već samo do špekulativnog kapitala koji će uz povećan rizik tražiti brzu i znatno veću zaradu... A interes države je da privuče onaj prvi... Da li neko vidi strategiju? Da li neko vidi nekakve planove, predviđanja, prognoze? Od vlade smo videli da od 5% rasta brzi dođemo do 3% pada - u roku od par meseci - toliko samo o tome...
debiltant debiltant 11:15 28.02.2010

Defense

Nije u redu da autora bloga napadate za ranije prognoze koje se nisu obistinile, a da pri tom ne spomenete sijaset prognoza koje jesu...Drugo, prognoza ne moze biti ni tacna ni netacna jer predstavlja misljenje, a ne cinjenicu!

Oko kursa...Svi pominju ponudu i traznju za dinarom samo na medjubankarskom trzistu koja predstavlja sliku, a original je na drugom mestu... Naime, u tzv. Robnoj teoriji, novac predstavlja robu, ali i vrsi funkciju opsteg ekvivalenta svih drugih roba,te nema sopstvenu vrednost nego njegova vrednost izvire (ili treba da izvire) iz robe ciji je on ekvivalent...Dakle, ako raste traznja za robom ciji je dinar ekvivalent, porasce i traznja za dinarom, a time i njegova cena! (iz ovoga onda sledi da je inflacija zaista cisto monetarni fenomen)
Znaci, izvoz! Za dugorocniju stabilnost, za spoljnotrgovinski deficit, za sta hocete...Pa ljudi pogledajte, izvoz nam je 6 mlrd, a GDP 30 mlrd, dakle 20%!!! Dok ne dostignemo bar 50% GDP-a smesna smo zemlja!

Kako? Po meni, samo multinacionalke i nista drugo! Ali bukvalno! Jer one imaju ekonomiju obima,novu tehnologiju i multiplikator efekat na privredu! To troje je sasvim dovoljno! Ima i mana, ali koristi su vece...
Sepulturero Sepulturero 11:35 28.02.2010

Re: Defense

Не напада се аутор блога због погрешне прогнозе већ зато што се сумња да је он ту прогнозу дао због нечијих интереса тј. није био баш сасвим неутралан. У то време је радио за једну другу институцију, Привредну комору.
Уосталом, како је могуће да практично нико од тзв. стручњака није говорио о нереалном курсу динара ПРЕ него што је он почео да клиже према својој стварној вредности?
По мом скромном мишљењу знали су они то врло добро али није било политички коректно да се то и јавно каже.
debiltant debiltant 11:53 28.02.2010

Re: Defense

Nje da nisu govorili o nerealnom kursu, nego su koristili blazi termin "precenjen" kurs ali to ne znaci i nerealan, vec nepodsticajan za domace izvoznike....mislim da je to dobar termin! Jer i kod akcija imate precenjene i podcenjene, ali to ne znaci da su im cene nerealne, naprotiv, itekako su realne,jer su odraz trenute ponude i traznje, a ne stvarne vrednosti kompanije ciji kapital predstavljaju...to treba odvojiti! Zato sam ja malopre i napisao da je vrednost na medjubankarskom trzistu trenutna slika (koja moze biti i iskrivljena), a da je original zapravo roba ciji je novac ekvivalent...kao i sa akcijama! To je stari problem izmedju vrednosti i cene koji nauka jos uvek nije resila i digla je ruke od toga...a na tome se zgrcu milijarde, svedoci smo toga na NYSE i drugde po svetu...pa evo i nasi politicari i eksperti takodje manipulisu tim terminima, jel da

Prema tome, recite mi da li vrednost evra od 1:80 u situaciji kada imate 4 mlrd evra SDI, 1 mlrd evra vecu stednju, a isti izvoz, nije bliska realnosti, kao sto je i 1:100 bliska realnosti u situaciji gde su SDI 1,3 mlrd evra (3 put manje), kad je povucen deo stednje, smanjio se priliv doznaka itd...?
To sto Vi ili ja verujemo da nasa roba ili privreda mozda ne vredi toliko nisam ja kriv, ni autor bloga ni ostali, kad su stranci navalili pre par godina, a sad ih nema ko da se ne valja...

A za "politicku korektnost" zaista ne znam...mada evo, po Pravilima berze ja kao broker sam duzan da u javnosti doprinosim ugledu berze, bez obzira sta licno mislio o njoj...e sad, ne znam da li je takva politika bila u Privrednoj komori...

Izgleda da zivimo u svetu obmana i manipulacija...ekonomisti bi rekli asimetricnih informacija i svugde je tako, pa i u musko-zenskim odnosima...sve se predstavlja ulepsano...evo sad ce 8. mart, pa ni obicna ruza vise nije "gola" vec ce i nju da mi uviju u celofan da ispadne "lepsa"...sta onda ocekujete za znacajnije stvari...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana