Ekonomija

Da li je ulazak u STO posle japanskog ''da'' tako blizak?

Goran Nikolić RSS / 18.03.2010. u 21:40

 Ulazak u WTO (Svetska trgovinska organizacija) zavisiće od završetka pregovora sa ''zainteresovanim zemljama'', odnosno onim državama koje bi da iskoriste trenutak da uslove Srbiju da smanji carinske stope na proizvode gde bi mogli biti njima konkurenti. Broj takvih zemalja se smanjuje (na desetak, po svemu sudeći) ali ne preterano brzo poslednjih godina. Pregovori se vode sa SAD, Kanadom, Norveškom, Švajcarskom, Korejom, Ukrajinom, Ekvadorom... Koncesije će nam, verovatno, tražiti i određeni broj zemalja sa kojima nemamo preferencijalni tretman u razmeni, kao i SAD, na koje otpada oko petine razmene. Ukrajina je baš ''zategla''sa teškim zahtevima (zatražila je da Srbija spusti skoro sve carinske tarife svede na nulu; za sada se zna da će pregovarački tim iz Srbije sa Ukrajincima razgovarati kad se završe pregovori sa ostalim članicama), a i pregovori sa SAD mogu biti ne tako brzi. Sa Ekvadorom i Brazilom se  pregovara o poljoprivrednim proizvodima, pošto su sa ove dve zemlje završeni pregovori o industrijskim proizvodima.

Plan je da se već do sredine 2010. u potpunosti prilagode svi zakonski akti, kako bi dobili potvrdu da smo potpuno ''kompatibilni'' sa zakonodavstvom članica STO. Onda ostaju bilateralni ugovori. Jedan takav (sporazum o liberalizaciji trgovine, roba i usluga) nedavno je potpisan sa Japanom u okviru pregovora koje još od 2005 (kao Srbija, a kao SRJ od 2001) vodimo sa WTO (zemlja izlazećeg sunca nije mnogo ''cepidlačila'').

Optimistično je da će Srbija ući u STO 2011, jer skoro svakodnevno pojavljuju novi zahtevi drugih država članica STO za liberalizaciju izvoza, ukidanje carina i slično. To i nije tako loša situacija, jer bi potpuna liberalizacija, posebno u trgovini, poljoprivrednim proizvodima mogla da znači i kraj nekih industrija u Srbiji. Naime, srpska privreda nije dovoljno konkurentna da bi se potpuno liberalizovala. Domaća ekonomija nije konkurentna ni u jednom aspektu, ni cenovno, ni kvalitetom ni količinom. Od Srbije se očekuje da ukine sve mere subvencija i pomoći izvoznicima i proizvođačima pre ulaska u STO, a te mere su nam, praktično, neophodne zbog trgovine sa zemljama van CEFTA sporazuma. Budući da poljoprivredni proizvođači neće imati neku direktnu korist od ulaska, a sa obzirom na činjenicu da više nemamo "ubrzanu" proceduru ulaska u EU, onda bi možda bilo mudrije iskoristiti vreme kako bi se analiziralo postojeće stanje i jasno odredilo šta može i koliko i šta ne može da se liberalizuje. U Srbiji bi proizvođači povrća i voća, ali i govedine, mogli da prođu malo lošije zbog oštre konkurencije iz Turske i kada je u pitanju meso iz Brazila. Pored toga, i celokupna industrija šećera bi mogla da se ugasi ako se carine spuste za samo 50%, čak i bez potpune liberalizacije tog dela tržišta.

            Ustaljena praksa je da proces pristupanja jedne zemlje traje dugo, u proseku oko pet godina, mada dužina perioda znatno varira od zemlje do zemlje. Ukrajina, koja je pristupila WTO u maju 2008, takođe je započela pregovore o pristupanju 1993. godine. Poznat je primer Rusije čiji pregovori o pristupanju još traju a započeti su davne 1993, ili BiH od 1999. Stvar sa Rusijom se dodatno zakomplikovala formiranjem evroazijske carinske zone (stupa na snagu jula 2010), i po svemu sudeći, Rusija će tražiti prijem te carinske unije u STO (što nije presedan jer je i EU članica STO, a i svih 27 zemalja EU).

Iako su razgovori o pristupanju STO započeti još 2005, a članstvo prognozirano za kraj 2008, proces se protegao duže nego što se očekivalo. Ipak, Srbija ne trpi nikakve posledice zbog odlaganja, već praktično "kupuje vreme" kako bi svoju ekonomiju mogla da štiti do poslednjeg trenutka. Procene su da će ovdašnja privreda biti u potpunosti slobodna za trgovinu samo sa zemljama EU do 2014. godine.

Ulazak Srbije u WTO ne zavisi samo od nas, već da svaka od članica može da otvori pregovore o umanjivanju carinskih barijera. Činjenica da uslovi koji se daju jednoj zemlji postaju deo pravila WTO i mogu ih koristiti sve članice, dodatno otežava položaj Srbije u ovom procesu. Od početka procesa pristupanja Srbije STO, 11 članica je zatražilo pregovore o visini carinske zaštite robe i usluga i ostalim aspektima trgovine.

Preduslov za ulazak u WTO je i zakonska regulativa. Jedan od značajnijih zakona koji je u ovom smislu donešen i koji važi od januara 2009. je Zakon o kontroli državne pomoći. Ovaj zakon je bilo neophodno doneti posebno sa stanovišta pristupanja WTO kako bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje konkurencije i ravnopravnog učešća svih učesnika na tržištu Srbije. Akt je definisao nedozvoljene vidove državne pomoći, ali i one koji su, u skladu sa pravilima WTO i sa regulativom EU. Zakon se ne odnosi na oblasti poljoprivrede i ribarstva, u kojima se primenjuju specifična pravila o subvencijama i domaćoj podršci poljoprivredi, o čijem se limitiranju i eliminisanju takođe pregovara u okviru pristupanja STO (donošenje ovog Zakona je bila i obaveza Srbije po SSP-u).

Članstvo Srbije u WTO omogućava dobijanje statusa najpovlašćenije nacije u trgovini sa članicama WTO, što znači izvoz naših proizvoda uz niže carine, zaštitu od nelegalnih ekonomskih mera drugih zemalja, uz istovremenu zaštitu od nelojalne konkurencije na domaćem tržištu sprečavanjem monopolskog položaja.

Zone slobodne trgovine nisu prepreka za ulazak u WTO, dok pripadnost carinskih unijama na neki način jesu, jer zemlja nema samostalnu carinsku politiku. Srbija je od 2010 u zoni slobodne trgovine sa još jednom (pored EU) carinskom unijom (Rusija, Kazahstan, Belorusija). Srbija je u zoni slobodne trgovine regiona (CEFTA) dok će zona slobodne trgovine sa Turskom profunkcionisati verovatno u maju 2010.



Komentari (7)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

loader loader 21:50 18.03.2010

100 - X

Srbija u prvih sto...! - Zvuči odlično (osim ako se ne odnosi na neke sportove s loptom :)

Goran Nikolić Goran Nikolić 21:54 18.03.2010

Re: 100 - X

da, nadam se da će mnogi citati blog misleći da se radi o sportu
seceranac seceranac 21:54 18.03.2010

pitanja laika

sta i koliko srbija dobija ulaskom u STO?
sta i koliko srbija gubi ulaskom u STO?

sta je vece i da li se ulazak isplati?
loader loader 22:05 18.03.2010

Re: pitanja laika

sta i koliko srbija dobija ulaskom u STO?
sta i koliko srbija gubi ulaskom u STO?

Biće uvećan broj putovanja, poslovnih ručkova ...!
vladimir petrovic vladimir petrovic 22:26 18.03.2010

Srbija i STO

Hvala, Gorane, za ovaj post.
Goran Nikolić
Ulazak u WTO (Svetska trgovinska organizacija) zavisiće od završetka pregovora sa ''zainteresovanim zemljama'', odnosno onim državama koje bi da iskoriste trenutak da uslove Srbiju da smanji carinske stope na proizvode gde bi mogli biti njima konkurenti.

Da.
Optimistično je da će Srbija ući u STO 2011,

Čije su ovo prognoze?
Mislim da su nerealne.
Iako su razgovori o pristupanju STO započeti još 2005, a članstvo prognozirano za kraj 2008, proces se protegao duže nego što se očekivalo

Meni se čini da su pregovori počeli ranije.
Ako ostavimo po strani činjenicu da neke snage u Srbiji zagovaraju potrebu odlaganja, govoreći da ne treba da žurimo sa ulaskom u STO zbog više razloga, ja smatram da treba ući, i to što pre.
Koliko pregovori sa STO traju, to je jako individualna stvar. Neke države, kao Kina, pregovarale su petnaestak godina (isto je i sa Rusijom, koja još pregovara). Što važnija zemlja u privrednom pogledu, to su pregovori komplikovaniji, plus mogući politički pritisci.
Medjutim, zna se da neke zemlje ulaze u STO po ubrzanoj proceduri, neke to smandrljaju i za godinu dana! Ali, samo ako se ima dobra volja na drugoj strani.
Zemlje iz našeg okruženja ušle su u STO nakon pregovora od jedne do tri godine. Tako mi se čini.
Mislim da će se naš ulazak u STO prolongirati za još mnogo godina.
Kod nas ništa ne ide brzo, ni normalno.
leeanna leeanna 09:58 19.03.2010

Re: Srbija i STO


pregovori su počeli još 2002.godine, tada je bio završen tzv. memorandum (akt koji sadrži sve relevantne činjenice i podatke o državi, privredi i zakonodavnom okviru, a na osnovu koga članice WTO povratno postavljaju kandidatu odgovarajuća pitanja, neophodna za formiranje stava ...). međutim, tada je još uvek postojala državna zajednica, tako da se strogo formalno početak procedure može posmatrati i od trentuka osamostaljivanja srbije. u svakom slučaju procedura u kojoj smo i kao srbija veoma aktivno učestvovali, jeste počela pre 2005.
što se tiče dinamike ulaska u WTO, mislim da treba imati u vidu sledeće. za razliku od članstva u EU, koje podrazumeva ispunjenje elementarnih zakonskih i institucionalnih uslova(kao i odgovarajući stepen održivosti nacionalne ekonomije kada uđe u EU) koji su uglavnom isti za sve kandidate i članice, kod članstva u WTO veoma je važno dobro ispregovarati sopstvenu poziciju (odgovarajuća prava i obaveze koje su podložne pregovorima) u okviru WTO. to podrazumeva postojanje dobro pripremljenog, stručnog (za svaku pojedinačnu oblast), pregovaračkog tima, sa dobrim poznavanjem pregovaračkih tehnika (koje su u pregovorima sa WTO specifične i unapred propisane).
Naravno, nikako ne mislim da treba gubiti vreme i bezrazložno odugovlačiti u pregovorima, ali ne zaletati se u pristajanju na svakave uslove samo da bismo "što pre ušli". Takav scenario je već vidjen kod skoro svih lationoameričkih država , koje su se u svoje vreme promptno učlanile u WTO, pod vrlo nepovoljnim (po njih) uslovima, a rezultate možemo da gledamo i danas.
hoću da kažem, upravo ovi pregovori su - čista trgovina , sa mnogo manje klasične politike nego u nekim drugim situacijama.
Goran Nikolić Goran Nikolić 11:36 19.03.2010

Re: Srbija i STO

potpunop se slažem, o tome ima u mom duplo obimnijem tekstu na
ekonomija.org
pozdrav

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana