Verovatno je potpuno šašavo pisati post o - budžetu.Msleeeem, o tome se ili sve sasvim "pouzdano zna" ili uopšte nije nikome zanimljivo, a s druge strane, tekstovi na blogovima su svojevrsni "dnevnički zapisi", pa se teško informacije o državnom budžetu mogu "spojiti" sa bilo čijim dnevnikom....u smislu kontemplacije koju dnevnici podrazumevaju...
I još ima jedna odlična rečenica (mislim da je Bizmark):
"Ko voli kobasice i zakone, bolje je da ne zna kako se prave!" :)
Ali ja mislim da ljudi TREBA da znaju kako se i od čega prave SVI zakoni kojima se uređuju neke oblasti svakodnevice, a pogotovo mislim da treba da znaju sve o budžetu.I zbog tog čvrstog uverenja ni Bizmarka (mudrog) nisam poslušala...te sam napisala tekst.
Elem, u jednom od razgovora na blogu koji se ticao budžeta, rečeno je:
Pitanje je - da li se prvo radi "struktura" prihoda ili struktura "rashoda"? Da li je logika rada na budžetu "imam 100 kinti prihoda, pa da vidim gde ću to da potrošim" ili "imam 100 kinti rashoda, pa da vidim od koga to da namaknem"? Znam da je istina negde u sredini ali koji je stav preovladjujuci?
Kako teče proces, ustvari?
Treba utvrditi fiskalnu (poresku) politiku zakonima i uskladiti je sa monetarnom, te budžet "praviti" na osnovu najrealnijih mogućih makroekonomskih parametara, to jest, naći najbolji mogući odgovor na pitanje:
"Od koga u državi i koliko "uzeti" poreskog novca, a koliko"uzeti" od SVIH da bi dali samo NEKIMA?"
Još važniji proces je "ciljanje" tih NEKIH na koje će javni novac biti trošen (u najboljem smislu te reči), tako da se "izvuče" najviše "vrednosti svakog dinara", da nema "rasipanja i uludog trošenja javnih finansija", već odgovornog upravljanja budžetom.
Za fiskalnu politiku su nadležne Vlade, za monetarnu centralne (narodne, nacionalne) banke, a zakone o svemu donose parlamenti, koji u ime građana/ki kontrolišu ceo proces taman toliko koliko i učestvuju u njegovom odvijanju.
Analiza budžeta je tema međunarodnih finansijskih institucija.
I svima su poslodavac - građani. To je glavni razlog zašto ja mislim da se građanima/kama mora pružiti svaka informacija o tome kako se "skuplja" javni novac, a pogotovo o tome kako se isti "troši".
Budžeti imaju jednu osnovnu, nepromenljivu, principijelnu, tehničko-tehmološku "liniju pravljenja" koja je vrlo slična u većini država i jednu vremensku, godišnju koja može zavisiti od strategija i programa stranaka koje u tom trenutku čine Vladu i Skupštinu, naročito s obzirom na izdatke budžeta, ali naravno i na način prihodovanja (fiskalna politika - vrste i iznosi poreza, taksi, akciza, carina....- politike koje propisuju i od KOGA i KOLIKO poreskih prihoda su obaveze prema javnim finansijama)
Proceduralno:
Ministarstva (sva) "računaju" za sebe, za svoj sektor, koliko novca im treba na određenim pozicijama i onda svako "pregovara" sa ministarstvom finansija koje je zaduženo za ono što napisah pod "Treba"., dakle, ministrastva, mahom kreću od troškova, a ministarstvo finansija od "kapaciteta prihodovanja" i fiskalne politike - što više znanja i veština u tom ministarstvu - to bolje po sve.
Institucionalno:
Svi do 01.11. moraju doći u Skupštinu na konsultacije sa poslanicima, onda poslanici daju amandmane, pregovaraju i pokušavaju da izmene pozicije budžeta onako kako oni sami misle da je dobro, da je u skladu sa njihovim predizbornim obećanjima, da je pošteno, ....lista motiva je poduža.
Ako ministar finansija prihvati poslaničke sugestije pre stavljanja na dnevni red budžeta - onda su te pozicije kao da ih je dao on ili odgovarajuće ministarstvo, ako ne prihvati - onda poslanik/ca ulaže amandman i krene da "skuplja" većinu za svoj amandman. (sve se ovo već desilo i dešava se u Skupštini).
Kako sve to izgleda kod lokalne samouprave može se videti na dobrom primeru Inđije, gde i građani/ke itekako mogu da učestvuju predlozima o trošenju novca koji izdvajaju i kojim plaćaju sve one koji njihovim novcem upravljaju, kojima su poslodavac kao i svima na javnim poslovima.Ima u Srbiji još priličan broj lokalnih samouprava koje na vrlo sličan, javan način svoje budžete stavljaju na uvid građanima/kama.
Kako izgleda na državnom nivou može se videti u Memorandumu o budžetu, ili u Predlogu zakona o budžetu za 2008
., ili u prezentaciji
.
U tabeli su navedene osnovne stavke (razdeli) budžeta za 2008., samo radi uvida u brojke, a za pozicije se mora gledati u Predlog zakona o budžetu za 2008. (pdf)
ПРИМАЊА И ИЗДАЦИ БУЏЕТА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ | Износ у динарима |
Примања буџета | 639.600.289.635 |
Издаци буџета | 654.429.163.862 |
Буџетски суфицит/дефицит | -14.828.874.227 |
НАРОДНА СКУПШТИНА | 2,164,242,000 |
ПРЕДСЕДНИК РЕПУБЛИКЕ | 181,396,000 |
ВЛАДА КАБИНЕТ ПРЕДСЕДНИКА ВЛАДЕ | 59,449,000 |
КАБИНЕТ ПОТПРЕДСЕДНИКА ВЛАДЕ
| 91,739,00 |
ГЕНЕРАЛНИ СЕКРЕТАРИЈАТ ВЛАДЕ | 336,087,000 |
КАНЦЕЛАРИЈА ЗА САРАДЊУ С МЕДИЈИМА | 76,152,000 |
КАНЦЕЛАРИЈА ЗА ПРИДРУЖИВАЊЕ | 78,947,000 |
САВЕТ ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ | 13,051,000 |
СЛУЖБА ЗА ЉУДСКА И МАЊИНСКА ПРАВА | 253,741,000 |
....slede druge službe i kancelarije, Ustavni sud, Vrhovni sud, tužilaštva, Veća za prekršaje, Zaštitnik građana, Revizorska institucija....a onda su na redu ministarstva : |
|
МИНИСТАРСТВО ОДБРАНЕ | 67,122,295,000 |
МИНИСТАРСТВО УНУТРАШЊИХ ПОСЛОВА | 45,814,344,000 |
БЕЗБЕДНОСНО ИНФОРМАТИВНА АГЕНЦИЈА | 3,380,140,000 |
МИНИСТАРСТВО ФИНАНСИЈА (sa Upravom carina, trezorom, Upravom za igre na sreću,za duvan, za sprečavanje pranja novca, za slobodne zone, poreska) | 260,363,392,100 |
МИНИСТАРСТВО ПРАВДЕ (sa delovima i upravama) | 5,677,522,000 |
МИНИСТАРСТВО ПОЉОПРИВРЕДЕ, | 27,163,978,000 |
MИНИСТАРСТВО ЕКОНОМИЈЕ И | 33,685,511,205 |
МИНИСТАРСТВО РУДАРСТВА И | 2,914,316,000 |
MИНИСТАРСТВО ЗА ИНФРАСТРУКТУРУ | 20,913,304,000 |
МИНИСТАРСТВО ЗА ТЕЛЕКОМУНИКАЦИЈЕ И | 291,565,000 |
МИНИСТАРСТВО РАДА И СОЦИЈАЛНЕ | 81,090,523,000 |
МИНИСТАРСТВО НАУКЕ | 8,259,977,000 |
МИНИСТАРСТВО ЗАШТИТE ЖИВОТНЕ | 3,224,809,000 |
МИНИСТАРСТВО ОМЛАДИНЕ И СПОРТА | 4,173,102,000 |
МИНИСТАРСТВО КУЛТУРЕ | 6,488,412,000 |
МИНИСТАРСТВО ЗА ДИЈАСПОРУ | 153,672,000 |
МИНИСТАРСТВО ЗА КОСОВО И МЕТОХИЈУ | 6,040,000,000 |
III. ПРОГРАМСКИ ДЕО БУЏЕТА (strana 69.) |
|
МИНИСТАРСТВО ТРГОВИНЕ И УСЛУГА МИНИСТАРСТВО ЗДРАВЉА МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ МИНИСТАРСТВО ЗА ДРЖАВНУ УПРАВУ И ЛОКАЛНУ САМОУПРАВУ МИНИСТАРСТВО ВЕРА |
|
Vidi se da je budžet Srbije oko 8 milijardi evra i na tu sumu treba dodati oko 200 miliona evra (oko 2,5% budžeta) koji će se na godišnjem nivou dobijati iz IPA sredstava EU - to je novac njihovih (EU) poreskih obveznika koji se daje bespovratno zemljama koje se nalaze na nekoj od stepenica EU integracija od 2007 do 2013.
Malo li je?Puno li je? Onome ko troši (ili na koga se troši) uvek je malo, onome ko plaća prihode javnih finansija - uvek je puno.Jasno li je odakle nam budžet? Ponekad mi se čini da je to još važnije pitanje. Moguće je da grešim u proceni, ali čini mi se neobično važnim da svi mi koji na bilo kakav način izdvajamo novac u budžet bilo kog nivoa, treba da znamo "čija su naša prava" koja se tiču budžeta i kave su obaveze svih onih koji u naše ime na javnim poslovima upravljaju javnim novcem.
Zato bi mi bila dragocena vaša mišljenja, bez obzira da li ste ih "skupili" ovde u Srbiji ili bilo gde na planeti...da malo zajednički mrvimo predrasude, stereotipe, a možda i "jezik" kojim se često govori o budžetima, pa sve zvuči strašno komplikovano...
post scriptum
unapred prihvatam i usvajam sve kritike i opaske pravih finansijskih stručnjaka za budžete, fiskalne i monetarne politike i unapred se radujem boljem objašnjavanju :))