Ekonomija

Ekonomija nesebičnosti

Goran Nikolić RSS / 26.03.2010. u 21:47

Uvek sam smatrao da ljudi nikada nisu bili pošteniji i da je nekada čovek čoveku bio vuk. Još preciznije, smatram da su ljudi nesebičniji i pošteniji danas nego što su bili pre jedne ili dve generacije. Polazio sam od toga da je razvoj ljudske civilizacije sličan odrastanju čoveka i da dobre osobine dolaze sve više do izražaja. Smatram da smo mi bolji od naših dedova i da će naši potomci biti bolji, odnosno pošteniji i manje sebični od nas (naravno, ne smatram sebičnost isključivo lošom osobinom, jer da je nije bilo homo sapiens bi još uvek bio u pećinama paleolita).

Na sreću nabasao sam na jedno recentno istraživanje, koje je preneo The Economist (20.3.2010. p: 78-79) - ''The origins of selflessness: Fair play''.

Naime, i za evolucioniste poštenje je zagonetka. Kakve biološke prednosti idu onima koji su pošteni i ponašaju se kooperativno sa onima sa kojima nisu u rodbinskim odnosima.

Po prvoj pretpostavci ljudi su rođeni sa inherentnom socijalnom psihologijom koja je kalibrirana u skladu sa životom u paleolitu. Tada se živelo zajedno sa rođacima sa kojima su deljeni isti genetički interesi i  imalo je malo praktične koristi od prevare, odnosno nepoštenja.  

Po drugome konceptu poštenje je socijalni konstrukt koji se razvio nedavno u odgovoru na kulturološke promene, kao što je npr. razvoj trgovine.

Treći koncept potencira značaj organizovne religije za smanjivanje sebičnosti.

Istraživanje Josepha Henricha (zajedno sa kolegama) - University of British Columbia - vršeno je u petnaestak malih zajednica koje su bile lovačke, nomadske ili ribolovačke (u Sibiru, Tanzaniji i Kolumbiji). U seriji ''igara'' dobrovoljci iz ovih plemena posredno su pokazivali nivo poštenja (npr. u najednostavnijoj igri prvi igrač dobija novac i samostalno odlučuje koliki će iznos dati drugom igraču).

Potom je računat nivo socijalne integracije svake od posmatranih zajednica i to po količini kalorija koje su domaćinstva kupovala (razmenjivala) sa drugim plemenima. Anketiran je i nivo religioznosti dobrovoljaca u istraživanju.

Ono što se pokazalo je da je poštenje, pre svega, kulturološki fenomen, jer su one zajednice koje su najviše podsećale na paleolitske imale najmanju svest o poštenju. Zajednice koje su bile više integrisane sa drugim plemenima imale su veću svest o poštenosti i znatno češće su kažnjavale nepošteno ponašanje. Pored toga, pokazalo se i da religija igra pozivnu ulogu u nivou svesti o poštenju.   



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

giger62 giger62 21:59 26.03.2010

wtf is recentno?

wtf is recentno?
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:15 26.03.2010

Re: wtf is recentno?

Изгледа да се ниси довољно интегрисао са другим племенима. Иначе би знао.
Goran Nikolić Goran Nikolić 22:21 26.03.2010

Re: wtf is recentno?

najnovije, aktuelno
mikimedic mikimedic 22:35 26.03.2010

Re: wtf is recentno?

najnovije, aktuelno


na kom jeziku?
gaston92 gaston92 05:30 27.03.2010

Re: wtf is recentno?

na kom jeziku?


Da, ovo je i meni odmah zapelo za oko. Neki smatraju da ce zvucati vise "naucnicki" i ozbiljnije ako koriste reci koje niko drugi ne razume. Na zalost, ne shvataju da se autiritet ne stice koriscenjem smesnih i nepostojecih reci, nego rezultatima, i da u ocima drugih mogu samo da izgledaju smesno.

Pretpostavljam da ova rec ima neke slicnosti sa engleskom recju "recent" sto znaci nedavni, skorasnji i sl.

U opste ne vidim razlog zasto autor bloga nije upotrebio rec "skorije", "nedavno" i sl.

Najblaze receno - smesno !
silver bullet silver bullet 09:41 27.03.2010

Re: wtf is recentno?

Изгледа да се ниси довољно интегрисао са другим племенима. Иначе би знао.

seceranac seceranac 22:17 26.03.2010

generalizacija

Ono što se pokazalo je da je poštenje, pre svega, kulturološki fenomen, jer su one zajednice koje su najviše podsećale na paleolitske imale najmanju svest o poštenju. Zajednice koje su bile više integrisane sa drugim plemenima imale su veću svest o poštenosti i znatno češće su kažnjavale nepošteno ponašanje.

mislim da je kod nekih civilizacija sa razvojem drustva doslo i do razvoja nepostenja, stoga mi se cini da je ova generalizacija pogresna. Neka "zaostala" plemena nemaju svest o postenju jer su se vrlo retko sretala sa nepostenjem pa im ni postenje nije predstavljalo nikakvu zanimljivu pojavu o kojoj bi trebali imati svest.

Neki americki indijanci (pre svega Irokezi), kao i ostrvljani na pacifiku ekonomsko a i vecinu drugih vrsta nepostenja skoro da i nisu imali u svojoj kulturi pre dolaska evropljana, ekonomija im je uspesno funkcionisala iako je bila zasnovana skoro iskljucivo na gift economy principu. Medjunacionalni odnosi su kod Irokeza i slicno kod Asteka bili posteni, dobri i dugotrajni iako nisu bili bazirani na principu sile. Mozda je nesebicnost bilo posledica nepostojanja privatne svojine sto cini mi se predstavlja jedan od osnovnih uslova za sebicnost i ekonomsko nepostenje.
Irokezi nisu imali ozbiljnih problema ni u porodicnima, rodnim kao i generacijskim odnosima. Politicki sistem im je funkcionisao bez vecih stresova i bio na veoma demokraticnom nivou, nezabelezenom u evropskoj civilizaciji do tada (a i posle).

Opasno i porgesno je govoriti o nepostenju kao posledici necivilizovanosti tj nerazvitka. Nivo postenja bi se pre mogao vezati za razvijenost unutar neke civilizacije a nikako za opstu razvijenost neke civilizacije u odnosu na druge.
zeks92 zeks92 22:24 26.03.2010

naše pleme

prvi igrač dobija novac i samostalno odlučuje koliki će iznos dati drugom igraču


... da li je istraživao i po Srbiji?
Goran Nikolić Goran Nikolić 22:31 26.03.2010

Re: naše pleme

u Siberiji, to je slično,
Ameri često mešaju
G r o f G r o f 22:53 26.03.2010

Da li je kulturološki fenomen???

Poštenje je ekonomska kategorija.
Pošten sam jer to donosi korist.
Filip Mladenović Filip Mladenović 23:49 26.03.2010

POHLEPA, uzrok

Mene je od malih mogu zanimao fenomen ljudske pohlepe. Da li su osobe, koje su detinjstvo provele u siromaštvu, kasnije u životu pohlepnije od ostalih? Kako su se kroz istoriju razvila društva koja pohlepu favorizuju kao korisnu osobinu? Da li je pohlepa jedna vrsta bolesti, koju iz razumljivih razloga neće da stave na spisak priznatih bolesti? Kako su Švedska i ostale skandinavske zemlje uspele da pomire ljudsku pohlepu i socijalnu odgovornost, što za epilog ima manje klasne razlike i socijalne napetosti? I najzad, da li su u davnoj istoriji postojale grane ljudskih predaka koje su izumrle, jer nisu bile pohlepne, a preživele su one koje su opstale upravo zahvaljujući alavosti?
Ribozom Ribozom 12:34 27.03.2010

Re: POHLEPA, uzrok

Odlican komentar Filipe, preporuka
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:30 27.03.2010

Re: POHLEPA, uzrok

po svemu sudeći,
homo sapiens je preživeo
urpavo zbog solidarnosti
Jukie Jukie 02:44 27.03.2010

NY Times

Čitao sam na Njujork Tajmsu pre neki dan dosta detaljan članak o ovoj temi, koji se odnosio na tu igru deljenja resursa. Zaključak većine komentatora je bio taj da je u siromašnim zajednicama lovaca-sakupljača bolje da ne daš deo svog plena komšijama i da ga čuvaš za sebe i svoju decu, jer to može značiti život ili smrt za tvoje gene u daljoj budućnosti ("ko puno deli, brzo prosi", što rekla moja baba; bolje da se tvoja deca najedu nego komšijina). Sa druge strane, članovi imućnijih zajednica (srednja klasa na američkom srednjem zapadu) su rado davali nekome po pola svoje dnevne plate jer to nije uticalo na njihovo preživljavanje (iovako ionako imaju pun frižider hrane a jeftinu piceriju iza ugla), a na kvalitet života im je pozitivno uticao broj prijatelja koje su deljenjem resursa sticali.
Ivan Marović Ivan Marović 03:17 27.03.2010

Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

The Economist
Naime, i za evolucioniste poštenje je zagonetka. Kakve biološke prednosti idu onima koji su pošteni i ponašaju se kooperativno sa onima sa kojima nisu u rodbinskim odnosima.

Ovo može da napiše neko ko ne zna ništa o evolucionoj teoriji. Bob Trivers je utvrdio evolucione osnove recipročnog altruizma još pre skoro pola veka, pojasnio osećaje prijateljstva, krivice, zahvalnosti itd, sve u kontekstu teorije evolucije, i time je doveo u pitanje klasičnu tezu o borbi svih protiv svih za opstanak.

Dakle to što su ljudi nekad pošteni, a nekad nepošteni, što se ponašaju i kooperativno i kompetitivno je jedini mogući rezultat prirodne selekcije, jer isključivo pošteni kao i isključivo nepošteni, isključivo kompetitivni kao i isključivo kooperativni homo sapiensi se nisu prilagodili sredini, nisu uspeli da prenesu gene dalje, te su izumrli.

Za kraj ću da citiram Stivena Pinkera, koji u jednoj rečenici opisuje evolucioni pritisak u lovačko-skupljačkoj zajednici i kako je to dovelo do pojave recipročnog altruizma:

"In the absence of refrigeration, a good place to store meat for leaner times is in the bodies of other hunters who will return the favor when fortunes reverse."
silver bullet silver bullet 09:46 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

"In the absence of refrigeration, a good place to store meat for leaner times is in the bodies of other hunters who will return the favor when fortunes reverse."


Dakle, pojesce druge lovce kad dodju crni dani. Lovci = frizider!
dexter92 dexter92 09:53 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

Mozda pohlepa i velikodusnot nisu osobine koje se mogu genetski preneti vec se sticu tokom zivota.
Ivan Marović Ivan Marović 13:55 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

dexter92
Mozda pohlepa i velikodusnot nisu osobine koje se mogu genetski preneti vec se sticu tokom zivota.

Pa i bore i sede dlake se stiču tokom života, pa nisu kulturološke nego genetske osoboine. Poenta je u tome da je čovek evoluirao u lovačko-skupljačkoj zajednici, u takvoj sredini se formirao i naš mozak, a u takvoj sredini za opstanak je ključan timski rad, tako da pojava recipročnog altruizma nije nikakva misterija.
Ivan Marović Ivan Marović 14:02 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

Misterija bi bila da postoje neke ljudske zajednice u kojima nema poštenja. To bi oborilo tezu o genetskoj osnovi naših emocija. Ako pogledamo Hajnrihov grafikon, vidimo da linija (teorija) ukazuje na to, ali ove tačke (eksperiment) nisu na liniji - Au i Sursurunga su visoko skoro kao SAD, a tržišna integracija im je vrlo mala.

ivankagrump ivankagrump 15:25 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

Radjen je i onaj eksperiment, gde je kompjuterski program testirao moguce obrasce ponasanja prema drugim ljudima i ustanovljeno je da najvise koristi proizvodi ponasanje "tit for tat", dakle uvek pretpostaviti da drugi covek ima postene namere i saradjivati sa njim, ali ukoliko se pokaze neposten prekinuti saradnju. Evolucija je pragmaticna, sve sto radimo na neki nacin maksimizuje nasu korist, pa nije cudno ni da je sebicno/nesebicno ponasanje tako uredjeno.

Evo nasla sam dokumentarac, ali ne secam se gde tacno prica o eksperimentu:

Nice Guys Finish First
dexter92 dexter92 19:11 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

Pa i bore i sede dlake se stiču tokom života, pa nisu kulturološke nego genetske osoboine. Poenta je u tome da je čovek evoluirao u lovačko-skupljačkoj zajednici, u takvoj sredini se formirao i naš mozak, a u takvoj sredini za opstanak je ključan timski rad, tako da pojava recipročnog altruizma nije nikakva misterija.

Altruizam nema mnogo veze sa visim evolucionm stupnjem.Mnoge zivotinje se takodje ponasaju 'altruisticno', zar ne - staraju se o dobrobiti zajednice.
Uostalom ljudska istorija prepuna ratova, podmuklih izdaja, borbe za prevlast cesto negira taj ljudski 'altruizam'. Ljudi su cesto davali primat drugim 'vrednostima' nad postenjem.
Na kraju altruizam i postenje i nisu identican pojam.
Neko moze biti 'altruista' prema blizem okruzenju i 'dusmanin' prema 'neprijatelju' , istorija je puna takvih..
Mislim da se postenje pre stice nego nasledjuje, postenje je set vrednosti, pravila u koje neko veruje..
Ivan Marović Ivan Marović 20:04 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

dexter92
Altruizam nema mnogo veze sa visim evolucionm stupnjem. Mnoge zivotinje se takodje ponasaju 'altruisticno', zar ne - staraju se o dobrobiti zajednice.

Ne bih da širimo priču, ali to malo ima veze sa dobrobiti zajednice. Altruizam je evoluciona tekovina zato što pre svega pomaže jedinki (tačnije njenim genima da se repliciraju). Jedinka koja se bespogovorno žrtvuje za zajednicu strada i ne ostavi potomke.

dexter92
Uostalom ljudska istorija prepuna ratova, podmuklih izdaja, borbe za prevlast cesto negira taj ljudski 'altruizam'. Ljudi su cesto davali primat drugim 'vrednostima' nad postenjem.

Ljudska istorija je prepuna svega, i onoga što negira i onoga što dokazuje altruizam.

Poenta mog komentara je da razni ideolozi pokušavaju vekovima da dokažu da je čovek po prirodi zao, ali ga društvo popravilo, a neki drugi da je čovek po prirodi dobar, ali da ga je društvo iskvarilo. Ali i potpuno dobar i potpuno zao čovek bi tokom vremena izumro, a ostali bi homo sapinesi oportunisti koji su nekad dobri, a nekad loši, zavisno od situacije. A to se i dogodilo.
Goran Nikolić Goran Nikolić 20:32 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

citat je sjajan
ali on upravo potvrdjuje osnovnu tezu teksta
naravno da nesebičnost nije sebe radi
već zbog anticipacije buduće koristi
Ivan Marović Ivan Marović 20:53 27.03.2010

Re: Ekonomist po običaju pojma nema o nauci

Goran Nikolić
citat je sjajan
ali on upravo potvrdjuje osnovnu tezu teksta

Nisam ni rekao da ne potvrđuje, samo mi je bilo smešno da Economist predstavlja altruizam kao zagonetku za evolucioniste, a ta zagonetka je rešena pre četiri decenije.
petar_p petar_p 16:22 27.03.2010

problem je

u tome sto mi zapravo ne znamo kako se zivelo pre nekoliko generacija. Mozemo da se obavestimo u globalu kako je to izgledalo, ali to ne mozemo da iskusimo; tako da sto se nas laika tice, mi o proslosti sudimo na osnovu sadasnjosti -- vrlo pogresan princip. U svakom slucaju, cini mi se da kako svet 'napreduje', covek se (iako je zivotinja) sve vise udaljava od prirode, a kroz to udaljavanje se smanjuje i svest o njegovoj okolini i 'prirodnim interakcijama'. Devijacije, surogat aktivnosti, i (auto)destrukcija, nalaze nove i sve bizarnije nacine da se realizuju. Zamislite, npr., pojam "nerd"-a pre nekoliko generacija?
Zen Master Zen Master 19:41 27.03.2010

?

Goran Nikolić
Uvek sam smatrao da ljudi nikada nisu bili pošteniji i da je nekada čovek čoveku bio vuk. Još preciznije, smatram da su ljudi nesebičniji i pošteniji danas nego što su bili pre jedne ili dve generacije. Polazio sam od toga da je razvoj ljudske civilizacije sličan odrastanju čoveka i da dobre osobine dolaze sve više do izražaja. Smatram da smo mi bolji od naših dedova i da će naši potomci biti bolji, odnosno pošteniji i manje sebični od nas (naravno, ne smatram sebičnost isključivo lošom osobinom, jer da je nije bilo homo sapiens bi još uvek bio u pećinama paleolita).


Druže ako zaista ovo ozbiljno i bez šale misliš ja zaista ne znam kako da ti pomognem jer najverovatnije imaš ozbiljan poremećaj percepcije realnosti sveta oko tebe ili si nepopravljivi optimista kakvog još u životu nisam upoznao na čemu ti se iskreno i bezrezervno divim ( ali najozbiljnije ) !?
Ako nisi primetio današnje društvo u globalu je dno dna, bilo gde a ne samo u ovoj vukojebini. Generacije koje dolaze su sve manje obrazovane, sve više okrenute lakoj zabavi i lakom sticanju novca i da izvineš sve je više onih koji bi prodali i rodjenu majku samo ako će imati neke koristi od toga. Zapitaj sebe da li bi pre dve generacije u slučaju zemljotresa na Haitiju tamo nagrnule poznate svetske ličnosti da se slikaju, budu vidjene i po mogućstvu usvoje poneko dete čisto zezanja i popularnosti radi ?!!
Mnogo je razloga za to a ponajviše na to utiče društveni sistem koji lagano ali sigurno celu zemaljsku kuglu pretvara u neku vrstu Kazino gulaga, a zezanje je nećeš mi verovati tek krenulo sa obzirom da prava globalna kriza još nije ni počela !? Kao posledicu toga ćeš imati da će sve manje para egzistirati u džepovima običnog čoveka, jaz izmedju bogatih i siromašnih će biti sve veći i veći pa ćeš onda konačno imati priliku da skineš svoje ružičaste naočari i vidiš taj " divni i pošteni " svet onakav kakav zaista i jeste jer će neke stvari postati očigledne čak i takvom optimisti kakav si ti, hvala

Goran Nikolić Goran Nikolić 20:29 27.03.2010

Re: ?

zaista mislim
iako ti misliš da ja nisam sasvim svoj
seceranac seceranac 20:36 27.03.2010

Re: ?

Ako nisi primetio današnje društvo u globalu je dno dna, bilo gde a ne samo u ovoj vukojebini.


Danasnje globalno drustvo je negde vrlo slicno onome u periodu od 1910.-1930. Globalizacija, lake pare, outsourcing, svemoguce trziste, pohlepa, laka zabava i jos laksa kultura, ...

sve sto se sada desava je vec vidjeno samo ljudi nista nisu naucili od proslosti zato sto se uzdaju u "nauku" zvanu istorija koja je sve samo ne istina
dr.wagner dr.wagner 19:42 28.03.2010

.....EPP

....večer

-Ne bih igrao na savjest ..... , ma što to značilo

-Nije da ne vjerujem u postojanje savjesti , ali nekako sam skloniji donošenju
"pravila igre" koja će "nametnuti" neku elementarnu pravdu u međuljudskim odnosima , pa tako i u ekonomiji ....

-Kao što "jači i veći" u uređenom društvu ne smije maltretirati "manjeg i slabijeg" ,
tako ni pametniji ne smije eksploatirati manje pametnog (glupljeg) ...... , jasno ,
nismo svi isti , ali upravo zato treba definirati granice !

-No , vratimo se mi savjesti .... .... mislim da prosijaku u "šešir" novac
(sitan novac) ubacuju dvije vrste ljudi ....

....prvi , koji su bogobojazni i vide to kao neko svoje iskupljenje
....drugi , koji se nadaju da je to "primjećeno sa strane" i da to potvrđuje
u društvu njihovu velikodušnost i dobrotu ..... znači čisti EPP ...

-Nekako ..... , malo je tu altruizma !?

Wagner
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:57 30.03.2010

Savest?

Evo divnog primera kako kada pođete sa verom u pretpostavku evolucije dolazite do raznih situacija koje je teško objasniti, a sačuvati polaznu hipotezu. Pitanje SAVESTI je evolucionistima jako teško da objasne. A ljudima koji veruju u Boga ovo je trivijalno...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana