Lideri Brazila, Rusije, Indije i Kine sastali su se 15.4.2010. u Braziliji. U zajedničkoj izjavi zemlje BRIK-a pozivaju na otpor svim oblicima protekcionizma i podvlači se da je neophodno da se zaključi Doha runda pregovora o liberalizaciji svetske trgovine.
Inače, ministri spoljni poslova BRIK sastaju se godišnje od 2006, ministri finansija i guverneri centralnih banaka frekventnije, dok su se na sastanku u Braziliji našli i predstavnici komercijalnih i razvojnih banaka iz BRIK, i čak mnoge think-tanks iz ove četiri zemlje.
Reforma međunarodnih finansijskih organizacija (revizija glasačkih prava unutar MMF-a i Svetske banke), globalne bezbednosne pretnje, nove investicije, naučna saradnja na Antarktiku, stav prema iranskom nuklearnom programu bile su glavne teme dvočasovnog samita lidera BRIK. „Sastanak Braziliji, uoči samita G-20 o reformama međunarodnog finansijskog sistema, zamišljen je da pokaže jedinstvo četvorice o izmenjenom, multipolarnom svetu nakon krize koja je izbila na Volstritu u leto 2007. Važeća glasačka kvota u MMF-u i Svetskoj banci anahrona je i neodrživa", insistirao je domaćin jučerašnjeg samita brazilski predsednik Injasio Lula da Silva.
Kineski lider Hu Đintao istakao je da je „BRIK pouzdani oslonac stvaranja policentričnog, pravednog i demokratskog svetskog poretka" (Kina i Brazil su dogovorile kooperaciju u explaticiji nafte i izgradnji infrastrukture neophodne za transport brazilskog gvožđa, uglja i drugih minerala ka Kini). Indijski lider Manmohan Sing podsetio je da će četiri članice BRIK-a u sledećih desetak godina privredno nadjačati šest vodećih zapadnih ekonomija, i da bi zato trebalo drugačije da budu predstavljene kako u MMF-u i Svetskoj banci tako i u Savetu bezbednosti UN. Po njemu cilj zemalja BRIK-a stvaranje "novog svetskog poretka koji će biti više demokratski, multipolarni i pravedniji".
Mereno geografski, po političkoj strukturi ili nivou ekonomskog razvoja BRIK su duboko diversifikovane. GDP po kupovnoj moći (per capita) u BRIK 2009. ide od oko 15039 dolara u Rusiji do 2932 dolara u Indiji (Brazil 10456, Kina 6545). Kada se posmatra nominalni GDP po stanovniku 2009. Rusija, posle snažnog pada u toj godini ima 8874 dolara, Brazil 7737, Kina 3566, Indija 1033 dolara (IMF, october 2009). Kina i Rusija imaju geopolitičke ambicije, dok su Brazil i Indija, pre svega, zainteresovane za ekonomski razvoj i rebalansiranje globalnih institucija. Zemlje BRIK nisu regionalno pozicionirane, ali su one članice raznih regionlnih integracionih incijativa.
Četiri zemlje traže način da koriste sopstvene valute u međusobnoj trgovini usmeto dolara. Lideri BRIK očekuju da njihove zemlje budu već 2014 zaslužne za 60% rasta svetskog GDP, i zbog toga je bitno da se održi ekonomska ekspanzija BRIK koja bi bila veliki oslonac još anemičnom globalnom privrednom oporavku.
Sledeći susret BRIK je u Kini za godinu dana. Inače, na prvom formalnom sastanku BRIK u Jekaterinburgu, 16. juna 2009, lideri ove četiri zemlje, praktično, su zatražili novi milutipolarni svetski poredak. Na samitu je sugerisana potreba za novom globalnom rezervnom valutom, stabilnom i predvidivom. Naime, postojeći sistem daje SAD dominantnu ulogu, na uštrb ZUR u procesu kreiranja internacionalne finansijske arhitekture.
Ne postoji koherentnost BRIK. Ove zemlje konkuriše međusobnokao i sa SAD i EU. Interesantno je da ono što Rusija, Brazil i Indija vide kao noćnu moru je možda alijansa G2: SAD - Kina (The Economist, 17.4.2010.). Ipak, realizacija alijanse između BRIK država predstavlja pretnju geopolitičkoj dominaciji SAD i NATO-a u svetu.
RASTUĆI ZNAČAJ BRIK
BRIK je akronim sastavljen od početnih slova četiri zemlje: Brazil, Rusija, Indija, Kina. Ove države čine čak 42% svetske populacije, blizu 13% globalne trgovine, 16% globalnog priliva SDI, dok se od 10 najvećih gradova u svetu 5 nalazi u ovim državama. BRIK zemlje su imale dramatičan i nepredvidiv rast u poslednjih deceniju ili dve. Reč je o četiri najveće ekonomije izvan OECD. To su jedine zemlje u razvoju sa GDP većim od 1000 milijardi dolara. Ove zemlje su snažno povećale međusobnu trgovinu. BRIK drže dve petine globalnih deviznih rezervi. Kina je drugi najveći svetski kreditor posle Japana. Ove četiri zemlje naprosto koriste prednosti procesa ekonomske, kulturne i informacione globalizacije.
Analiza (Rakesh Bajaj, Amit Srivastava, 2009) bazirana na Goldman Sachsovim godišnjim izveštajima od 2003, pokazuje da će 2050. projektovani GDP per capita BRIK zemalja konvergirati. Na kraju 2050, BRIK zemlje će se razviti kao veoma snažne ekonomije i zajedno će imati veći GDP nego G6 (SAD, Japan, Britanija, Nemačka, Francuska, Italija). U apsolutnim ciframa, Kina će biti najveća ekonomija sveta, slediće je SAD i Indija. I druge procene govore da će ove četiri ekonomije 2050. biti zajedno veće od privreda Zapada (SAD i Zapadna Evropa). Sve ukupno ovo znači da glavne odluke koje se tiču globalnih ekonomskih reformi u narednim godinama ne mogu biti vršene od strane SAD ili G7.
BRIK kritikuje posleratne institucuje (osim ako same države BRIK nisu povlašćeni članovi, kao Rusija i Kina u savetu bezbednosti OUN) i pokušaće da ugroze ulogu dolara kao glavne monete međunarodnog monetarnog sistema. Naime, sa ogromnim oficijelnim deviznim rezervama najvećim delom denominiranim u dolarima i ukupnom robnom razmenom od 1900 milijardi dolara zemlje BRIK imaju snažan interes u obezbeđivanju uslova da tranzicija ka multi-polarnom sistemu ne bude praćena visokom nestabilnošću na finansijskim tržištima ili otežavanjem tokova međunarodne trgovine, međunarodnih tokova kapitala i investicija. Postoje ideje i o promovisanju obveznica denominovanih u SDR (Specijalna Prava Vučenja, koja su neka vrsta kvazi novca MMF-a).
Rusija 1997. postaje član G7, odnosno G8, ali njeno slaganje sa Kinom po mnogim pitanjima ostaje na visokom nivou. Putinova Rusija ima veliki uticaj u BRIK zahvaljujući ogromnim rezervama energenata, ali i vojnoj snazi, zasnovanoj na nuklearnom oružju i, zajedno sa Kinom, mestom stalnog člana Saveta bezbednosti OUN (pravo veta). Indija, koja se posmatra kao strateški partner SAD, će ponovo jača veze sa Rusijom, preko koje dobija pristup evroazijskom ‘'heartlandu''.
BRIK su kreirale značajan nivo međusobne koordinacije u kratkom periodu. U decembru 2005. China National Petroleum Corporation i indijski Oil and Natural Gas Corporation dale su zajedničku ponudu za 573 milliona dolara vredno naftno polje koje je posedovala kanadaska firma. Kooperacija između BRIK potvrđena je i kod nacionalizacije Yukos-a, najvećeg proizvođača nafte u Rusiji. Različit pogled zemalja BRIK od ''zapada'' na Copenhagen Climate Conference iznenadio je SAD i EU.
Već u 2009. SAD, Kanada i Evropa su generisale manje od polovine globalnog GDP budući da je recesija ubrzala pomeranje proizvodnje ka Kini i drugim zemljama, što je snažan pad u odnosu na period 1995-2004. kada je njihov udeo iznosio između 60% i 64%. (posle 1945. SAD je održavala globalnu ekonomsku dominaciju zahvaljujući inventivnosti i implementaciji novih tehnologija; kako danas azijske zemlje puno ulažu u R&D-istraživanje i razvoj one izazivaju SAD na njenoj tradicionalnoj poziciji zahvaljujući kojoj je dominirala). Ranije se mislilo da će udeo tzv. ''Western'' ekonomija pasti na ispod polovine tek 2015; sad CEBR očekuje da će njihov udeo biti 45% već 2012. Ova tranzicija je već uzela i političku formu kako Grupa 20 (gde su i sve članice BRIK) preti da preuzme ulogu G-7 i G-8 kao foruma za ''global decision-making'' (globalno kreiranje politike).