Ekologija| Hobi| Moj grad| Nauka| Životinjski svet

4 BOJE: MODROPLAVA

albicilla RSS / 14.06.2010. u 15:41

kokay1.jpg

akvarel (c) Szabolcs Kokay

Ibarska magistrala, užarena na junskom suncu... Dajem migavac, skrećem sa nje.

- A što idemo ovuda?

- Pa, to je neka prečica...

Vozim polako, zavojitim seoskim putem... šumarci hrasta, živice i livade, usamljeno drveće... pa sve sporije... tu bi negde trebala biti... Pratim pogledom bandere duž puta i ptice na žici... lasta... golub grivaš... eno je!

Stajem uz put, otvaram prozor – žega žurno ulazi – prinosim dvogled očima:

- Modrovrana!

- Kako si znao!?..... Znao si!

- ..pa nisi valjda zaista mislila da je prečica?

pejsaz.jpg

Modrovrana Coracias garrulus je odozdo nebeskoplava, odozgo riđekestenjasta. A čak i da kolorit nije dovoljan, još je i prilično malobrojna, do 20 parova u Vojvodini i do 45 parova u srednjoj Srbiji, pa joj još i brojnost opada, i kod nas i u svetu. Uz to, Bugarska je slične veličine kao Srbija, a brojnost modrovrane u Bugarskoj je oko 2000 parova. I Mađarska je slične veličine, a oni imaju skoro 1000 parova. I sada se vratite u Srbiju, koja nema ni 100 parova!

Polovina svetske populacije ove ugrožene vrste je u Evropi (prevashodno južnoj i istočnoj), a tu je za 15 godina već nestalo preko 30% pređašnjeg broja. U Srbiji je situacija još i gora, pa je u periodu 1990-2002 nestalo oko 60% populacije. Ugrožava je primena pesticida, kojima joj trujemo hranu; preoravanje livada i pašnjaka, zbog čega ostaje bez područja za ishranu; te ukrupnjavanje poseda, usled koga nestaju živice, drvoredi i šumarci i, s njima, duplje u kojima se gnezdi.

Kao da je nesvesna toga, naša modrovrana širi krila, otkrivajući sa donje strane raskošno modroljubičasta letna pera, i poleće sa žice da uhvati povećeg zelenog skakavca. Potom njime udara po žici, da otkine noge, pre nego što će ga progutati.

zica.jpg 

Taj prizor se odigrava u jednoj od beogradskih opština. Modrovrana je strogo zaštićena vrsta u Srbiji. Uz to, modrovrana se nalazi u Aneksu I Direktive o pticama EU. Ovo područje ne uživa nikakvu zaštitu. A moralo bi. 



Komentari (14)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

razmisljam razmisljam 22:58 14.06.2010

Нисам могла да одолим...

Као птица на жици...



miloradkakmar miloradkakmar 23:29 14.06.2010

Modrovrana

radulence radulence 01:28 15.06.2010

Re: Modrovrana

kako se zove na Engleskom?

edit:
ok. nashao sam European Roller.
albicilla albicilla 15:29 16.06.2010

Re: Modrovrana

aha
albicilla albicilla 07:09 15.06.2010

sta je bilo pre

prva ptica iz serijala 4 boje bila je nebeskoplava pcelarica

a svoje prve modrovrane posmatrao sam kod bodruma
deset_slukom deset_slukom 08:41 15.06.2010

Pesticidi

Ugrožava je primena pesticida, kojima joj trujemo hranu


Ja sam mislio da je zdrava hrana naša šansa, i strateško opredeljenje.
albicilla albicilla 09:45 15.06.2010

Re: Pesticidi

deset_slukom
Ugrožava je primena pesticida, kojima joj trujemo hranu


Ja sam mislio da je zdrava hrana naša šansa, i strateško opredeljenje.


priblizavanje eu se za zastitu ove vrste moze pokazati cak i losim: bice subvencija za poljoprivrednike, intenzivirace se proizvodnja i povecati, kako povrsina preoranih livada, tako i upotreba hemikalija, sto ima pogubne posledice po modrovrane

mere zastite ukljucuju, npr. u obesumljenim podrucjima, postavljanje kucica za ptice (madjarska populacija zivi skoro iskljucivo u kucicama, a to se radi i kod nas - drustvo riparia iz subotice ih postavlja u blizini svog grada), ali - pogledajte sliku stanista - ovde one nisu presudne; glavno je da ne dodje do promene namene i koriscenja terena (a s obzirom na blizinu dvomilionskog grada, to je nemali rizik)
kakapo kakapo 13:55 15.06.2010

Re: Pesticidi

Nisam znao da su modrovrane toliko ugrožene. A interesantna je na ona vest o mrtvom dabru na sajtu riparia. Prvo sam pomislio da su to oni naši iz Zasavice (mada im je baš daleko), a sada vidim da je u pitanju došljak iz Mađarske. Ali ipak se šire! Nesretnim dabrovima baš je potrebno mnogo prostora za njihov "prošireni fenotip" (brane, jezerca, ostrvca itd). Inače dabrovi su bili tamanjeni, između ostalog, zbog suspstance kastoreum koja se navodno vadila iz njihovih testisa. Progonjeni dabrovi su, kobajagi, sami sebi odgrizali jaja da spasu goli život (lovci pokupe odgriženi izvor kastoreuma, a dabrovi pobegnu živi, ali bez jaja). Etimologija: castor-dabar/kastrirati! Naravno testisi dabra nisu spolja, već unutar negovog tela tako da je srednjovekovna legenda besmislica, ali se održavala dugo, do u novi vek.
albicilla albicilla 14:03 15.06.2010

Re: Pesticidi

nače dabrovi su bili tamanjeni, između ostalog, zbog


...a i zbog toga sto ih je, istorijski, katolicka crkvena taksonomija svrstavala u - ribe (jerbo zive u vodi), pa je otuda meso smatrano posnim i bilo dozvoljeno u vreme crkvenih postova

EDIT: a i pravoslavna crkva je imala isto glediste, pa se, kako cujem, smatra da su i fruskogorski monasi dali svoj doprinos izumiranju dabra u sremu
kakapo kakapo 14:30 15.06.2010

Re: Pesticidi

Ali samo rep! A tek belolike (barnacle) guske! One su svrstavane u biljke jer se mislilo da rastu na drvetu, pa ih je bilo moguće tamaniti i ždrati kad god hoćeš u vreme posta! Pa su onda uz guske debeli kaluđeri jeli i druge ptice. Papa je morao da lično da interveniše i da posebnom enciklikom zabrani meso svake živine, pa i "biljnih" gusaka, u vreme posta.
albicilla albicilla 14:36 15.06.2010

Re: Pesticidi

kakapo
Ali samo rep! A tek belolike (barnacle) guske! One su svrstavane u biljke jer se mislilo da rastu na drvetu, pa ih je bilo moguće tamaniti i ždrati kad god hoćeš u vreme posta! Pa su onda uz guske debeli kaluđeri jeli i druge ptice. Papa je morao da lično da interveniše i da posebnom enciklikom zabrani meso svake živine, pa i "biljnih" gusaka, u vreme posta.


hahahaha, nisam to znao
albicilla albicilla 21:56 15.06.2010

Re: Pesticidi

Progonjeni dabrovi su, kobajagi, sami sebi odgrizali jaja da spasu goli život (lovci pokupe odgriženi izvor kastoreuma, a dabrovi pobegnu živi, ali bez jaja). Etimologija: castor-dabar/kastrirati!


kakva neverovatna ilustracija!!!!!!
Jelica Greganović Jelica Greganović 10:51 16.06.2010

Dabrovi

su jedan od simbola Ljubljane, čiju okolinu punu rečica, jezeraca i močvara su naseljavali. Slovenački istoričar i pisac, Janez Jalen je napisao divan istorijski roman "Bobri" ("Dabrovi". Inače, još pre srednjeg veka dabrovi su lovljeni zbog dabrove masti, za koju se verovalo da ima magičnu moć i repa, koji je bio vrlo cenjen specijalitet. Naravno, kože...Ali, najcenjenija kod dabra je bila mast.
kakapo kakapo 15:31 15.06.2010

Guska prilepak


Savremena biološka taksonomija poznaje nekoliko životinjskih vrsta koje u svom imenu nose sećanje na jedno neobično biće. Tako je Karl Line (Carolus Linnaeus) još u XVIII veku, dvema vrstama lupara nadenuo ime Lepas anatifera i Lepas ansifera. U slobodnom pervodu Lupar patkorodni i Lupar guskorodni. S druge strane, dve vrste severnih gusaka, donekle sličnih kanadskim guskama, nazivaju se luparskim guskama (eng. barnacle goose).To su grivasta guska (Branta bernicla) i, nešto manja, belolika guska (Branta leucopsis).
Odakle Lineu i drugim uglednim biolozima ideja da povezuju kočoperne guske s luparima i brumbuljcima: sitnim, sesilnim ljuskarima, koji su uglavnom čuveni po tome što se prilepljuju za korita brodova, usporavaju plovidbu i sekiraju mornare? Ključ za ovu tajnu nije teško naći. U nekim srednjovekovnim bestijarima (zoološkim raspravama) može se naći opis bića Ephemerus ili lupar-guske. Srednjovekovni rukopisi efemeruse opisuju kao morske ptice slične divljim guskama, neobičnog načina razmnožavanja. Ove guske navodno ne legu jaja, niti se gnjezde, već pupe na borovini namočenoj u morskoj vodu. Na drvetu se prvo primete gumasti plikovi, koji potom očvrsnu i postanu slični ljuskarima luparima. Zatim se prilepak odvoji od drveta ostajući da visi samo na jednoj niti, a istovremeno se oformi i kljun ptice koji proviruje iz školjke-ljušture. Kada ptici iznikne perje školjka se otvara i guska poleti, ili padne u vodu i zapliva. Ukoliko padne na zemlju umire.
Iz jednog fragmenta kod Piteasa, grčkog moreplovca iz Masilije (Mraselja), može zaključiti da je znao za lupar-gusku. U svom delu O Okeanu, koje je opis njegove plovidbe u IV veku pre n.e. od Masilije do Norveške, Britanije, Irske i Orknijskih ostrva Piteas veli: »U Tuli sunce nikada ne zalazi. Tamošnji stanovnici love ribu, a obožavaju drveće na čijim granama rastu ptice. Meso tih ptica ne jedu, već, kada ptica padne, sahranjuju je s najvećom pažnjom kao da im je član porodice.« Srednjovekovni istraživač i putopisac Giraldus Cambrensis (Džerald iz Velsa, 1146-1223), koji je pisao o lupar-guski, i zapravo dodao ovo biće uobičajenom sadrdžaju srednjovekovnih bestijara, tvrdi da je lično video efemeruse: » Često sam sopstevenim očima viđao na morskoj obali na hiljade minijaturnih zametaka ovih ptica kako vise sa komada drveta; neke su bile pokrivene ljušturama, a neke sasvim formirane«. U XIII njihovo meso bilo je veoma popularno – naročito među sveštenstvom - pošto se smatralo posnim. Oblaporni monasi zaključili su da je ova guska donekle biljka, a u svakom slučaju više ljuskar nego ptica i da se, prema tome, slobodno može jesti i u vreme strogog posta. O tom pitanju raspravljano je na IV Lateranskom saboru 1215. godine, a papa Inoćentije III uzalud je izdao i papsku bulu kojom se zabranjuje konzumiranje mesa guske prilepak u vreme posta. Koju deceniju kasnije, polovinom XIII veka, svestrani i obrazovani nemački car Fridrih II Hoenštaufen, u svojoj čuvenoj knjizi o sokolarstvu, tvrdi da tih gusaka nema. Štaviše, nije mu pošlo za rukom da nadje ni traga ovom biću, iako je slao istražvače na daleki sever samo s tim zadatkom.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana