Autor: Rodoljub Šabić
Na adresu Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti danas je stigla žalba Srpske napredne stranke koju je potpisao predsednik te stranke Tomislav Nikolić. U žalbi se ukazuje na zloupotrebu ličnih podataka više hiljada građana Bora i navodi da su ti podaci iskorišćeni za dostavljanje falsifikovanih pisama i uplatnica sa namerno pogrešno naznačenom namenom za „pomoć kampanji Srpske napredne stranke".
Navodi iz predstavke govore u prilog sumnji da je došlo do višestrukih povreda zakona. Na prvom mestu, da je izvršeno krivično delo zloupotrebe službenog položaja (neko u pošti je primio više džakova pisama sa falsifikovanim memorandumom i potpisom, ne tražeći od donosioca punomoćje za tako nešto, štaviše ne tražeći izgleda ni troškove poštarine.). Okolnosti ukazuju i na to da je došlo do robusnih, ozbiljnih i višestrukih povreda Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (te falsifikovane pošiljke deljene su 19. i 20. juna uglavnom na prostoru mesnih zajednica Zlot, Mladost, Rudar i Bakar, ali i na širrem prostoru grada Bora). Ove povrede (upotreba, stavljanje na raspolaganje, omogućavanje uvida) bez ikakve sumnje, predstavljaju zakonom o zaštiti podataka o ličnosti utvrđene kažnjive prekršaje. Konačno, uz sve to, tu je i ozbiljna sumnja da bi se moglo raditi i o izvršenju jednog „zaboravljenog" krivičnog dela. Krivičnog dela - neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka iz čl. 146 KZ-a koje predviđa da će se onaj ko podatke o ličnosti neovlašćeno upotrebi u svrhu za koju nisu namenjeni kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do godinu dana, a u slučaju da delo izvrši službeno lice zaprećena kazna je isključivo zatvor, i to do 3 godine. (Ko je pravom pošiljaocu ovih pisama, ko god da je pošiljalac, mogao dati tačne adresne podatke građana?)
Radi se o velikom broju građana, i to nalaže da se postupa bez odlaganja. Tako će i biti, u skladu sa ovlašćenjima i u okviru raspoloživih mogućnosti radi utvrđivanja relevantnih činjenica, ovlašćena lica Poverenika - inspektori, izvršiće neposredan nadzor na licu mesta i nakon toga podneti odgovarajuće prekršajne ili krivične prijave. Razume se, te radnje nikako ne isključuju, nego upravo pretpostavljaju istovremeno preduzimanje mera od strane drugih nadležnih organa - MUP-a i javnog tužilaštva.
Nadležni državni organi morali bi, kako god znaju, da obezbede da onaj ko je za ovo odgovoran zaista i snosi odgovornost. I s tim u vezi moraju biti totalno, ali baš totalno irelevantne simpatije ili antipatije prema ovom ili onom političkom akteru borskih izbora, događaja u okviru koga se ovaj skandal dogodio. Jer nije reč samo o pravnim razlozima u vidu višestrukih povreda zakona, već i o razlozima koji bi se mogli podvesti pod pojam „socijalne profilaktike". Jer, ovakvo prezrivo neodgovorno poigravanje sa pravima i privatnošću građana je simptom ozbiljne socijalne bolesti. Govori o tome da (neki) učesnici političkih procesa vide političku utakmicu kao borbu bez ikakvih limita, u kojoj je sve dopušteno. U takvoj prljavoj borbi, građani u čije ime se, kažu, ona vodi, kao i njihova prava i njihovo dostojanstvo nemaju vrednost i predmet su poigravanja umesto poštovanja. Reč je o „koncepciji" koja je uzela toliko maha da je stvar nužde da njene nosioce neko podseti da živimo u zemlji u čijem Ustavu ipak piše: „ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno i svi su dužni da ga poštuju i štite".