Ekonomija

Srpska moneta drži evropski rekord po padu 2010!

Goran Nikolić RSS / 31.07.2010. u 17:21

Od početka ove godine dinar je evropska moneta koja je najviše oslabila prema evru i dolaru. Na globalnom nivou dinar ipak nije rekorder jer druge valute, poput venecuelanske, drže primat.

U prvih sedam meseci 2010. srpska moneta oslabila je prema evru za 9,6% i 16% prema dolaru. Od početka globalne ekonomske krize pad dinara prema evru iznosi skoro 28%.

U Evropi Srbija nema premca. Jedina je mađarska forinta ima značajnu depresijaciju u 2010. (oslabila za 4,1%), dok su većina ostalih moneta ojačale prema evru u isto vreme (rublja za skoro 10%). Posmatrano od početka krize samo ukrajinska moneta ima nivo depresijacije sličan dinaru (-32%), ostale valute, poput poljske zlote (-13,8%), rumunskog leja (-15,2%), rublje (-7,4%), albanskog leka (-8,6%) ili turske lire (-7,7%) pale su znatno manje.

Šta su razlozi za pad dinara i da li je to nužno loše za privredu Srbije?

            Slabljenje dinara je, pre svega, rezultat slabih kapitalnih priliva u proteklom delu ove godine. S padom dinara povezan je pad repo-stoka NBS (vrednost prodatih blagajničkih zapisa), posebno intenzivan u junu i julu. Slabljenje dinara indirektno je povezano sa krizom državnih dugova perifernih zemalja evrozone i povećanim oprezom investitora prema celoj regiji (investitori na finansijskim tržištima su na mogućnost rasplamsavanja novog talasa krize u Evropi reagovali privremenim napuštanjem ovih valuta, pa i evra do početka juna). Važan razlog slabljenja dinara je očekivanje banaka da bi se srpska moneta mogla stabilizovati tek na oko 3% nižoj vrednosti te su stoga nespemne da imaju prevelike otvorene dinarske pozicije dok kurs ne padne na taj nivo.

Ipak, ono što je ključno je da je slabljenje dinara dobro za ekonomiju (i da je depresijacija prirodna posledica fleksibilnosti deviznog kursa). Realna depresijacija je, zahvaljujući višoj stopi inflacije u Srbiji u odnosu na evrozonu, niža od nominalnog pada dinara prema evru. Naime, dinar je realno oslabio prema evru za oko 20%, sa čim koincidira smanjenje spoljnotrgovinskog deficita u poslednje dve godine. Budući da okolne zemlje (osim Rumunije i Mađarske) imaju praktično fiksirane kurseve očigledno je da je Srbija značajno poboljšala cenovnu konkurentnost sa svojim trgovinskim partnerima (s EU i zemljama CEFTA sporazuma obavlja se preko 90% razmene).

Dakle, pad dinara zaslužan je za značajan oporavak izvoza ove godine i praktičnu stagnaciju uvoza. Pored toga, slabljenje domaće valute omogućilo je da fiskalna politika kao i politika dohodaka ostvare značajne pomake. Naime, javni rashodi u evrima opali su u poslednje dve godine za skoro dve milijarde, dok su neto plate manje u proseku za oko 50 evra.

Kako se devedesetih za Češku u Nemačkoj govorilo kao o ''Koreji pred vratima'' imajući  u vidu da opadajući troškovi radne snage u Srbiji postaju sve bliži onima u Kini (u kojima zarade radnika brzo rastu) možda bi Srbija mogla postati za ino-investitore ''Kina pred vratima''.  



Komentari (34)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 17:48 31.07.2010

samo aneksija srbiju spasava

Srpska moneta drži evropski rekord po padu 2010!

nemojte pisati nista protiv Srbije i bilo cega srpskog jer cete biti nastanglanovani.
loader loader 18:00 31.07.2010

Re: samo aneksija srbiju spasava

Stoshicu,

velika je cast preuzeti odgovornost i tako srcano braniti nacion od mogućih, nespretnih postupaka
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 18:39 31.07.2010

Re: samo aneksija srbiju spasava

loader
Stoshicu,
velika je cast preuzeti odgovornost i tako srcano braniti nacion od mogućih, nespretnih postupaka

Sepulturero Sepulturero 12:01 01.08.2010

Re: samo aneksija srbiju spasava

Нема разлога за "наштангловање" јер они који воле ову земљу могу само да поздраве пут динара према реалној вредности. Коначно ће да престане увоз, на кредит, свега и свачега (последњи пример, краставчићи из Индије) и одливање националног богатства у иностранство.

Индустрија је наравно већ уништена али можда можемо да поново почнемо од неке позитивне нуле, например од пољопривреде коју више неће да гуши увозни дампинг.

Јефтина радна снага би могла да привуче неку шрафцигер индустрију, бар за почетак. Дакле, стварно Кореја пред вратима ЕУ.

Има шансе и прави туристи да почну да долазе. Кад кажем "прави туристи" онда мислим на оне који не долазе само зато да се напију на Егзиту или Гучи. Додуше, с обзиром да су земље из којих они углавном долазе (Вел. Британија, Ирска) још у већој були од нас то ће да се реши само од себе.

Међутим, аутор блога је ту скоро писао да је динар 40% потцењен у односу на евро. Време је да се престане са причањем бајки и да се народ припреми за сурову истину јер динар је још увек прецењен за једно 30% и ви то, Горане, врло добро знате. Као и банкари, уосталом, јер мислим да је оних 3% у вашем тексту вероватно штампарска грешка.

milosss92 milosss92 18:01 03.08.2010

Re: samo aneksija srbiju spasava

loader loader 17:54 31.07.2010

Pomoćna kapija Evrope

Investicije su kičma našeg eventualnog oporavka.



Ali, da bi se investicije desile, potrebni su i neki preduslovi... Da li je za postajanje Srbije investiciono primamljivom dovoljna samo jevtina radna snaga? Jer, tu je ugojeni, nezajažljivi div birokratije, koji traži svoj deo, pa politička klima koja oduvava bogato brodovlje od naše ekonomske obale... Dobro, ja sam optimista.. da ne kažu - eno ga, prodade Kosovo ! :)



Goran Nikolić Goran Nikolić 19:08 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Da, strane investicije su osnov
jednostavno,
domaće akumulacije nema
antioksidant antioksidant 19:10 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

domaće akumulacije nema

ima
Doctor Wu Doctor Wu 19:33 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

ima

datum na vesti: 4.7.2009.
loader loader 21:11 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

antioksidant antioksidant 21:30 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Doctor Wu
ima

datum na vesti: 4.7.2009.

da dr wu, a za godinu dana je domaća akumulacija uvećana
a mrzelo me da tražim kolika je tačno
u pon, kad se vratim na posao
Doctor Wu Doctor Wu 21:48 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

a za godinu dana je domaća akumulacija uvećana

Da, ali ta akumulacija se ne koristi za investiranje nego za kratkorocne kredite privredi, po stopama od 10% i 15%, verovatno i vise. Pored toga, Jelasic je bankama razrezao izuzetno visoke obavezne devizne rezerve: do marta su banke morale da drze 40-45% deviznih depozita kod centralne banke, sto znaci da je za privredu efektivno ostajalo jedva nesto vise od pola od tog depozita gradjana (tj oko 2.5 milijarde evra, ako su tacni podaci u linkovanoj vesti). U martu je to smanjeno na 25%, ali je to jos uvek 2.5 puta vise nego sto to, na primer, trazi Bazel III, na koga sve banke kukaju. To znaci da banke, umesto, recimo 4.5 mlrd evra, imaju svega 3.75mlrd evra za obrt. Dodatni problem je sto je pola banaka koje posluju na srpskom trzistu ili podrzavljeno ili u teskim bulama (Hypo Alpe Adria, sve grcke), tako da sada i kod kuce moraju da imaju mnogo vece rezerve i to sve usporava novcane tokove i stvara dodatnu jagmu za parama.

Na taj nacin dolazimo do situacije da drzava, u stvari, posrednim nametanjem visokih kamata, i izdavanjem drzavnih obveznica sa ogromnim kamatama (od 25% pa i 30%), zapravo, unistava privredu.
antioksidant antioksidant 22:25 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Na taj nacin dolazimo do situacije da drzava, u stvari, posrednim nametanjem visokih kamata, i izdavanjem drzavnih obveznica sa ogromnim kamatama (od 25% pa i 30%), zapravo, unistava privredu.

dakle domaće akumalcije ima ali je pogrešno upotrebljena?
slažem se ali to nikako ne ide uz ovo što goran tvrdi
jednostavno,
domaće akumulacije nema

Doctor Wu Doctor Wu 23:14 31.07.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

dakle domaće akumalcije ima ali je pogrešno upotrebljena?

Cini mi se da je mnogo svrsishodnije pitanje ima li je dovoljno. Jer, 2.5 milijarde evra stednje + jos toliko doznaka od dijaspore cini samo 5 milijardi na 35, 36 milijardi GDP-ja (od cega je cak 70% dug, sto drzavni direktno, sto kroz drzavne garancije Miskovicu & co).
antioksidant antioksidant 09:12 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Cini mi se da je mnogo svrsishodnije pitanje ima li je dovoljno
ako je pogresno koristimo nikada je nece biti dovoljno

a nisam siguran ni da cemo biti u stanju da privucemo stranu akumulaciju ako sopstvenu zloupotrebljavamo
Doctor Wu Doctor Wu 10:53 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

ako je pogresno koristimo nikada je nece biti dovoljno

a nisam siguran ni da cemo biti u stanju da privucemo stranu akumulaciju ako sopstvenu zloupotrebljavamo

Prvo, nisam ni ja siguran da li prilicno znacajne stvari kao sto su obavezne rezerve banaka nisu dogovorene sa IMF-om. S druge strane, onim sto banke (koje su, mahom, strane na srpskom trzistu) imaju na raspolaganju, one koriste i pozajmljuju u skladu sa interesima njihovih vlasnika, jos tacnije, uprava- ne vidim kako i zasto se tu koristi prvo lice jednine.
antioksidant antioksidant 17:29 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Prvo, nisam ni ja siguran da li prilicno znacajne stvari kao sto su obavezne rezerve banaka nisu dogovorene sa IMF-om.

nemam potrebe biti nesiguran - jesu dogovorene sa imf-om ali imf i srbija imaju razlicite prioritete (imf stednju a srbija razvoj pa makar finasiran i "vazduhom"
S druge strane, onim sto banke (koje su, mahom, strane na srpskom trzistu) imaju na raspolaganju, one koriste i pozajmljuju u skladu sa interesima njihovih vlasnika, jos tacnije, uprava

naravno i niko im na tome ne zamera ali zasto se ne stvara okruzenje u kome ce njihov interes biti malo vise vezan za privredni razvoj? (ja mislim da je neznanje u pitanju)
ne vidim kako i zasto se tu koristi prvo lice jednine

Doctor Wu Doctor Wu 18:40 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

jednine

Mnozine, lapsus.
zloupotrebljavamo

zasto se ne stvara okruzenje u kome ce njihov interes biti malo vise vezan za privredni razvoj? (ja mislim da je neznanje u pitanju)

Djindjiceva mantra je bila: oslobodi trziste, ono ce resiti sve. E sad, da li je on u tome bio iskren ili je mantru samo koristio da bi omogucio svojim ortacima da dodju u posed asseta, ne znam. Ono sto Djindjic (kao nijedna vlada ni pre ni posle njega) nije shvatao ili namerno nije hteo da primeni je pravno sredjivanje drzave.

Jedino sto drzava moze da uradi po pitanju privrednog razvoja je uredjenje i povecanje efikasnosti sudsko-policijskog aparata: da duznici ne mogu da otezu svoje obaveze, da se obezbedi postovanje ugovora, da se proces bankrota firmi i pojedinaca obavi sto brze i efikasnije kako bi poverenici sto lakse mogli da dodju do svojih sredstava. Na tom planu je Srbija uradila najmanje i to ne samo zbog lose vlasti.
antioksidant antioksidant 19:02 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

oslobodi trziste,

pravno sredjivanje drzave.

ove dve stvari su u direktnoj vezi
da duznici ne mogu da otezu svoje obaveze

drzava je najveci duznik
Jedino sto drzava moze da uradi po pitanju privrednog razvoja
drzavna elita koliko i zeli "podsticanje privrednog razvoja" to ne ume
a cini mi se da smo malo zalutali u prici - krenuli smo od toga da postoji neiskoriscena domaca akumulacija (kolika god i iz kojih god razloga) a dosli smo do teorije slobodnog trzista
u svakom slucaju, cini mi se da se ponovo razumemo (koliko god to cudno zvucalo)
jednine


Mnozine, lapsus.

zloupotrebljavamo
drzavni cinovnici a ja se stavljam u kos sa njima jer ih placam
Doctor Wu Doctor Wu 19:25 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

a cini mi se da smo malo zalutali u prici - krenuli smo od toga da postoji neiskoriscena domaca akumulacija (kolika god i iz kojih god razloga) a dosli smo do teorije slobodnog trzista
u svakom slucaju, cini mi se da se ponovo razumemo (koliko god to cudno zvucalo)

Ja sve vreme pisem o jednoj te istoj stvari: o tome ko raspolaze akumulacijom (tj domacoj stednji) koju si sam pomenuo. Banke, ne drzava (ispravi me ako gresim). Ne vidim sta relevantno o tome ima da kaze drzavna elita.
drzavni cinovnici a ja se stavljam u kos sa njima jer ih placam

Ne placas ih samo ti, placa ih svako ko trosi pare u Srbiji, a dijaspora svake godine u Srbiju investira 2.5 mlrd evra. Za 10 godina- pet domacih akumulacija o kojima pises.
antioksidant antioksidant 19:33 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

o tome ko raspolaze akumulacijom (tj domacoj stednji) koju si sam pomenuo

banke a usmerava je tamo kuda drzava uputi
(banke imaju jedan interes - profit) a ako drzava omoguci veci profit na jednoj strani nego na drugoj* sta mislis kuda ce banke usmeriti sredstva?

* obaveznim rezervama, hartijama koje plasira...(ovo su razliciti instrumenti ali oba mogu da se koriste i za usmeravanej novca)
Ne vidim sta relevantno o tome ima da kaze drzavna elita.

drzavna elita kreira okruzenje - banke se krecu u tom prostoru trazeci profit
Ne placas ih samo ti, placa ih svako ko trosi pare u Srbiji, a dijaspora svake godine u Srbiju investira 2.5 mlrd evra. Za 10 godina- pet domacih akumulacija o kojima pises.
tacno i ?
ne kapiram, da bih se legitimisao za iznosenje komentara moram da dam i poresku prijavu da se vidi koliko sam para dao za platu drzavnim sluzbenicima?

a sto se tice doznaka iz inostranstva - niko ne primorava ljude iz dijaspore da salju novac - svako ima svoj interes
Doctor Wu Doctor Wu 19:58 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

(banke imaju jedan interes - profit) a ako drzava omoguci veci profit na jednoj strani nego na drugoj* sta mislis kuda ce banke usmeriti sredstva

Ne razumem, kako mislis da banka moze da profitira na obaveznim rezervama? Drugi je problem sto je drzava placala zelenaske kamate na hartije od vrednosti: ali to je posledica toga sto se Srbija smatra zemljom visokog rizika. Ako Fitch, S&P's i Moody's nekoj drzavi daju junk status, onda institucijski investitori ne smeju da kupuju obveznice te drzave a sama drzava nema druge nego mora da placa velike kamate na pozajmice koje pravi- to nema nikakve veze sa drzavnom elitom nego sa medjunarodnim ratingom te drzave(pa, gle cuda, i Srbije). Poslovnim bankama se onda vise isplacivalo da kupuju drzavne obveznice nego da daju kamate privredi (koja te zelenaske kamate ni inace nije mogla da placa) i to je stvorilo jagmu za dinarima (jer je kapitala u evrima i dolarima bilo u neogranicenim kolicinama). Kad je kapitala nestalo, medjutim, nestalo je i jagme za obveznicama pa je dinar poceo da pada.
tacno i ?
ne kapiram, da bih se legitimisao za iznosenje komentara moram da dam i poresku prijavu da se vidi koliko sam para dao za platu drzavnim sluzbenicima?

Ne kapiram ni ja, jer si pricu o tome ko placa drzavne sluzbenike zapoceo ti. A ako ti je do qrcenja, to ces morati da nastavis sam.
antioksidant antioksidant 21:20 01.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Ne razumem, kako mislis da banka moze da profitira na obaveznim rezervama?

ne razumeš zato što to niti mislim niti sam napisao.
piše da država može da koristi obaveznu rezervu za usmeravanje novca - za različite aktivnosti su različite obavezne rezerve i sam tim jedno ponašanje banke može biti profitabilnije od drugog. banka uvek ide za profitom (to joj je suština) a država određuje gde je taj profit veći
pricu o tome ko placa drzavne sluzbenike zapoceo ti.
pitao si "zašto prvo lice množine" - rekao sam ti jer sistem određuje država (kroz službenike) a ja (kao jedan od porekih obveznika) ih finansiram. pišem iz pozicije nekog ko živi u srbiji - i plaćam njene službenike i snosim posledice njihovog delovanja


sto je drzava placala zelenaske kamate na hartije od vrednosti: ali to je posledica toga sto se Srbija smatra zemljom visokog rizika.
nije to bio jedini razlog - nbs je želela da kontroliše cene kroz smanjenje tražnje (jedino što i može realno)) i radila je to sterilizacijom novca (i kroz obavezne rezerve i povlačeći novac papirima sa besmisleno velikim prinosima)
naravno da se bankama isplati da profit jure kroz državne papire najviše sigurnosti koje uz to imaju i ogromne prinose - zašto onda plasirati novac u privredu? - i tako se vraćamo na početak - srbija ima izvestan nivo akumulacije - koji nije kvalitetno upotrebljen
antioksidant antioksidant 07:54 02.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Doctor Wu
ima

datum na vesti: 4.7.2009.

struktura stednje stanovnistva

jun 2010 - 6.2 milijarde eura
Doctor Wu Doctor Wu 08:14 02.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

i tako se vraćamo na početak - srbija ima izvestan nivo akumulacije - koji nije kvalitetno upotrebljen

Pa nije bas na sam pocetak. Sada zakljucujes da Srbija ima izvestan nivo akumulacije, a kljucno je pitanje, koje sam pomenuo negde gore, da li je to dovoljno ili ne.
nbs je želela da kontroliše cene kroz smanjenje tražnje (jedino što i može realno)) i radila je to sterilizacijom novca (i kroz obavezne rezerve i povlačeći novac papirima sa besmisleno velikim prinosima)
naravno da se bankama isplati da profit jure kroz državne papire najviše sigurnosti koje uz to imaju i ogromne prinose - zašto onda plasirati novac u privredu?

Koliko znam cene obveznica odnosno kamate na iste se ne odredjuju administrativnim odlukama, nego na aukcijama, slobodnom trzistu.

S druge strane, povecanje potrosnje koje ne prati odgovarajuce povecanje produktivnosti, pre ili kasnije dovodi do ekonomskog kolapsa (kao sto je trenutno slucaj u USA, UK, i zemljama PIIGS); u zemlji koja hronicno ima deficit u trgovini sa inostranstvom ne vidim sta bi to sustinski promenilo.
antioksidant antioksidant 08:34 02.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

Pa nije bas na sam pocetak. Sada zakljucujes da Srbija ima izvestan nivo akumulacije, a kljucno je pitanje, koje sam pomenuo negde gore, da li je to dovoljno ili ne.

to da li je dovoljno ili ne niko ne zna jer se ne koristi za investiranje

domace akumulacije ima (a gore sam ti dao link statistike nbs gde se vidi i da raste) a kako se koristi to je druga stvar

ocekujemo sdi(fdi) a svoju akumulaciju ne koristimo? kakav tacno signal saljemo investitorima i kakve to tacno investitore zelimo?

poenta je da je recenica "strane sinvesticije su osnov" samo floskula

Koliko znam cene obveznica odnosno kamate na iste se ne odredjuju administrativnim odlukama, nego na aukcijama, slobodnom trzistu.

a referentna kamatna stopa? zasto bi iko na aukciji isao ispod nje a one jeste administrativna


S druge strane, povecanje potrosnje koje ne prati odgovarajuce povecanje produktivnosti, pre ili kasnije dovodi do ekonomskog kolapsa
sto se nama u srbiji i desilo, nista sporno
Doctor Wu Doctor Wu 09:23 02.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

kakav tacno signal saljemo investitorima i kakve to tacno investitore zelimo?

Pa, nisam siguran da Srbiju tu nesto mnogo pita kakve investitore zeli. Ko su potencijalni investitori u Srbiju? Sustinski, samo penzioni fondovi koji imaju vrlo jasna pravila na osnovu kojih ulazu i kojima je Srbija, zbog niskog ratinga, zabranjena zona, private equityji i hedge fondovi koji su izuzetno spekulativno orijentisani i mogu da odu brze nego sto dodju i suvereni fondovi, pre svega Kina i Middle East, koji mogu da ulazu zbog nekih svojih politicko-strateskih ciljeva.
poenta je da je recenica "strane sinvesticije su osnov" samo floskula

Ne, osnov je ideja da znas sta ces da uradis sa sobom i resursima koje imas na raspolaganju. Ali, to je cesto nemoguce bez (velikih) para i zato se moze ciniti da su 'strane investicije osnov'. Meni se nekad cini da je u Srbiji mnogo veci problem sa idejama (svi bi nesto da kukaju, sede, ne rade nista i sacekaju nekog novog druga Tita da im udeli), ali, da se ne lazemo, ni pare nisu mali problem.
antioksidant antioksidant 09:32 02.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

ni pare nisu mali problem.

naravno ali poenta mi je bila da i ako dodju strane investicije sumnjam da cemo postici zapazenije rezultate jer ni sa svojim parama ne znamo sta cemo(pa do pre 2 godine je bilo mnogo manje problema sa parama a vidi nam rezultate... potrosnja u nebu, prpizvodnja razmenjivih roba na dnu...)
lakipingvin lakipingvin 12:45 03.08.2010

Re: Pomoćna kapija Evrope

S druge strane, povecanje potrosnje koje ne prati odgovarajuce povecanje produktivnosti, pre ili kasnije dovodi do ekonomskog kolapsa

sto se nama u srbiji i desilo, nista sporno

Ma Vi nemate pojma kad covek zna znanje on ovako radi
Dinkić bi plate i penzije veće 8%

antioksidant antioksidant 19:07 31.07.2010

najzad lepe vesti

G r o f G r o f 19:18 31.07.2010

izduvavanje...

Srpska moneta ne pada samo se vraća na normalno stanje nakon čudne igre "naduvaj me".
antonius antonius 19:30 31.07.2010

kolicina robe i njena cena

Jednostavan razlog za pad vrednosti dinara je to što ih ima više nego što ljudi, firme, banke itd. žele da ih poseduju, u uslovima kada postoji mogućnost zamene. Isto tako je i sa svakom drugom robom i uslugom, stanovima, mlekom, jabukama na pijaci. Nije reč o fizičkom štampanju para, to je tek mali deo novca, već o drugim načinima da se novac kreira "na ler". Da je kurs fiksan, taj suvišan novac bi bio zamenjen za valutu od većeg poverenja bez potresa. Ovako, NBS cinculira, čas prodajući rezerve (ali ne onoliko koliko bi bilo dovoljno da se kurs drži na istom nivou), čas puštajući da masa dinara opet raste, zbog čega će opet morati da troše rezerve i dinar će opet padati. Sve to može biti dobro jedino "prognozerima" koji znaju po kojim pravilima se igra ovaj ples ili onome kome se zalomi da je u pravom trenutku imao pravu valutu i menjačnicama. I svako onaj ko kaže da je sve to zbog nečega korisno, valjalo bi da uzme olovku u ruke i da izračuna koliko živaca i vremena normalni ljudi i privrednici izgube zbog ove igranke, pa će mu biti jasno da priča ne drži vodu.
bzejak2010 bzejak2010 15:30 01.08.2010

za pocetak nekoliko zanimljivih linkova

nekoliko zanimljivih linkova (sa porukom u stilu, juce pricam jedno, danas drugo, sutra trece...)

http://www.srbijanet.rs/ekonomija/srbija/25212-prostitucija-vadi-srbiju-iz-ekonomske-krize.html
Srpski ekonomisti došli su na ideju da se u našoj zemlji legalizuje prostitucija, kako bi se povećao bruto državni dohodak. Tvrde da bi se na ovaj način, kroz oporezivanje, u kasu Srbije slilo najmanje pola milijarde evra godišnje.
- Prostitucija postoji i svi to znaju, a mi treba da koristimo pozitivna iskustva evropskih zemalja. Primera radi, u Bugarskoj prostitutke godišnje zvanično zarade oko 1,8 milijardi evra, što je 7,2 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda – kaže ekonomista Goran Nikolić i dodaje:
- Koristi bi imala i domaća privreda, kroz neku vrstu „seksualnog turizma“, pošto stranci našu zemlju ionako percipiraju kao državu lepih žena. - objašnjava Nikolić za “Alo!”.


http://www.zokster.net/drupal/node/94
Zokster's blog: Goran Che Nikolic, nas buduci ministar

Procitajte blog prilog, ali obratite paznju na komentare!

http://www.glas-javnosti.rs/clanak/glas-javnosti-14-05-2008/pale-cene-akcija-na-berzi-dinar-ojacao
Pale cene akcija na berzi, dinar ojacao




------------ i tako dalje, i tako dalje...
Nikako mi nisu bili jasni ovakvi ljudi, karijeristi... VAzno je da se okitio titulama i clanstvima u razlicitim timovima za "ovo" i "ono"...
Sa uvek spremnim odgovorm i objasnjenjem zasto se nesto desilo, ali nikad spremnim resenjem da izbegnemo ili ublazimo nesto sto ce se desiti.. Dezurni komentator.. i, sto rece Zoks, buduci ministar ekonomije

Mogao bi, cisto da testira svoje blistave teorijske postavke, da se okane statistickih izvestaja (podsetimo se, statistika je tacan zbir netacnih podataka) i upozna malo realan zivot.. Neka izadje medju ljude pa ih priupita sta misle o ekonomskim pitanjima, svom standardu... Tesko ce se to desiti. Za tako nesto treba biti dovoljno mudar i samokrtican, a ne pun sebe i ubedjen da je uvek u pravu, najpametniji i najsposobniji (podseca me na ministra gitaristu sto se toga tice)...
Mene pamcenje dobro sluzi pa se secam raznih izleta nasih politicara u blog vode i internet eksperimente.. Cim su uvideli da ljudi na internetu nisu 'nemisleca gomila' vec umeju da postavljaju prilicno neugodna pitanja i iznose skakljive informacije u javnost, odmah su se izgubili sa internet portala brze nego sto su se pojavili. Lako je davati saopstenja medijima koji imaju jednosmeran tok informacija. Kazes sta imas, nasmejes se ljubazno i to je to.. Na internetu postoji i povratna informacija, a ona ume da boli (pogotovo one koji misle da su bezgresni i najpametniji)..

Prica oko korisnosti opadanja vrednosti dinara... Ja ne znam kome to realno koristi.. veca je steta nego korist. Zar je vaznije ugoditi izvoznicima, nego celom narodu? Sta je sa kreditima, sta je sa zajmovima, sta je sa penzionim fondovima u koje mnogi ljudi uplacuju deo svojih prihoda? Kad drzava i doticni fondovi treba da ispune svoje obaveze prema gradjanima, racunaju im iste u dinarima... kad treba gradjani da ispune svoje obaveze prema istim (suprotni smer) racunaju im iste u evrima (sa isplatom u dinarima)....

Na kraju krajeva.. zasto ne bi uvozili ono sto vredi.. Zar da budemo osudjeni na izolaciju i ne saznamo kako izgleda cokolada iz SVedske, i umesto toga zivimo u zabludi da je srpska cokolada najbolja na svetu (iako je skuplja od one iste iz svedske)... Glup primer, mozda, ali dovoljno slikovit.

Pogledajmo okruzenje... zar su Hrvati glupi sto su fiksirali svoj kurs.. u zadnjih 10 godina, skoro da se nije ni promenio... prosle godine sam posetio drugara u Sloveniji i znate sta? Nas cuveni smoki (soko stark) je tamo jako popularan... i znate sta? Smoki u sloveniji je jeftiniji nego u Srbiji! (sto naravno nama nimalo ne smeta iako u proseku imamo 3x manje plate od prosecnog Slovenca ... a u realnom zivotu i vise 4x 5x )

Mogli bi ti izvoznici sto kukaju da nisu konkurentni na spoljnom trzistu da porade na tehnologiji proizvodnje, smanjenju sopstvenih troskova... (kako je i inace normalno u kapitalizmu) a ne da krivicu za manjak (izostanak) profita svaljuju na grbacu sopstvenog naroda, unistavajuci i ono malo je ostalo.

Iz ugla vecine stanovnista, oni nisu nista krivi sto se sitem raspada.. Srecnici koji imaju zaposlenje rade ono sto najbolje znaju.. odlaze na posao, ispunjavaju svoje obaveze.. itako dan za danom, nedelju za nedelju, mesec za mesecom... dok ih jednog dana ne iznenadi saznanje da njihovo radno mesto vise ne postoji i da mogu da idu kuci da bleje kroz prozor... A krivicu za to cemo svaliti na marsovce umesto na nase ekonomiste koji su svi od reda savrseni, prepametni, bezgresni...

muka mi je!
banem92 banem92 07:16 02.08.2010

Forinta

"Jedina je mađarska forinta ima značajnu depresijaciju u 2010. (oslabila za 4,1%),"

Mora biti da ste nešto pogrešili. Forinta je sigurno više oslabila od 4,1%. Npr. za jedan € ste 26. marta o.g. dobijali 261,29 FT (najmanje o.g.), 19. jula 290,38 (najviše o.g.), trenutno je 284,2 (sa tendencijom pada). Početkom godine je to bilo oko 264. U odnosu na 1. januar oslabila je 7,65%.

Međutim, dinar beleži konstantni pad, tako da ćemo do kraja godine sigurno biti "lideri" u padu nacionalne valute.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana