Društvo| Ljudska prava| Roditeljstvo

Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!)

natasavb RSS / 31.08.2010. u 11:45

Kakav dan!

 

      Dobih poziv da odem na pres konferenciju Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije pod nazivom "Inkluzija - eksperiment ili strategija ".Kad krenuše, na početku, sa pričom o mokrim čvorovima i fiskulturnim salama (priča koju valjda i vrapci znaju), pokajah se, ali kad dođe red na gospođu defektološkinju, shvatih da je ipak vredelo. Svašta nešto saznah od nje, a kad još pročitah pres materijal koji smo dobili, oči mi se otvoriše. Čuh konačno i ko je taj krivac što se uvodi tamo neka konkluzija*, pardon inkluzija ( *reče čovek koji radi u prosveti). Nećete verovati, ali evo  šta reče juče defektološkinja i ne trepnu. Za sve je ustvari kriv "tamo neki štreber koji je imao prosek deset nula nula, pa nije mogao da uđe u nastavu jer ne može to da radi. Ostaće on na fakultetu, pa će da smisli neki projekat koji će da donese pare". Nisam vernik, ali umalo ne počeh da se krstim i levom i desnom.

      Ali nije to sve . Ukaza mi na to da, osim što treba da završim defektolški fakultet, da bih umela da živim sa svojim detetom (seminari se ništa ne računaju, nauka je to!), pod hitno moram i na pravo ili da potražim nekog pravnika da me posavetuje šta je najbolje za moje dete jer "veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima koji zahtevaju pomoć, podršku, edukaciju i koordinatora-savetnika koji će im pomoći u donošenju ispravne odluke u vezi školovanja deteta". ( Za ovo im ne gine tužba više udruženja.)

      Takođe shvatih da nisam u toku ni sa rečnikom jer čuh da se pominje neko "inkludirao dete" i da jedno ADHD dete (ADHD mu je ime?) koje treba obuzdati ( ?! ) vredi za desetoro normalne dece (ovo koje ima ADHD je valjda nenormalno! ).

      Definitivno ja imam neke čudne izvore informacija jer one koje dolaze do mene izgleda ne stigoše i do gospode iz Unije. Ja već godinama slušam o inkluziji i o tome šta minstarsvo radi i planira tek da uradi po tom pitanju, ali oni rekoše da se inkluzija uvodi neplanski i stihijski, na mala vrata. Do mene nekako dođe i "Priručnik za rad sa decom sa smetnjama u razvoju" i "Vodič za unapređivanje inkluzivne obrazovne prakse", izdat 2007, ali oni nisu ni  čuli da to postoji. Svašta nešto saznah o IOP-u (indivudualnom obrazovnom planu), a oni ni ko će ga raditi, ni kako će to izgledati, već samo da će prosvetni radnici snositi odgovornost, "a time ujedno biti i žrtve". Izgleda da smo i različita istraživanja čitali jer ljudi iz Unije kažu da je ovo stav skoro svih prosvetnih radnika, a može se reći i roditelja(?!), da inkluzija bar za sada nije dobro rešenje, samo ne htedoše nikako reći na osnovu kog i kada sprovedenog istraživanja/ankete dođoše do takvog zaključka.

      Najviše me dirnuše svojom pažnjom za nadarenu decu. Kad pročitah da će se "uvođenejem inkluzije u naše škole smanjiti kvaliet obrazovanja dece bez ometenosti, pri čemu posebno mislimo na nadarenu decu", setih se koliko su do sada uradili i kako su podržavali te nadarene. Ali mora da je to sve maslo onog štrebera sa prosekom 10,00 jer mu ne treba konkurencija na fakultetu i u pisanju projekata.  

 

Ne želim da umanjim stvarne probleme prosvetnih radnika i njihove opravdane zahteve za promenama, ali pitanje inkluzije nije političko pitanje i stvar potkusurivanja zaposlenih u školama i Ministarstva prosvete, već suštinsko pitanje za moje dete i svu ostalu decu.

 

      Današnjoj konferenciji su prisustvovali i ljudi koji su učestvovali u izradi novog Zakona i kako je o svemu ovome bilo reči na blogu poslednjih dana, evo izjave Ministarstva povodom ove konferencije.

 

Поводом одржане конференције за медије коју је организовала Унија синдиката просветних радника Србије под називом “Инклузија-експеримент или стратегија”, Министарство просвете даје следеће саопштење:
Септембра 2009. године донет је Закон о основама система образовања и васпитања у којем су јасно назначени општи исходи и стандарди васпитања и образовања, као и принципи обезбеђивања квалитетног образовања за сву децу, уважавајући њихове образовне потребе. Ово законско решење обезбеђује могућност образовања у редовном школском систему или у специјалној школи у зависности од процене потреба и мишљења интерресорне комисије које формирају општине.
Законске одредбе се ослањају на Конвенцију о правима детета Уједињених нација, Конвенцију о правима особа са инвалидитетом Уједињених нација, ратификоване јула 2009, на Правце развоја образовања деце са сметњама и тешкоћама у развоју коју је израдио Завод за унапређивање образовања и васпитања 2006, на Национални извештај „Инклузивно образовње - пут будућности“ за УНЕСКО 2008, Акциони план за образовање Рома у оквиру Декаде интеграције Рома 2005-2015, на искуства пројекта Савеза учитеља Србије и партнерских организација „Инклузивно образовање -од праксе ка политици 2005-2009“ и низа других пројеката. 
Министарство просвете у циљу подршке школама у имплементацији законских одредница које се тичу образовања деце из осетљивих група, предузело је следеће активности:
- У сарадњи са 9 партнерских образовних установа (основне и средње школе), у току школске 2009/2010. године развијан је функционални модел инклузивног образовања. 
- Реализовано је преко 220 обука на тему “Инклузивно образовање и индивидуални образовни план” коју је прошло по пет представника свих основних школа у Србији, укључујући и школе за образовање деце са сметњама у развоју, као и представници средњих школа (укупно 7500 просветних радника).
- Изабране су установе за програм „Тестирање инклузивног програма у 25 партнерских установа у Србији“ којим ће се разрадити пакет обука за развој капацитета за инклузивно образовање.
- У сарадњи са Заводом за унапређивање образовања и васпитања, изабрано је 20 школа за образовање ученика са сметњама у развоју за програм "Подизање капацитета школа за образовање ученика са сметњама у развоју у Републици Србији".
- Објављен је и позив за подношење пријава основних школа и гимназија за укључивање у програм "Оснаживање школа за инклузивно образовање“ у који ће бити укључено преко 300 школа. Конкурс је отворен за све основне школе и гимназије у Србији. 
- Припремљени су важни правилници за примену одредница из Закона о основама система образовања и васпитања, посебно за образовање деце из осетљивих група, као што су Правилник о процени потреба за додатном образовном, здравственом и социјалном подршком детету/ученику и Правилник о ближим условима за доношење индивидуално образовног плана.
- У изради је Правилник о оцењивању и Правилник о препознавању облика дискриминације у образовању.
- Именован је Координациони тим за инклузивно образовање Министарства просвете, Имплементациони тим који чине координатори за инклузивно образовање из свих школских управа, као и мрежа подршке за инклузивно образовање на нивоу школских управа. Информација о мрежи подршке ће бити објављена на сајту Министарства и достављена свакој школи.

Министарство просвете ће наставити са активностима оснаживања и пружања подршке школама у примени и развоју инклузивног образовања.




Komentari (190)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

hazar hazar 06:42 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

Hvala yugaya. Ovde postoji samo jedan mali problem, a to je što Mađari kažu da su specijalne škole i dalje dominatne, tj. to govori da oni i dalje imaju eksperiment sa vrlo malim brojem uključene dece. Pored toga, mišljenje o sposobnosti deteta sa posebnim potrebama da bude uključeno u redovnu nastavu prvenstveno daje stručna komisija. Pretpostavljam i da su za taj manji broj dece pripremili pomagala, kabinete tako da je jasno da imaju pozitivna iskustva.

Ono što i oni ne daju je analiza uspeha ostatka odeljenja, što bi trebao biti primaran razlog njihovog odlaska u školu.

Mađarski primer je tako daleko od našeg uvođenja uključivanja u celokupno školstvo sada i za sve pod pretnjom zakonskih kazni. Sve u svemu, moje mišljenje je da je ovakav zakon loš i da će doneti mnogo problema. Sve je trebalo temeljno pripremiti, pa uvesti u manji broj odeljenja sa prethodnom ozbiljnom obukom za nastavnike, a kada se sistem uhoda proširiti bazu.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 07:03 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

yugaya

Imam pitanje u vezi izrade IOP-a - da li za dete u visim razredima za svaki predmet ga pravi nastavnik ili se pravi komisijski jedan zajednicki za sve predmete jednog djaka, i koja je tu hijerarhija? Ako predmetni nastvnik moze da kaze "e necu ja da radim tako", kako se to resava?

IOP kod nas ima dva, odnosno tri nivoa: po prilagođenom programu (kad se samo menjaju metode i vrše druga prilagođavanja) po izmenjenom programu (kad se menjaju ishodi) i po obogaćenom programu za talentovane.
Za svako dete, može da se pravi IOP za sve predmete, za grupu predmeta, za jedan predmet, ili za deo predmeta.
Tako, teoretski, jedno dete može da ima "obogaćeni" IOP za matematiku, i "izmenjeni" IOP za srpski.
Svi nastavnici čiji predmeti su obuhvaćeni IOP-om učestvuju, zajedno sa roditeljem u pisanju.
A da, koristi se jedan, zajednički obrazac
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 07:12 01.09.2010

Re: Inkluzija -

topcat




Topcat, o.k. je komentarisati, ali ne razumem zašto je sa druge strane loše biti aktivista. Pitanje obrazovanja jeste pitanje ljudskih prava.
Ako pod stručnim osobljem koje će donositi odluku o školovanju smatrate defektologe, onda se tu ne slažemo. U ovom procesu, defektolozi (različitih smerova) imaju posla da nauče slepu decu da se samostalno kreću, da decu koja ne čuju nauče da koristi znakovni jezik ili da čitaju sa usana, da logopedi rade sa raznim grupama dece na razvoju govora, ali, obrazovanje je obrazovanje, a tretman - terapija, je druga stvar.
Žao mi je što je nastavnicima teško da rade sa trideset đaka, ali to jeste njihov posao?!
natasavb natasavb 07:19 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

hazar

Evo ispratih decu u skolu, pa sad mogu da ti odgovorim na ono sto si juce i sinoc pitao.
U zemljama EU postoje tri razlicita osnovna modela, sa varijacijam od zemlje do zemlje.
I ili jednostrani pristup ukljucuje zemlje koje imaju razvijenu politiku i praksu ukljucivanja gotovo svih ucenika u redovne skole.
U tome je najvise uspela Italija u kojoj je ukljuceno cak 99% dece, a takav pristup je razvijen u Spaniji, Portugaliji,Grckoj, Svedskoj, Islandu i Norveskoj

II ili visetruki pristup ukljucuje zemlje koje imaju razlicit pristup.Kod njih je razvijen sistem redovog obrazovanja, sistem specijalnog obrazovanja i razlicite sluzbe podrske.
Razvijen je u Danskoj, Francuskoj, Irskoj, Luksemburggu, Austriji, Finskoj i Velikoj Britaniji.

III ili dvostrani pristup podrazumeva sistem postojanja dva odvojena obrazovna sistema (koa sto je do sad kod nas bilo).

Zastupljen je u Nemackoj i Svajcarskoj.

Nesto vise o svemu tome pise ovde: Evropski modeli inkluzije

Svi ti modeli mogu da nam posluze samo kao primeri, ali mi moramo sami doci do modela koji nama odgovara.

Ono sto je takodje bitno je da ni jedna zemlja u kojoj postoji inkluzija, nije odustala od toga i i trend u Evropskim zemljama je da se specijalne skole transformisu u resursne centre.

Analize efekta pokazuju da su generalno socijalna postignuca bolja u redovnom okruzenju, a o nivou obrazovnih postignuca nema pozudanih zakljucaka jer ona ne zavise od okruzenja vec od tipa i kvaliteta podrske.

Inkluzivno obrazovanje ne deluje negativno na decu bez teskoca u razvoju (u nekim studijama, ova deca imaju vise skorove na testovima tolerancije,jasnije poruke, razvijenije vestine nenasilonog resavanja sukoba).

Nadam se da si sada zadovoljan. :)


natasavb natasavb 07:42 01.09.2010

Re: Inkluzija -

Izvini, ja sam ovdje bloger, te komentiram kao i ostali, a nisam uključena niukakav aktivizam da bi trebala nekom polagati račune, prostirati CV i reference. Tko hoće, može komotno na osnovu komentara zaključiti da li nešto znam ili sam načula od komšije ili mi je jednostavno dosadno, pa kvarim igru.

Ti, s druge strane, jesi aktivista i blog si izmeđuostalog stavila u kategoriju "ljudska prava". Pratim slučaj odavno, još dok nisi bila VIP, tako da znam da imaš lično iskustvo, odnosno autistično dijete.



Naravno da mozes da komentarise kao i svi ostali, ali ti si iznela stav da mislis da inkluzija tesko moze uspeti, pa me zanimalo na osnovu cega to tvrdis. Koliko znam zivis u USA gde se inkluzija sprovodi vec godinama, a potices i Hrvatske gde je takodje inkluzija uvedena pre, ja mislim, tri godine.
Nije mi jasno tvoje nepoverenje da je ovde to moguce i zabrinutost za obrazovni sistem Srbije.

Ne znam kakve veze moja pitanja upucena tebi imaju sa tim sto sam ja aktivista (mada mi nije bas jasno ni zasto si ovaj termin upotrebila, ali hajde), a inkluzija jeste ljudsko pravo.

Nekada udruzenja i grupe roditelja rade istu stvar paralelno, neznajuci jedni za druge, umesto da rade zajedno, sto je mnogo efikasnije.
Zato mislim da je dobro kad se ljudi izjasne sta konekretno zele da urade i na koji nacin da pomognu.

Ne zaboravimo da "stručna služba", od koje se mnogima diže kosa na glavi, isto tako često kaže da najvećih problema imaju sa roditeljima, od kojih je određen broj nerealan, te preko djece pokušava riješiti nekakve svoje probleme i frustracije. Roditelj ne može ocijeniti kako će dijete funkcionirati u nastavi o kojoj ne zna ništa!



Ne znam da sam ja na bilo kom mom blogu ili komentaru iznela negativan stav o celoj "strucnoj sluzbi", a ni neko od komentatora.

Stvar i jeste u tome sto defektoloskinja iz Unije prica kao da zastupa stav cele struke, sto apsolutno nije tacno.
Licno znam defektologe, logopede i psihologe koji se veoma zalazu za inkluzivno obrazovanje.
Aleksi želim puno uspjeha u novoj školskoj godini.


Hvala.
yugaya yugaya 09:04 01.09.2010

Re: Nekoliko odgovora

. Ovde postoji samo jedan mali problem, a to je što Mađari kažu da su specijalne škole i dalje dominatne, tj. to govori da oni i dalje imaju eksperiment sa vrlo malim brojem uključene dece.


Ne, veci je broj dece koja pohadjaju 'redovne' skole, tj. one u kojima se odvija integrisana nastava- broj dece je jos uvek prevelik u specijalnim skolama ako gledamo prema zapadnim standardima. Imam u okruzenju prijatelje cije dete pohadja specijalnu skolu, njihovi razlozi za takav izbor su zato sto su prezadovoljni nacinom i sveobuhvatnim radom i napretkom koji je dete sa psihofizickim nedostatcima tamo ostvarilo - skola ima sopstveni medicinski program motorne rehabilitacije i posebno opremljen prostor za to. Isti roditelji su dete u Srbiji i rad sa njim placali privatno, krajnje nezadovoljni onim sto im se nudi kroz nas sistem.

Takodje se smatra da veliki broj dece kojima nisu dijagnostifikovani poremecaji u ucenju i ponasanju pohadja obicne skole u ruralnim sredinama ( tako je bilo i kod nas na selu, nije se zvalo inkluzija ali je postojalo i sva deca su isla u skolu, iz ove perspektive bar trecina dece u mom razredu je zahtevala poseban rad- sramota je sto ga je tada, tamo, bez buke i dobijala koliko je to bilo moguce)

Problemi su ovde malko specificni tako da direktno poredjenje ne ide - najveci je problem romske dece iliti opste segregacije na nivou drustva. Pre nekoliko godina je Ministarstvo prosvete moralo da intervenisei uz policiju spaja skole, a nastavnicima koji su odbijali da rade u novospojenim odeljenjima preti i zatvorskim kaznama.

Koga zanima, odlican dokument UNICEF-a o ovoj temi iz 1998. - mislim da je relevantan jer se problemi o kojima mi ovde pricamo sagledavaju iz perspektive regionalnih obrazovnih tradicija, i iz perioda je kada su mogli da se procene rezultati prvih zakonskih mera u zemljama iz okruzenja.

[url=http://www.unicef-irc.org/publications/pdf/eps67.pdf]The Education of Children with Special Needs:
Barriers and Opportunities in Central and Eastern Europe[/url]


Sve u svemu, moje mišljenje je da je ovakav zakon loš i da će doneti mnogo problema. Sve je trebalo temeljno pripremiti, pa uvesti u manji broj odeljenja sa prethodnom ozbiljnom obukom za nastavnike, a kada se sistem uhoda proširiti bazu.


A ja naprotiv mislim da ce to i biti u praksi - koliko citam ovde, i roditelji dece obuhvacene ovim zakonom su izabrali skole/nastavnike koji imaju sluha i zele, licno bih razmislila koliko dobra mom detetu moze da donese
cult cult 15:41 31.08.2010

!!!

veliki broj roditelja dece sa posebnim potrebama potiče iz socijalno depriviranih sredina, niskog je obrazovanja, a često se radi i o familijarnoj problematici, pa su to roditelji sa ozbiljnim emocijalnim, socijalnim i intelektualnim problemima


Ovo kao da slušaš pripadnike nacional-socijalista na Radio Berlinu kasnih 30-ih.
Odakle su ispali ovi ljudi?
natasavb natasavb 16:27 31.08.2010

Re: !!!

cult
Odakle su ispali ovi ljudi?

Kazu da zastupaju 660 skola.
Ono na sta nismo dobili odgovor je da li su svi njihovi clanovi procitali napisano i na osnovu cega su dosli do ovoga :
"Stav gotovo svih prosvetnih radnika , a moze se reci i roditelja, da potpuna inkluzija nije dobro resenje".
Ako imas vremena pogledaj ona dva linka koja je AO ostavio u prvom komentaru i celi tekst za koji je Bljana77 objasnila gde se nalazi.
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 15:50 31.08.2010

"SA TERENA"

Kao neko ko radi u osnovnoj školi moram da kažem neka iskustva "sa terena". Tačno je da je Ministarstvo organizovalo edukacije timova za sprovođenje inkluzije i izradu IOP-a, ali i tu je dolazilo do mnogo problema i mislim da ideja (zakonska obaveza!) uopšte nije naišla na prihvatanje. Šta da vam kažem, moja direktorka je prokomentarisala da su deca sa posebnim obrazovnim potrebama VIŠAK u školama i da treba da idu... ne zna ni ona tačno gde. Ja sam očajna jer se od mene očekuje da izradjujem sa nastvnicima IOP-e, a oni se, uglavnom, sa tim ne slažu. Mislim da se boje, a i mrzi ih, ima tu dosta posla, pa su onda veliki filozofi kako bi trebalo stručnjaci da se bave "takvom decom" i sl. Ja nemam dilemu, deca sa posebnim obrazovnim potrebama moraju da se uključe u redovne škole, ali blago meni u manjini.
A što se tiče aktivnosti Ministarstva - ni oni nisu zablistali. Deluje sve pomalo kao improvizacija. Na kraju krajeva, vidi se i u saopštenju da su ključni pravilnici tek u izradi ili samo pripremljeni, što znači da se još uvek ne mogu koristiti! Još gore je što na tim edukacijama nismo dobili odgovore na neka ključna pitanja, a bez kojih ćemo stvarno teško ispuniti očekivane zadatke.
Sve u svemu, zbog ovakvih stvari se stidim što se zovem "prosvetni radnik". Nadam se da u drugim školama nije situacija kao u mojoj.
maca22 maca22 15:53 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

Ja sam cula da ce da povecaju broj djaka u razredu, da asistenata u praksi nece biti te da ce biti tesko sporovoditi IOP na 30 djaka a 45 minuta. Koliko je to tacno, ne znam.
mlekac mlekac 16:22 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

Danas mi gotovo istu stvar rece jedna od dama u PEPSI sluzbi skole u koju mi Mudric/Filozof polazi!

- Ja sam bila na seminaru, ali nisu nam bas objasnili kako ce to izgledati u praksi

U prevodu, vidim ja da mi opet sledi setnja od profesora do profesora, od razredne do direktora i PEPSI sluzbe i tako do daljnjeg...

Kao sto rekoh na sopstvenom blogu, jedina je razlika sto sad, eto, imam neki zakon na koji mogu da se pozivam (jos da ga oni koji su zaduzeni za TAJ deo pitanja procitaju! Sekretar doticne skole pojma nije imala da je stupio na snagu 'neki novi zakon', a gospodja/ica je, inace, pravnik)
natasavb natasavb 16:43 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

aleksandrapetkovic

Aleksandra hvala sto ste se javili.
Potupno razumem vasu bojazan kako ce sve da se sprovodi, ali vidim da kod vas postoji volja i spremnost da pronadjete resenja za probleme na koji nailazaite i nadam se de cete u tome uspeti.
Jasno mi je da ima otpora medju nastavnicima, ali opet se sve nadam da je to samo onaj strah od nepoznatog i da ce kad jednom udju u celu pricu videti da nije sve tako ni tesko, ni strasno, kao sto moze da izgleda na prvi pogled. To govorim na osnovu onog sto sam cula od ljudi koji rade u redovnim skolama, a imaju u razredu i decu sa teskocama u razvoju.


sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:51 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

Ne znam koliko vaša škola već ima iskustva u uključivanju dece sa smetnjama u obrazovanje, čini mi se malo.
Ako vam je za utehu, stvarno je teško u početku, ali se situacija menja. Izjava kao što je ta koju je dala vaša direktorka sam se i ja naslušala, ali kad ljudi počnu da rade, odnosno, kad prevaziđu taj prvi strah o kome je AO pričao, i sami shvate da to nije baš tako teško sprovesti kao što im se u prvi mah činilo.
Škola u kojoj je moj sin već osmu godinu ima u svakom odeljenju po jedno do dvoje dece sa smetnjama, i ostalo je jako malo ljudi koji pružaju otpor (sa sigurnošću mogu da kažem da je to samo dva nastavnika. Ali, ono što je važno, i oni RADE, trude se. Glasni su, bune se, viču kako im je teško, ali rade)

Edit: Nataša, sad tek videh da si napisala skoro isti komentar. Al' sad, nek ostane
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:59 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

mlekac

Danas mi gotovo istu stvar rece jedna od dama u PEPSI sluzbi skole u koju mi Mudric/Filozof polazi!
- Ja sam bila na seminaru, ali nisu nam bas objasnili kako ce to izgledati u praksi



Jao majko, ko neće, on stvarno neće, i brani se sve dok se ne sruši. Na seminaru su popunjavali obrasce za konkretno dete, dakle, pravili su IOP za dete koje su sami mogli da predlože. Pa ako to nije praksa, onda ja ne znam šta je.
Ali, oni bi izgleda da dobiju recept koji bi mogli da primene na svako dete: 200 gr. matematike pomešati sa 300 gr. gramatike..., pa da ga posle prepisuju, i ne uključuju mozak uopšte.
mlekac mlekac 17:07 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

sneza.lazarevic
mlekac

Danas mi gotovo istu stvar rece jedna od dama u PEPSI sluzbi skole u koju mi Mudric/Filozof polazi!
- Ja sam bila na seminaru, ali nisu nam bas objasnili kako ce to izgledati u praksi



Jao majko, ko neće, on stvarno neće, i brani se sve dok se ne sruši. Na seminaru su popunjavali obrasce za konkretno dete, dakle, pravili su IOP za dete koje su sami mogli da predlože. Pa ako to nije praksa, onda ja ne znam šta je.
Ali, oni bi izgleda da dobiju recept koji bi mogli da primene na svako dete: 200 gr. matematike pomešati sa 300 gr. gramatike..., pa da ga posle prepisuju, i ne uključuju mozak uopšte.


Snezo, necu da stajem u gard - zena mi iskreno rekla da nema pojma o disleksiji, i da bi bila vrlo zahvalna da je snabdem nekim materijalom o istoj.

A posle se 'prisetila' da imaju u skoli jos jedno dete sa tim problemom, al' njega su, kako rece, do sad 'provlacili'...

Vidim da me ceka mnogo rada, al' dobro, za razliku od sekretara skole koja je bahata i nimalo kooperativna, ove dve su BAR spremne da uce.

Sutra se upoznajemo sa razrednom, pa cemo da vidimo.
yugaya yugaya 17:27 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

Snezo da li mozda ima negde da se nadju ti materijali za IOP, bas bih volela da vidim sta je to tu tako 'nemoguce' - menu zvuci kao da je to najobicniji needs-analysis-based nastavni plan sa dopunom koja se pravi na bazi podataka koje ce dobiti od roditelja, terapeuta etc...jos ako imaju i obrasce...?!?

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:30 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

mlekac


Snezo, necu da stajem u gard - zena mi iskreno rekla da nema pojma o disleksiji, i da bi bila vrlo zahvalna da je snabdem nekim materijalom o istoj.


E pa, iskoristi to što je bila iskrena, i ako imaš materijala - daj joj. Ako nemaš, hajde da tražimo.
Ja i ne čekam da mi oni kažu kako ne znaju, sama im nosim knjige, članke, dajem linkove. Samo sam tu oprezna da ih ne zatrpavam previše, i uvek imam na umu da oni ne treba da se bave terapijom nego obrazovanjem. Znači, što više konkretnih primera. Znam ja i da sam im ponekad dosadna - neki bi najradije pobegli ili se sakrili kad me vide, ali, kako im jednom na nekom zajedničkom sastanku rekoh - moram!

Srećno sa razrednom, jako je važno da li će ona biti spremna da se potrudi!

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:33 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

yugaya
Snezo da li mozda ima negde da se nadju ti materijali za IOP, bas bih volela da vidim sta je to tu tako 'nemoguce' - menu zvuci kao da je to najobicniji needs-analysis-based nastavni plan sa dopunom koja se pravi na bazi podataka koje ce dobiti od roditelja, terapeuta etc...jos ako imaju i obrasce...?!?


Ima obrazaca, ja ih imam, ali ne znam da li bih smela to da širim dalje jer još nisu objavljeni u Službenom listu. Mada, kad bolje razmislim škole su dobile kroz obuke. Hajde javi se na pp
mlekac mlekac 18:12 31.08.2010

Re: "SA TERENA"

sneza.lazarevic
mlekac


Snezo, necu da stajem u gard - zena mi iskreno rekla da nema pojma o disleksiji, i da bi bila vrlo zahvalna da je snabdem nekim materijalom o istoj.


E pa, iskoristi to što je bila iskrena, i ako imaš materijala - daj joj. Ako nemaš, hajde da tražimo.
Ja i ne čekam da mi oni kažu kako ne znaju, sama im nosim knjige, članke, dajem linkove. Samo sam tu oprezna da ih ne zatrpavam previše, i uvek imam na umu da oni ne treba da se bave terapijom nego obrazovanjem. Znači, što više konkretnih primera. Znam ja i da sam im ponekad dosadna - neki bi najradije pobegli ili se sakrili kad me vide, ali, kako im jednom na nekom zajedničkom sastanku rekoh - moram!

Srećno sa razrednom, jako je važno da li će ona biti spremna da se potrudi!



Nadam se da hoce - vec su mi rekli da je dobio mnogo finu razrednu (djaci, ne drugi profani) tako da se nadam da cemo uspeti.

A sto se materijala tice - ne brini, vec sam pocela sa slanjem
bocvena bocvena 17:34 31.08.2010

Znam da su ljudi sa hendikepom ili

smetnjama u razvoju i njihovi roditelji navikli da se bore sa vetrenjačama, ali ja sam se juče bukvalno naježila od količine predrasuda koje sam čula od ove žene defektologa. Kao, nismo mi protiv inkluzije, ali je to eksperiment na našoj deci za koje je neko dobio pare, pa sad nepripremljeni prosvetari treba da ispaštaju, a defektolozi ostaju bez posla. Eto je teorija zavere u najavi i čitava priča može ladno da se premesti na političku ravan - zli Zapad nam opet uvaljuje neku svoju zvrčku, ucenjuju nas ulaskom u EU, NVO i Ministarstvo pokupili pare, a mi siromašni prosvetari više da radimo i niko da nas ne plati. A i šta da radimo kad za to nismo obučeni, evo lepo nam i defektolozi kažu da je to mnogo teško (jedan ADHD vredi za 10-oro normalne dece) i da samo oni to umeju...(slučam ja to i po mojoj školi, sa sve antisrpskim interesima u pozadini inkluzije!)

A tek ove babe i tetke što im smetaju da održe konferenciju na miru, da kroz obračun sa Ministarstvom povuku nizbrdo i ideju inkluzije. Nek one zakažu svoju, pa nek drve o toj inkluziji do sutra!

Zar nije obmanjivanje javnosti ako predstaviš situaciju na terenu tako da će od 1. septembra na škole da pohrle kuke i motike, kljasti i ubogi i njihovi neobrazovani roditelji, pa će tu druga deca da ih zezaju i da nazaduju (posebno oni nadareni!)

Jbt, da sam bila na mestu one devojke, korisnika kolica, što predaje na Filološkom fakultetu, mislim da bih se izbljuvala na sred onog Medija centra! Koliko li je ona za svojih 30 godina života tih defektološkinja i inih zabrinutih teta i čika čula i morala da preskoči da stigne tu gde jeste.

Krajnje je vreme da shvatimo da smo na istoj strani i da nam je ovo idealna prilika da prosveti vratimo mesto koje joj i pripada.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:44 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

Bocvena,
nema nam druge nego da se borimo sa vetrenjačama. I devojka korisnica kolica je na to navikla i vrlo je uspešna u toj borbi.
A što se ovih sindikalaca tiče, ja procenjujem da su oni malo tu iskorišćeni - kao što rekosmo gore, boje se promena i ne žele ih, pa su rešili da ovaj deo o inkluziji daju defektolozima da napišu.
A oni se sad osećaju ugroženim i degradiranim (ja sam studirao/la pet godina, i sad ispade da svaki učitelj sa dva dana obuke može da radi sa "takvom" decom).

Slažem se da je inkluzija, koliko god to kontradiktorno zvučalo, jedan od načina da se obrazovanje unapredi
Biljana 77 Biljana 77 17:49 31.08.2010

...

Koliko li je ona za svojih 30 godina života tih defektološkinja i inih zabrinutih teta i čika čula i morala da preskoči da stigne tu gde jeste.

Njoj je i jednostavna stvar, dolazak na predavanje bio nepremostivi problem. Ne znam kako je danas, ali pre neku godinu su odbili devojku u kolicima koja je molila da se predavanje iz engleskog kao izbornog predmeta premesti u neku učionicu u prizemlju (jer lift u novoj zgradi nije dovoljno veliki). Obrazloženje je bilo: neka izabere neki drugi jezik kao izborni.
mlekac mlekac 18:08 31.08.2010

Re: ...

Biljana 77
Koliko li je ona za svojih 30 godina života tih defektološkinja i inih zabrinutih teta i čika čula i morala da preskoči da stigne tu gde jeste.

Njoj je i jednostavna stvar, dolazak na predavanje bio nepremostivi problem. Ne znam kako je danas, ali pre neku godinu su odbili devojku u kolicima koja je molila da se predavanje iz engleskog kao izbornog predmeta premesti u neku učionicu u prizemlju (jer lift u novoj zgradi nije dovoljno veliki). Obrazloženje je bilo: neka izabere neki drugi jezik kao izborni.


Biseri sa filoloskog! Ne daj boze da je bila na nekom smeru koji ima biblioteke na medjuspratovima (kao nordijski jezici), pa u zivotu ne bi uspela da stigne do njih!
mlekac mlekac 18:10 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

Bocvena, jesi li ti ona sto je obecala gospodzi defektologu da ce da je tuzi???

Koja god od vas da je to bila, navijam za nju!
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 18:17 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

mlekac
Bocvena, jesi li ti ona sto je obecala gospodzi defektologu da ce da je tuzi???

Koja god od vas da je to bila, navijam za nju!

Nije, to je bila baš devojka korisnica kolica, ona se zove Ljupka Mihajlovska, i predsednik je Udruženja studenata sa hendikepom...
mlekac mlekac 18:18 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

sneza.lazarevic
mlekac
Bocvena, jesi li ti ona sto je obecala gospodzi defektologu da ce da je tuzi???

Koja god od vas da je to bila, navijam za nju!

Nije, to je bila baš devojka korisnica kolica, ona se zove Ljupka Mihajlovska, i predsednik je Udruženja studenata sa hendikepom...


Svaka joj cast!
maca22 maca22 20:14 31.08.2010

Re: ...

Koliko sam cula ZAPRETILI SU IM na Filoloskom da moraju da omoguce prilaz ljudima u kolicima, inace nema akreditacije, pa su napravili neke rampe, ali i dalje nije sve dostupno.
jednatanja jednatanja 21:19 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

jedan ADHD vredi za 10-oro normalne dece


izvinjavam se, ali ova rečenica mi nije jasna: šta je gospođa defektolog mislila sa "vredi"?
natasavb natasavb 21:24 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

Bocvena
A tek ove babe i tetke što im smetaju da održe konferenciju na miru, da kroz obračun sa Ministarstvom povuku nizbrdo i ideju inkluzije. Nek one zakažu svoju, pa nek drve o toj inkluziji do sutra!

Za onu njihovu verziju jucerasnje konferencije i celi onaj tekst zaista nemam reci.


Zar nije obmanjivanje javnosti ako predstaviš situaciju na terenu tako da će od 1. septembra na škole da pohrle kuke i motike, kljasti i ubogi i njihovi neobrazovani roditelji, pa će tu druga deca da ih zezaju i da nazaduju (posebno oni nadareni!)

Upravo o tome se radi.
Em su pricali kao da zastupaju sve ili bar vecinu prosvetnih radnika, em su prikazivali potpuno pogresnu sliku.
Krajnje je vreme da shvatimo da smo na istoj strani i da nam je ovo idealna prilika da prosveti vratimo mesto koje joj i pripada

mlekac mlekac 21:26 31.08.2010

Re: ...

maca22
Koliko sam cula ZAPRETILI SU IM na Filoloskom da moraju da omoguce prilaz ljudima u kolicima, inace nema akreditacije, pa su napravili neke rampe, ali i dalje nije sve dostupno.

Dobro su se setili! Nema ni 30 godina kako smo gledali kako kolegu bukvalno NOSE na rukama da bi prisustvovao ispitu jer je profu mrzelo da sidje do dole i ispita ga! (Nije bio sa moje katedre, al' gledalo pola faksa operaciju 'ispit')

natasavb natasavb 21:27 31.08.2010

Re: Znam da su ljudi sa hendikepom ili

jednatanja
jedan ADHD vredi za 10-oro normalne dece


izvinjavam se, ali ova rečenica mi nije jasna: šta je gospođa defektolog mislila sa "vredi"?

Ne znam Tanja zaista. Mnogo toga sto je ona rekla juce meni nije jasno. Kad je jos spomenula obuzdavanje dece stvarno mi nije bilo dobro.
draft.dodger draft.dodger 17:39 31.08.2010

Inkluzija - eksperiment ili strategija(?!)

U Ministarstvu prosvete, svaka je strategija eksperiment...
dali76 dali76 19:51 31.08.2010

najgori hendikep je :ljudska glupost

Inklizicija je potrebna da
Kad prolazim beogradskim ulicama sa stapom ljudi me ne zaobilaze pet metara , pljuckaju I sapucu pu pu daleko bilo
Da kad zamolim druga da mi pokaze do wc gazda kafica ne pita onako cinicki
E jeste li vi pederi??
Pa I da jesam ne bi to radio na javnom wc .
Cilj skole nije samo da uci matematiku , istoriju, geografiju)vecina djece to zaboravi za dva mjeseca) vec da uci djecu da ima djece sa razlicitim potrebama I das u I ona dio drustva a ne da ih se skriva po specijalnim skolama .
A te price kako ce to unazaditi naprednu djecu ?
TO je tek ogavno.
Nece nikog unazaditi samo ce tim nadobunim uciteljima dati vise posla jer ce morati praviti individualne programe .
Dok sam radio u skoli, eto invalid ucitelj u mom razredu djevojcica u kolicima je bila nadareno dijete .
A tek te gluposti kako su dijeca zla , pa specijalne skole pomazu “specijalnoj djeci” to su
gluposti.nisu Jeca zla , odrasli neuki ljudi su zli , a da takvih bude manje zato treba inklizicija
I to je najvazniji razlog zasto drzava morada to uvede a ne da bude neki tamo eksperiment !!
maca22 maca22 19:54 31.08.2010

Re: najgori hendikep je :ljudska glupost

dali76
A tek te gluposti kako su dijeca zla ,

Posto niko, barem na ovom blogu, nije rekao da su deca zla, ne morate se nervirati.
yugaya yugaya 20:35 31.08.2010

Re: najgori hendikep je :ljudska glupost

maca22
dali76
A tek te gluposti kako su dijeca zla ,

Posto niko, barem na ovom blogu, nije rekao da su deca zla, ne morate se nervirati.


Hm bio je pre neki dan komentar da su deca "surova" pa se kao treba bojati ishoda....

Virnula sam u IOP - znaci nista ali ama bas NISTA sto se papiroloski ne da nauciti u dva dana seminara (sasvim dovoljno) - mislim da je sa druge strane neophodno nastavnike malo duze i bolje edukovati o konkretnim vrstama aktivnosti/organizaciji nastave u specificnim slucajevima i po predmetima, recimo.


shumska shumska 20:53 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija(?!)

draft.dodger
U Ministarstvu prosvete, svaka je strategija eksperiment...

управо то. мене плаши чинњеница да ће сва деца заправо бити препуштена доброј вољи учитеља / наставника. и импровизацији, као што неко рече.
чух од неких стручних људи (који су за - да се разумемо) да је стратегија урађена офрљ и на брзину.
мене буни једна ствар:
како ће на пример дете са оштећеним слухом да се споразумева са својим учитељем и обрнуто? да ли су сви они (просветни радници) савладали гест? како ће комуницирати са другом децом? кад се нађете пред глувим дететом ту баш и нема места импровизацији, ако се не зна гест - остаде тишина
natasavb natasavb 21:05 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija(?!)

shumska
мене буни једна ствар:
како ће на пример дете са оштећеним слухом да се споразумева са својим учитељем и обрнуто? да ли су сви они (просветни радници) савладали гест? како ће комуницирати са другом децом? кад се нађете пред глувим дететом ту баш и нема места импровизацији, ако се не зна гест - остаде тишина

Pretpostavljam da ce dete za pocetak imati asistenta kao podrsku, sto je zakonom predvidjeno.
Za posle se nadam da ce ucitelj da se obuci da moze da komunicira sa tim detetom.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 08:12 01.09.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija(?!)

како ће на пример дете са оштећеним слухом да се споразумева са својим учитељем и обрнуто? да ли су сви они (просветни радници) савладали гест? како ће комуницирати са другом децом? кад се нађете пред глувим дететом ту баш и нема места импровизацији, ако се не зна гест - остаде тишина


a da postavimo stvar obrnuto? kako ce dete sa ostecenim sluhom da komunicira u realnom zivotu ako je osudjeno na getoiziranu skolu gde su svi sa ostecenim sluhom?

komunikacija osoba bez ostecenog sluha i osoba s ostecenim sluhom je mnogo vise od pukog sporazumevanja. ukljucuje toleranciju i jedne i druge strane, razumevanje za drugog, otvorenost i prihvatanje.

bez otvorenosti i prihvatanja, nema komunikacije, a otvorenost i pripadanje gradi se u skoli, mesovitoj, inkluzivnoj, ne u getu.

geto je katastrofa. za sve. geto je tisina.

moj otac je star i gluv, ne zna znakvni jezik. ne znam ni ja. slusni aparat mu zakazuje. imamo problem. ali se sporazumevamo. ja sam naucila da kao glumica, zadrzim mirno lice, iako urlam, da bi me cuo. zato sto mi je rekao da kad govorim glasno, sva se izbezumim, pa ga to traumira, ima osecaj da se derem na njega, a zna da se ne derem, iako se derem, jebiga. ja sam vezbala pred ogledalom kako da vicem, a da ne delujem kao kreten. pitala sam i decu kojima je to odmah poslo za rukom u komunikaciji s dedom, da urlaju, a da im je lice smireno. i mnogo smo se smejali mojoj faci.

ocu kazem, bitna je motivacija.

i u najpovrsnijoj zapadnjackoj seriji o tinejdzerima, imamo obavezno ukljuceno neko dete sa pp. ok, klise, sta god. ali, zasto? pa da to deci koja nemaju pp, bude normalno da komuniciraju.

ne znam kako je ove godine, ali znam, na osnovu istrazivanja koje su uradile one pametne novosadjanke mislim, da u srpskim udbenicima nema NI JEDNE SLIKE deteta sa pp. oni su i dalje NEVIDLJIVI.

ludi u Srbiji moraju da nauce, a to je proces, da posebne potrebe nisu ni greh, ni strahota, ni prelazne, da ih se ne treba stideti, da razlicitost daje kvalitet, a ne oduzima ga.




tetkino tetkino 19:25 31.08.2010

Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!

Nekada davno, u doba kad su i tetke bile mlade, moj drug Laza je, koji inače boluje od cerebralne paralize i tada je bio u kolicima isto je trebao da krene u školu. To je izgledalo ovako:

Čin prvi 1985 Kod pedijatra

Dobar dan!

Dobar dan!

Ja bih da vas zamolim nešto. Moj sin bi iduće godine trebao da krene u školu. Međutim kao što znate on ima zakazanu operaciju za par nedelja, zatim sledi oporavak u banji i fizikalne terapije. Doktori procenjuju da će oporavak trajati od 6 -12 meseci. Da li je problem da se škola odloži?

Možete biti mirni potpuno, nije nikakav problem da se pomeri početak škole. Ako postoji šansa da Laza prohoda, mi ćemo pomeriti školu i za 2 godine. Važno je da on nama bude zdrav, za školu ćemo lako.

Hvala puno! Dovidjenja!


Čin prvi 2010 Srbija - doba Inkluzije

Dobar dan!

Dobar dan!

Ja bih znate da pomerim početak škole, moj sin ...

NE MOŽE!

Ali niste me saslušali ...

NE MOŽE!

Ali moj sin će biti na rehabilitaciji, u drugom gradu, u bolnici ...

Pa, šta onda? I u bolnicama ima škola! Dete po zakonu mora da krene u školu. Ako vi nećete da šaljete, platićete kaznu!

Molim? Ali ja imam svu medicinsku dokumentaciju, pogledajte.

Gospodine, ja sam sve fino objasnila. Radite kako hocete, samo izađite napolje.


Čin 2 1987 - upis u školu - razgovoru prisustvuju školski psiholog, direktor i kasnije učiteljica

Dobar dan!

Dobar dan!

Ja bih da upišem mog sina Lazu u vašu školu, ona nam je znate najbliža. Evo medicinska dokumentacija, da vidite koja je situacija. Dete je u kolicima, ali ima očuvanu inteligenciju, fino je uradio test za školu.

Ovako, vi možete upisati vašeg sina u našu školu, to je vaše pravo, ali ja moram da vam skrenem pažnju na određene probleme sa kojima ćete se sresti.
Prvo: mi nemamo rampu, ali to je naš problem, postavićemo je do početka školske godine
Drugo: stavićemo ga u prvi razred koji će da bude u prizemlju. Problem će da bude odlazak u toalet. Učiteljica kod koje mislimo da stavimo Lazu je starija žena, divan pedagog, ali nije više u mogućnosti da se fizički angažuje. Mi nemamo medicinsku sestru, možemo eventualno da zamolimo tetkice da pomognu, ali vi ćete morati da nam pokažete kako pravilno da se postupa, da nikom ne bude neprijatno.

Ne, ne! Ja ili supruga ćemo dolaziti, da ga obiđemo, ako nije problem.

Naravno da nije problem, možete da dođete kad god poželite. Da li vam više odgovara da vam dete uvek ide u istu smenu i koju? Jer to je vidite nešto što možemo da organizujemo da vam izađemo u susret.

Jao, pa hvala vam puno! Ako može, nama bi odgovaralo da Laza uvek bude u prvoj smeni.

To nije problem, problem je šta posle. Vidite, kod nas u školi je organizovana kabinetska nastava. Svi časovi od 5-8 su na prvom i drugom spratu. Stepenice su uske, ne mogu se postaviti rampe, jer onda druga dece ne bi mogla da prolaze. Da ga na rukama nosite od jednog od drugog sprata, od učionice do učionice, to nije praktično ni vama ni nama. Dobro razmislite šta ćete onda.

Iskreno, meni je najvažnije da on krene u školu i da to bude dobro.


Recimo da je sve i 2010. prošlo isto tako dobro kao i te davne 1987. Da je tom nekom novom Lazi u novoj školi lepo kao što je mom Lazi bilo. Recimo da je imao divnu Učiteljicu koja je umela da od 28 dece napravi Razred, ali tog novog Lazu isto čeka famozni 5 razred, kada će mu reći da škola više ne može njemu da se prilagođava, da su sve učonice na spratovima i da nema ko da ga nosi. Rećiće mu i da je situacija u obližnjim školama ista.
Moj Laza je OŠ završio polganjem razreda i nikad nije prežalio što nije išao sa "svojima".

Ovom novom Lazi će se verovatno naći neka nova pametnica da kaže da:
DECA MORAJU U ŠKOLU!
Da postoji škola u Resniku, recimo da Laza živi u Zemunu, u koju Laza može da ide, jer su oni prilagođeni.
Ili će da insistiraju da on pređe u neku Specijalnu školu, iako potpuno mentalno zdrav, jer INKULZIJA NE SME PASTI!


Za one koji su hteli inkluzija je uvek postojala. Oni koji nisu hteli uvek su nalazili način da je izbegnu, makar i tako da "predmetu inkluzije" život pretvore u Pakao pa ovaj sam odluči da ode.

Ono što se nije promenilo je da u našim školama ne postoje uslovi za uključivanje dece sa fizičkim hendikepom(nepokretni u kolicima, slabovidi, nagluvi), niti postoji ikakva želja i strategija da se ti uslovi stvore.
Njima je država dala da MORAJU u školu, ali im nije dala da i MOGU u školu. Da zaista postoji želja države da uključi tu decu oni bi im stvorili minimalne uslove da mogu da uspeju, a ne bi svim silama radili na stvaranju uslova i atmosfere da oni ne uspeju.

Šta će sutra da radi otac nekog Laze, da plaća kazne, jer ne šalje dete u školu, a ne šalje dete u školu, jer nema škole u koju to dete može da ide.

Što se autizma tiče, bila sam u jednoj školi, u kojoj je dete sa autizmom. Zamislite scenu, gde vi ulazite u školu, tražite razred, jer vam je dete zaboravilo ključeve i na hodniku zatičete dete koje vrišti kao da ga kolju i valja se po po podu. Ostala dece i odrasli ga ili nemo posmatraju ili ga mirno zaobilaze u širokom luku. Vi bi da pridjete, a klinac vam dobaci:

"Ej, nemoj da ga diraš! Onda će da vrišti još više. On je autističan. Pa mu dođe tako da vrišti. Sad će on još malo da prestane."

Ja uvatim da ispitujem klinca. U školi vlada gvozdena disciplina. Niko ne sme da ga pipne, niko ne sme da mu kaže ružnu reč ili da ga popreko pogleda. Ako mu nešto treba oni mu daju, ali što se njih tiče on je njima podjednako blizak kao i neki Marsovac. On nema drugove, prave drugove, ima lica koja s njim idu u razred i koja su skoncentrisana svo vreme na to da ne kažu nešto ili urade nešto što bi bilo okidač za vrištanje. Oni njega ne vole. Oni njega ne mrze. Oni njega jednostavno ne razumeju i pošto ne mogu da ga kinje ili da se druže, jednostavno ga tolerišu. Kako deca, tako i odrasli.
Tužna je to inkluzija.


I za kraj kao neko ko ima u kući i "obično" i dete sa ADHD-om, mogu da kažem: Ovi sa ADHD-om su gori za čuvanje i učenje sa njima od 10-toro obične dece. Za njega jednoga, uvek su bile potrebne 2 odrasle osobe u svakom trenutku.

Bez pomoći asistenta, kog je Ministarstvo obećalo prosvetarima, bez stručnog rada sa psihologom, defektologom, logopedom, takva dece nemaju šanse da uspeju.
bocvena bocvena 19:39 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!

Tetkino, da vas pitam nešto - pošto vidim da ne verujete u mogućnost uspešne inkluzije, šta je, po vašem mišljenju, rešenje? Verujete da je i dosadašnji sistem dobro funkcionisao i ništa ne biste menjali ili imate neki drugi predlog?
natasavb natasavb 19:47 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!

tetkino
Njima je država dala da MORAJU u školu, ali im nije dala da i MOGU u školu. Da zaista postoji želja države da uključi tu decu oni bi im stvorili minimalne uslove da mogu da uspeju, a ne bi svim silama radili na stvaranju uslova i atmosfere da oni ne uspeju.

Ovo je potpuno netacno. Niko i nigde ne kaze da deca moraju u redovne skole, vec da mogu, a da je roditelj taj koji ce da donese konacnu odluku u koju skolu ce dete da ide.

Mislim da ste dosta stvari pogresno shvatili. Nece se ni jdeno dete slati u neku tamo drugu skolu koja ima uslove, vec ce se nastojati da se za svako dete obezbede uslovi da ide u skolu najblizu mesto stanovanja.

Drago mi je sto ste svoje iskustvo podelili sa nama i nadam se da cete pre nego sto odlucite u koju skolu cete upisati dete koje ima ADHD dobro razmisliti i raspitati se o svim mogucnostima.
tetkino tetkino 20:56 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija (?!

Dosadašnji sistem je kriminalan, a sad će biti i gori.

Šta uraditi? Ministarstvo ima gomilu škola kojima preti zatvaranje. Mogli su da kažu: Nama je cilj da svako dete ide u školu. Vama je cilj da škola opstane. Uradićemo ovako. Umesto dosadašnjeg minimuma od 20 dece po odelenju, mi vam dozvoljavamo da upišete 15. Umesto 5 odelenja upišite 3, ako treba. Upišite i decu koja trebaju biti obuhvaćena inkluzijom. Mi vam plaćamo jednog psihologa, jednog defektologa, jednog logopeda i jednog socijalnog radnika da vam pomognu u radu sa tom decom. Sav nastavni kadar mora proći obuku. Stručni tim će pripremiti dosije za svako dete koje bude upisano i vama će biti objašnjeno kako najbolje da se postavite prema tom detetu da bi mu omogućili da se najlekše prilagodi. Kad god vam treba pomoć imaćete, tu u školi nekog da pitate, ne morate da tražite dalje.

Mi ćemo uložiti novac u renoviranje škole da je prilagodimo deci sa fizičkim oštećenjima, vaš zadatak je da oni zavole školu i da ih nečemu naučite. Mi ćemo da organizijemo i prevoz sve dece, da svi koji to žele mogu da dođu u školu.

To je poštena podela posla. Na takav način nastavnici se ne bi osećali prepuštenim sami sebi, sa osećajem da će tamo neke komisije, koje će dal da postoje ili ne, služiti samo da ih kritikuju, a ne i da im pomognu. A da Ministarstvo zna samo da izdaje ultimatume, a da ne nudi ništa zauzvrat. Deca bi dobila školu koja je prilagođena njihovim potrebama i nastavnike zainteresovane da im pomognu, jer bi njihov posao bukvalno zavisio od zadovoljstva i zainteresovanosti dece da u tu školu idu.

Ja možda jesam dosadna, ali postoji takva škola. Jedna jedina u čitavoj Srbiji. I to je problem. Trebalo bi da svaka škola bude kao ta škola i to je cilj koji bi država Srbija sebi trebalo da da, da je pametna i zaista zainteresovana za dobrobit sve dece, ali dok to ne bude moguće, može se uraditi ono što jeste moguće. Napraviti po jednu takvu školu u svakom gradu. Ako već imaš jedan sistem koji funkcioniše, ako imaš potvrdu da takva šema radi: od dece, od roditelja, od svih mogućih stručnih službi u zemlju i inostranstvu, zašto jednostavno ne iskopiraš tu šemu i primeniš je u čitavoj zemlji, zašto imaš potrebu da izmišljaš toplu vodu?

Razred od 30 đaka i jednim ili dvojicom sa ADHD-om je recept za katastrofu, to jednostavno ne može da funkcioniše. Ne možeš ti da kažeš dete ima pravo da ide u školu, a onda da ništa ne uradiš da to dete i fizički može da uđe u tu školu. Ne možeš da kažeš deca sa autizmom su ista kao i sva druga deca, kad jednostavno nisu. Razmišljaju drugačije, ponašaju se drugačije, ponekad i osećaju drugačije. Biti različit nije greh. Praviti se da ne vidiš razlike insistirati na tome da su to sve deca je čista budalaština koja će se obiti svima nama u glavu.

Škola po meri deteta, sa nastavnicima po meri dece, to je jedini način. Pružanjem pune moralne, materijalne i kadrovske podrške onima koji bi se sami odlučili za inkluziju, na pravi način, Ministarstvo bi poslalo pravu poruku. Ovako izgleda svima kao da su ta deca neki vruć krompir kojim se dobacuju roditelji, nastavnici, ljudi iz ministarstva. Deca nisu problem, deca nikad nisu problem, problem su odrasli koji moraju da shvate da je njihova odgovornost i obaveza da stvore uslove da sva deca uspeju, a ne da svoju energiju troše na to da osiguraju da kad cela ta stvar propadne, a propasti mora, jer se sem pojedinaca niko ni netrudi da uspe, oni ne budu ti koji će biti proglašeni odgovornim.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 21:18 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

tetkino,


koliko je meni poznato, ta škola nema tolike kapacitete da primi svu decu sa smetnjama u razvoju. A nema baš ni volje za to, dakle vrše selekciju, i biraju.
Ovo drugo nisam baš najbolje razumela
mlekac mlekac 21:37 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

Tetkino,
Rekla sam i na svom blogu, a ponovicu i ovde - drago mi je da je zakon o inkluziji donet jer vise, bar legalno NE ZAVISIM NI OD CIJE DOBRE VOLJE.

Prevedeno u praksu - vise ni jedan direktor nece moci da kaze majci deteta koje zavrsava peti i kome je TEK TAD dijagnostikovana disleksija:

"Evo ovako, majko, mi cemo njega da pustimo da se provuce bez popravnog a vi da mi obecate da cete da ga premestite u specijalnu skolu od iduce godine. Kvari nam prosek!"

Ja se doticnoj majci dan-danji divim kako je uspela da ostane pribrana i ne pokusa da baci gos'n direktora kroz prozor!

Kao sto rekoh vec nekoliko puta - ko se borio do sada borice se i dalje, ali sad bar mogu da im masem i zakonom!
tetkino tetkino 21:59 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

Da ali ni vi ni ta majka ne vidite problem.

Dete normalnog ili nadprosečnog IQ-a ne bi smelo da "propadne" u školi. Problem je što je on dočekao taj 5 razred, a da ništa naučio nije. Problem je što niko ni roditelji ni učitelji nisu na vreme prepoznali o čemu se radi.
Problem je što on tamo nije dobio pomoć koja mu je bila potrebna i koja bi mu omogućila da bude ono što je ste a to je bolji od drugih.

To je problem. Inkluzija će ovakve ljude naterati da puste decu u školu. Oni će ih puštati da prolaze, davaće im te dvojke, ali to nije rešenje. Njima treba školstvo koje će im omogućiti da NAUČE nešto, da prevaziđu svoj problem, da dobiju podršku koja im je nophodna da ostvare svoje potencijale.

Deca sa disleksijom ili imaju normalan IQ ili imaju povišen IQ i po pravilu u Srbiji ili ostaju sa završenom osnovnom školom ili završe III stepen. Pri čemu imaju teške traume od učenja, škole, školovanja, nastavnika...

Obezbeđenje fizičkog prisustva nastavi nije garant, da će deca dobiti ono što im treba.
bocvena bocvena 22:22 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

Umesto dosadašnjeg minimuma od 20 dece po odelenju, mi vam dozvoljavamo da upišete 15. Umesto 5 odelenja upišite 3, ako treba. Upišite i decu koja trebaju biti obuhvaćena inkluzijom. Mi vam plaćamo jednog psihologa, jednog defektologa, jednog logopeda i jednog socijalnog radnika da vam pomognu u radu sa tom decom. Sav nastavni kadar mora proći obuku. Stručni tim će pripremiti dosije za svako dete koje bude upisano i vama će biti objašnjeno kako najbolje da se postavite prema tom detetu da bi mu omogućili da se najlekše prilagodi. Kad god vam treba pomoć imaćete, tu u školi nekog da pitate, ne morate da tražite dalje.

Mi ćemo uložiti novac u renoviranje škole da je prilagodimo deci sa fizičkim oštećenjima, vaš zadatak je da oni zavole školu i da ih nečemu naučite. Mi ćemo da organizijemo i prevoz sve dece, da svi koji to žele mogu da dođu u školu.

Hej, Tetkino, ja to isto očekujem od inkluzije!I verujem da će rad na terenu upravo naterati državu da te uslove i omogući! Možda sam preveliki optimista, ali ovo vidim kao odličan osnov za opštu i korenitu promenu u prosveti. Nisam sigurna da su to zakonodavci imali na umu , ali zašto da ne iskoristimo mogućnost. Čemu defetizam otpočetka? Biće teško? Prosto mislim da niže ne možemo ni da padnemo.
mlekac mlekac 22:23 31.08.2010

Re: Inkluzija - eksperiment ili strategija

tetkino
Da ali ni vi ni ta majka ne vidite problem.

Dete normalnog ili nadprosečnog IQ-a ne bi smelo da "propadne" u školi. Problem je što je on dočekao taj 5 razred, a da ništa naučio nije. Problem je što niko ni roditelji ni učitelji nisu na vreme prepoznali o čemu se radi.
Problem je što on tamo nije dobio pomoć koja mu je bila potrebna i koja bi mu omogućila da bude ono što je ste a to je bolji od drugih.


Ja itekako vidim problem, a iskreno, bila sam zgranuta kad sam shvatila da niko do pred kraj V razreda nije umeo da PREPOZNA disleksiju. Pri tom ne mislim na majku - ona je znala da NEKI problem postoji, ali zena je racunovodja, nije defektolog, a PEPSI sluzba doticne skole davala je dijagnoze tipa "On je lenj i razmazen, pritegnite vi to." Pisala sam vise o tome na jednom od svojih blogova.

Za mene je bio i ostao problem sto 70% onih koji bi trebalo da znaju da prepoznaju disleksiju/disgrafiju (mislim pre svega na ucitelje i PEPSI sluzbu) i dalje NEMAJU POJMA sta je to! Licno, ja radim na tome da se javnost OBAVESTI o postojanju disleksije i disgrafije. Dovoljno sam matora da se secam kako je i pojam autizam bio gotovo nepoznat na ovim prostorima do pocetka 80-ih. Tek posto je podignuta poprilicna medijska guzva ljudi su poceli da primecuju da to uopste postoji, i naucili jednu novu rec.

Proslo je cetiri godine od kako sam se sudarila sa potpunim nepoznavanjem reci DISLEKSIJA na ovim prostorima. Iskreno, vidim da se stvari, bar sto se prepoznavanja tice, krecu na bolje. Jos su to sitni koraci, ali sad me bar ne gledaju potpuno belo kad doticnu rec pomenem.

Ne moze nista 'preko kolena', to je meni jasno, ali svaka pomoc je dobrodosla. A sto vise se javnost obrazuje, vise ce se dece dijagnostikovati. Sto se vise dece dijagnostikuje, vise ce se roditelja ukljuciti u IOP. Kad nas bude dovoljno, onda vise nece moci da se provlaci sa:
Oni će ih puštati da prolaze, davaće im te dvojke, ali to nije rešenje. Njima treba školstvo koje će im omogućiti da NAUČE nešto, da prevaziđu svoj problem, da dobiju podršku koja im je nophodna da ostvare svoje potencijale.


P.S.
Ne mogu da se slozim s konstatacijom da disleksicna deca zavrsavaju SAMO III stepen. Prvo, zato sto je kod nas jos uvek i previse NEDIJAGNOSTIKOVANE dece, a drugo, zato sto licno poznajem poveci broj njih koji i fakultete pozavrsavase, pa tek onda otkrise da njihov problem ima i neko ime...

EDIT:
Nadam se da mi Nale nece zameriti - evo jednog vrlo korisnog linka za disleksicne studente:

(Mada, realno, neke od metoda ucenja mogu da odgovaraju i onima koji nisu disleksicni)
kleinemutter kleinemutter 19:58 31.08.2010

da

Neko rece ,,nek strucna komisija odluci, gde dete treba da ide u skolu,,.
Iskreno meni je pocesto muka OD TIH STRUCNIH KOMISIJA.
Danas u socijalnoj sluzbi ona meni rece, kazite im slobodno kakvo vam je dete , nemojte da se stidite!. E, pa ja se ne stidim svoga deteta , stidim se tih,,strucnih sluzbi,,, drustva koje me precesto sikanira sto mi je dete bolesno i sto ima razvojne probleme, ponekih lekara koji nece da ga lece, jer valjda nema potrebe da se trude oko izgubljenog slucaja, sta li... E, pa to je moje dete, a ne izgubljeni slucaj.Stidim se i te socijalne sluzbe, koja je uzela da me poducava te ovo te ono, te kazite da smo smirivali situaciju.Alo bre koju situaciju. Mi imamo mirnu situaciju!

A sad o inkluziji...
Poenta inkluzije je po meni integracija dece sa pp u drustvo. Omogucavanje svakom detetu da se krece u krugu vrsnjaka , da ne bude sikanirano od okoline, jer ih okolina ne vidja , pa nije naviknuta na njih, da ima rodjendane i ekipu, da uci onoliko koliko moze, pa makar to bila slova i u osmom razredu i ta ista slova i na casu stranog jezika i na casu istorije i geografije da nauci u kojoj zemlji zivi i sta god bilo...
Inkluzija je dobra stvar i treba je podrzati. Mozda ce deca uslovno receno sklona nasilju po skolama da se usmere da pomognu drugu sa smetnjama i konacno se osete korisnim i potvrdjenim, pa nasiljem nece privlaciti paznju.
Inkluzija je jedan od nacina da postanemo humaniji , da od sveta u kojem zivimo napravimo humanije mesto.


baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 20:54 31.08.2010

(Glupo) pitanje iz ćoška...

Neću o inkluziji nit znam nit se razumem nit se slažem sa većinom teorija o inkluziji, barem ne onako kako ih prezentuju po medijima...

No, imam pitanje:

A da li postoji plan da se zaštite "obična" i "posebna" (ne znam koji je korektan izraz ali nećete mi zameriti, vidi se šta hoću da kažem) deca od "neobične" dece?

Konkretno, moja ćerka ide sa Lenom u razred, Lena nosi slušni aparat i sjajna je klinka, 20-oro u odeljenju je vole a 5-oro je kinje.

Kinje je svom snagom dečije okrutnosti. I kinje i klince kojima je svejedno da li je Lena gluva, roze na tufne ili ima 3 ruke, dakle, kinje i klince koji se sa njom druže ne uprkos njenoj gluvoći, ne zbog njene gluvoće već zbog NJE same.

NA velikom odmoru je guraju niz stepenice, pljuju je sa odmorišta, gađaju blatom, čupaju, namerno je udaraju po aparatu... A sve vrlo perfidno, "slučajno"...

Moja ćerka i još jedan dečak su već imali problema, nisu dali da budu kinjena strana, pa su se lepo fizički obračunali, bilo je modrica i izbijenih zuba, ali njih dvoje više nisu meta. Lena nije tip koji će zbog gađanja blatom da priđe i reketom za tenis da izbije nasilniku dva zuba (kao moja ćerka) ili da se pobije sa njim i napuni mu usta b latom (kao njen drug) Lena je mirno i fino vaspitano nenasilno dete.

Ko će Lenu da zaštiti?

Nastavnici kažu da su to dečije čarke i da ne mogu ništa da urade. A Lena već počinje da premišlja da je ipak upišu u specijalnu školu, a čuje sasvim solidno!!!!
Odlična je i bez ikakve pomoći i IOPa ili kako se to već zove!!

Lepo je sve to o planovima i programima, a ima li ikakve nade u plan da se "obuzdaju", i to ne klinci koji se ponašaju kao majmuni nego njihovi roditelji koji to podstiču?

Kad njegov sin uvalja moju ćerku u blato, pocepa joj knjige i popiša joj se u ranac "eh, igrala se deca", kad mu moja ćerka izbije dva zuba zbog gore navedenog, "mala je za lečenje!! napada mi dete!!"

Nemam ništa protiv inkluzije, ako će još klinaca kao Lena doći u dodir sa mojom ćerkom, to je fantastična ideja.

A šta mislite o osnivanju specijalne škole ili kažnjavanju RODITELJA zbog čije dece "obična" i "posebna" deca mrze školu?

Pitanje je sasvim iskreno, bez ikakve želje da vređam, možda mi izrazi nisu baš korektni, ali ne zamerite, ni srpski mi nije maternji!

Djina


natasavb natasavb 20:59 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

Djina ovo o cemu ti pricas mislim da ima vise veze sa nasiljem u skolama, bez obzira da li se sprovodi inkluzija ili ne.
Ne znam da ti odgovorim na pitanje. Znam samo da se ni meni kao roditelju ne svidja na koji nacin se resava pitanje nasilja u skolama.
maca22 maca22 21:03 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

a ima li ikakve nade u plan da se "obuzdaju", i to ne klinci koji se ponašaju kao majmuni nego njihovi roditelji koji to podstiču?

Djina postavila si moje pitanje!
baka Evdokija i unuka Djina baka Evdokija i unuka Djina 21:27 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

Djina ovo o cemu ti pricas mislim da ima vise veze sa nasiljem u skolama, bez obzira da li se sprovodi inkluzija ili ne.


E, tu smo!!

Reci mi iskreno, Nataša, ko će biti lakša i pristupačnija meta, deca sa posebnim potrebama, tj. posebna deca (nemoj da mi otkineš glavu ne znam pravi izraz) ili ostali klinci!?!

Što ne kinje moju ludu ćerku koja ima dugačak jezik i tešku ruku ili Stefketa koji je 20cm višlji od njih nego Lenu koja ni ne može da se brani!!

Znamo da su uvek najslabiji meta, pitam, ko će decu koja muke imaju i sa učenjem da zaštiti od tih.... ajde da kažem klinaca, mada su pre bolesnici?

Djina

PS, stvarno mi škripi srpski, razumećeš suštinu, nadam se...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 21:30 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

uvek postoji neka lena koju će neko da kinji.
tema kinjenja može biti bilo šta.
više lena - više razumevanja, manje kinjenja. tako ja to vidim.

isto:
mala deca koja kinje drugu decu i sama doživljavaju slično.
- za šta ti služi ta glava
- marš u sobu
- ćuti dok ja pričam
- kako se kaže
- čekaj da dodjemo kući
- sve ću da kažem ocu
- glas da ti nisam čuo-la
ovo je samo deo bogatog arsenala kojim se deca čašćavaju.
kako rešiti problem - razgovor sa decom, pa sa roditeljima,
pa rad sa decom, pa ljubav i samo ljubav i razumevanje.

znam, znam,
sad će neko da me pita za veliku decu...
natasavb natasavb 21:38 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

baka Evdokija i unuka Djina
Djina ovo o cemu ti pricas mislim da ima vise veze sa nasiljem u skolama, bez obzira da li se sprovodi inkluzija ili ne.


E, tu smo!!

Reci mi iskreno, Nataša, ko će biti lakša i pristupačnija meta, deca sa posebnim potrebama, tj. posebna deca (nemoj da mi otkineš glavu ne znam pravi izraz) ili ostali klinci!?!

Što ne kinje moju ludu ćerku koja ima dugačak jezik i tešku ruku ili Stefketa koji je 20cm višlji od njih nego Lenu koja ni ne može da se brani!!

Znamo da su uvek najslabiji meta, pitam, ko će decu koja muke imaju i sa učenjem da zaštiti od tih.... ajde da kažem klinaca, mada su pre bolesnici?

Djina

PS, stvarno mi škripi srpski, razumećeš suštinu, nadam se...

Moguce da ce biti mete, ali ne mora da znaci.
Mog Aleksu niko od njegovih drugara ne kinji i prema njemu imaju zastitnicki
odnos.
Majka moje prijateljice je uciteljica u penziji. Radila je godinama u Kninu i kad je pocelo tamo da se desava ono sto jeste, neki roditelji su odustali od toga da vode dete u specijalnu skolu u Sibenik (valjda) i zamolili je da devojcicu primi kod sebe. Mislim da je devojcica imala daunov sindrom.
Deca iz odeljenja su je odlicno prihvatila, a i ona njih.
Jedan dan je izbila tuca u skolskom dvoristu. Decaci iz tog odeljenja su se potukli sa decacima iz drugog jer su se rugali njiohovj drugarici.
Mozda se ni ti iz tog drugog odeljenja ne bi ponasali tako da su i oni imali iskustvo da upoznaju i da se druze sa nekim ko je drugaciji od njih.

Inace ta zena slusajuci celu ovu pricu inkluziji i frku koja se prvai oko toga je rekla da joj nije jasno o cemu pricaju. Nikada sva deca u odeljenju nisu ucila na isti nacin, ali je tvoje kao ucitelja da ih naucis da je 1+1=2 i tu prestaje sva prica.
natasavb natasavb 21:51 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

snezana mihajlovic
više lena - više razumevanja, manje kinjenja. tako ja to vidim.



Mozda se ni ti iz tog drugog odeljenja ne bi ponasali tako da su i oni imali iskustvo da upoznaju i da se druze sa nekim ko je drugaciji od njih.


Evo sad vidim da smo skoro istu stvar napisale. Samo ovaj put ja oduzila.
mlekac mlekac 21:59 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

natasavb

Inace ta zena slusajuci celu ovu pricu inkluziji i frku koja se prvai oko toga je rekla da joj nije jasno o cemu pricaju. Nikada sva deca u odeljenju nisu ucila na isti nacin, ali je tvoje kao ucitelja da ih naucis da je 1+1=2 i tu prestaje sva prica.


Moram da citiram moju pokojnu baku (rodjenu 18...), stono bi rekli predratnu uciteljicu

"Kad udjem u prvi razred i vidim onog sto mi skace sa skamije na skamiju i gadja se kamencicima sa drugarima - sa njim cu ja lako. Pronadjem mu sta ga zanima i milina! Ali, kad vidim onog Tuta-mutu sto se zavukao u zadnju skamiju i nit' romori nit govori - e, eto meni zabave za naredne cetiri godine! Na kraju se i on otvori, al' za takvog treba i vestine i truda!"
Jukie Jukie 22:02 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

baka Evdokija i unuka Djina
Djina ovo o cemu ti pricas mislim da ima vise veze sa nasiljem u skolama, bez obzira da li se sprovodi inkluzija ili ne.E, tu smo!!Reci mi iskreno, Nataša, ko će biti lakša i pristupačnija meta, deca sa posebnim potrebama, tj. posebna deca (nemoj da mi otkineš glavu ne znam pravi izraz) ili ostali klinci!?!Što ne kinje moju ludu ćerku koja ima dugačak jezik i tešku ruku ili Stefketa koji je 20cm višlji od njih nego Lenu koja ni ne može da se brani!!Znamo da su uvek najslabiji meta, pitam, ko će decu koja muke imaju i sa učenjem da zaštiti od tih.... ajde da kažem klinaca, mada su pre bolesnici?DjinaPS, stvarno mi škripi srpski, razumećeš suštinu, nadam se...

Niko neće da ih zaštiti. Eto takva je situacija u školstvu. Tako je bilo kada sam ja bio đak, tako je i sada. Samo su se tada deca plašila odraslih pa su kinjila kada odraslih nema u blizini. Sada se ne plaše nikoga jer će eventualno pepsi služba da naiđe i da sa malim huliganom održi pedagoški razgovor bez rezultata.
natasavb natasavb 22:07 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

Niko neće da ih zaštiti. Eto takva je situacija u školstvu. Tako je bilo kada sam ja bio đak, tako je i sada. Samo su se tada deca plašila odraslih pa su kinjila kada odraslih nema u blizini. Sada se ne plaše nikoga jer će eventualno pepsi služba da naiđe i da sa malim huliganom održi pedagoški razgovor bez rezultata.

Juki hoces da kazes da su deca nasilna samo prema deci sa teskocama u razvoju?
Nasilne dece ima, ali ti ce uvek da nadju neku zrtvu, sve dok im neko dozvoljava da rade to sto rade.
To nema veze sa inkluzijom. Cak mislim i da se ti sto su nasilnici mnogo redje izivljavaju na deci koja imaju vidljive teskoce u razvoju.
maca22 maca22 22:11 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

natasavb

Juki hoces da kazes da su deca nasilna samo prema deci sa teskocama u razvoju?
Nasilne dece ima, ali ti ce uvek da nadju neku zrtvu, sve dok im neko dozvoljava da rade to sto rade.

Ja sam za ekskluziju nasilne dece. I to iz domova njihovih roditelja koji ih takvima cine. I za inkluziju takvih roditelja u corku.
Jukie Jukie 22:25 31.08.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

natasavb
Niko neće da ih zaštiti. Eto takva je situacija u školstvu. Tako je bilo kada sam ja bio đak, tako je i sada. Samo su se tada deca plašila odraslih pa su kinjila kada odraslih nema u blizini. Sada se ne plaše nikoga jer će eventualno pepsi služba da naiđe i da sa malim huliganom održi pedagoški razgovor bez rezultata. Juki hoces da kazes da su deca nasilna samo prema deci sa teskocama u razvoju?Nasilne dece ima, ali ti ce uvek da nadju neku zrtvu, sve dok im neko dozvoljava da rade to sto rade. To nema veze sa inkluzijom. Cak mislim i da se ti sto su nasilnici mnogo redje izivljavaju na deci koja imaju vidljive teskoce u razvoju.

Hoću da kažem da škola ne može da spreči da se nasilnici iživljavaju nad bilo kime. Iživljavaće se nad nekim zato što je štreber jer voli da čita, ili što ne voli fudbal ili zato što se druži samo sa devojčicama (jer u odeljenju ne postoji drugi dečak koji voli da čita i koji ne živi za fudbal i tuču). Čitao sam u vestima* rezultate istraživanja po kome siledžije osećaju zadovoljstvo kada kinje druge (dobijaju neki impuls zadovoljstva u mozgu)
*pravim vestima na Yahoo, ne istraživanje Lize Simpson.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 07:25 01.09.2010

Re: (Glupo) pitanje iz ćoška...

baka Evdokija i unuka Djina

Reci mi iskreno, Nataša, ko će biti lakša i pristupačnija meta, deca sa posebnim potrebama, tj. posebna deca (nemoj da mi otkineš glavu ne znam pravi izraz) ili ostali klinci!?!



Nasilje u našim školama se ne rešava, ili se loše rešava. Negde sam nedavno pročitala kako su ranije decu šibali, terali ih da kleče na kukuruzu, a sad, kad smo to "izbacili", kazne nisu zamenjene nečim drugim. Nastavnici se i dalje isto ponašaju, ali ih se deca više ne boje, jer ih ne tuku.
Znači, ovo jeste veliki problem.
Ali moram nešto da vas pitam - zašto mislite da su specijalne škole mesta u kojima nema nasilja?! Ima ga i tamo mnogo, mnogo, kao i u domovima za decu sa i bez smetnji.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:16 31.08.2010

Luka

Ovo je priča sasrećnim krajem. Elem, radeci na jednom projektu, upoznam Jasnu i Luku. Jasna je mama, Luka je dečaćić. I počnemo da se družimo u raznim prilikama. Jednom smo tako sedele na klupi u Studentskom parku. Jasna i ja. Luka se ljuljao na ljuljašci. Pored nas je sedela neka baba. Kada joj je dojadilo da sluša šta pričamo, baba ustane da krene. U tom času Luka sleti sa ljuljaške i pojuri ka klupi. Sedmogodišnji mališa jasno je pokazao da baba s klupe ne treba da ide. Scena. Dete plače, baba urla. Mama pokušava da objasni razgoropadjenoj babi da joj mališa neće ništa, da je on samo tužan što ona ide. I još, da u njegovom svetu njen odlazak sa klupe znači narušavanje poretka. Jer, Luka je autistično dete. Na žalost, baba je spadala u onaj procenat nemilosrdnih ljudi, pa nije silazila sa urlajuće tirade o opasnoj deci koju treba zatvoriti, a ne dozvoljavati da napadaju po parkovima. To je bilo toliko neumesno i toliko nepravedno da mi je i danas zlo kada se setim.

Znam koliki je trud Jasna uložila da Luku izvuče iz autizma. Svakoga dana je napredovala. Nismo se videle godinama. Nisam znala šta je sa njima. Medjutim, nedavno sretnem jednu poznanicu i čujem divnu vest. Luka je porastao u velikog momka, završio je srednju školu. Nabrajajući Lukine poduhvate, kaže mi poznanica da putuje sam vozom i autobusom iz Budimpešte za Beograd. Luka? Da, Luka. Onaj mališa koji se uznemirio kada se promenila struktura na klupi u parku. Pokušala sam da zamislim koliko slabo strukturisanih situacija ima na jednom putu Budimpešta Beograd. I Luku, sada velikog momka, kako se nosi sa tim.

U više navrata slušala sam, što bi rekli, "naše" ljude, kako pričaju kako su na zapadu svi retardirani. Argument je uvek i obavezno da su to "videli svojim očima", na ulici, u parku, u restoranu i da toga kod nas nema. Nema šanse.

I tu su u pravu. Stigma prema ljudima, deci i odraslima, sa posebnim potrebama u našem društvu je užasna i počinje u porodici. Kada ste videli u nekom gradu ili selu da dete sa posebnim potrebama vode u park, u restoran? U jezivom broju slučajeva ona čame u kući, ili ustanovi. Kaže mi drugarica lekarka da je vidjala decu po kućama koja nikada iz pidžame nisu izašla. Nisu za pokazivanje.

Uopšte me nije iznenadilo što ogroman broj ljudi okreće glavu od strašnih postupaka prema deci. Što tvrdi da to nije tačno, ili bar da nije sasvim tačno. Suočavanje je prvi korak. Tojest, da se ne okrene glava na drugu stranu. Onda nešto može i da se uradi.

Luka
_____________

ja se ne slazem da je kada su deca i ljudi sa posebnim potrebama u pitanju to "zapuštena kultura". u srbiji je to kultura u začetku, ok, nije kao u staroj sparti, niko nikoga ne baca sa stene, al se narod stidi "greske", ne zato što je loš, nego zato što je neuk i zatucan. zato što se oseća krivim, što se plaši, što se stidi. niko ga nije učio da ne treba da se oseća krivim, da ne treba da se plaši i da ne treba da se stidi.

mi tek treba da psihološki prodjemo ono što su zapadnjaci prošli, a što opet ima debele veze sa onom dosadnom rečju "tolerancija". mi tek treba da nučimo da prihvatimo drugačijeg. da se o drugačijem brinemo na ljudski način.

što kaže moja drugarica ljubica beljanski - "i navika se uči".

dovoljno sam matora da se secam kakvu je pometnju i kakve je polemike medju stručnim svetom izazvala langova antipsihijatrija. pa i psihičke bolesnike ovde su do skora zvanično svako malo na elektrošokove bacali i vezivali do besvesti.

kultura ponašanja prema drugačijem se uči. naučiće i ovde ljudi, samo ako im se da prilika. a ne da s najviših mesta vlasti šalju signale da to opet podli zapadnjaci nam nešto podmeću. a kad treba da dodje lova za projekte inkluzije drugačijih, onda je ok. i uopšte me ne bi začudilo da su ih vodili da vide, da ih ganu, nisu se ni setili, neuki, da će da ih zgranu. i šokiraju.

uhhh. i zapadnjaci bi trebali da osveže pamćenje i sete se svoje skorašnje istorije ponašanja prema onim koji su drugačiji. ne zato da bi na nas zažmurili, već da nam pomognu da to što pre prevazidjemo. ima bar 10 modela kako se to radi.

snezana mihajlovic snezana mihajlovic 21:25 31.08.2010

...

priznajem, nisam čitala sve komentare - nemam vremena,
ali da probam onako, na brzaka (na brzaka? xaxaxaxa) da sumiram ono što mi se danima (i malo više) vrzma po glavi.

za mene inkluzija znači učenje od malena da smo različiti.
to što će u grupi biti superextrainteligentnih, onih srednje, onih malo naglupih, pa i nagluvih, ili kakvihgod, neće usporiti najtalentovanije.
najtalentovaniji, da bi uspevali i napredovali moraju mnogo truda i rada da ulažu kod kuće.
najsporiji imaju šansu da u nekom trenutku eksplodiraju (ja videla to - i nije redak slučaj) i skoro pa stignu one najbolje. ne znam koliko su zdrave sterilne sredine i naš pokušaj da djake svedemo na jednoteisto.

bojazan da će neka nenormalna deca smetati normalnoj je, više nego smešna.
izvinite, ajde da pogledamo jedno prosečno odeljenje normalne dece. koliko je tu odlikaša, koliko zasluženih odlikaša, a koliko zaista talentovane dece?

nastavnici nisu čuli šta je disleksija?
maca pita za monstrume i inkluziju? ljudi, pa još sa decom imamo šansu nešto da uradimo, kad odrastu - tutanj i svako na svoj (adekvatni) radni zadatak.

....
pričom o tome da li je inkluzija eksperiment ili strategija, udaljavamo se od najbitnijeg, a to nije da/ne pitanje, već KAKO.
pa, izvinite što prosvetni radnici imaju više posla
pa, izvinite što nisu iskoristili ovo leto da se bliže upoznaju sa pojmovima dislekcija, agrafija, afazija.
pa, izvinite što se konačno dolazi do termina individualno planiranje u nastavi,
a
naročito se izvinjavam što se konačno dolazi i do toga da učionica više ne može biti teacher-centred,
već da se mi teachers, prilagodjavamo njima
i u toj priči se nalazi deo rešenja.

ukoliko u odeljenju postoji 30 učenika, još jedan neće bitno promeniti stvari, bio konkluzivan djak ili ne. problem prekobrojnosti je ozbiljan i nadam se da će neko u ministarstvu uskoro imati sluha i o tome razmisliti, a bogme i na tome poraditi. (jer nadam se da je to bar jasno - poradjivanje na ovom problemu donosi dobrobit svima)

inkluzija za mene znači prihvatanje različitosti u hodu,
ali ne dozvoljavam (ko da mene neko nešto pita...al' ja na izbore onda više ne izlazim, pa i ne mora da me se pita) da jedno od objašnjenja bude - snalazićemo se u hodu. ok, svaki početak je težak,
ali mora postojati plan, kratkoročni i dugoročni ciljevi. snalaženje u hodu je neprihvatljivo.

i
mnogo bre odužim kad su ovakve teme,
al moram još.
imam par djaka koji po default-u upadaju u ovaj poremećaj pažnje.
izvinite,
ja to ne priznajem. tj. ne priznajem da se takva deca tretiraju medikamentima.
postoje drugi načini, rešenja, mogućnosti, itd, itd.


da li vi znate, mislim, je l' vam pričaju deca kako uče engleski? (ovo sam istrubila toliko na ovom blogu, da sam se već sebi smučila, al moram jopet)
pa, izvinte još jednom, što mora da se nauče nekakve metode i izvinjavam se onako, svimaodreda što uopšte postoji predmet: metodologija.
i izvinjavam se, takodje što se zakon ne sprovodi - pa još uvek ne postoje prilazi za kolica na svim javnim objektima.

i na kraju,
konačno završavam,
1. kaže meni svekrva - slušaj dete, sad kad počne škola, pusti tamo tu decu (da ne kažem gde je rekla da ih pustim), ne troši se toliko...čuvaj zdravlje.
moj odgovor - meni deca čuvaju zdravlje.

2. kad kažem ne prihvatam da mi neko servira priču u hodu, mislim na: hoću da mi kažeš šta si sve učinio do sada i šta imaš nameru učiniti. onda to: u hodu, neće biti strategija, a bogme ni eksperiment, već: način rada.

3. nema šta da se ko buni. valjda će konačno da se neko seti i kaže: slušajte bre ljudi, niste u obavezi da radite ovaj posao, postoji toliko drugih stvari na ovom svetu. ali, ukoliko želite da radite ovaj posao onda... (i ovde moram da naglasim da mi je bre više muka od izjava tipa - mi smo stvarrrnoo malo plaćeni. stvarno? baš me čudi. sigurno ćete više zaradjivati u privatnoj prodavnici, a i čujem da je biti rudar ovih dana jako lukrativno zanimanje. (ovo čisto da pokažem da i ja znam strane reči i izraze))

i pod četri
izvinite na dužini, nesredjenim rečenicama i razbacanim mislima,
malo spavam ovih dana.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:33 31.08.2010

Re: ...

snezo, ja tebe obozavam, dizvinesh:)))
Biljana 77 Biljana 77 21:38 31.08.2010

Samo da se potpišem pod ovo

snezo, ja tebe obozavam, dizvinesh:)))




ps. mada Vesna, ni ti danas ne zaostaješ,
yugaya yugaya 21:39 31.08.2010

Re: ...

da li vi znate, mislim, je l' vam pričaju deca kako uče engleski? (ovo sam istrubila toliko na ovom blogu, da sam se već sebi smučila, al moram jopet)
pa, izvinte još jednom, što mora da se nauče nekakve metode i izvinjavam se onako, svimaodreda što uopšte postoji predmet: metodologija.
.



Mozda bi inkluzivna staresinstva trebalo davati svezijim profesorima stranih jezika za pocetak - oni barem znaju kako to 'individualno' pa jos 'prema potrebama ucenika' pa ' vrste aktivnosti u skladu sa ciljevima nastave' treba da se radi i bez seminara
i pod četri

malo spavam ovih dana.



natasavb natasavb 21:44 31.08.2010

Re: Samo da se potpišem pod ovo

Biljana 77
snezo, ja tebe obozavam, dizvinesh:)))




ps. mada Vesna, ni ti danas ne zaostaješ,

Ja obozvam obe.

Snezo nista nemam da dodam. Sve si rekla i sad mogu da zakljucam blog za dalje komentare.

mlekac mlekac 21:47 31.08.2010

Re: ...

Preporuka za Snezu!
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 21:52 31.08.2010

Re: ...

znate ono na filmu kad ovako nekog hvale i to,
a on/ona samo mahne rukom za - giv it tu mi.

(a da vidite kad mi krene...)
mlekac mlekac 22:01 31.08.2010

Re: ...

snezana mihajlovic
znate ono na filmu kad ovako nekog hvale i to,
a on/ona samo mahne rukom za - giv it tu mi.

(a da vidite kad mi krene...)

A tek kad se naspavas!
Jukie Jukie 22:56 31.08.2010

Re: najtalentovaniji

snezana mihajlovic
ajde da pogledamo jedno prosečno odeljenje normalne dece. koliko je tu odlikaša, koliko zasluženih odlikaša, a koliko zaista talentovane dece?

Iz biologije: Odlikaša ima 12. Zasluženih odlikaša ima 7. Zaista talentovane dece za biologiju ima 2-3, plus jedno dete koje pokazuje znake talentovanosti ali nema 5.
Jukie Jukie 22:56 31.08.2010

Re: najtalentovaniji

dupli post
myredneckself myredneckself 23:20 31.08.2010

Etika

za učitelje
ne troši se toliko...čuvaj zdravlje.
moj odgovor - meni deca čuvaju zdravlje.



inkluzija za mene znači prihvatanje različitosti u hodu,
ali ne dozvoljavam (ko da mene neko nešto pita...al' ja na izbore onda više ne izlazim, pa i ne mora da me se pita) da jedno od objašnjenja bude - snalazićemo se u hodu. ok, svaki početak je težak,
ali mora postojati plan, kratkoročni i dugoročni ciljevi. snalaženje u hodu je neprihvatljivo.


imam par djaka koji po default-u upadaju u ovaj poremećaj pažnje.
izvinite,
ja to ne priznajem. tj. ne priznajem da se takva deca tretiraju medikamentima.
postoje drugi načini, rešenja, mogućnosti, itd, itd.

Lepo, Snežana
Od učiteljevog-nastavnikovog uvažavanja različitosti među učenicima zavisi klima u razredu, te saradnja i razumevanje
O tome govori i uvaženi
pedagog Haim Ginott:

"Došao sam do zastrašujućeg zaključka da sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloženje stvara vreme. Kao učitelj ja posedujem ogromnu snagu da učinim dečiji život jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti, oraspoložiti, povrediti ili izlečiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili ne, i dete humanizirati ili ne".

Ili na engleskom jeziku (wiki):

Quotes from Teacher and Child
“ I have come to a frightening conclusion.

I am the decisive element in the classroom.
It is my personal approach that creates the climate.
It is my daily mood that makes the weather.
As a teacher I possess tremendous power to make a child's life miserable or joyous.
I can be a tool of torture or an instrument of inspiration.
I can humiliate or humor, hurt or heal.
In all situations, it is my response that decides whether a crisis
will be escalated or de-escalated, and a child humanized or de-humanized
Jukie Jukie 23:52 31.08.2010

Re: Etika

myredneckself

Od učiteljevog-nastavnikovog uvažavanja različitosti među učenicima zavisi klima u razredu, te saradnja i razumevanjeO tome govori i uvaženipedagog Haim Ginott:"Došao sam do zastrašujućeg zaključka da sam ja odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu. Moje dnevno raspoloženje stvara vreme. Kao učitelj ja posedujem ogromnu snagu da učinim dečiji život jadnim ili radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije. Mogu poniziti, oraspoložiti, povrediti ili izlečiti. U svim situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili ne, i dete humanizirati ili ne".

A ja sam pre nekoliko dana, gledajući emisiju Cezara Milana, koji stalno ponavlja da treba da se postaviš kao vođa čopora, došao do zaključka da to jeste tako dok se ne upetljaju ostali odrasli i kažu "e ne može to tako, pusti jadno dete da radi šta hoće itd." A u svakoj školi imaš nastavnike (i pepsi službu) koji će da povlađuju razmaženoj deci, pogotovo u našem sistemu gde imaš 13-15 nastavnika, i onda je "car" onaj koji podržava haos.
antioksidant antioksidant 08:10 01.09.2010

Re: ...

za mene inkluzija znači učenje od malena da smo različiti.

када/ако исус поново дође на земљу порука ће му бити управо "сви смо различити и различитост је ок*"

то је тачка на којој се највише кочимо

*ок јер претпостављам да ће се појавити негде у сад (библијски појас да будем прецизнији)
jasnaz jasnaz 08:38 01.09.2010

: ♥ :

naročito se izvinjavam što se konačno dolazi i do toga da učionica više ne može biti teacher-centred,
već da se mi teachers, prilagodjavamo njima
i u toj priči se nalazi deo rešenja.


libkonz libkonz 22:29 31.08.2010

Logori su rešenje

Predlažem da napravimo logor za decu sa posebnim potrebama kako niko ne bi mogao da ih kinji. Naravno, tu treba uključiti i decu sa slušnim aparatima i onu koja nose naočare. Možda i onu sa većim nosem...
Logor zatvoriti od očiju javnosti, da se ne uznemiravaju druga deca, a za upravnice predlažem Đinu i gospođu iz prosvetnog sindikata.
Predlažem da se logor nazove po poznatom reformatoru Adolfu Hitleru, koji je začetnik teza koje sada zagovaraju sindikalistkinja i nevešta Đina.
maca22 maca22 22:33 31.08.2010

Re: Logori su rešenje

Daj, molim te. Uopste nije to rekla.
mlekac mlekac 23:06 31.08.2010

Re: Logori su rešenje

Lib, ne diraj mi Djinu!
Ona samo pokusava da pomogne. Sledstveno svom iskustvu.

Vise volim petsto Djina koje ce iskreno da mi kazu - Ja nemam pojma, ali evo sta sam videla/dozivela, nego jednu kao sto je gospodZa defektolog koja mi mase svojim zvanjem kao da je to garancija da je popila svu pamet ovog sveta!
libkonz libkonz 23:11 31.08.2010

Re: Logori su rešenje

Ona samo pokusava da pomogne.

Nisam stekao takav utisak. Meni se čini da natrpeljivost prema deci sa posebnim potrebama samo želi da uvije u ukrasni papir.
mlekac mlekac 23:25 31.08.2010

Re: Logori su rešenje

libkonz
Ona samo pokusava da pomogne.

Nisam stekao takav utisak. Meni se čini da natrpeljivost prema deci sa posebnim potrebama samo želi da uvije u ukrasni papir.

Nije, zaista. Iscitaj jos jednom i ovde i na mom blogu. Djina daje konkretne primere na koje nailazi i pita sta cemo s tim? To ne znaci da je protiv. Ako je neko za nesto, nije slep kod ociju. Kao sto rekoh, jos cemo mi mnogo da se naradimo da se inkluzija od teorije pretvori u praksu. Ljudi kao Djina, koji ukazuju na probleme, vrlo su korisni, jer ne mozemo svi sve ni da predvidimo niti mozemo svega da se setimo. Ja tako shvatam ono o cemu ona pise.
cult cult 07:28 01.09.2010

Re: Logori su rešenje

libkonz
Ona samo pokusava da pomogne.

Nisam stekao takav utisak. Meni se čini da natrpeljivost prema deci sa posebnim potrebama samo želi da uvije u ukrasni papir.


Pa, i ne uvija u ukrasni papir. Već u prvoj rečenici svog komentara jasno kaže da se ne razume, ali se i ne slaže sa inkluzijom. No, izgleda da je trpeljivija nego Topcat, na primer.
Meni kad pročitam sve ovo postaje jasno da treba što pre i što šire uvesti inkluziju u školski sistem, bez obzira na sve otpore prosvetara, roditelja i uprkos svim rizicima socijalizacije te dece. Naročito uprkos otporu roditelja "obične" dece.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 07:29 01.09.2010

Re: Logori su rešenje

libkonz
Ona samo pokusava da pomogne.

Nisam stekao takav utisak. Meni se čini da natrpeljivost prema deci sa posebnim potrebama samo želi da uvije u ukrasni papir.

Ja nisam tako doživela Đinu, ali ovo za logore lib si u pravu. Mnogima se ta ideja dopada.
Jukie Jukie 22:33 31.08.2010

Baš mi se sviđa ova diskusija

Sviđa mi se što su izneti najrazličitiji stavovi, strahovi i iskustva.
mlekac mlekac 23:07 31.08.2010

Re: Baš mi se sviđa ova diskusija

Jukie
Sviđa mi se što su izneti najrazličitiji stavovi, strahovi i iskustva.


Pravo da ti kazem, jukie, ja sam pomalo i ljubomorna Ovo je ono od teorije do prakse sto sam htela da izazovem na svom blogu. Jbg, Natasa je iskusnija - a i poznatija
Jukie Jukie 00:04 01.09.2010

Re: Baš mi se sviđa ova diskusija

mlekac

JukieSviđa mi se što su izneti najrazličitiji stavovi, strahovi i iskustva.Pravo da ti kazem, jukie, ja sam pomalo i ljubomorna Ovo je ono od teorije do prakse sto sam htela da izazovem na svom blogu. Jbg, Natasa je iskusnija - a i poznatija

Mislim da je stvar u tome što ljudi uglavnom nisu razmišljali o svemu tome dok nisu pročitali prva dva bloga, a onda su počeli da razmišljaju o tome i do sada su im se iskristalisali stavovi.

A mislim da su ljudi imali i zadršku da napišu nešto čime se "suprotstavljaju" ljudima koji se očigledno brinu za dobrobit dece.
Trebalo ih je samo malo nenametljivo podstaći da otvore dušu

U svakom slučaju, ukupna diskusija je bila vrlo konstruktivna jer su sada svi razmišljali o svim aspektima.
petarjjj petarjjj 08:47 01.09.2010

Za gđu natasavb

Poštovana natasavb,

Pošto ste Vi inicijator ovog bloga te čitajući i ovaj kao i mnogobrojne prethodne blogove gde se Vi pojavljujete, mogu da primetim da se u većini slučajeva Vaši komentari svode na agresivno i u nekim rečima vređajuće napadanje suprotnih i opreznih mišljenja.

Sa druge strane, konfuznim postovima, promovišete i potencirate poštovanje različitosti u mišljenju a, kontradiktorno, sami ne činite.

Poznato je i to da se NVO finansiraju putem projekata za koje novac daju strane organizacije ili firme, tako sa se ipak sve vrti dosta i oko novca.

Isto tako mogao bih Vas savetovati da vodite manje agresivnu politiku prema ljudima sa kojima bi, u stvari zbog Vaših ciljeva trebalo da sarađujete, jer je u prirodi ljudi da se, pa i, priznaćete, Vas same, kada neko ispolji agresivnost, brane.

Gotovo neozbiljan je način vođenja Vaše kampanje i još nekoliko blogera po ovim blogovima koji se više tiču chat-caffe komunikacije u jednoj rečenici pominjajući neke osobe i njihove kontraargumente posprdnim nazivima i u ponižavajućem smislu.

Ako stvarno želite dobro deci, za koju se zalažete, pravite od ljudi prijatelje i sagovornike a ne neprijatelje i u koje ćete zbog ovakvog načina Vašeg "ratovanja" verovatno usaditi bukvalu odbojnost istih preva samoj deci.

Zamolioh bi sve koji ovoj temi prilaze suviše lično da stišaju strasti kako bi se mogla ostvariti konstruktivna komunikacija.

U slučaju da me neko napadne u vezi ovoga što sam napisao, to će biti samo još
jedan dokaz da sam još više u pravu i da je sa nekima razgovor gotovo nemoguć.
antioksidant antioksidant 08:54 01.09.2010

Re: Za gđu natasavb

U slučaju da me neko napadne u vezi ovoga što sam napisao, to će biti samo još
jedan dokaz da sam još više u pravu i da je sa nekima razgovor gotovo nemoguć.



(и да се зна - нисам те напао , само си ме насмејао. хвала ти човече, јачи си од кише)
natasavb natasavb 08:55 01.09.2010

Re: Za gđu natasavb

peratjjj

Zao mi je sto vidite agresiju u mojim komentarim, ali to je Vase vidjenje stvari i imate pravo da kao i svi drugi iznesete svoje misljenje, koje se nadam se nece bti zasnovano samo na analizi ostalih komentatora, vec ce doprineti tome da se uradi ono sto je najbolje za decu.
Ovaj deo oko NVO i da se sve vrti samo oko para zaista sad ne bih komentarisala jer je to tema koja zahteva poseban blog. Nemojte da zaboravite da Vi time vredjate ljude koji su u NVO, a koji veoma ozbiljno i sa puno ljubavi prema deci rade svoj posao.

P.S. Ja ne ratujem. Ja se samo zalazem za jednaka prava za svu decu i protiv diskriminacije.
natasavb natasavb 09:03 01.09.2010

Izvinjavam se

svim komentaorima i zahvaljujem, posebno onima koji su u ovoj diskusiji ucetstvovali sa dobronamernim i konstruktivnim komentarima, ali zbog licnih razloga i obaveza narednih nekoliko dana necu biti prisutna na blogu i zato blog zatvaram za dalju diskusiju.
Inkluzija je proces na cijem smo pocetku, tako da sam sigurna da ce biti prilike da o svemu ovome jos razgovaramo.
Svima vama svako dobro i pozdrav ,
Natasa

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana