Društvo| Nauka| Satira

Srpski perpetuum mobile

Vojislav Stojković RSS / 27.11.2010. u 13:30

Umjesto da kose i plaste ljudi će kopati svude, de treba i de ne treba a te će sile biti svude oko njih, samo što neće umijeti da zbori i da im kazuje: «Daj, uzmite me, zar ne vidite da sam tuj, svude oko vas.» Tek poslje mnogo ljeta, ljudi će se sjetiti ove sile prave, pa će vidjeti kakvu su ludost činjeli sa tijem svojim rupetinama. Biće te sile i u samim ljudima, ali će proći podosta vremena da je oni doznaju i upotrebe... Kad se to bude zgodilo, ljudi će se kajati što to prije nijesu doznali, jerbo je to doznanje sasvijem prosto. (Mitar Tarabić, Kremane, 1829-1899).


Perpetuum mobile se obično definiše kao naprava, koja jednom pokrenuta večito radi i proizvodi energiju i to bez  daljeg ulaganja nove energije u njen pogon.

Čast da se smatra prvim koji je pokušao da stvori perpetuum mobile pripada nepoznatom Mojsijevom ispisniku, koji je svog magarca uporno učio da ne jede, a da stalno vuče teret.  I taman kada je promućurni Jevrejin pomislio da je u tome uspeo, magarac mu crkne.

Od tog prvog pokušaja, pa do danas, nebrojeno je pokušaja znanih i neznanih pronalazača. Ništa se u svetu nije istraživalo sa toliko vere, upornosti i intelektualnog žara i sa mnaje uspeha.

Kada je onaj Škot srećne ruke,  patentirao parnu mašinu, najezda pronalazača sa patentima „večitih mašina“ bila je tolika, da je Pariska akademija nauka 1775. g. morala da objavi da je „perpetuum mobile naprava koja nikada neće proraditi“, te da se patenti te vrste više neće primati.  To, naravno, nije zaustavilo zanesenjake iz celog sveta da nastave svoj rad na pronalasku.

Srećom, nije zaustavilo, jer ono što nije uspelo promućurnom Jevrejinu  i neznanom, ali zasigurno velikom broju pronalazač iz celog sveta, konačno je pronađeno. Ono što je sredinom XIX veka  Mitar Tarabić proricao da će se zgoditi, zgodilo se sto  pedeset godina kasnije -  Srbi su otkrili perpetuum mobile.

Odmah da kažem da nije reč o klasičnoj mašini, već o Strategiji održivog uspeha bez rada, zasnovanoj na izvornim principima perpetuum mobile. Ta strategija u srpskom narodu od davnina je poznata pod nazivom «leba bez motike». Leba bez motike je bio vekovni nedosanjani san mnogih Srbalja, baš kao i san o Nebeskoj Srbiji.

Razmotrićemo tu Strategiju na mikro planu, odnosno individualnom nivou, po fazama i skicirati  algoritam kojim se, u ograničenom broju koraka, sigurno dolazi  do održivog uspeha bez rada.

Prva faza je faza preparacije i edukacije, skraćeno: «Do nauke, bez muke» i njenom realizacijom ostvaruje se prvi cilj - stiže se do diplome bez učenja.

Kao što je poznato osmogodišnje školovanje u Srbiji je obavezno i njega svi, učili ili ne, uspešno završavaju bez obzira na broj neopravdanih časova, paljenje dnevnika  i druge dečje nestašluke. Međutim, ovaj deo školovanja je bitan, jer se u višim razredima vrši prirodni odabir onih koji će u svom daljem školovanju i životu krenuti put Strategije održavig uspeha bez rada. To su oni učenici koji počev od sedmog razreda vrlo malo ili ni malo ne uče. Naravno, svi oni zahvaljujući svojoj dovitljivosti (puškice, prepisivanja, roditeljske, kumovske, prijateljske veze), završavaju osmogodišnje školovanje i upisuje se u neku od srednjih škola.

Za razliku od osnovne, srednja škola postavlja znatno ozbiljnije zahteve i znatno je skuplje stići do mature bez učenja. Nije da u našim srednjim školama ne pomažu roditeljskokumovskevezepodmićivanjeprofesoraitajrad, kao i „puškice“ vlastite izrade, međutim, to obično nije dovoljno da bi se bez učenja došlo do završnog svedočanstva srednje škole i upisao fakultet. Zato kandidatima koji su se opredelili za Strategiju održivog uspeha bez rada na raspolaganju stoji širok izbor bežičnih bubica i sličnih edukativnih pomagala*. Naravno, sve se to može pronaći u internet ponudi.

Kada se kombinacijom klasičnih i novih visokosofisticaranih metoda stigne do ispita zrelosti, odnosno  maturskog rada, pored mikrobubice, potrebno je pronaći i najpovoljniju ponudu za njegovu izradu. Pri izboru se mora biti pažljiv, jer je maturski rad samo početak buduće dugogodišnje saradnje u izradi seminarskih, diplomskog, pa i magistarskog i doktorskog rada. Naravno, i ove ponude su na internetu.

U ponudi je veliki broj već urađenih radova na do 10.000 različitih tema, a ukoliko budući brucoš  po svaku cenu želi da budete originaln i sam izaber temu maturskog rada, i takav će, po nešto višoj ceni, biti završen u željenom roku. 

Posle položenog ispita zrelosti i stečenog iskustva u srednjoj školi,  polaganje prijemnog ispita za neki od državnih fakulteta ne bi trebao da bude problem. Ukoliko se, ipak, ne uspe ne treba očajavati – u Srbiji ima više od pedeset privatnih fakulteta (tačan broj ne zna ni Ministarstvo prosvete).  Najbolje je odabrati neki od fakulteta za menadžment, jer takve diplome, kao što je poznato, visoko kotiraju. Put do master diplome ne bi trebao biti naročito naporan. Za pismene ispite koristiće se bubuce, seminarske i diplomski rad kupiće se kod proverenog dobavljača, a za polaganje pojedinih ispita platiće se po nezvaničnoj, ali na izabranom fakultetu dobro poznatoj tarifi. Dužina studija nije od značaja, ne treba žuriti. Aktuelni predsednik Srbije je studirao devet godina, pa mu to nije zasmetalo da čak dva puta pobedi na predsedničkim izborima.

Naravno, ne tako male troškove školovanja snose roditelji. Njima teba objasniti da je besplatno školovanje davna prošlost, pa ako žele da im dete bude deo srpske intelektualne elite, neka plate, baš kao što plaćaju i roditelji u zemljama razvijenog Zapada.

Tokom faze preparacije i edukacije, dva su neizostavna koraka na putu ka Strategiji održivog uspeha bez rada - čim se napuni 17 godina obavezno se upisuje u podmladak neke od parlamentarnih stranaka, a sa punih 18 godina u političku stranku. Pri izboru stranke ne treba čitati stranačke programe i ciljeve, oni su irelevantni, ne treba se mnogo zamarati ni oko toga koja je stranka na vlasti, a koja u opoziciji, jer ni to nij od naročitog  značaja. Stranku je najbolje izabrati izvlačenjem iz šešira, baš kao što i SPC bira svog patrijarha.

Sve naše političke stranke željno dočekuju mlade članove, a posebno su na ceni studenti, budući eksperti i ntelektualci. Zato neće biti teško napredovati u stranačkoj nomenklaturi. Dovoljno je da se aplaudira i osmehuje OnimaKojimaTreba, da se podržavaju stavovi rukovodilaca stranke  i da se mnogo ne talasa.

Druga faza u Strategiji održivog uspeha bez rada je faza realizacije. Čim se diplomira neophodno je konkurisati na neko od mesta u državnoj, pokrajinskoj ili lokalnoj samoupravi, državnim agencijama ili javnim preduzećima. Ukoliko je odabrana stranka na vlasti i uz sada već dugogodišnje članstvo i stranačku aktivnost, zaposlenje neće biti problem. Ukoliko je odabrana stranka u opoziciji, treba mirno sačekati da na sledećim vanrednim ili redovnim izborima dođe na valast, a za to vreme prijaviti magistarski rad i upisati doktorske studije. Kada se mladi diplomirani stručnjak zaposli na jedno od navedenih mesta, visoke i redovne plate su zagarantovane, a ambicioznijima su vrata otvorena za napredovanje do poslaničkih mandata, upravnih odbora i ministarskih fotelja.

Kao i svaka dobra strategija i Strategija održivog uspeha bez rada  nudi prihvatljiva rešenja i za one koji ne uspiju iz prve ili uopšte ne uspiju da uhvate kopču sa osnovnim, poželjnim tokovima. Takvi će, također, dobro živeti bez rada oslanjajući se na svoje roditelje, njihova primanja ili penzije živeći s njima u njihovom stanou. Kao večiti studenti ili poslediplomci vreme će provoditi po kafićima, spalavovima, slot klubovima i kladionicama. Naravno, uvek postoji i mogućnost da iznenada  umre odavno zaboravljena tetka sa stanom i pristojnim računom u banci. Uostalom, niko nije večan, pa će jednog dana umreti i roditelji, a trgovina (njihovim) nekretninama je, kao što je dobro poznato, unosan i siguran posao.

Na makro (državnom) planu Strategija održivog uspeha bez rada odgovara na  ključna pitanja poput sledećih: Kako zahebati MMF? Kako podići kredite sa što dužim grejs peiodom, a da kamate i glavnicu otplaćuje budući naraštaji? Kako privatizovati javna dobra po što nižoj ceni, a sa što većom provizijom?.....

Strategiju  održivog uspeha na državnom nivou sprovode, naravno, upravo oni eksperti i onaj deo političke elite čiji smo razvoj pratili na individualnom nivou.

Nadam se da u zaključku ne treba posebno isticati da će Strategija održivog uspeha bez rada  davati rezultate, baš kao i u slučaju onog Mojsijevog ispisnika - dok mu magarac ne crkne, odnosno  u srpskom primeru – dok svi srpski magarci ne pocrkaju.

...........................

*Bežična bubica je aparat koji radi na principu magnetne indukcije i idealna je za polaganje  pismenih zadataka svih vrsta i prijemnih ispita. Anatomski je oblikovana, a kada se pincetom stavi u ušni kanal potpuno je nevidljiva, jer se radi u svim nijansama boje  kože. Bežicnim putem prima signal od Hands-free uređaja, koji  se dobija u paketu sa bubicom  i povezuje se na mobilni telefon. U kompletu je i mikrofon visoke osetljivosti, tako da osoba koja asistira čuje i najtiši šapat, kao i sistemi protiv detektovanja i ometanja. Cene su prihvatljive i kreću se od 150 do 200 evra, ukoliko se odlučite za kupovinu, a moguće je i iznajmljivanje za svega 20 evra. Ovlašćeni dileri obezbeđuju višegodišnju garanciju i servis.

 

Atačmenti



Komentari (121)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

blau.punkt blau.punkt 13:44 27.11.2010

neke dlake ?



Prepisivanje na bubicu

Zločinački poduhvat protiv sopstvenog mozga. Nekad su đaci i studenti prepisivali, ako već moraju, na boemski način – ispišu puškice kod kuće, usput pola toga i nauče. Danas većinu zabole patka da se muče, dovoljno je otići do najbliže bandere, poskidati oglase ( ima ih više nego umrlica ) na kojima se nudi usluga iznajmljivanja kompletnog aparata za dvosmernu komunikaciju, pomoću kojeg ćete dobiti željenu peticu ili desetku. A znanje? Ma koji ku*ac znanje, šta će to kome. Ovaj nus-produkt tehnike koriste uglavnom srednjoškolci u „ladimo jaja“ školama i studenti „platio sam, boli me kurac“ fakulteta, i to i nije neki problem, oni će ionako biti jebeni menadžeri. Fora je što se pojava omasovila na fakultetima koji treba da proizvedu: inženjere, lekare, ekonomiste, koji će sutra „nositi“ ovu zemlju, tako da neće biti nikakvo čudo ako mostovi budu padali zbog jedne nule viška u proračunu, ili nekom ugrade protezu sa 36 zuba.
-Alo, alo…slušaj zadatke. Jebote, kakva je ovo matematika, nigde brojeva.
Prvi: neki lim ( limes ) pa crtica na desnu stranu, pa položena osmica ( beskonačno ), pa šajkača na levu stranu ( suma ), a ispod i = 1, a iznad n. pa onda ide 2 h ćirilično ( x ) + 4 kroz h ćirilično na malu dvojku ( na kvadrat ) – 8, pa sve to na neko i.
Drugi: Jao, ovo je sa nekim dlakama ( integrali ).
- Glas sa druge strane žice ( najčešće iznajmljeni apsolvent PMF-a ): Prvo ću da ti odradim taj sa šajkačom, a posle taj sa dlakama. Javljam rešenje za 15 min ( prevrt očima i jebanje milosne majčice u sebi ).
Sutra:
- E kevo, 10 sam dobila, znači, razvalila sam.
-Jao, ljubi majka svoju pametnu devojčicu. Znala sam da u tebi čuči genije.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:50 27.11.2010

Re: neke dlake ?

Dobar ti je i onaj deo sa šajkačom.

Edit: Zaboravio sam poklon prvom:

myredneckself myredneckself 19:40 27.11.2010

Re: neke dlake ?

Edit: Zaboravio sam poklon prvom:

Jel to bubica? Nisam apdejtovana, sticajem okolnosti
myredneckself myredneckself 21:46 27.11.2010

Re: neke dlake ?

Nekad su đaci i studenti prepisivali, ako već moraju, na boemski način – ispišu puškice kod kuće, usput pola toga i nauče. Danas većinu zabole patka da se muče,

Jebote, kakva je ovo matematika, nigde brojeva.

Slično ide i čitanje lektire -
Rat i mir
Pre dvesta godina Francuzi krenu na Ruse i dođu do Moskve. Onda je došla zima i Francuzi se posmrzavaju ko pičke i napasu se muda Rujama, kao zeka kelerabe. Knjiga ima soma strana, tu ima i neke žurke, ribe, žvaću nešto i njesra sve vreme.
(pokupljeno negde sa interneta)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:12 27.11.2010

Re: neke dlake ?

Romeo i Julija su žabari iz Verone i oni se smuvaju. Međutim, matorci su im veoma zajebani i uopšte se ne gotive jer rade isti biznis ali su u različitim ekipama.Fora im je da ih ne provale i da im ne ukinu kintu, pa se viđaju tajno. I tako na 50 strana oni kao nešto kriju i kenjaju jedno drugom kako se vole,a ne karaju se. Na kraju, jednom prilikom upadnu u loš trip i roknu se.

(isti izvor).
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:06 28.11.2010

Re: neke dlake ?

myredneckself

Jel to bubica?


Bubica, nego šta. Za više informacija pogledati ovde.
seceranac seceranac 13:47 27.11.2010

ipak nas perpertuum mobile nije tako dobar

Odmah da kažem da nije reč o klasičnoj mašini, već o Strategiji održivog uspeha bez rada, zasnovanoj na izvornim principima perpertuum mobile. Ta strategija u srpskom narodu od davnina je poznata pod nazivom «leba bez motike». Leba bez motike je bio vekovni nedosanjani san mnogih Srbalja, baš kao i san o Nebeskoj Srbiji.


Gledas ti vesti? Vidis li ti da to nije srpski izume vec zapadni a srbi ga samo lose kopiraju pa nisu tako uspesni u zivotu na kredit od buducnosti.

To kako je taj "perpertuum mobile" razvijen na zapadu pokazuju stotine hiljada evara i dolara dugova za samo dve decenije uz lagodan zivot i bez rada. I to najvise dugova u onim ekonomijama koje su cvetale sve do skora.


Izvini ako te razocarah informacijom da srbi nisu izmislili ekonomski "perpertuum mobile" vec samo kopiraju i to manje uspesno.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 13:52 27.11.2010

Re: ipak nas perpetuum mobile nije tako dobar

Ma, i meni je bilo odmah nešto sumnjivo. Takav epohalni pronalazak, pa da ga pronađemo baš mi Srbi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:00 27.11.2010

Re: ipak nas perpertuum mobile nije tako dobar

seceranac

Gledas ti vesti? Vidis li ti da to nije srpski izume vec zapadni a srbi ga samo lose kopiraju pa nisu tako uspesni u zivotu na kredit od buducnosti.

To kako je taj "perpertuum mobile" razvijen na zapadu pokazuju stotine hiljada evara i dolara dugova za samo dve decenije uz lagodan zivot i bez rada. I to najvise dugova u onim ekonomijama koje su cvetale sve do skora.


Izvini ako te razocarah informacijom da srbi nisu izmislili ekonomski "perpertuum mobile" vec samo kopiraju i to manje uspesno.

seceranac
Odmah da kažem da nije reč o klasičnoj mašini, već o Strategiji održivog uspeha bez rada, zasnovanoj na izvornim principima perpertuum mobile. Ta strategija u srpskom narodu od davnina je poznata pod nazivom «leba bez motike». Leba bez motike je bio vekovni nedosanjani san mnogih Srbalja, baš kao i san o Nebeskoj Srbiji.


Gledas ti vesti? Vidis li ti da to nije srpski izume vec zapadni a srbi ga samo lose kopiraju pa nisu tako uspesni u zivotu na kredit od buducnosti.

To kako je taj "perpertuum mobile" razvijen na zapadu pokazuju stotine hiljada evara i dolara dugova za samo dve decenije uz lagodan zivot i bez rada. I to najvise dugova u onim ekonomijama koje su cvetale sve do skora.


Izvini ako te razocarah informacijom da srbi nisu izmislili ekonomski "perpertuum mobile" vec samo kopiraju i to manje uspesno.


U, dobro je, samo kad mi nismo nešto izmislili

Scena sa faksa, postdiplomske, negde u USA: student omašio ispitni rok i dolazi kod profe da polaže u novom terminu. Kuca na vrata, profa otvara, obučen u šorc i patike, sa teniskim reketom u rukama. Daje papir sa zadacima studentu i kaže mu da ispit traje 70 minuta i da kad završi, samo gurne zadatke ispod vrata u njegovu kancelariju. I dok zamiče niz hodnik, dobacuje kroz osmeh: "and no cheating, please".

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:16 28.11.2010

Re: ipak nas perpetuum mobile nije tako dobar

srdjan.pajic
"and no cheating, please".



Takvih ima na Megatrendu i drugim privatnim fakultetima kod nas koliko hoćeš, samo što ne igraju tenis, već za vreme ispita skoknu na pivo. Studentima i ne govore da ne varaju i ne prepisuju, zna se da to naši ne rade.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 14:26 27.11.2010

Kakva je ovo ijekavica..

Kakav je ovo ijekavski izgovor...
Šumadinci Tarabići izgovaraju ijekavštinu, a današnji jezički čistunci kažu da to nije srpski jezik pa kad se državi obratiš ijekavicom i nedaj bože latinicom, šalju prevodiocu za hrvatski jezik...
Šta ti je redukcija...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:52 27.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

Milan i Mitar Tarabić bili su nepismeni seljaci.
Njihova prorčanstva zapisivao je prota Zaharije Zaharić potomak beranskog kneza Stjepana Radonjića koji se doselio u Kremnu, a njegova pordica je kasnije promenila prezime u Zaharić.

Znam da ti Drago znaš, ali nije zgoreg da se podsetimo da:

- Ijekavica nije pokazatelj nacionalnog identiteta jer je zajednička svim nacijama kojima je do jugoslovenskog rata standardni jezik bio srpskohrvatski: srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj/muslimanskoj.

- To narěčje je, suprotno popularnom mišljenju, i autentično srpsko standardno narěčje. Ijekavski se u narodu živo govori u ovim opštinama u Srbiji: Prěpolje, Priboj, Nova Varoš, Sěnica, Tutin, Novi Pazar, Ivanjica, Arilje, Čajetina, Užice, Bajina Bašta, Kosěrić, Požega, Lučani, Čačak, a městimično i u opštinama – Kraljevo, Gornji Milanovac, Valjevo, Loznica, Ljubovija, Mali Zvornik, Medvěđa, Bojnik, Prokuplje, Kuršumlija, Kladovo, kao i u mnogim opštinama u oběma pokrajinama.

- Ijekavica je i prvo književno narěčje modernog srpskog jezika i, ako ni zbog čega drugog, rođeni ekavci imaju motiv da je nauče zbog svoje književne tradicije.
(izvor)


milisav68 milisav68 15:18 27.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

Drago Kovacevic
Kakav je ovo ijekavski izgovor...
Šumadinci Tarabići izgovaraju ijekavštinu, a današnji jezički čistunci kažu da to nije srpski jezik pa kad se državi obratiš ijekavicom i nedaj bože latinicom, šalju prevodiocu za hrvatski jezik...
Šta ti je redukcija...

Tarabići nisu šumadinci, nego ere, ercovi, doseljenici iz Hercegovine.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 17:14 27.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

- Ijekavica je i prvo književno narěčje modernog srpskog jezika i, ako ni zbog čega drugog, rođeni ekavci imaju motiv da je nauče zbog svoje književne tradicije.

Hvala ti Vojislave. Bolje to zvuči kad kažeš ti nego ja..
Nego, što bi Domazet rekao, nisam hteo o tome, nego sam imao potrebu da kažem sa čime se susreću ijakvci i latiničari u modernoj Srbiji. Sa državnih šaltera ih šalju ovlaštenim porevodiocima za hrvatski jezik..Kažu, ovo nije srpski, morate prevesti.I pozivaju se na ustav. Fali još samo da moraš doneti potvrdu da si kršten u SPC. Srbija u 21. veku, po nekim elementima počinje ličiti na zemlju koje nigde nema. I što je najgore, tradicija i kulturne vrednosti našega naroda se redukuje na meru nekih novih feudalaca. Pa reko, lepo da si ovde naveo Tarabiće kao negaciju te budalaštine. I da kažem Omegi. Milanovac je u Šumadiji...
kick68 kick68 18:28 27.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

Kakav je ovo ijekavski izgovor

Izgovor Karadzica Vuka.
kick68 kick68 05:50 28.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

-
Ijekavica je i prvo književno narěčje modernog srpskog jezika i, ako ni zbog čega drugog, rođeni ekavci imaju motiv da je nauče zbog svoje književne tradicije


Secam se da je u skoli nastavnica srpskog odvojila par casova da nas nauci gde u reci treba da stoji to famozno j. Kada nam je dala vezbanja da proveri znanje, masovno su se pojavljivale gluposti tipa mjedved i sevjer, te je zena porazena odustala.
Kada sam ovo mnogo godina kasnije pricala nekim Bosancima, plakali su od smeha.
malaramona malaramona 09:29 28.11.2010

Re: Kakva je ovo ijekavica..

Vojislav Stojković
... koji se doselio u Kremnu...



Pošteni Kremanci, kada čuju da se "neko doselio u Kremnu" ili da su oni "iz Kremne ", obično hvataju lonac sa katranom i perjem, kako bi stranca, koji je to izgovorio, na prigodan način ispratili iz sela.

Preferiraju onako kako se vekovima već govori, tj, "neko se doselio u Kremna", a svi oni, tj meštani su "iz Kremana".
omega68 omega68 14:46 27.11.2010

nije gol

jeremija

Aktuelni predsednik Srbije je studirao devet godina, pa mu to nije zasmetalo da čak dva puta pobedi na predsedničkim izborima.

pogodio si mesto gde se spajaju prečka i stativa, jer
onaj koji je njega oba puta pobedio u prvom krugu ( neko bi rekao da je to pravo merilo )
NIJE BIO ZAVRŠIO FAKULTET
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:32 27.11.2010

Re: nije gol

Nije gol, ali je, ipak, prilično precizan i snažan udarac.

A, da nam je, kojim slučajem, predsednik onaj pobednik iz prvog kruga, u Srbiji bi interesovanje za jednu tradicionalno nepopularnu profesiju naglo poraslo.
kick68 kick68 18:35 27.11.2010

Re: nije gol

Aktuelni predsednik Srbije je studirao devet godina,

...pa otisao u prosvetu. Ponavljam i ponavljacu: u prosveti ne moze i ne sme da radi neko ko je studirao 10-15 godina. Nije mu bilo stalo do svog licnog obrazovanja, nece mu biti vazno obrazovanje vase dece... a po priridi stvari (niske plate) isuvise ih je u prosveti...PM fenomen se obnavlja i nastavlja...
builderka builderka 19:11 27.11.2010

Re: nije gol

u prosveti ne moze i ne sme da radi neko ko je studirao 10-15 godina. Nije mu bilo stalo do svog licnog obrazovanja

a možda mu samo nije odgovarao jadni i zaostali sistem obrazovanja!?
možda baš on ima neke sveže i dobre ideje koje će razdrmati sistem i zainteresovati klince!?
a, i uporan je. to je vrlina - ne?

to što je neko završio fakultet u roku znači samo da je vredan (ili je studirao mendžament ), ne obavezno i da je pametan i dobar u svom poslu!
kick68 kick68 19:26 27.11.2010

Re: nije gol

a možda mu samo nije odgovarao jadni i zaostali sistem obrazovanja!?

O imam pitanje...blog oblige...
Hic Rhodus, hic salta! Jadni i zaostali sistem obrazovanja nikom ne odgovara. Svako ima svoje izgovore....moze se dati godina za dve bar, ma kakve da su okolnosti (izuzetak su bolesti i siromastvo). edit - i trudnoca

to što je neko završio fakultet u roku znači samo da je vredan (ili je studirao mendžament ), ne obavezno i da je pametan i dobar u svom poslu!

U ovome ima istine, ali evo neka se jave ti vredni, koji su zavrsili u roku, i neka prokomentarisu kako izgleda raditi svoj posao okruzen onima koji nisu...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:42 27.11.2010

Re: nije gol

kick68
Ponavljam i ponavljacu: u prosveti ne moze i ne sme da radi neko ko je studirao 10-15 godina.


... a pogotovo ne može da bude razredni starešina.
builderka builderka 20:28 27.11.2010

Re: nije gol

prosek studiranja na mom fakultetu je u jednom trenutku bio 14god., rekli su mi da se kasnije i povećao (nisam sigurna). iz moje generacije NIKO nije završio u roku. prvi ,što će reći i najbolji, je diplomirao posle 7 godina. (na 1. godini nas je bilo oko 120). ili je to bila čudna godina kad smo se mi rađali ili ...

opet, osoba koja je predstavljena kao student generacije, prvi master bla bla bla... je sve to postigla uz svesrdno plaćeno zalaganje nekih studenata sa stažom.

otuda moja reakcija na broj godina studiranja kao merilo za kompetentnost.
slažem se da je 10-15 godina previše za studentski staž, ali gde je granica? moje godine studiranja +1 (čisto da ne budemo najgori u drušvu )?

evo neka se jave ti vredni, koji su zavrsili u roku, i neka prokomentarisu kako izgleda raditi svoj posao okruzen onima koji nisu...


nikada mi nije palo na pamet da ovako posmatram kolege. možda zato što su u mom poslu to retke zverke.
kick68 kick68 20:36 27.11.2010

Re: nije gol

nikada mi nije palo na pamet da ovako posmatram kolege. možda zato što su u mom poslu to retke zverke.


...o prosveti je bila rasprava...
builderka builderka 20:40 27.11.2010

Re: nije gol

..o prosveti je bila rasprava...

moja profesija omogućava zapošljavanje i u prosveti.

edit: da ne bude zabune, ja nemam takvih pretenzija.
kick68 kick68 21:36 27.11.2010

Re: nije gol

da ne bude zabune, ja nemam takvih pretenzija.

...ko ih pa ima, kada je prosveta u pitanju.
Cudi me da na tvom fakultetu nije izvrsena neka reforma, da neko nije nesto preduzeo u pogledu poboljsanja programa. Na medicini, veterini i farmaciji na primer jeste, jer je postalo besmisleno insistirati na okviru od 5, tj. 4 godine. Mozda ima i drugih primera...
bene_geserit bene_geserit 04:05 28.11.2010

Re: nije gol

kick68
Ponavljam i ponavljacu: u prosveti ne moze i ne sme da radi neko ko je studirao 10-15 godina.

Broj godina studiranja ne znaci puno. U proseku je neko ko je zavrsio u roku sigurno bolji od nekoga kome je trebalo dva puta vise godina, ali broj kontraprimera koje samo ja znam (jako mali uzorak) je toliki da su takve tvrdnje besmislene (od ljudi koji ni fakultet nisu uspeli da zavrse a sjajni su u poslu do onih koji su zavrsili u roku sa visokim prosecima i veze s' vezom nemaju).

Problem je sto univerzitetska diploma kod nas ima znacenje koje ne bi trebalo da ima - ucis skolu da ne bi morao posle da radis. Zdrav sistem bi trebao da bude postavljen na sledecim osnovama:
- Diploma sama po sebi nista ili skoro nista ne vredi (ukljucujuci i PhD-eve). Ona je samo neka vrsta ulaznice da bi necim mogao da se bavis necim (a pitanje je da li i tu svrhu treba da ima). I nije je tesko steci u smislu ne treba da ima profesora koji maltretiraju studente i zbog kojih se studira po 10 godina. Svako ko upise fakultet i ulozi odgovarajuce vreme u to bi morao da ga zavrsi i to u roku (ovo se odnosi na redovne studije; doktorske studije ne).
- Kada zavrsis fakultet to je tek pocetak price - ucenje je tek pocelo i nastavlja se do kraja zivota. Oni koji nastavljaju da uce i napreduju u struci bi morali da prolaze bolje od onih koji su sa ucenjem prestali negde kada se mastilo osusilo na njihovoj diplomi.
- Ne postoji garantovan posao i lako je otpustiti zaposlenog (u prosveti). To naravno mora da ukljuci nekakav sistematizovan metod za ocenjivanje rada zaposlenih od strane ucenika/studenata, kolega, nekoga kome je posao da analizira kvalitet nastave.

Svakome od nas je kroz skolovanje predavao poprilican broj ljudi koji su jako losi u tom poslu (od onih koje posao potpuno ne zanima i ne pripremaju se za predavanja uopste kakvih je puno, preko raznih narkomana/tabletomana, pedofila, sadista ili sociopata koji se psihicki izivljavaju na ucenicima, pa do ljudi koji su samo nesposobni ili nedovoljno dobri ili nemaju sta da ponude sledecim generacijama). I uvek se znalo da li je neko dobar ili los profesor. I uvek su takvi bili zasticeni, niko ih nije otpustao i na zalost su predavali generacijama i generacijama.

Dakle umesto besmislenosti tipa brojanje godina studiranja profesorima - stvaranje potrebnih mehanizama da se ocenjuje kvalitet izvodjene nastave i lako otpustanje ljudi za koje se utvrdi da su losi.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:28 28.11.2010

Re: nije gol

bene_geserit


Dakle umesto besmislenosti tipa brojanje godina studiranja profesorima - stvaranje potrebnih mehanizama da se ocenjuje kvalitet izvodjene nastave i lako otpustanje ljudi za koje se utvrdi da su losi.


Na pojedinim fakultetima u Beogradu već gotovo punu deceniju studenti ocenjuju profesore, a od pre četiri godine to je po „Bolonji” postala i zakonska obaveza. Lane je prosečna ocena ispitivača na Beogradskom univerzitetu bila vrlo dobra, a osnovna zamerka akademaca na rad profesora bila je to što ih dovoljno ne podstiču na rad i ne dozvoljavaju aktivno učešće u nastavi.
(izvor)

Prema izjavi rektora, zbog loših ocena, jedan je profesor kažnjen udaljavanjem iz nastave na godinu dana i radom u biblioteci.
bocvena bocvena 09:27 28.11.2010

Re: nije gol

udaljavanjem iz nastave na godinu dana i radom u biblioteci.




jinks jinks 09:47 28.11.2010

Re: nije gol

Lane je prosečna ocena ispitivača na Beogradskom univerzitetu bila vrlo dobra, a osnovna zamerka akademaca na rad profesora bila je to što ih dovoljno ne podstiču na rad i ne dozvoljavaju aktivno učešće u nastavi.

Zamerka je fundamentalna, i teško da može da zasluži ocenu vrlo dobar ... znači da ovo vrlo dobar zajedno sa ovakvom zamerkom ustvari znači neku drugu nižu ocenu.

Poenta Bolonje je individualan rad sa studintima kroz koje će biti podsticani na rad, na dodatno istraživanje, kao i na direktno učešće u nastavi kroz svakodnevnu komunikaciju sa nastavnim osobljem. Prosto sistem predavanja i ispita kao oblik prenošenja znanja je nešto što Bolonja prevazilazi i redefiniše. E sad, to što se čitava priča o individualnom radu negde manje više svela na to da je samo uveden još jedan kolokvijum tokom nastavne godine (kako bi se formalnije ispoštovao rad studenata preko godine time što će kolokvijum da utiče na završnu ocenu na ispitu) ... da li je to dovoljno, i da li je to sav individualni rad koji visokoškolske ustanove treba da imaju sa studentima.

A to se verovatno jednostavno da proveriti ... koliko novih termina za konsultacije i individualni rad sa studentima profesori imaju nakon uvodjenja Bolonje, sem tog jednog novog kolokvijuma koji traje, koliko.
seceranac seceranac 10:29 28.11.2010

Re: nije gol

Poenta Bolonje je individualan rad sa studintima kroz koje će biti podsticani na rad, na dodatno istraživanje, kao i na direktno učešće u nastavi kroz svakodnevnu komunikaciju sa nastavnim osobljem.


poenta bolonje je kontinuirano pruzanje loseg i ogranicenog obrazovanja po visokim cenama.
sve ostalo je marketing
jinks jinks 11:11 28.11.2010

Re: nije gol

kontinuirano pruzanje loseg i ogranicenog obrazovanja

Da li možda mislite na fasciniranje prostotom, i stvaranjem nerealnog ubeđenja da je neko površno i ograničeno znanje, dato dozirano i na kašičicu od strane obrazovnih ustanova i obrazovnih radnika, samo po sebi dovoljno.

Tipa kao kada bi neko studente danas pokušavao da fascinira idejom da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca (mada i za to treba biti vešt, kako bi se i dan danas prodala takva priča ... mada takva predstava može da bude rezultat jedino združenog rada cele obrazovne ustanove, jedan predavač teško da bi mogao sam sa takvom pričom da prođe iole duže vreme).
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 11:34 28.11.2010

Re: nije gol

jinks

Zamerka je fundamentalna, i teško da može da zasluži ocenu vrlo dobar ... znači da ovo vrlo dobar zajedno sa ovakvom zamerkom ustvari znači neku drugu nižu ocenu.


Vrednovanje (evaluacija) nastave, posebno visokoškolske, prilično je složen proces (teorijski, metodološki, praktični...) i na osnovu rezultata jedne ankete ne može se izvesti validna ocena.

U okviru sveobuhvatnog vrednovana ( potencijala - programa, nastavne baze, organizacije; realizacije nastave i njenih rezultata - znanja, veštine, sposbnosti, motivacija..), posebno je osetljivo vrednovanje nastavnikovog rada.
Složićemo se da je teško prihvatljivo da službenik iz ministarstva, rektorata ili dekanata, kontroliše i ocenjuje rad redovnog profesora univerziteta.

Zato postoji izbor i reizbor, međutim, ponekad to nije dovoljno.
Time Bandit Time Bandit 15:33 27.11.2010

srpski održivi razvoj

je dokazao da može sasvim lepo da funkcioniše, tj da od njega lepo živi 10 do 12% populacije (ali ipak znatno slabije od komunističkih 30%) sa tendencijom opadanja

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:47 27.11.2010

Re: srpski održivi razvoj

Može, ali dokle?
I ovih 10 do 12% lepo će živeti dok magarci, koje ne hrane, a koji za njih rade, ne pocrkaju. Ili, možda, dok se ne pojavi neki lav, pa da povede izgladnele magarce.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 15:43 27.11.2010

Добар. Тачно у мету.

Може наслов и овакав да буде:

'Леб без мотике

Живот на вересију

Лажа и паралажа

Живот је тамо негде

Ниси паметан што радиш

Будала си ако плаћаш

Коме су још правила битна

Закони су ту да "исправљају" реалност

Укључи ТВ

Сине, буди политичар или фудбалер

Ко још штеди кад је потрошња битна

и тако даље, и тако даље
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:51 27.11.2010

Re: Добар. Тачно у мету.

srdjazlopogledja

Сине, буди политичар или фудбалер

... ili pobednik rijaliti šoua, a ti ćeri budi maneknka ili pevačica, šta god hoćeš samo da se udaš za tajkuna ili za političara.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 16:13 27.11.2010

Re: Добар. Тачно у мету.

Ни то није лоше...

Да допуним листу?

Шта кажете да направимо листу оног што је "пожељно", онога што се "награђује"?
Neues aus der Nachbarschaft Neues aus der Nachbarschaft 16:20 27.11.2010

šššššššš, rektor ima rec

Na ovom websiteu sto si linkovao u vrhu stranice tekst sa naslovom:
"Tradicija, Iskustvo, Kvalitet, Poverenje! Preko 8000 gotovih radova u kolekciji!"
A onda jos dole u tekstu pise: "Maturski.Com se odriče bilo kakve odgovornosti za dalje korišćenje radova i upotrebu istih."
Kakav profesionalizam, usvojili su skroz menadzerski novogovor.

Ali moram da iskoristim priliku da pomenem nesto sto nije diektno vezano za temu ali je deo istog sistema. Jel neko citao sta je juce izjavio rektor BG Unija? Ne govoreci kako je dosao do te cifre a pokusavajuci na bezobrazan nacin da igra na savest bivsih i sadasnjih studenata mrtav ladan izjavljuje kako su drzavu svi sto su otisli kostali 12 milijardi evra. Usput ne kaze koliko su kostali ovi sto su ostali, sta je sa njima sada niti odakle jadnoj drzavi te pare. Onda, opet iznosi 'cinjenicu' iz samo njemu znanih izvora da Nemackoj treba 400.000 novih inženjera svih profila, to ovaj put valjda nesto kao na racun gore pomenute drzave, da ne ispadne da su samo studenti krivi. Konacno, rektor zakljucuje licnim primerom: "Idite i školujte se u inostranstvu, ali imajte u vidu da se vratite, jer ste ovoj zemlji potrebni. I ja sam mogao da biram poslove u EU ili Americi, ali nisam to učinio, ostao sam ovde i nkada se nisam pokajao zbog toga". Na stranu cinjenica da on sa svojim kvalifikacijama i radom tako dobar posao koji ima u Srbiji valjda ne bi mogao da dobije ni u jednoj EU zemlji ili US, ali covek priznaje da Univerzitet na kojem je on celu ne moze da obezbedi studentima dobar kvalitet sticanja znanja. Odrzao tako rektor jos jedan od svojih redovnih govora, posle nastavio druzenje sa ministarskom i profesorskom 'elitom', dobio za taj dan valjda ekstra dnevnicu za naporan rad i time zavrsio svoje obaveze prema Univerzitetu do sledece slicne primedbe. Za ilustraciju sta o njemu misle ovi koje je optuzio da su ukrali drzavi 12 milijardi pogledati komentare ispod teksta. On je jedan od onih koji se nalaze na vrhu ove Strategije održivog uspeha bez rada koju pominjes. Svi su solidarni i dosledni u obavljanju svog nerada.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:52 27.11.2010

Re: šššššššš, rektor ima rec

Neues aus der Nachbarschaft
Na ovom websiteu sto si linkovao u vrhu stranice tekst sa naslovom:
"Tradicija, Iskustvo, Kvalitet, Poverenje! Preko 8000 gotovih radova u kolekciji!"
A onda jos dole u tekstu pise: "Maturski.Com se odriče bilo kakve odgovornosti za dalje korišćenje radova i upotrebu istih."
Kakav profesionalizam, usvojili su skroz menadzerski novogovor.


Profesionalci su i ovi što prodaju bubice:

"Posedovanje ovih proizvoda je legalno sa zakonske strane, što se veoma lako može dokazati jednostavnim pregledavanjem zakona. Za svako eventualno zloupotrebljeno korišćenje naših proizvoda, korisnik snosi sopstvenu odgovornost, a ne mi; što implicira sledeće: mi ne možemo znati za šta Vi želite da koristite ove proizvode, oni imaju određenu svrhu i neki su samo za internu upotrebu, o čemu su potencijalni kupci unapred upozoreni.

Da bi što bolje objasnili gore navedeno, ilustovaćemo kako i najbanalnija stvar može postati zloupotrebljena: Naime, u svakom gradu, postoje stovarišta na kojima možete kupiti cigle, čija je osnovna namena vezana za gradnju. Ali ako kupac odluči da njome uništi tuđu imovinu ili povredi neko drugo lice, snosi odgovornost za svoje postupke, odnosno za zloupotrebu pomenutog sredstva, tako da onaj ko prodaje cigle ne snosi odgovornost za dalja delovanja.

I na kraju izvlačimo zaključak: SVAKA UPOTREBA PROIZVODA (NE SAMO NAŠIH, VEĆ I BILO KOJIH DRUGIH) KOJA NIJE U SKLADU SA VAŽEĆIM ZAKONIMA REPUBLIKE SRBIJE, ZAKONSKI JE KAŽNJIVA.
ZA SVAKU EVENTUALNU ZLOUPOTREBU, SVU ODGOVORNOST SNOSI SAM KORISNIK"
docsumann docsumann 17:26 27.11.2010

zamalo

loader loader 18:12 27.11.2010

Re: zamalo




Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:37 28.11.2010

Re: zamalo

docsumann


Evo, još jednog, ali uspelog.
Jukie Jukie 17:31 27.11.2010

Satira

A zašto gore piše "Satira" kad je ovo činjenično stanje?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:06 27.11.2010

Re: Satira

Da se Vlasi ne dosete.
G r o f G r o f 17:34 27.11.2010

Prepisivanje i dopisivanje...


U originalnom tekstu proročanstva koje sam dobio od potomka Tarbića...




ovog pasusa nema.
Umjesto da kose i plaste ljudi će kopati svude, de treba i de ne treba a te će sile biti svude oko njih, samo što neće umijeti da zbori i da im kazuje: «Daj, uzmite me, zar ne vidite da sam tuj, svude oko vas.» Tek poslje mnogo ljeta, ljudi će se sjetiti ove sile prave, pa će vidjeti kakvu su ludost činjeli sa tijem svojim rupetinama. Biće te sile i u samim ljudima, ali će proći podosta vremena da je oni doznaju i upotrebe... Kad se to bude zgodilo, ljudi će se kajati što to prije nijesu doznali, jerbo je to doznanje sasvijem prosto. (Mitar Tarabić, Kremane, 1829-1899).


Ima nešto što se odnosi na rudokope ali to ne liči na citirano.
Unfuckable Unfuckable 17:46 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

možda Džeremaja ima crnogorski prevod.
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 17:57 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

Unfuckable
možda Džeremaja ima crnogorski prevod.

A, nisu to Crnogorci prevodili...što će prevoditi kad su svi Šumadinci zapravo Crnogorci ili Hercegovci...
G r o f G r o f 18:03 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

Ma evo pasusa za koji sumnjam da je "prepevan" ali tako da zvuči mistično...hahah


Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:00 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

Možda je reč o prvom izdanju, str. 46.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:37 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

G r o f

U originalnom tekstu proročanstva koje sam dobio od potomka Tarbića...



Pećinarili smo na Tari (planini) devedeset i neke i potrefilo se nekako da smo se sreli tamo sa tadašnjim indijskim ambasadorom. Čovek provodio odmor na planini i čuo da su tu neki ludaci koji se zavlače pod zemlju, te došao da nas upozna. Jedva smo ga odgovorili od toga da ide sa nama u rupe, i onda je nekom palo napamet da odvedemo njegovu gospodju, njega i vozača (siika, sa sve sabljom) do Tarabića. Oni imaju neko imanje u planini, odakle su navodno podrijetlom, dakle pre nego što su se spusili u Kremnu.

I ok, sve je to bilo lepo, ambasador je bio sjajan lik, gospodja takodje, siik nas je mrko gledao iz ladovine koju je pravila čuvena šliva, jer je polomio auspuh na mečki po onim šumskm putevima. Ali tamo nam je potomak Tarabića rekao da su sve te knjige totalna izmišljitona. Da postoji samo jedan "orginal", koji je sastavio neki njihov direktni potomak, na osnovu predanja, i da se čuva u Luvru ili Cheyenne Mountain, ili tako nekom egzotičnom mestu (btw, to je bilo jedno 10 godina pre Dan Brown-a). Imao je i neku elaboratnu priču kako je taj primerak dospeo tamo i kako je tog zapisničara progutao mrak, kao i opravdanje sa time šta je bilo sa ostalim primercima, ali sam to zaboravio, jer je bilo očigledan BS epskih proporcija.

A ovaj moderni primerak koji citira Jeremija je sasvim sigurno totalna izmišljotina, ako je verovati profi marksizma u srednjoj školi koji je bio dobar drugar za "autorom", a koji mu se poverio da je bio nešto u besparici tih dana, pa rešio da izda bestseller.

Kraj trola.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:30 27.11.2010

Re: Prepisivanje i dopisivanje...

srdjan.pajic

A ovaj moderni primerak koji citira Jeremija je sasvim sigurno totalna izmišljotina


Izmišljali Milan i Mitar Tarabić, izmišljali oni koji su njihovim proročanstvima dopisivali, a izmišlja i taj njihov potomak.
U čemu je razlika?

Edit: A onu poznatu rečenicu iz Kremanskog proročanstva za potrebe Koštuničine predizborne kampanje izmislio je Dušan Kovačević:

"U Kremeanskom proročanstvu u prvom izdanju na strani 46 stoji: Godine 2000. u septembru mesecu pojaviće se čovek čije je prezime isto kao i mesto u kome je rođen".


loader loader 17:39 27.11.2010

Master perpetumi ...

Brate, Vojislave, to je to.
Imam utisak da je reč o procesu, koji se odvija na svakom stupnju našeg društva. To je pitanje opšteusvojene vrednosti, već poodavno usvojene (da ne ulazimo u njeno komplikovano poreklo), koja daje efekte na svim nivoima. Perpetumovaca ima u svakoj oblasti života. Svakako, nisu svi ovdašnji ljudi perpetumovci. Ima puno onih koji više cene princip rada i rezultata tog svog rada. Treba to naglasiti, da ne ispadne da su svi ljudi isti. A kad je o perpetumovcima reč (i to je važno naglasiti) - ni oni nisu međusobno isti. Jeste, svi se bore da budu uspešni u perpetumobiliranju, ali - samo najsposobniji i najlaktaviji se probijaju u red "ostvarenih perpetumovaca" i, još više, u "master perpetume", koji onda vode kolo u svojim društvenim avlijama, a drugi, koji nisu uspeli da se izbore za status ostvarenih perpetumovaca, moraju da crnče kako bi opstali. Oni od tog crnčenja imaju tek ponešto koristi, dok perpetumi u njihovoj blizini od tog njihovog crnčenja uzimaju veći deo kolača, s tim što ubedljivo najviše uzimaju "master perpetumi". To nema puno veze sa strankama. To je stvar mentalitetnog koda. Stranke su samo ishodišta, u kojima se ta perpetumska težnja ostvaruje, baš kao što se ostvaruje i po preduzećima, po seoskim zadrugama, po sportskim klubovima...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:55 27.11.2010

Re: Master perpetumi ...

loader
To je stvar mentalitetnog koda.


Naravno, braćela loader, vekovni srpski san "leba bez motike" to najbolje dokazuje.
loader loader 23:53 27.11.2010

Re: Master perpetumi ...

vekovni srpski san

.. A svi mislijaše da je vekovni srpski san onaj kosovski propis o pravdojunaštvu !
Unfuckable Unfuckable 17:55 27.11.2010

perpetuum

Perpertuum mobile se obično definiše kao naprava, koja jednom pokrenuta večito radi i proizvodi energiju i to bez daljeg ulaganja nove energije u njen pogon.

Posle čitanja ovog tvog teksta meni se stvara jedna sasvim nova i poprilično drugojačija slika nekog Našeg PM (iako neko reče negde da je "PM druge vrste nemoguć", nekako mislim da se zajebo)

dakle, da pojasnim - mene sve to podseća na onu slikovitu, višeznačnu, simboličnu i nadasve aromatičnu scenu kada feces padne na propeler ventilatora, pa krene da se razleće onako u svim pravcima.
E sad - tu dolazimo do čarolije: proces je neprekidan, što znači da posle inicijalnog dodira sa supstancom narečenog fecesa, propeler u daljem periodu nastavlja samostalno da sintetiše svoj, vrlo veran originalu surogat, i da ga nepogrešivo i nezaustavljivo emituje svuda okolo.
Tako bih ja, ako se sme i može, u gorecitiranoj rečenici reč "energija" zamenio rečju "feces" ili po naški - sranje.
screwdriver screwdriver 23:48 27.11.2010

Re: perpetuum

Aplauz, Anfače, aplauz za ovo.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:40 28.11.2010

Re: perpetuum

Unfuckable

Posle čitanja ovog tvog teksta meni se stvara jedna sasvim nova i poprilično drugojačija slika nekog Našeg PM (iako neko reče negde da je "PM druge vrste nemoguć", nekako mislim da se zajebo)



Slika prilično verno i na živopisan način odslikava naš PM.
ElectricDreams ElectricDreams 18:05 27.11.2010

Perpetuum

U Srbiji ni osnovni zakoni termodinamike ne važe
loader loader 18:10 27.11.2010

Re: Perpetuum

Zakoni uopšte
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:13 27.11.2010

Re: Perpetuum

loader
Zakoni uopšte

Čim pomeneš "zakon" odmah si se odrodio od vlastitog naroda...
Jedino važi ovaj o zaštiti od duvanskog dima...
Unfuckable Unfuckable 18:13 27.11.2010

Re: Perpetuum

pa zašto bi? ako ne važe ni naši, rođeni, zakoni - zašto bi važili neki tuđinski ?

Meni je ovo veoma zanimljiva tema: odavno sumnjam da negde, dobro ušuškan u najtamniju pećinu, postoji i neumorno radi neki ogromni Generator Sranja. Isprva sam se pitao kako ga pronaći i uništiti, ali sam brzo batalio tu rabotu:: mi smo, naime, narod nesklon traženju i pronalaženju to je dokazano.
Onda sam strateški i naporno (treba li reći?) razmišljao kako mu predeći linije snabdevanja: bez goriva nema mu ni đavolje rabote, ali sam i tu omašio.
Sve to me je odvelo ka ideji o perpetuum mobile tj na ovaj tok misli o Prvom Srpskom Samonapajajućem Generatoru Sranja

ps: da, samo zakon o Dimu fercera, ali to je logično: mora se, naime očuvati Supstanca zarad koje onaj Generator neumorno radi.
Ako izgubimo Supstancu...Generator gubi smisao postojanja
Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:17 27.11.2010

Re: Perpetuum

Unfuckable
pa zašto bi? ako ne važe ni naši, rođeni, zakoni - zašto bi važili neki tuđinski ?

Meni je ovo veoma zanimljiva tema: odavno sumnjam da negde, dobro ušuškan u najtamniju pećinu, postoji i neumorno radi neki ogromni Generator Sranja. Isprva sam se pitao kako ga pronaći i uništiti, ali sam brzo batalio tu rabotu:: mi smo, naime, narod nesklon traženju i pronalaženju to je dokazano.
Onda sam strateški i naporno (treba li reći?) razmišljao kako mu predeći linije snabdevanja: bez goriva nema mu ni đavolje rabote, ali sam i tu omašio.
Sve to me je odvelo ka ideji o perpetuum mobile tj na ovaj tok misli o Prvom Srpskom Samonapajajućem Generatoru Sranja

Dobro ti je ovo care....
Ali bogami je i tragično..Ko god pokuša preseći te linije snabdevanja najebe...
Pećina je moćna...
Unfuckable Unfuckable 18:21 27.11.2010

Re: ja sam ti fizičar - humanista

pa tragično, tragično: mislim, kako sad objasniti okolo da je kod nas Zakon malo zakovrnuo - od "energija" u "sranje", blam živi: prvo porušismo Ajnštajna, sad ćemo i Njutna...dokle tako braćo Srbi i šta je sledeće?
loader loader 18:23 27.11.2010

Re: Perpetuum

Drago Kovacevic:

Čim pomeneš "zakon" odmah si se odrodio od vlastitog naroda...

Ko pregori u onom "izdajnik",
tome ni ove blage gimnastike odrođavanja nisu baš prezahtevne

Drago Kovacevic Drago Kovacevic 18:37 27.11.2010

Re: ja sam ti fizičar - humanista

Unfuckable
pa tragično, tragično: mislim, kako sad objasniti okolo da je kod nas Zakon malo zakovrnuo - od "energija" u "sranje", blam živi: prvo porušismo Ajnštajna, sad ćemo i Njutna...dokle tako braćo Srbi i šta je sledeće?

Slušao sam kad moji zemljaci pričaju o Tesli...E čoveče...glavna stvar u priči su ona "tajna oružija" - onda to da je pretukao štapom dvojicu zemljaka u Nju Jorku pošto ih je hipnotisao za večerom,pa da je vozio neki auto "na antenu", bez goriva, a potom da je samim tim što je stao za bilijarski sto postao šampion Beča u biljaru...Čak i priča o bilijaru je imala nešto onostrano..nešto što se može sresti jedino u pesmi o Kraljeviću Marku i Musi Kesedžiji. Ozbiljan čovek, profesor srpskog mi je pričao kako je Tesla pobedio nekog poručnika, bilijarskog šampiona u Beču, a štap prvi put uzeo u ruku baš taj čas...
Niko ni reči o onome što je stvarno uradio, ali o onome što nije, prosečan Krajišnik može do sutra pričati..jebiga..
milisav68 milisav68 18:44 27.11.2010

Re: ja sam ti fizičar - humanista

Unfuckable
pa tragično, tragično: mislim, kako sad objasniti okolo da je kod nas Zakon malo zakovrnuo - od "energija" u "sranje", blam živi: prvo porušismo Ajnštajna, sad ćemo i Njutna...dokle tako braćo Srbi i šta je sledeće?

Pa bilo na vestima, kotrlja se flaša uzbrdo.
docsumann docsumann 18:58 27.11.2010

Call Henry

Meni je ovo veoma zanimljiva tema: odavno sumnjam da negde, dobro ušuškan u najtamniju pećinu, postoji i neumorno radi neki ogromni Generator Sranja. Isprva sam se pitao kako ga pronaći i uništiti


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:11 27.11.2010

Re: ja sam ti fizičar - humanista

Drago Kovacevic
.. a potom da je samim tim što je stao za bilijarski sto postao šampion Beča u biljaru...Čak i priča o bilijaru je imala nešto onostrano..nešto što se može sresti jedino u pesmi o Kraljeviću Marku i Musi Kesedžiji. Ozbiljan čovek, profesor srpskog mi je pričao kako je Tesla pobedio nekog poručnika, bilijarskog šampiona u Beču, a štap prvi put uzeo u ruku baš taj čas...
Niko ni reči o onome što je stvarno uradio, ali o onome što nije, prosečan Krajišnik može do sutra pričati..jebiga..


Nije to neko čudo što Krajišnici pričaju tako o Tesli. Slična priča o Teslinom umeću u bilijaru se može naći i u knjizi Prodigal Genius: The Life of Nikola Tesla na 284 strani, koju je napisao James O'Neill, koji izvesno nije naše gore list. Slične priče su zapisane još u nekoliko knjiga o Tesli od strane autora koji nisu poreklom iz ovih krajeva, nego Amerikanci, Britanci i slično.

Nije to baš samo specijalitet "našeg čoveka".
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:14 27.11.2010

Re: Sovjetski PM

Unfuckable

Meni je ovo veoma zanimljiva tema: odavno sumnjam da negde, dobro ušuškan u najtamniju pećinu, postoji i neumorno radi neki ogromni Generator Sranja. Isprva sam se pitao kako ga pronaći i uništiti


U zapisima jednog ruskog disidenta do detalja je opisano kako su sovjetski naučnici rešili pitanje govana.

Građani su bili obavezni da svoja govna predaju nadležnim službama, ista bi se zatim odgovarajućim tehnološkim postupkom prerađivala i u radničkim menzama služila kao hrana. I tako u krug.
Na taj način stvoren je nedostižni perpetum mobile u ishrani.

SSSR je propao, ali možda su ovi tajni recepti saučuvani.
kick68 kick68 19:50 27.11.2010

Re: Sovjetski PM

U zapisima jednog ruskog disidenta do detalja je opisano kako su sovjetski naučnici rešili pitanje govana.

Građani su bili obavezni da svoja govna predaju nadležnim službama, ista bi se zatim odgovarajućim tehnološkim postupkom prerađivala i u radničkim menzama služila kao hrana. I tako u krug.


Mene neprestano i neizmenjenom jacinom fasciniraju pokusaji naroda da pliva u tim govnima sa zapusenim nosem. - Strasno je sve to sto se okolo desava, gadno je, to je istina, konstatuje on, ali i dalje trazi nacina da ostane na povrsini, da se prilagodi, da se uclani u neku partiju, da nadje precicu u sistemu...da prezivi u tim govnima...
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 20:45 27.11.2010

Re: Perpetuum

Паметно збориш.

Jeste, svi se bore da budu uspešni u perpetumobiliranju, ali - samo najsposobniji i najlaktaviji se probijaju u red "ostvarenih perpetumovaca" i, još više, u "master perpetume", koji onda vode kolo u svojim društvenim avlijama,


Али се не слажем да закони не важе. Важе, важе, само ми овим "наше произведеним" покушавамо да их "дотерамо".
screwdriver screwdriver 23:54 27.11.2010

Re: ja sam ti fizičar - humanista

Dragane, preporučujem Skrobonjinu novu knjigu, volim ga od Trifida, ali ova o Tesli je baš malo onako Habjanovićevska, ali vrijedi pročitati.
jinks jinks 18:31 27.11.2010

Zato je izgleda

ipak važna konkurencija ... ako je tržište (znanja, rada, ideja, proizvoda) iole slobodno ono bi ipak trebalo kroz konkurenciju da proizvodi neki kvalitet (u smislu da se ipak ne isplatiti da se ne nauči jer je teže naći posao, ni članstvo u stranci samo po sebi nije garancija nizašta ako ne postoji kvalitet, ni katedra ili titula ne znače puno ako se ne pokazuje kvalitet ...).

loader loader 00:20 28.11.2010

Re: Zato je izgleda

važna konkurencija

Da.
Tu je lakat najbitniji
ivana23 ivana23 00:30 28.11.2010

Re: Zato je izgleda

loader
Da.Tu je lakat najbitniji


Obama udaren laktom na basketu!

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama "zaradio" je 12 šavova na usni zbog udarca laktom koji je dobio dok je igrao košarku, saopštila je sinoc Bela kuća.
jinks jinks 07:59 28.11.2010

Re: Zato je izgleda

loader
važna konkurencija Da.Tu je lakat najbitniji

Izgleda da ume da bude i tako. Ali šta je onda neko srednje rešenje. Da li ono sadrži konkureciju+jos nešto, ili opet nešto potpuno sasvim drugo.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:10 28.11.2010

Re: Zato je izgleda

ivana23


Obama udaren laktom na basketu!



Je li to onaj dečji pisac koga je nedavno jedan nezadovoljni čitalac gađao knjigom u Filadelfiji?

Hebiga, prve godine predsednikovanja globalni predsednik je dobio Nobela za mir, a ove godine te knjiga u glavu, te lakat u zube, a ni na izborima za Konges njegovi nisu najbolje prošli.

Ko će svetu ugoditi?
loader loader 10:48 28.11.2010

Re: Zato je izgleda

Vojislav Stojković;

Ko će svetu ugoditi?

Pa, blogeri


docsumann docsumann 19:06 27.11.2010

Inače

evo, prije nego što se nsarski uključi i kaže koju više, da napomenem samo da postoje perpetuum mobile prve i druge vrste.
Prvi samo radi bez utroška energije, a drugi je pri tom i proizvodi.

Iskreno govoreći ta entropija stanja mi je uvijek bila mistična veličina. Eto, npr. ona raste sama od sebe i za to joj ne trebaju nikakvi uređaji.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:21 27.11.2010

Re: Inače

Da, entropija i princip neodređenosti su, izgleda, i dalje velike misterije.

Inače, bilo bi dobro ograditi se pre nego što kažemo da je nešto nemoguće ili da ne postoji. Naime može se reći: nemoguće je na sadašnjem nivou znanja ili ne postoji po dosadašnjim saznanjima. Ali možda već sutra saznamo da postoji ili da je moguće.

Nije to neka velika filozofija, samo se setite da je neko vašem čukundedi pomenuo TV, mobilni telefon, računar, Internet, nanočestice, genetske modifikacije i algoritme, veštačku inteligenciju itd.
jinks jinks 19:22 27.11.2010

Re: Inače

Iskreno govoreći ta entropija stanja mi je uvijek bila mistična veličina

Vezano za entropiju ... ako se ona shvati kao mera neuređenosti sistema, šta je onda uređenost sistema.

Neko je, takođe, rekao da je osnovna osobina energije ta da uređuje sistem.

Šta bi onda u kontekstu ove dve definicije značilo uređivanje i uređenost sistema (mada, na primeru Sunca i Zemlje ova definicija energije deluje kao da stoji, šta god ona značila ... Sunce je stvorilo život na Zemlji i održava ga, znači da ipak energija struktuira sistem). Šta bi onda bio pandan energiji (uređujućem principu) u društvu, na primer.

p.s.

Takođe, u kontekstu ove dve definicije ... perpetuum mobile I vrste bi bio samouređujući sistem, dok bi PM II vrste bi samouređujući sistem koji uređuje i neke druge sisteme.
Unfuckable Unfuckable 19:32 27.11.2010

Re: Inače

meni moju rudimentiranu logiku malo bocka ova kovanica "neuređen sistem": ako je neuređen, onda teško može da bude sistem. Ne tvrdim, pitam se.
A sve vreme mi na pamet pada neka davna rečenica o "ludilu u kom ima nekog sistema"
nsarski nsarski 19:44 27.11.2010

Re: Inače

evo, prije nego što se nsarski uključi i kaže koju više, da napomenem samo da postoje perpetuum mobile prve i druge vrste.

Da. PM prve vrste narusava zakon o odrzanju energije (proizvodi rad bez odgovarajuceg utroska energije), PM druge vrste narusava zakon o povecanju (tacnije - ne smanjivanju) entropije (proizvodi rad bez odgovarajuceg povecanja entropije).
Neophodno je naglasiti da ovi zakoni vaze u zatvorenim sistemima prepustenim samima sebi. Bioloskim sistemi, na primer, nisu takvi. Kroz njih postoji protok energije koja od nekud dolazi (recimo sa Sunca, od hrane), pa ni zakoni ravnotezne termodinamike nisu primenljivi. Ovi sistemi se nalaze daleko od termodinamicke ravnoteze i u njima su moguci ciklusi gde se entropija smanjuje, itd.
jinks jinks 19:55 27.11.2010

Re: Inače

Unfuckable

Mera neuređenosti sistema kao da znači da nekim delom sistem jeste uređen, a da nekim delom nije. Možda tu negde upravo i leži početak definicije uređenosti.

Mada i haos ima neki princip funkcionisanja. Postoje i nestabilni sistemi (neuređeni sa stanovišta teorije sistema, mada ovde je uređenost shvaćena u kontekstu stabilnosti, što ne mora da bude slučaj u nekim drugim primerima. Mada i nestabilan sistem koji može da se modeluje, na neki je način uređen).

A možda ima i više različitih oblika uređenosti, pa tako nešto je je neuređeno sa jednog stanovišta, predstavlja uređen sistem sa nekog drugog stanovišta.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:59 27.11.2010

Re: Inače

nsarski


Pa, proesore, kakve su nam šanse da pronađemo već jednom PM bilo koje vrste?
docsumann docsumann 20:11 27.11.2010

Re: Inače

Bioloskim sistemi, na primer, nisu takvi. Kroz njih postoji protok energije koja od nekud dolazi (recimo sa Sunca, od hrane), pa ni zakoni ravnotezne termodinamike nisu primenljivi. Ovi sistemi se nalaze daleko od termodinamicke ravnoteze i u njima su moguci ciklusi gde se entropija smanjuje, itd.


Nsarski, a ne čini li ti se da je upravo to usložavanje oblika života ( iako na njima nisu primjenljivi zakoni termodinamičke ravnoteže ) na našoj planeti zagonetniji proces od samog uvećavanja entropije u termodinamički izolovanim sistemimima.
To dođe kao neka sićušna oaza u narastajućem haosu kosmosa.
Dr M Dr M 20:37 27.11.2010

Re: Inače

kakve su nam šanse da pronađemo već jednom PM bilo koje vrste?

Zelja da pronadjemo PM nas je odvela u pm.

I to ti je srpski PM
nsarski nsarski 20:49 27.11.2010

Re: Inače

Nsarski, a ne čini li ti se da je upravo to usložavanje oblika života ( iako na njima nisu primjenljivi zakoni termodinamičke ravnoteže ) na našoj planeti zagonetniji proces od samog uvećavanja entropije u termodinamički izolovanim sistemimima. To dođe kao neka sićušna oaza u narastajućem haosu kosmosa.

Da, bas tako. Pokojni Ilja Prigozin se bavio tim pitanjima. Haosom, disipativnim strukturama, samo-organizovanim sistemima, ireverzibilnoscu, itd. Pred kraj zivota, 1997. (Prigozin je umro 2003.), je malo "prolupao" i razmisljajuci o ovim problemima stampao knjigu "The end of certainty", gde je ukinuo strelicu vremena i tvrdio da se nase postojanje moze objasniti samo zakonima verovatnoce, a ne deterministickim prilazom. Ovo je koristan citat:

With no arrow of time, there is no longer a privileged moment known as the "present," which follows a determined "past" and precedes an undetermined "future." All of time is simply given, with the future as determined or undetermined as the past. With irreversibility, the arrow of time is reintroduced to physics. Prigogine notes numerous examples of irreversibility, including diffusion, radioactive decay, solar radiation, weather and the emergence and evolution of life. Like weather systems, organisms are unstable systems existing far from thermodynamic equilibrium. Instability resists standard deterministic explanation. Instead, due to sensitivity to initial conditions (ovo je kodirani izraz za haos), unstable systems can only be explained statistically, that is, in terms of probability.

Njegove kasne teorije nisu naisle na dobar prijem medju naucnicima. Za ranije teorije je dobio Nobela.
nsarski nsarski 21:03 27.11.2010

Re: Inače

kakve su nam šanse da pronađemo već jednom PM bilo koje vrste?

OK, evo moje teorije, modifikovane Unfovim lemama izlozenim gore. Ovo sto sledi odnosi se na skoro svako drustvo na planeti Zemljici.

Dakle, u svakom drustvu postoji jedan manji sloj ljudi koji nesto radi i proizvodi - hranu, lekarske usluge, obrazovanje, metalne odlivke, i onu spravu za ispravljanje kicme. Ti ljudi generisu energiju i novac (novac cemo shvatiti kao ekonomsku energiju - mogucnost osobe koja ga poseduje da izvrsi ekonomski rad, tj., kupovinu). Postoji, uz to, i veca grupa ljudi koja je sastavljena od raznih savetnika, analiticara, propagatora, profesionalnih lazova i boraca za prava. Ukratko, bulsitera.
I ti bulshiteri proizvode shit, ili onaj feces kojim se stalno hrani Unfov ventilator. (Kazem shit, jer to nije nikakva energija - na primer, finansijski strucnjaci sa Volstrita podelise milionske bonuse za kraj godine jer su ostvarili profit. Ti isti lumeni su devastirali ekonomije mnogih zemalja, ali to se ne racuna. Oni su magicnim putem iz tudje propasti stvorili sebi bogatstvo.) Unfov ventilator, dakle. Taj ventilator rasipa bulshit raznih lumena svuda okolo i time zurka postaje veselija.
Agonija i ekstaza cele situacije je u tome sto proizvodjaci energije takodje proizvode energiju za pogon tog gigantskog ventilatora koji ih za uzvrat zasipa uradkom bulshitera. I tako u krug. Perpetuum mobile par ekselans!
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 21:05 27.11.2010

Re: Inače

Neophodno je naglasiti da ovi zakoni vaze u zatvorenim sistemima prepustenim samima sebi. Bioloskim sistemi, na primer, nisu takvi. Kroz njih postoji protok energije koja od nekud dolazi (recimo sa Sunca, od hrane), pa ni zakoni ravnotezne termodinamike nisu primenljivi. Ovi sistemi se nalaze daleko od termodinamicke ravnoteze i u njima su moguci ciklusi gde se entropija smanjuje, itd.


Па све зависи шта се подразумева системом. Зашто није могуће прогласити цео соларни систем посматраним системом? Могуће је. И не разумем проблем са смањивањем ентропије... Шта је ту спорно?

Када је ентропија једнака нули, систем се сматра термодинамички мртвим. Непокретним.

Нашој економији се приступа као да је затворен систем и да је могуће остварити потпуну контролу процеса - да чак нема ни "унутрашњих губитака", дисипације приликом процеса. А који је то процес, не бих знао рећи...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:07 27.11.2010

Re: Inače

nsarski

OK, evo moje teorije


Ako sam te dobro razumeo, ispada da je bolje biti bulshiter sa Volstrita, koji generiše shit, nego proizvođač hrane i metalnih odlivaka koji generišu energiju.

Tu mi nešto smrdi.
mnenadic mnenadic 22:34 27.11.2010

Re: Inače

"Unfov ventilator, dakle. Taj ventilator rasipa bulshit raznih lumena svuda okolo i time zurka postaje veselija. Agonija i ekstaza cele situacije je u tome sto proizvodjaci energije takodje proizvode energiju za pogon tog gigantskog ventilatora koji ih za uzvrat zasipa uradkom bulshitera. I tako u krug. Perpetuum mobile par ekselans!"

Potpuno tačno! Sve dok ovaj PM ne proizvede revoluciju. A onda sve iznova!


seceranac seceranac 22:39 27.11.2010

Re: Inače

ekstu ove dve definicije značilo uređivanje i uređenost sistema (mada, na primeru Sunca i Zemlje ova definicija energije deluje kao da stoji, šta god ona značila ... Sunce je stvorilo život na Zemlji i održava ga, znači da ipak energija struktuira sistem). Šta bi onda bio pandam energiji (ur


Ja imam jednu meni dragu teoriju o gore pomenutim bulshiterima. Naime oni u ekonomskom sistemu obavljaju ulogu povratne sprege, koja uzima deo izalaza i njime kontrolise rad celog sistema. Ranije su se oni "hranili" proporcijalnim delom izlaza (doduse sve vecim delom) pa im je bilo u interesu im je da izlaz sistema raste ali su bili pazljivi da ne opada (da sistem bude relativno stabilan). To im je bilo malo pa su promenili svoj sistem i vec duze vreme se hrane delom izlaza koji je proporcijalan promeni izlaza (prvi izvod). Tu im je postalo potpuno svejedno da li izlaz raste ili opada, vazno je samo da je promena brza. To su postigli uvodjenjem jake pozitivne sprege a kao posledicu dobili smo bubble-burst ekonomije.

Potom im ni to nije bilo dovoljno pa su promenili sistem gde oni - povretna sprega uzima deo ne samo trenutnog izlaza vec i buduceg izlaza i to proporcijalno promeni promene izlaza.

Ono sto je najzanimljivije u svemu ovome je to system koji proizvodi uopste nije svestan povratne sprege, jedino sto on vidi su ulazi i poremecaji.

Neverovatno je kako su bulshiteri dobro savladali sisteme upravljanja
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:18 27.11.2010

Re: Inače

obavljaju ulogu povratne sprege, koja uzima deo izalaza i njime kontrolise rad celog sistema. Ranije su se oni "hranili" proporcijalnim delom izlaza (doduse sve vecim delom) pa im je bilo u interesu im je da izlaz sistema raste ali su bili pazljivi da ne opada (da sistem bude relativno stabilan). To im je bilo malo pa su promenili svoj sistem i vec duze vreme se hrane delom izlaza koji je proporcijalan promeni izlaza (prvi izvod). Tu im je postalo potpuno svejedno da li izlaz raste ili opada, vazno je samo da je promena brza. To su postigli uvodjenjem jake pozitivne sprege a kao posledicu dobili smo bubble-burst ekonomije.

Potom im ni to nije bilo dovoljno pa su promenili sistem gde oni - povretna sprega uzima deo ne samo trenutnog izlaza vec i buduceg izlaza i to proporcijalno promeni promene izlaza.

Ono sto je najzanimljivije u svemu ovome je to system koji proizvodi uopste nije svestan povratne sprege, jedino sto on vidi su ulazi i poremecaji.


Нема разумнијих људи од аутоматичара. Нисам аутоматичар ал' нешто као знам о томе... Само сам хтео да те питам, коме је намењен излаз у систему ако нема манипулације?
seceranac seceranac 23:33 27.11.2010

Re: Inače

srdjazlopogledja
obavljaju ulogu povratne sprege, koja uzima deo izalaza i njime kontrolise rad celog sistema. Ranije su se oni "hranili" proporcijalnim delom izlaza (doduse sve vecim delom) pa im je bilo u interesu im je da izlaz sistema raste ali su bili pazljivi da ne opada (da sistem bude relativno stabilan). To im je bilo malo pa su promenili svoj sistem i vec duze vreme se hrane delom izlaza koji je proporcijalan promeni izlaza (prvi izvod). Tu im je postalo potpuno svejedno da li izlaz raste ili opada, vazno je samo da je promena brza. To su postigli uvodjenjem jake pozitivne sprege a kao posledicu dobili smo bubble-burst ekonomije.

Potom im ni to nije bilo dovoljno pa su promenili sistem gde oni - povretna sprega uzima deo ne samo trenutnog izlaza vec i buduceg izlaza i to proporcijalno promeni promene izlaza.

Ono sto je najzanimljivije u svemu ovome je to system koji proizvodi uopste nije svestan povratne sprege, jedino sto on vidi su ulazi i poremecaji.


Нема разумнијих људи од аутоматичара. Нисам аутоматичар ал' нешто као знам о томе... Само сам хтео да те питам, коме је намењен излаз у систему ако нема манипулације?


Izlaz je kolicina "energije" koja u stvari "hrani" delove sistema. Nije to klasican izalaz vec velicina u sistemu koja se kontrolise. Ovde je predstavljen kao izlaz (u smislu proizvoda sistema) iako u stvari nije fizicki izlaz vec zeljena vrednost.
jinks jinks 23:36 27.11.2010

Re: Inače

Seceranac
Ranije su se oni "hranili" proporcijalnim delom izlaza (doduse sve vecim delom) pa im je bilo u interesu im je da izlaz sistema raste ali su bili pazljivi da ne opada (da sistem bude relativno stabilan). To im je bilo malo pa su promenili svoj sistem i vec duze vreme se hrane delom izlaza koji je proporcijalan promeni izlaza (prvi izvod). Tu im je postalo potpuno svejedno da li izlaz raste ili opada, vazno je samo da je promena brza. To su postigli uvodjenjem jake pozitivne sprege a kao posledicu dobili smo bubble-burst ekonomije.

Potom im ni to nije bilo dovoljno pa su promenili sistem gde oni - povretna sprega uzima deo ne samo trenutnog izlaza vec i buduceg izlaza i to proporcijalno promeni promene izlaza.

Ono sto je najzanimljivije u svemu ovome je to system koji proizvodi uopste nije svestan povratne sprege, jedino sto on vidi su ulazi i poremecaji.

Neverovatno je kako su bulshiteri dobro savladali sisteme upravljanja


Ustvari, ovo o cemu pisete po prici je oduvek postojalo, na berzi bar. Neko je rekao da je berza upravo ovo zadnje sto ste pomenuli, odnosno, da kretanje cena akcija ne predstavlja realan odraz njihove stvarne vrednosti vec projekciju neke zeljene ili ocekivane ili vestacki formirane buduce vrednosti akcija (realne ili nerealne), sto cesto dovodi do poremecaja i do gotovo besmislenih tokova vrednosti akcija.

Inace regulaciono dejstvo najcesce se realizuje koriscenjem negativne povratne sprege (sto rade market mejkeri na berzi na primer, koji profit prave na stabilnosti vrednosti i na prometu akcije), dok pozitivnu povratnu spregu, po jednoj ranijoj prici na ovom mestu, realizuju igraci na berzi (skalperi kako neko ranije rece na blogu) koji profit prave na naglim i velikim promenama vrednosti (lokalnim nestabilnostima i poremecajima).

Prvi stabilisu negativnom povratnom spregom, dok drugi destabilisu pozitivnom povratnom spregom (koja najcesce dovodi do oscilovanja ili nestabilnosti, ili bursta kako kazete). E sad pitanje je kroz cije ruke tece veca kolicina novca, prvih ili drugih. Ali to je izgleda oduvek tako bilo, nije to moderni izum, samo je ranije izgleda imao drugacije pojavne oblike.

A moguce je da neko malo izigrava market mejkera (stabilizatora) a malo i destabilizatora (kada u nestabilnosti pokusava da za kratko vreme stekne vece delta kapitala koje ce posle kao market mejker na stabilnom trzistu da obrce).

Inace, u industriji su cesti PID regulatori (ciji je izlaz izmedju ostalog propocionalan signalu greske, kao i proporcionalan izvodu signala greske ... ono sto ste u komentaru vec pomenuli). Ali PIDD^2, u kome bi izlaz bio proporcionalan i drugom izvodu signala greske (koji ste takodje pomenuli) daleko je neke standardne primene (izrazito bi bio osetljiv na merni sum, na primer).
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 23:39 27.11.2010

Re: Inače

Dr M

Zelja da pronadjemo PM nas je odvela u pm.

Možda je to podsvesna želja za bezbednim i udobnim utočištem, gde se ništa ne radi, a sve je za dž, baš kao onih prvih devet meseci.
Dr M Dr M 23:48 27.11.2010

Re: Inače

Možda je to podsvesna želja za bezbednim i udobnim utočištem, gde se ništa ne radi, a sve je za dž, baš kao onih prvih devet meseci.


Da, a onda, odjednom, iz tople, zaštićene pomrčine u svetlu, hladnu buku...

Zato placu bebe

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana