Ljudska prava

OBRADA PODATAKA I „UTERIVANJE“ DUGA

Freedom of Information RSS / 10.01.2011. u 13:30

Autor: Rodoljub Šabić

„Niko me nikad nije obavestio o prodaji duga. Imala sam 11.000 dinara duga po minusu na tekućem računu. Na računu koji mi je stigao od meni nepoznate firme, pored tog duga imam još obavezu od oko 3.000 za zateznu kamatu i oko 5.000 za adminsitrativne troškove. Ukupno oko 19.000 dinara. Skoro svakodnevno me zovu iz te firme i ubeđuju da platim preteći mi da je dnevna kamata 15.000 dinara i da sam dužna 215.000 dinara. Moram priznati da i ja njima ne odgovaram biranim rečima. Otišla sam u banku i oni su mi rekli da sada njima nisam ništa dužna." - ovo za jedan naš dnevni list kaže jedna naša sugrađanka.
Istovremeno, za isti list generalni direktor jednog od većih „kupaca dugova" u Srbiji, kompanije „EOS Matrix" kaže: „Niko ne preti našim klijentima i naše operatere redovno kontrolištemo. Nama se isplati da uzimamo rizična potraživanja jer ih uzimamo po diskontnim cenama, a onda ih naplatimo ili kroz dobru volju dužnika, što je svima draže ili, naravno, sudskim putem."
Ne znam da li su ove dve izjave direktno kontradiktorne, jer ne znam ko je novi poverilac naše sugrađanke čiju sam izjavu citirao. Ali, mislim da kontrast između te dve izjave, sve češći medijski natpisi na istu temu budući da se redakcijama raznih medija javljaju i drugi ljudi koji se žale na ponašanje firmi koje naplaćuju dugovanja, kao i na banke koje ih nisu obavestile o prodaji duga, kao i sve češća obraćanja Povereniku za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti govore da javnosti nedostaju neke vrlo bitne informacije o ovoj „temi".
Za građane su, razume se, najbitnije one koje se odnose na finansijski, materijalni aspekt ovakvih transakcija. S tim u vezi, dobro je znati da nije sporno da banke, pod određenim uslovima u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima mogu potraživanja koja imaju prodati agencijama ili drugim sličnim institucijama, ali takođe, ne sme biti sporno da novi poverilac ne može jednostrano menjati uslove ukoliko bi te izmene dovele klijenta u nepovoljniju poziciju, kao ni to da o cesiji (u skladu sa izričitom odredbom člana 438. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima) dužnik mora biti obavešten.
I upravo to "mora biti obavešten" je posebno zanimljivo. Jer, možda sam subjektivan ali mislim da sa stanovišta prava građana nije manje zanimljiva činjenica da se prilikom prenošenja potraživanja prenosi odnosno ustupa i, po pravilu, značajan broj podataka o ličnosti. A, valjda je suvišno objašnjavati, transfer podataka o ličnosti uvek podrazumeva i određene rizike. S tim u vezi vredi upozoriti na bar nekoliko bitnih stvari.
Prvo, na to da se prilikom ustupanja podataka o ličnosti novom rukovaocu mora voditi računa da to budu samo oni podaci koji su neophodni radi ostvarivanja nove svrhe obrade, odnosno naplate potraživanja a ne i drugi podaci koje su banke eventualno prikupile.
Drugo, da su rukovaoci podacima dužni da preduzmu sve zakonom predviđene mere zaštite podataka i da je u postupku predaje podataka prethodni rukovaoc dužan da upozori narednog rukovaoca o posebnim merama zaštite koje su preduzete.
Treće, a od najnačelnijeg značaja je to da se u radu naših banaka sa klijentima primenjuju propisi koji su doneseni pre donošenja Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i važećeg Ustava i nisu usklađeni sa njima. Shodno tome, prikupljanje i obradu podataka o ličnosti klijenata banke vrše na osnovu opštih uslova poslovanja a ne, kako je to predviđeno čl. 42 Ustava, pod uslovima koji su uređeni zakonom. Zbog toga će Poverenik uputiti odgovarajuće inicijative Ministarstvu pravde i Narodnoj banci Srbije za izmene i dopune Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o bankama.
A dok čekamo da vidimo šta će biti (vrlo neizvesni) ishod tih inicijativa, valjalo bi da se nadležni potrude da građanima što više relevantnih informacija daju na proaktivnoj osnovi i pre nego što građane nužda natera da ih traže. Jer i to je nekakav dug, i trebalo bi da bude "plaćen".

 



Komentari (108)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

predatortz predatortz 13:54 10.01.2011

Jednostavno rešenje

Gospođa čija je privatnost narušena iznese podatke o banci koja posluje na način opisan u njenoj izjavi, kao i o 'instituciji' koja je otkupila dug. Jedan audio zapis ne bi bio na odmet. Sve to predoči nekoj medijskoj kući i banka je kompromitovana, klijenti je zaobilaze u širokom luku.
maca22 maca22 01:10 11.01.2011

Re: Jednostavno rešenje

Bože me sačuvaj.
vojislav948 vojislav948 15:22 10.01.2011

Kod nas se sve može...



Jer i to je nekakav dug, i trebalo bi da bude "plaćen".

Zaista mi mnogo toga nije jasno. Da li se sa klijentom sklapa precizan ugovor u momentu pružanja usluga. Da li je tim ugovorom precizirano i koji sud je nadležan za rešavanje svih sporova koji nastanu između potpisnika ugovora. Da li je u ugovoru navedena agencija za isterivanje dugova, kao moguća strana u rešavanju spornih momenata. Po ovom našem tumačenju banka ima pravo i da proda klijenta zato što nije na vreme izmirio dugovanja. Zaista u pravno neuređenoj Srbiji sve se može. Voleo bih da nisam u pravu.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 15:49 10.01.2011

Re: Kod nas se sve može...

Po ovom našem tumačenju banka ima pravo i da proda klijenta zato što nije na vreme izmirio dugovanja


Naravno da može ;> Hej, kad duguješ novce, svašta može da ti se desi (osim kada si Javno Preduzeće, Država, državni mobster, miškobeković ili tako već nešto ) a dužničko ropstvo ni slučajno nije najgora od "ponuđenih" opcija

Mimo toga, verujem da preko 50% stanovništva nema pojma o osnovnim svojim pravima.

Pri tome, recimo, ne moraju da znaju da ih to što je banka nekome prodala njihov dug, njih ni u čemu ne može da košta više nego prvobitni dug (osim ako sami naknadno ne potpišu novu skuplju obavezu a da je banka obavezna da ih obavesti (i to ne telefonom) da je dug preuzet, te da sve do tada mogu mirno da izmiruju dug samoj banci.

No, ako nisu obaveznbi to da znaju, normalno da znaju šta da rade kada im se tako nešto desi (javi se neko nepoznat i traži novce - prvo pravac banka, drugo pravac advokat za konsultacije. Naravno, bilo bi dobro da imamo nešto bolje od ovih naših nikakvih tzv. "inspekcija" (ali kakva država, takve i institucije, pogotovo kad aje cilj političara da unište "iste" ), pa da banke gube dozvole i kada ovako nešto rade, a ne samo kada se posvađaju oko cifre za u Kufer ;>

Naravno, u pravnoj državi bi i ta firma za uterivanje odmah izgubila licencu (koju kod nas verovatno i nema, tj. ne potrebuje, jer su nam je "zakoni" nikakvi i još gori) i dobila posetu od policije za reketiranje i zelenašenje. No, verovatno je veći deo tih firmi u (direktnom ili posrednom) vlasništvu što bivšin Legijinih, ili Nalićevih (Bulatović & Koštunica) i sličnih baraba koje vode firme za "obezbeđenje", ili ih "drži" neki od DS - G17 mobstera, tako da je smešno očekivati da se iko osvrće šta i kako rade.
apectator apectator 16:42 10.01.2011

Re: Kod nas se sve može...

Dont Fear The Reaper
Hej, kad duguješ novce, svašta može da ti se desi (osim kada si Javno Preduzeće, Država, državni mobster, miškobeković ili tako već nešto ) a dužničko ropstvo ni slučajno nije najgora od "ponuđenih" opcija Mimo toga, verujem da preko 50% stanovništva nema pojma o osnovnim svojim pravima.

Iačno,baš tako.I zato je potpuno u pravu g-din Šabić kad kaže da su nadležna ministarstva, Narodna banka, inspekcije i sl.,ako već nisu u stanju da obezbede primenu zakona dužni da javnosti na blagovremeno ponude sve informacije na osnovu kojih gradjani bar mogu da pokušaju da se sami štite.
nestor92 nestor92 16:24 10.01.2011

Cesija je dozvoljen...

... pravni posao, ali banka nije ovlašćena na prenese i lične podatke koje sam dao njoj a ne agenciji za uterivanje dugova.

Dakle, ako Vas na mobilni telefon koji ste dali banci zove neko treći koji je telefon dobio od banke ... pa, voleo bih da postoji adekvatna kazna za banku koja slobodno distribuira moje podatke.

Videćemo. Biće još bure ovim povodom.
sentinel26 sentinel26 17:20 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Ja bih prije rekao biće "Treska se gora rodio se miš".

Banke ovo rade uz prećutnu saglasnost NBS i države Srbije.

Iz citiranih odredaba Čl. 436. Stav 1. i 438. ZOO se vidi sljedeće :

- Banka nema pravo prenošenja podataka (Član 436.Stav 1. ZOO) "vezanih za ličnost poverioca" a ne pominju se direktno podaci za ličnost dužnika a bez istih bi novi povjerilac teško mogao naplatiti kupljeno potraživanje.

- Banka je obavezna da obavijesti dužnika i u slučaju kada se on usprotivi onda banka nema pravo prenošenja ličnih podataka dužnika, čija je tajnost garantovana drugim zakonima, koji imaju status lex specijalisa kada su u pitanju lični podaci.

Država i NBS mogu i bez izmjena ZOO i ZB da natjeraju banke na poštovanje zaštite ličnih podataka ali one to neće.

Nažalost ovo nije jedino nepoštovanje tanih podataka klijenata banaka, ima ih još, proizvod su dilova države i banaka uz prećutnu saglasnost NBS.
O nekima sam i sam prikupio dokaze, ali ja ću ih plasirati tamo odakle će im doći glavobolja, a država neće moći da ih brani.

Ni osiguravajuće kompanije (masovno) ne poštuju tajnost ličnih podataka ali nijesam primjetio da je bilo nekog uzbuđenja zbog toga.

Freedom of Information Freedom of Information 18:21 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

sentinel26
Banke ovo rade uz prećutnu saglasnost NBS i države Srbije.Iz citiranih odredaba Čl. 436. Stav 1. i 438. ZOO se vidi sljedeće :- Banka nema pravo prenošenja podataka (Član 436.Stav 1. ZOO) "vezanih za ličnost poverioca" a ne pominju se direktno podaci za ličnost dužnika a bez istih bi novi povjerilac teško mogao naplatiti kupljeno potraživanje.- Banka je obavezna da obavijesti dužnika i u slučaju kada se on usprotivi onda banka nema pravo prenošenja ličnih podataka dužnika, čija je tajnost garantovana drugim zakonima, koji imaju status lex specijalisa kada su u pitanju lični podaci.

Niste dobro citirali ni protumačli navedene zakonske odredbe.

Član 436.ZOO glasi: "Poverilac može ugovorom zaključenim sa trećim licem preneti na ovog potraživanje,izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za ličnost poverioca ili koje se po svojoj prirodi protivi prenošenju na druga lica."
Ova formulacija "vezano za ličnost poverioca" odnosi se na bitnu vezu ugovora,odnosno duga, sa ličnošću poverioca,dakle na slučajeve kad je očito da obaveza i ne bi bila preuzeta u odnosu na nekog drugog poverioca,na npr.tzv. ugovore intuitu personae a ne na podatke o ličnosti.

I Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji jeste lex specijalis predvidja,kao jedan od slučajeva kad je obrada podataka dopuštena i bez pristanka izvršenja obaveza utvrdjenih ugovorom.

Nije dakle sporno da se,pod odredjenim uslovima, dug može ustupiti,da se potraživanje može preneti na treća lica ,pa nije sporno ni to da se u takvim slušajevima njima mogu preneti i odredjeni podaci o ličnosti.Ali takodje moramo učiniti nespornim i to je da se čak i u takvom slučaju prenose samo podaci o ličnosti neophodni za izvršenje ugovora a ne i drugi i da i onaj na koga se prenose mora podatke štititi na način predvidjen zakonom.
Država i NBS mogu i bez izmjena ZOO i ZB da natjeraju banke na poštovanje zaštite ličnih podataka ali one to neće.

Potreba dopune ZOO i ZB je nužna posledica ustavne odredbe iz čl.42 koja predvidja da se obrada podataka uredjuje zakonom. A to trenutno nije slučaj jer važeće zakonske odredbe upućuju na opšte uslove,dakle na akt podzakonske snage.[
dolybell92 dolybell92 20:07 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

je da se čak i u takvom slučaju prenose samo podaci o ličnosti neophodni za izvršenje ugovora


Koji drugi, nego bitni podaci o ličnosti, se
mogu dostaviti drugome... kao što su adresa i mesto...
ne računam ime... ništa treće tom ne treba da bi namirio dug.
Br. telefona će uvek nalako naći...br. računa i suma dugovanja
su već u paketu, iako je navodno, tajnost uloga garantovana ..
sentinel26 sentinel26 20:39 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Freedom of Information
sentinel26
Banke ovo rade uz prećutnu saglasnost NBS i države Srbije.Iz citiranih odredaba Čl. 436. Stav 1. i 438. ZOO se vidi sljedeće :- Banka nema pravo prenošenja podataka (Član 436.Stav 1. ZOO) "vezanih za ličnost poverioca" a ne pominju se direktno podaci za ličnost dužnika a bez istih bi novi povjerilac teško mogao naplatiti kupljeno potraživanje.- Banka je obavezna da obavijesti dužnika i u slučaju kada se on usprotivi onda banka nema pravo prenošenja ličnih podataka dužnika, čija je tajnost garantovana drugim zakonima, koji imaju status lex specijalisa kada su u pitanju lični podaci.
Niste dobro citirali ni protumačli navedene zakonske odredbe.

Član 436.ZOO glasi: "Poverilac može ugovorom zaključenim sa trećim licem preneti na ovog potraživanje,izuzev onog iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za ličnost poverioca ili koje se po svojoj prirodi protivi prenošenju na druga lica."
Ova formulacija "vezano za ličnost poverioca" odnosi se na bitnu vezu ugovora,odnosno duga, sa ličnošću poverioca,dakle na slučajeve kad je očito da obaveza i ne bi bila preuzeta u odnosu na nekog drugog poverioca,na npr.tzv. ugovore intuitu personae a ne na podatke o ličnosti.

I Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji jeste lex specijalis predvidja,kao jedan od slučajeva kad je obrada podataka dopuštena i bez pristanka izvršenja obaveza utvrdjenih ugovorom.


Član 436. ZOO nijesam ja citirao ali jesam komentarisao činjenicu da se kod zaštita podataka u tekstu zakona pominje samo povjerilac, pa ne vidim kako može proizaći analogija za dužnika.

Kada je pisan ZOO banke su bile državne ustanove a sada je drugačija situacija.

Ja nijesam osporio da banka i svaki privredni subjekat može ustupiti (prodati) potraživanje od odredjenog (pravnog ili fizičkog ) lica.

Ali se može dokazati da klijent banke (dužnik) u momentu davanja određenih podataka banci nije bio upoznat sa mogućnošću da banka i njegove podatke može "ustupiti".
Kada je u pitanju davanje podataka od strane fizičkog lica, na njega ne može da se primijeni princip: "Ignorantio iuris non excusat!"

*************
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti („Sl. glasnik RS“ br. 97/2008 i 104/2009)

Obrada bez pristanka
Član 12
Obrada bez pristanka je dozvoljena:

1) da bi se ostvarili ili zaštitili životno važni interesi lica ili drugog lica, a posebno život, zdravlje i fizički integritet;

2) u svrhu izvršenja obaveza određenih zakonom, aktom donetim u skladu sa zakonom ili ugovorom zaključenim između lica i rukovaoca, kao i radi pripreme zaključenja ugovora;

3) u drugim slučajevima određenim ovim zakonom ili drugim propisom donetim u skladu sa ovim zakonom, radi ostvarenja pretežnog opravdanog interesa lica, rukovaoca ili korisnika.

**************
Odredbe Člana 12. Stav 1. i 2. ovog zakona ne korespondiraju sasvim sa odredbama Člana 436. ZOO i ja ne vidim kako banka može, bez prethodnog obavještavanja klijenta da njegove podatke ustupi kupcu i ko je taj koji odlučuje koje će podatke ustupiti kupcu dugovanja.

Kriterijumi za "odabir" podataka koji se štite (prilikom "ustupanja" ) mora biti jasan i unaprijed poznat.

Ako za izvršenje ugovora (naplate duga) nijesu potrebni svi podaci kojima banka raspolaže, zašto ih je onda prikupljala ako nije zbog utvrđivanja solventnosti (budućeg) dužnika.

Nezavisno od količine "ustupljenih" podataka, novi povjerilac je dužan da bez odlaganja i prije pokušaja naplate duga i prije obrade podataka, pozove dužnika i upozna ga sa svim podacima koje je dobio od banke.
Na ovo ga obavezuje Član 15. Stav 3. Zakona o zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Veliko je pitanje da li se svi (i koji) podaci o imovini dužnika mogu transferisati novom povjeriocu ?


Filip Mladenović Filip Mladenović 22:35 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...


Promenu subjekta potraživanja je izmislila Mafija i nema drugog primera u kapitalizmu. Svet poznaje samo CESIJU, a to je promena subjekta koji ima OBAVEZU.
Freedom of Information Freedom of Information 23:08 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Filip Mladenović
Promenu subjekta potraživanja je izmislila Mafija i nema drugog primera u kapitalizmu. Svet poznaje samo CESIJU, a to je promena subjekta koji ima OBAVEZU.

Ni u "pravednom gnevu" ne treba ignorisati činjenice.Cesija je pravni institut koji označava prenos potraživanja,prenos prava poverioca (cedenta) na drugo lice,na novog poverioca (cesionara). Prenos se vrši ugovorom koji je,bar kad su bankarski poslovi u pitanju pismen, formularan.Za valjanost cesije osim zakonom predvidjenih uslva nigde se ne traži saglasnost dužnika.Stoga se u nekim pravnim porecima zakonom i ne predvidja izričito da se dužnik o njoj obaveštava ali se podrazumeva da se to,iz praktičnih razloga,čini.
Sama po sebi mogućnost cesije nije ono što treba da brine.A bar dve stvari u vezi sa njom koje treba da brinu,koje bi bile protivpravne i koje treba sprečiti su su eventualni pokušaji da se cesijom pogorša položaj dužnika,da mu se nametnu obaveze teže od onih na koje je pristao kao i da prilikom prenosa potraživanja dodje do transfera podataka o ličnosti dužnika u meri i na način koji bi bio suprotan zakonu.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:52 10.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Promenu subjekta potraživanja je izmislila Mafija i nema drugog primera u kapitalizmu. Svet poznaje samo CESIJU, a to je promena subjekta koji ima OBAVEZU.


Koji to beše kapitalizam? Moguće neki alternativni univerzum, jerbo u ovom u kojem smo (trenutno ) ustupanje potraživanja od strane banaka i ostalih finanijskih institucija je svakodnevna pojava. Čak dapače. E sad ne znam (niti je bitno glede aksiomatskog "ma to ne postoji u kapitalizmu" da li se veći deo tih transakcija odnosi na prodaju hipotekarnih potraživanja (kao potraživanja koje onda nastavlja svoj "život" i servisiranje kod novog poverioca), odnosno koliki je udeo prodaje jednokratnih dugova (agencijama za naplatu).

"The practice of selling or transferring the servicing of your loan is legal and is very common in the mortgage industry. When the servicing is sold, it is usually packaged in a bundle with other loans. Some mortgage companies only originate loans and sell or transfer the servicing immediately."


mikimedic mikimedic 09:31 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

tajnost uloga garantovana ..


cijeg uloga?
mikimedic mikimedic 09:52 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Član 436. ZOO nijesam ja citirao ali jesam komentarisao činjenicu da se kod zaštita podataka u tekstu zakona pominje samo povjerilac, pa ne vidim kako može proizaći analogija za dužnika.


clan 436 zoo nema nikakve veze sa zastitom podataka o licnosti, niti poverioca niti duznika.

a ti si cak eksplicitno sam citirao odredbe zakona o zastiti podataka o licnosti koje upravo tvde da je obrada podataka moguca bez pristanka lica

Obrada bez pristanka
Član 12
Obrada bez pristanka je dozvoljena:

2) u svrhu izvršenja obaveza određenih zakonom, aktom donetim u skladu sa zakonom ili ugovorom zaključenim između lica i rukovaoca, kao i radi pripreme zaključenja ugovora


bold je tvoj. poenta tvog komentara mi pomalo izmice.

Ali se može dokazati da klijent banke (dužnik) u momentu davanja određenih podataka banci nije bio upoznat sa mogućnošću da banka i njegove podatke može "ustupiti".
Kada je u pitanju davanje podataka od strane fizičkog lica, na njega ne može da se primijeni princip: "Ignorantio iuris non excusat!"


prvo, ne znam kakve podatke ovde daje fizicko lice, a drugo, koji lex specialis iskljucuje ignorantia juris non excusat?
maksa83 maksa83 10:22 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Promenu subjekta potraživanja je izmislila Mafija i nema drugog primera u kapitalizmu.

Stvarno?

A kako onda funkcioniše bond ili CDO/mortgage market?

Filipe bre, stvarno si ... novinar.
sentinel26 sentinel26 12:12 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

mikimedic
Član 436. ZOO nijesam ja citirao ali jesam komentarisao činjenicu da se kod zaštita podataka u tekstu zakona pominje samo povjerilac, pa ne vidim kako može proizaći analogija za dužnika.

clan 436 zoo nema nikakve veze sa zastitom podataka o licnosti, niti poverioca niti duznika.
a ti si cak eksplicitno sam citirao odredbe zakona o zastiti podataka o licnosti koje upravo tvde da je obrada podataka moguca bez pristanka lica
Obrada bez pristanka
Član 12
Obrada bez pristanka je dozvoljena:
2) u svrhu izvršenja obaveza određenih zakonom, aktom donetim u skladu sa zakonom ili ugovorom zaključenim između lica i rukovaoca, kao i radi pripreme zaključenja ugovora

bold je tvoj. poenta tvog komentara mi pomalo izmice.
Ali se može dokazati da klijent banke (dužnik) u momentu davanja određenih podataka banci nije bio upoznat sa mogućnošću da banka i njegove podatke može "ustupiti".
Kada je u pitanju davanje podataka od strane fizičkog lica, na njega ne može da se primijeni princip: "Ignorantio iuris non excusat!"

prvo, ne znam kakve podatke ovde daje fizicko lice, a drugo, koji lex specialis iskljucuje ignorantia juris non excusat?


I šta si to hteo da demantuješ od svega što sam napisao ?

Možda da banka i novi povjerilac nijesu dužni da unaprijed obavijeste dužnika o ustupanju duga i podataka ?

Možda nijesi obaviješten da banke uvijek raspolažu sa većim brojem podataka nego što im je neophodno za izvršenja ugovora ?

Možda misliš da ne treba unaprijed da se zna kriterijum na osnovu kojeg neko u banci odlučuje koje će podatke ustupiti novom povjeriocu ?

Za dužnika, klijenta banke, princip "Ignorantio iuris non excusat" nastupa u momentu potpisivanja ugovora sa bankom a ne ranije u momentu prikupljanja podataka radi sklapanja posla (ugovora) sa bankom.

Poslije "ustupanja" duga banka i dalje raspolaže sa svim podacima dužnika.

Nije glavna tema ustupanje duga (koje nije sporno) nego zaštita podataka za dužnika i obezbeđenje od zloupotrebe.
Kad kopiraš boldirani tekst budi bar korektan pa ne izostavljaj riječi i ne dodaji ono što nije boldovano.
mikimedic mikimedic 12:53 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

I šta si to hteo da demantuješ od svega što sam napisao ?


ama bas nista. ja sam hteo da te pitam - sta si u stvari napisao?

procitaj ponovo moj komentar, pa probaj jos jednom.
Filip Mladenović Filip Mladenović 13:02 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

maksa83
Promenu subjekta potraživanja je izmislila Mafija i nema drugog primera u kapitalizmu. Stvarno? A kako onda funkcioniše bond ili CDO/mortgage market?Filipe bre, stvarno si ... novinar.

Novinarstvo je izmedju ostalog, i neka vrsta sistema, alarma za rano upozoravanje. Uzmimo primer gospodje iz ovog bloga, koja je imala dug od 11 000 dinara. Njena banka je taj dug od oko 100 evra "prodala" nekoj firmi za uterivanje dugova. Ta firma se u ovoj (meta)stazi ograničava na telefonska upozorenja. U nastavku ove "tužne priče" sledi ovo: ta firma "prodaje" taj dug od oko 100 evra nekom zelenašu, kakvih je puna Srbija i koji su izvan zakona.
O tome su novinari, kao i ja, pisali više puta, obraćali se NBS, Ministarstvu pravde, Ustavnom sudu, Vladi.. ali uzalud. Zelenaši u Srbiji su ne samo izvan zakona, nego i iznad. Dakle, zelenaš sada prema toj gospodji sa početnim dugom od oko 100 evra primenjuje "KLASIČNE" metode: zelenaške kamate, pretnje telefonom, dolazak na kućnu adresu, pretnje na kućnom pragu, upadanje u stan, prebijanje, maltretiranje ukućana i na kraju čak i teške batine i ubistvo.
Eto, to je pravo novinarstvo: DA UPOZORI ŠTA NAS ČEKA SA OVOM MAFIJAŠKOM PRODAJOM NAŠIH DUGOVA PREMA GRAMZIVIM BANKAMA KOJEKAKVIM UTERIVAČIMA DUGOVA!!!
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 17:03 11.01.2011

Re: Cesija je dozvoljen...

Dakle, zelenaš sada prema toj gospodji sa početnim dugom od oko 100 evra primenjuje "KLASIČNE" metode: zelenaške kamate, pretnje telefonom, dolazak na kućnu adresu, pretnje na kućnom pragu, upadanje u stan, prebijanje, maltretiranje ukućana i na kraju čak i teške batine i ubistvo.
Eto, to je pravo novinarstvo: DA UPOZORI ŠTA NAS ČEKA SA OVOM MAFIJAŠKOM PRODAJOM NAŠIH DUGOVA PREMA GRAMZIVIM BANKAMA KOJEKAKVIM UTERIVAČIMA DUGOVA!!!



Jeste, pravo novinarstvo identično onome koje nas je "rano upozoravalo" kako ćemo svi da isparimo ako slučajno izađemo da gledamo pomračenje Sunca.

Pravo novinarstvo bi bilo ono koje, umesto tračeva i paničnih naduvavanja, obaveštava čitaoce - slušaoce - gledaoce, koja su im prava i kako da se ponašaju. U konkrektnom slučaju

1) pravni posao prenosa potraživanja je potpuno zakonit, a klijenti su bili na vreme upoznati da to može da im se desi (ali nisu čitali Opšte Uslove)

2) uslovi kredita ne mogu da se menjaju, bez obzira ko je poverilac, pa tako ako je kamata bila x% ostaje x% rok ostaje isti, a ako je dužnik u docnji, i kazne ostaju iste.

3) Banka je dužna da pismeno obavesti dužnika o promeni poverioca, kao što je to dužan da uradi i novi poverilac.

4) Opcije ako nešto nije kako treba su "te, te i te" - a Rani se Upozoravač obavesti od stručnih lica, ne trač rubrika, koje su to opcije.

Ubr, to što ima zelenaša i zelenašenja, je druga priča. Nema veze sa bankama koje (i samo bez panike i izvikivanja parola ) mogu da rade sa svojim potraživanjima šta god im se prohte - ako je po zakonu (a prenos jeste ;>
Zelenašenje (u ovim prenosima) dolazi eventualno na red kada građani, koji (pored drugih uzroka, i usled nedostatka pravih ili makar polupravih novinara ) nemaju pojma šta je šta, a uz to nemaju ni da vrate pare koje duguju, potpišu nove uslove sa novim poveriocem. E tu ume da bude "dobrih" zelenaških kamata. Ali to se ne istražuje tako što se paušalno opauči po svemu i svima.


darkool darkool 16:38 10.01.2011

zakon

zanima me da li neka banka moze da proda dug trecem licu bez saglasnosti duznika?

klijent ima ugovor sa bankom i bez njegove saglasnosti taj ugovor ne bi smeo da se menja (ovo je logika, ali logika i pravo ne idu uvek ruku pod ruku).

ako je ovo moguce nisu banke krive, nego drzava koja dozvoljava ovakve idiotluke.

a o tome koliko su banke kod nas privilegovane u odnosu na gradjane ne zelim da trosim reci.

edit:
sad pronadjoh clanak

nisam imao pojma ali ovo samo potvrdjuje moje misljenje da nas drzava smatra robljem bez ikakvih prava (govorimo o ljudskim pravima, ali "nas" 126 moze da izglasa i porez na vazduh ako zatreba).
nestor92 nestor92 16:44 10.01.2011

Re: zakon

Član 436

(1) Poverilac može ugovorom zaključenim sa trećim preneti na ovoga svoje potraživanje, izuzev onog čiji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za ličnost poverioca, ili koje se po svojoj prirodi protivi prenošenju na drugoga.

(2) Ugovor o ustupanju nema dejstvo prema dužniku, ako su on i poverilac ugovorili da ovaj neće moći preneti potraživanje na drugoga ili da ga neće moći preneti bez dužnikovog pristanka.

Član 438

(1) Za prenos potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupilac dužan obavestiti dužnika o izvršenom ustupanju.


DAKLE, DOZVOLJENO JE ZAKONOM. NIJE MI POZNATO DA POSTOJI NEKA DRUGA ZAKONSKA PREPREKA. ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA STAR JE VIŠE OD 30 GODINA I TO NIJE NIŠTA NOVO.
nestor92 nestor92 16:53 10.01.2011

Re: zakon

ali logika i pravo ne idu uvek ruku pod ruku)


Najčešće idu ruku pod ruku. Druga je stvar što se ljudi olako odnose prema obavezama ili ne poznaju svoja prava.

Naravno posebna je stvar što su ljudi kod nas prepušteni samovolji i nedovoljno zaštićeni češće nago što bi trebalo.
darkool darkool 16:57 10.01.2011

Re: zakon

(1) Za prenos potraživanja nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupilac dužan obavestiti dužnika o izvršenom ustupanju


blago svima koji imaju posla sa bankama (i ja imam ali sam odbio svaku ponudu za dozvoljeni minus, nemam ni jednu karticu (podignem sve u gotovini), nemam kredit). svi su mi se smejali zbog ovakvih stavova, al' izgleda da vredi ona "ko se zadnji smeje najlepse se smeje"...
darkool darkool 17:05 10.01.2011

Re: zakon

nestor92
Najčešće idu ruku pod ruku.


koja je logika da neko moze da proda bilo ciji dug bez njegovog pristanka (to sto zakon kaze da moze ne cini nesto logicnim).
Freedom of Information Freedom of Information 17:19 10.01.2011

Re: zakon

nestor92
Najčešće idu ruku pod ruku. Druga je stvar što se ljudi olako odnose prema obavezama ili ne poznaju svoja prava.Naravno posebna je stvar što su ljudi kod nas prepušteni samovolji i nedovoljno zaštićeni češće nago što bi trebalo.

A teško je reći šta je, od to dvoje gore,šta je veći problem. Da li ozbiljna neobaveštenost gradjana često čak i o elementarnim pravima i usled toga.logično, podložnost raznim manipulacijama ili nedovoljna osposobljenost i nespremnost "nadležnih" društvenih mehanizama da ih u slučaju potrebe zaštite?
darkool darkool 17:35 10.01.2011

Re: zakon

zakon bi u svakom slucaju morao PRVENSTVENO da stiti gradjane, a ne banke.
u ovom konkretnom slucaju to bi znacilo da se zakonom omogucava prodaja dugova (ako vec zelimo da ozakonimo zelenasenje), ali u samom ugovoru to mora biti napisano (sad je situacija obrnuta, klijent mora sam da stavi u ugovor klauzulu koja zabranjuje prodaju duga).

iako nisam pravnik (posedujem odredjeno znanje) zar nije logicno da se ako u ugovoru nije konkretno definisano podrazumeva da niko ne moze da proda dug, nego da se podrazumeva da neko moze da proda dug bez saglasnosti druge strane
nespremnost "nadležnih" društvenih mehanizama da ih u slučaju potrebe zaštite?

da je drzava zelela da zastiti gradjane (bar u ovom konkretnom slucaju) ne bi donela ovakav zakon
Freedom of Information Freedom of Information 18:54 10.01.2011

Re: zakon

zar nije logicno da se ako u ugovoru nije konkretno definisano podrazumeva da niko ne moze da proda dug, nego da se podrazumeva da neko moze da proda dug bez saglasnosti druge strane

Ta logika zavisi od uslova prodaje duga. Ako prenos potrživanja podrazumeva (a po zakonu bi morao da podrazumeva) da se pozicija dužnika ne može pogoršavati a i da se sa raspoloživim podacima o njegovoj ličnosti postupa na zakonom prdvidjen način,sporova i dilema ne bi bilo,ili bi ih bilo neuporedivo manje.
sahmatbg sahmatbg 19:53 10.01.2011

Re: zakon

nestor92
ali logika i pravo ne idu uvek ruku pod ruku)Najčešće idu ruku pod ruku. Druga je stvar što se ljudi olako odnose prema obavezama ili ne poznaju svoja prava.Naravno posebna je stvar što su ljudi kod nas prepušteni samovolji i nedovoljno zaštićeni češće nago što bi trebalo.

I zato g.Šabić dobro kaže - državni organi su dužni da mnogo,neuporedivo više nego do sada rade na edukaciji, na upoznavanju što šireg kruga gradjana sa nijhovim pravima.I to naravno ne samo u vezi sa ovim slučajem nego u vezi sa svim novitetima koje tranzicija sa sobom nosi.
dolybell92 dolybell92 20:15 10.01.2011

Re: zakon

to bi znacilo da se zakonom omogucava prodaja dugova (ako vec zelimo da ozakonimo zelenasenje), ali u samom ugovoru to mora biti napisano


Logika nalaže onda ili da banke postanu zelenaške,
ili ih ukinuti pa omogućiti kupcima dugova da pozajmljuju novac
po kamatama kako i prema kome hoće ... proizvoljno.

Baš me zanima koja je to banka prodala dugove,
to svakako nije tajna. ??????
hazar hazar 21:02 10.01.2011

Re: zakon

Da li ozbiljna neobaveštenost gradjana često čak i o elementarnim pravima

Nije valjda da vi zakon o obligacionim odnosima nazivate elementarnom obaveštenošću građana? Prvo me naterate da platu primam preko banke, a onda ona može da proda dug zelenašima iako to u ugovoru nije navedeno. Ispade da nije dovoljno pročitati ugovor, već moramo znati i sve validne zakone vezane za ovu oblast.

Nisam pravnik, ali zar poverilac ikako može uraditi nešto što decidno nije navedeno u ugovoru? Zar nije po pravilu naveden i sud nadležan za rešavanje eventualnog spora. Ovo je pitanje, po mom laičkom mišljenju, o kom svoje mišljenje treba da da Ustavni sud, jer ako ovo nije namerno dovođenje čoveka u zabludu onda ne znam šta je.
zadnjapetoletka zadnjapetoletka 21:48 10.01.2011

Re: zakon

blago svima koji imaju posla sa bankama

Radi se o prezimenu ali ovako napisano je poucno i za drruge stvari

nestor92 nestor92 23:32 10.01.2011

Dug je zao drug

Prvo me naterate da platu primam preko banke, a onda ona može da proda dug zelenašima iako to u ugovoru nije navedeno


Potraživanje se može preneti bez saglasnosti dužnika za razliku od promene dužnika za šta je uvek potrebna saglasnost poverioca.

I to je normalno, to zahteva sigurnost pravnog poretka i takva odredba postoji jako dugo.

Uzeli ste npr. keš kredit koji nikada niste vratili ( bez obzira na razloge ). Banku ste izradili i ona neće više da se bakće sa Vama i prodaje potraživanje prema Vama za npr. 50% vrednosti duga. Onome ko to uopšte hoće da kupi.

Šta je tu sporno? Ništa. Koliko god mrzeo banke, ne mogu da zaobiđem činjenicu da postoji nekakva Vaša obaveza prema njoj.

Jedino o ćemu država u ovom slučaju treba da vodi računa jeste da pribavilac potraživanja postupa u skladu sa zakonima. Vaša obaveza ne sme ni na koji način ovakvim prenosom biti izmenjena na Vašu štetu. To je jedna stvar koja treba da interesuje nas posmatrače ( i potencijalne učesnike ). Druga stvar koja nas treba da interesuje je da naši lični podaci ne smeju biti predmet prenosa i ne mogu biti ustupani licima kojima ih nismo dali bez naše saglasnosti i bez striktne zakonske osnove.

Ah, da. Kakve veze sa bilo čim ima to što ste "naterani" da primate platu preko banke?

Banka Vas ne tera u dug.

U dug ulazite sami.
hazar hazar 23:52 10.01.2011

Re: Dug je zao drug

Ah, da. Kakve veze sa bilo čim ima to što ste "naterani" da primate platu preko banke?

Banka Vas ne tera u dug.

U dug ulazite sami.

Ako bih kojim slučajem prestao da primam platu, a ne bih ugasio račun, banka bi mi nagomilala dug za nekakvo održavanje računa. Onda prodaju taj dug, kao što su učinili sa ženom iz teksta, i mogao bih da očekujem posetu uterivača. Imao sam istu stvar sa jednom bankom nakon uredno otplaćenog kredita za koji sam morao otvoriti račun. Usmeno mi rekli da ne moram gasiti račun, a posle nekih 2 godine tražili mi 100 EUR. Ja sam pripretio i sve je leglo, a znam da su ljudi i plaćali.

U mom komentaru sam insistirao na drugoj stvari, a to je ugovor. Ako tamo ne piše decidno da mogu prodati moj dug, zar to nije svesno dovođenje u zabludu da su uslovi kreditiranja poznati, jer ne mogu svi građani poznavati obligaciono pravo.
mlekac mlekac 02:34 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

hazar

Ako bih kojim slučajem prestao da primam platu, a ne bih ugasio račun, banka bi mi nagomilala dug za nekakvo održavanje računa. Onda prodaju taj dug, kao što su učinili sa ženom iz teksta, i mogao bih da očekujem posetu uterivača.

Mi trenutno imamo upravo takav slucaj. Ispostavilo se da je pokojni svekar imao racun u jednoj od banaka za koji nismo ni znali.

Covek umro, a mi, ne znajuci da racun uopste postoji, isti nismo ni ugasili. E, sad neka advokatska firma trazi da joj platimo za poslovanje racuna pokojnika...

I sta sad? Moramo li mi to da izmirimo ili ne?
maca22 maca22 02:59 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

mlekac
hazar

Ako bih kojim slučajem prestao da primam platu, a ne bih ugasio račun, banka bi mi nagomilala dug za nekakvo održavanje računa. Onda prodaju taj dug, kao što su učinili sa ženom iz teksta, i mogao bih da očekujem posetu uterivača.

Mi trenutno imamo upravo takav slucaj. Ispostavilo se da je pokojni svekar imao racun u jednoj od banaka za koji nismo ni znali.

Covek umro, a mi, ne znajuci da racun uopste postoji, isti nismo ni ugasili. E, sad neka advokatska firma trazi da joj platimo za poslovanje racuna pokojnika...

I sta sad? Moramo li mi to da izmirimo ili ne?

I mene zanima.
mikimedic mikimedic 09:57 11.01.2011

Re: zakon

zakon bi u svakom slucaju morao PRVENSTVENO da stiti gradjane, a ne banke.


zakon ne stiti ni banke ni gradjane, vec zoo konkretno uredjuje odnose izmedju stranaka

u ovom konkretnom slucaju to bi znacilo da se zakonom omogucava prodaja dugova (ako vec zelimo da ozakonimo zelenasenje),


da

ali u samom ugovoru to mora biti napisano (sad je situacija obrnuta, klijent mora sam da stavi u ugovor klauzulu koja zabranjuje prodaju duga).


ne mora. naime, ugovor odredjuje odnose izmedju stranaka koje ne regulise zakon. bilo koja situacija koja nije u ugovoru podleze uredjenju zakonom.

zar nije logicno da se ako u ugovoru nije konkretno definisano podrazumeva da niko ne moze da proda dug, nego da se podrazumeva da neko moze da proda dug bez saglasnosti druge strane


nije logicno, jer je ta materija regulisana zoo.


da je drzava zelela da zastiti gradjane (bar u ovom konkretnom slucaju) ne bi donela ovakav zakon


opet se mesaju pojmovi -- nije u pitanju zastita gradjana, vec stranaka.
mikimedic mikimedic 09:59 11.01.2011

Re: zakon

koja je logika da neko moze da proda bilo ciji dug bez njegovog pristanka (to sto zakon kaze da moze ne cini nesto logicnim).


da li si cuo za dugovanja sfrj i njihovu vrednost u momentu otkupa - svojevremeno hvalisanje labusa po kojoj ceni je otkupljen (pazi, ne vracen, nego otkupljen)?

mikimedic mikimedic 10:00 11.01.2011

Re: zakon


A teško je reći šta je, od to dvoje gore,šta je veći problem. Da li ozbiljna neobaveštenost gradjana često čak i o elementarnim pravima i usled toga.logično, podložnost raznim manipulacijama ili nedovoljna osposobljenost i nespremnost "nadležnih" društvenih mehanizama da ih u slučaju potrebe zaštite?


preporuka.
mikimedic mikimedic 10:05 11.01.2011

Re: zakon

Nije valjda da vi zakon o obligacionim odnosima nazivate elementarnom obaveštenošću građana? Prvo me naterate da platu primam preko banke, a onda ona može da proda dug zelenašima iako to u ugovoru nije navedeno. Ispade da nije dovoljno pročitati ugovor, već moramo znati i sve validne zakone vezane za ovu oblast.


jos jednom - ignorantia iuris non excusat. princip koji postoji od pamtiveka.

Nisam pravnik, ali zar poverilac ikako može uraditi nešto što decidno nije navedeno u ugovoru?


moze da uradi sve sto je navedeno u ugovoru i zakonu.

Zar nije po pravilu naveden i sud nadležan za rešavanje eventualnog spora.


verovatno jeste, ali kakve sad veze ima koji je sud nadlezan za eventualni spor? ako stranka nije zadovoljna postupkom banke, naravno da moze da se obrati nadleznom sudu.

Ovo je pitanje, po mom laičkom mišljenju, o kom svoje mišljenje treba da da Ustavni sud, jer ako ovo nije namerno dovođenje čoveka u zabludu onda ne znam šta je.


o cemu da se izjasni ustavni sud? koju odredbu konkretno smatrate da nije u saglasnosti sa kojom odredbom ustava?
mikimedic mikimedic 10:13 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

Ako bih kojim slučajem prestao da primam platu, a ne bih ugasio račun, banka bi mi nagomilala dug za nekakvo održavanje računa.


a zasto ne zatvoris racun? racun je ugovor izmedju tebe i banke.

U mom komentaru sam insistirao na drugoj stvari, a to je ugovor. Ako tamo ne piše decidno da mogu prodati moj dug, zar to nije svesno dovođenje u zabludu da su uslovi kreditiranja poznati, jer ne mogu svi građani poznavati obligaciono pravo.


nije.

gradjani ne moraju poznavati pravo, ali moraju poznavati (i razumeti) princip da ako pravo ne poznaju, to ne znaci da ih ne obavezuje.

jedan od osnovnih principa pravne drzave jos od starog rima.
mikimedic mikimedic 10:14 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

Mi trenutno imamo upravo takav slucaj. Ispostavilo se da je pokojni svekar imao racun u jednoj od banaka za koji nismo ni znali.

Covek umro, a mi, ne znajuci da racun uopste postoji, isti nismo ni ugasili. E, sad neka advokatska firma trazi da joj platimo za poslovanje racuna pokojnika...

I sta sad? Moramo li mi to da izmirimo ili ne?


da, ako ste postali naslednici.
nestor92 nestor92 10:28 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

mikimedic
Mi trenutno imamo upravo takav slucaj. Ispostavilo se da je pokojni svekar imao racun u jednoj od banaka za koji nismo ni znali.

Covek umro, a mi, ne znajuci da racun uopste postoji, isti nismo ni ugasili. E, sad neka advokatska firma trazi da joj platimo za poslovanje racuna pokojnika...

I sta sad? Moramo li mi to da izmirimo ili ne?


da, ako ste postali naslednici.


Da se nadovežem: zakon kaže da naslednici odgovaraju za ostaviočeve dugove do visine nasleđene imovine. Dakle, prvi uslov za postojanje Vaše odgovornosti za dug jeste da ste nešto nasledili ( nije dovoljna sama činjenica da ste u prvom naslednom redu ili onom koji se poziva na nasleđe ).

Posebno je pitanje da li dug uopšte postoji u iznosu koji Vam se traži. Ja ne bih tek tako platio.

U najgorem slučaju imate obavezu za troškove "održavanja" računa do trenutka njegove smrti. Sve posle toga ne treba da platite. Recite da sam Vam ja rekao da ne platite.
mlekac mlekac 11:44 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

nestor92


U najgorem slučaju imate obavezu za troškove "održavanja" računa do trenutka njegove smrti. Sve posle toga ne treba da platite. Recite da sam Vam ja rekao da ne platite.

Pa upravo u tome i jeste gvint - troskovi su nastali posle njegove smrti. Jer nismo znali da racun postoji. A covek je umro pre skoro tri godine. I odjednom, pre neki dan, stize nam ljubavno pismo.

U banci se vade da su pokusali da ga dobiju na mobilni koji je, zamisli, ugasen po njegovoj smrti.

Mi smo znali za racun u Postanskoj - koji je imao ko i svaki penzioner. Nismo imali pojma da je, u medjuvremenu, otvorio i ovaj u banci...
nestor92 nestor92 13:20 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

Pa upravo u tome i jeste gvint - troskovi su nastali posle njegove smrti.


Pravo nije egzaktna nauka ali nije nelogično iako se stalno omalovažava. Podložno je tumačenju i naravno moguća su različita tumačenja.

Ipak, po mom mišljenju u trenutku smrti Vašeg svekra prestaju i njegove obaveze. Mada ima mišljenja da, kao što imovina "stiče plodove" nezavisno od smrti njenog sopstvenika, tako i može "imati troškove".

Ugovor o računu prestaje smrću ugovorne strane, kao što bi prestao i "propašću" banke. Obaveze nastale pre prestanka su punovažne i ne prestaju smrću Vašeg svekra. Moje je mišljenje da obaveze nastale posle njegove smrti banka nema pravo da potražuje.
antioksidant antioksidant 13:24 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

Ugovor o računu prestaje smrću ugovorne strane, kao što bi prestao i "propašću" banke.

obaveze prema "umrloj" banci i dalje postoje
mada za obaj slucaj konkretno
Moje je mišljenje da obaveze nastale posle njegove smrti banka nema pravo da potražuje

nestor92 nestor92 14:06 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

Pa da. Jedno je sudbina ugovora, a drugo je sudbina obaveza. Razumemo se.

Dakle (svi u glas): obaveze nastale pre smrti svekra plaćate ako ste nešto od njega nasledili i maksimalno do visine nasleđene imovine, a obaveze "nastale" posle smrti ne prihvatate i ne plaćate.
antioksidant antioksidant 14:24 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

obaveze nastale pre smrti svekra plaćate ako ste nešto od njega nasledili i maksimalno do visine nasleđene imovine, a obaveze "nastale" posle smrti ne prihvatate i ne plaćate.

i recite im da su vam tako rekli nestor i ao
nestor92 nestor92 15:23 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

antioksidant
obaveze nastale pre smrti svekra plaćate ako ste nešto od njega nasledili i maksimalno do visine nasleđene imovine, a obaveze "nastale" posle smrti ne prihvatate i ne plaćate.

i recite im da su vam tako rekli nestor i ao


I ako imaju problem s tim neka dodju ovamo.
mlekac mlekac 16:24 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

nestor92
antioksidant
obaveze nastale pre smrti svekra plaćate ako ste nešto od njega nasledili i maksimalno do visine nasleđene imovine, a obaveze "nastale" posle smrti ne prihvatate i ne plaćate.

i recite im da su vam tako rekli nestor i ao


I ako imaju problem s tim neka dodju ovamo.

Primljeno!
ecce-florian ecce-florian 19:10 11.01.2011

Re: zakon

mikimedic

zakon ne stiti ni banke ni gradjane, vec zoo konkretno uredjuje odnose izmedju stranaka

verovatno jeste, ali kakve sad veze ima koji je sud nadlezan za eventualni spor? ako stranka nije zadovoljna postupkom banke, naravno da moze da se obrati nadleznom sudu.

ajmo malo i ovde ( mada je tema zastitat podataka) o modernim nacinima naplate dugova u zemlji Srbiji
da vidimo sta kazu ponudjaci tj kupci
eos matrix
tehnike:
Тешке околности, адекватна решења
Наш обимни портфолио управљања потраживањима обухвата наплату дуговања како од правних, тако и од физичких лица, почев од слања подсетника, комуникације путем телефона и посета дужницима на терену, све до ангажовања специјализованих адвокатских канцеларија.

dakle slanje podsetnika, komunikacija putem telefona i poseta duznicima na terenu
Nestor je gore ukazao na cinjenicu da ukoliko je komunikacija putem telefona iz mobilne mreze postoji moogucnost da bi banka davanjem podataka o broju povredila tajnost podataka koje je prikupila od klijenta. Koliko sam video rayne bankarske ugovore nigde nisam naisao da se klijent slaze da banka isti podtaka moze proslediti nekom trecem a ovo nije regulisano ZOO.

Interesantno je i angazovanje specijalizovanih advokatskih kancelarija narocito posmatrano kroz prizmu da nije navedeno da jeisto u cilju zastupanja pred nadleznim sudovima.Ovo bi mozda moglo biti interesantno pitanje za advokatsku komoru kada bi ona koliko toliko funkcionisala.

Nadalje na istom sajtu sledi još interesantniji deo

Законска средства за наплату дуговања су скупа и често не доносе жељене резултате. Зато је вансудско поравнање наш приоритет. Исцрпљујемо све могућности, посредујемо и преговарамо са Вашим дужницима. Наступамо пријатељски, али одлучно, користећи сва своја знања нашег пословног сектора како бисмо постигли жељени резултат.


Ovde bi vec bilo interesantno koja su to vansudska poravnanja a koja nisu zakonska prioritet EOS-a. Da ne bude da je lapsus.Ukoliko poverioc to zeli on moze i pred redovnim sudovima pokrenuti postupak medijacije a ne ici direktno sa predlogom za izvrsenje u postupku naplate. Ova odlucnost u nastupu ako nije zakonska trebala bi u svakoj normalnoj drzavi da bude predmet interesovanja nadleznih organa.

I za kraj, vise onako usput.

Kolaju neke priče a i objavljivane su i na b92 da su najveći dužnici banaka u Srbiji kompanije Delta Holding, Telekom, Železnice Srbije, EPS, JP Putevi Srbije( neki pominju i Dunav i Hemofarm)

Bilo bi interesantno videti da li su banke prodale ove dugove EOS matrixu npr ili već nekom srodnom.

ps
za Nestora i Nicolla

Kako se svugde može ponešto pametno naučiti ako si voljan, to je i meni posle ovih komenta pala ideja da se naprimer problem neisplaćenih naknada za odbrane advokata po službenoj dužnosti , kao i porotnika i veštaka može pred okružnim sudovima rešiti tako da komora proda objedinjene dugove svih advokata nekoj takvoj firmi a ona neka posle pleni Okružne sudove po Srbiji.
Jedini je problem ako postigne vansudsko poravnanje sa Okružnim sudovima a ne budu svi advokati upoznati sa sadržinom istog.
hazar hazar 20:52 11.01.2011

Re: Dug je zao drug

gradjani ne moraju poznavati pravo, ali moraju poznavati (i razumeti) princip da ako pravo ne poznaju, to ne znaci da ih ne obavezuje.

jedan od osnovnih principa pravne drzave jos od starog rima.

Dobro g.Mediću razumeo sam. Sledeći put ću da unajmim advokata kada budem sklapao ugovor. Nego, mogu li njega da tužim ukoliko mi ne sastavi dobar ugovor. Znate kako je, kod nas se zakoni menjaju svaki čas, pa da se na neki način osiguram i od njegovog neznanja.

P.S.Posle se čudite što onaj Amer pucao dva puta u advokata, a za lava i krokodila će lako.
nestor92 nestor92 10:27 12.01.2011

Re: Dug je zao drug

Sledeći put ću da unajmim advokata kada budem sklapao ugovor.


Zar to do sada niste činili?

Zato su Hazari i prošli tako kako su prošli.

Nego, mogu li njega da tužim ukoliko mi ne sastavi dobar ugovor.


Možete.

P.S.Posle se čudite što onaj Amer pucao dva puta u advokata, a za lava i krokodila će lako.


Uvek se čudim ljudskoj gluposti i zlobi. Šta ćete - nije svako dovoljno loš čovek da bi bio advokat.
nestor92 nestor92 10:36 12.01.2011

Re: zakon

Kako se svugde može ponešto pametno naučiti ako si voljan, to je i meni posle ovih komenta pala ideja da se naprimer problem neisplaćenih naknada za odbrane advokata po službenoj dužnosti , kao i porotnika i veštaka može pred okružnim sudovima rešiti tako da komora proda objedinjene dugove svih advokata nekoj takvoj firmi a ona neka posle pleni Okružne sudove po Srbiji.


Državni, a ne privatni dug je problem Srbije.

Jedino se kod njega sreće ta sitnica da dužnik sam sebi neće uvek da pleni stvari i blokira račune.

Davne ne znam već koje godine stigla mi je opomena tadašnje Uprave prihoda da dugujem toliko i toliko na ime poreza i doprinosa. U tom trenutku meni je država na ime neplaćenih službenih odbrana dugovala otprilike 50 % više.

Ponudio sam prebijanje dugova - neke kolege po unutrašnjosti su to uspele. Odbijen sam. Do kraja godine moj je dug daleko premašio državni prema meni. Država naime nije plaćala nikakvu kamatu i na taj način mi je direktno krala novac iz džepa.

Platio sam sve uredno ali nikada više nisam uzeo nijednu službenu odbranu. I neću sve dok se honorar čeka godinu dana i pri tome je u startu umanjen za 50%. Bolje je i poštenije da se propiše da svaki advokat ima obavezu da godišnje jednom brani klijenta koji nema novca pro bono. Onda bar znam da radim džabe.
mikimedic mikimedic 11:26 12.01.2011

Re: Dug je zao drug

Šta ćete - nije svako dovoljno loš čovek da bi bio advokat.


mikimedic mikimedic 11:27 12.01.2011

Re: Dug je zao drug

P.S.Posle se čudite što onaj Amer pucao dva puta u advokata, a za lava i krokodila će lako.


antioksidant antioksidant 11:31 12.01.2011

Re: zakon

Ponudio sam prebijanje dugova - neke kolege po unutrašnjosti su to uspele.
da li je ovo provereno?
nestor92 nestor92 13:52 12.01.2011

Re: zakon

"Ako su lagali mene i ja lažem vas".

Meni pričao kolega iz Obrenovca koji je navodno uspeo.

Bilo je dosta davno.
ecce-florian ecce-florian 22:01 12.01.2011

Re: zakon

antioksidant
Ponudio sam prebijanje dugova - neke kolege po unutrašnjosti su to uspele.
da li je ovo provereno?

"Ako su lagali mene i ja lažem vas".

Meni pričao kolega iz Obrenovca koji je navodno uspeo.
o
Pošteno plaćam pouzećem kopiju rešenja poreske uprave o preboju duga ako je upotrebljiva kao praksa.

šifra
nije svako dovoljno loš čovek da bi bio advokat

ps
bonus track neka advokatska pitanja

– “Kako se završio vaš prvi brak?”
- “Smrću.”
- “A čijom smrću?”

– “Kako bi ste opisali tu osobu?”
- “Bila je srednjeg rasta, s bradom.”
- “Jel to bio muškarac ili žena?”

– “Doktore, koliko ste obdukcija obavili na mrtvacima?”
- “Sve moje obdukcije obavljam na mrtvacima.”
hazar hazar 23:15 12.01.2011

Re: Dug je zao drug

Zar to do sada niste činili?

Zato su Hazari i prošli tako kako su prošli.

Opekao sam se na prvom dugoročnom kreditu koji sam uzeo, pa sam brže bolje potrčao da ga otplatim mnogo pre roka. Lihvari mi poslali čestiku u vidu povećanja kamate i pozvali se na bog te pita šta. Posle mi neki nudili životno osiguranje, a da ne vidim ugovor do pred samo potpisivanje. Poučen prethodnim iskustvom nekako ga iskamčim i posle malo računanja odustanem. Ko zna, možda ima nade za mene.

Što se ugovora vezanih za posao tiče tu zovem pravnike jer i oni treba da zarade platu.

P.S. Svaki pravi inženjer čvrsto veruje da bi pravo i ekonomiju završio levom rukom, a da su advokati i ekonomisti pijavice koje su smislile gomilu nelogičnih pravila pomoću kojih žive na njihovoj grbači.
nestor92 nestor92 00:29 13.01.2011

Re: Dug je zao drug

P.S. Svaki pravi inženjer čvrsto veruje da bi pravo i ekonomiju završio levom rukom,


Svaki pravi advokat takvima naplaćuje duplo.
nestor92 nestor92 00:35 13.01.2011

Re: zakon

– “Kako se završio vaš prvi brak?”
- “Smrću.”
- “A čijom smrću?”

– “Kako bi ste opisali tu osobu?”
- “Bila je srednjeg rasta, s bradom.”
- “Jel to bio muškarac ili žena?”


Kelege su samo htele da rasprše sve nedoumice i da se činjenično stanje potpuno utvrdi. Pa jel' tako?

Meni jednom veštak nije hteo da odgovara na pitanja kad je provalio da znam matematiku. Mislio je da se izvuče jer
Svaki pravi inženjer čvrsto veruje da bi pravo i ekonomiju završio levom rukom, a da su advokati i ekonomisti pijavice koje su smislile gomilu nelogičnih pravila pomoću kojih žive na njihovoj grbači.


I tu se prešao.
maca22 maca22 01:16 13.01.2011

Re: zakon

Advokati, ma dajte, ko njih shvata ozbiljno.

antioksidant antioksidant 08:59 13.01.2011

Re: zakon

Meni jednom veštak nije hteo da odgovara na pitanja kad je provalio da znam matematiku.

pa ti nisi advokat!

Kelege su samo htele da rasprše sve nedoumice i da se činjenično stanje potpuno utvrdi. Pa jel' tako?
ok, ali ako je tako, zasto kolega nije posle ovoga
– “Doktore, koliko ste obdukcija obavili na mrtvacima?”
- “Sve moje obdukcije obavljam na mrtvacima.”

postavio sledece pitanje:

-"da li ste sigurni, tj da li imate dokaza za tu vasu spekulaciju?"
ecce-florian ecce-florian 11:06 13.01.2011

Re: zakon

-"da li ste sigurni, tj da li imate dokaza za tu vasu spekulaciju?"

Ubiće nas Šabić zbog trolovanja posta al' ipak da dam dopunu u traženom pravcu aktuelne tv serije

“Doktore, pre nego što ste pristupili autopsiji, jeste li proverili puls?”
- “Ne.”
- “Jeste li proverili krvni pritisak?”
- “Ne.”
- “Jeste li proverili disanje?”
- “Ne.”
- “Dakle, moguće je da je pacijent još bio živ kada ste otpočeli autopsiju?”
- “Nije moguće.”
- “Kako možete biti tako sigurni, doktore?”
- “Zato što je njegov mozak bio u tegli s formalinom na mom stolu.”
- “Ali, zar nije moguće da je pacijent i pored toga ipak bio živ?”
- “Moguće je da je živ, i da se danas negde bavi advokaturom.”
sentinel26 sentinel26 17:37 10.01.2011

Lex specijalis

Gospodine Šabiću,
dok ne dođe do promjena ZOO i ZB, morate skrenuti pažnju svima da je "Zakon o zaštiti podataka o ličnosti" - Lex specialis u odnosu na sve druge zakone i sve odredbe drugih zakona koje se odnose na podatke o ličnosti a koje su u suprotnosti sa ovim zakonom se ne mogu primjenjivati, a to što ti zakoni nijesu usklađeni sa Ustavom i ovim zakonom ne može da proizvodi štetne posljedice po građane.

Odgovornost za kršenje propisa o zaštiti podataka mora da snosi banka prvenstveno pa tek onda novi povjerilac.

Ako je potrebno da nadležni organ hitno riješi sukob nadlježnosti u skladu sa Ustavom i zakonom, a procedura izmjene ova dva zakona će da potraje, klijenti banaka će da stradaju kao (u onom vicu) zečevi koji bježe preko Drine.

Filip Mladenović Filip Mladenović 18:22 10.01.2011

Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

onda je bankarstvo zakonom dozvoljena otimačina!

Ovde nije najveći problem u zaštiti podataka, već u tzv. prodaji potraživanja.
Klijenti banaka su potpisali ugovore (krediti, kartice, dozvoljeni minusi...) u kojima nigde ne piše tzv. prodaja potraživanja. Dakle, banke su te koje krše zakon i ponašaju se protivustavno, dok je NBS - saučesnik!

darkool darkool 18:30 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

moze tako da se gleda ali dok god neko dobrovoljno ucestvuje u trgovini ili bankarskom sistemu to nije ni pljacka ni otimacina. da li ce te da kupite nesto sto za vas nema vrednost (tu imamo i onaj subjektivni momenat nekome ista stvar vredi mnogo i spreman je za nju da plati i vise nego sto kosta, dok je za nekog drugog potpuno bezvredna i mozda je ne bi uzeo i da se deli besplatno)
mnogo je veci problem sto drzava zakonima nalaze da moras da primas platu preko banke i samim tim hteo, ne hteo moras da udjes u bankarski sistem.
Freedom of Information Freedom of Information 18:47 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Filip Mladenović
Ovde nije najveći problem u zaštiti podataka, već u tzv. prodaji potraživanja.Klijenti banaka su potpisali ugovore (krediti, kartice, dozvoljeni minusi...) u kojima nigde ne piše tzv. prodaja potraživanja. Dakle, banke su te koje krše zakon i ponašaju se protivustavno, dok je NBS - saučesnik!

Ne mislim da je tako Filipe.Moramo se učiti tome da je neobaveštenost generalno jako loša,opasna stvar i da smo sami sebi najkrivlji ako si je dopustimo. Jer,prenos potraživanja je stari institut obligacionog prava što,istina,oni koji su stalno živeli u kapitalizmu znaju mnogo bolje od nas iz tranzicionih zemalja. On je,pod zakonom utvrdjenim uslovima,dopušten po samom zakonu,bez obzira da li je posebno predvidjen i ugovorom.U krajnjoj liniji naš je problem ako to ne znamo, ako ne znamo ni uslove pod kojima je to moguće, ako ne znamo ni da se to izričitom ugovornom odredbom može isključiti.
Ali čak i kad je prenos potpuno u skladu sa zakonom ne može se dopustiti da banka slobodno stavlja na raspolaganje sve podatke o ličnosti dužnika kojima eventualno raspolaže,već samo one koji su neophodni u svrhu isvršenja ugovora.A i banka i pribavilac moraju s tim podacima postupati u skladu sa zakonom.
A budući da neobaveštenost naših gradjana i o obligacionim i o osnovnim pravima ima zaista ozbiljne razmere insistirao sam na obavezi odgovornih državnih subjekata da gradjanima blagovremeno daju što više relevantnih informacija.Zaista mislim da je to njihov dug.
nestor92 nestor92 19:54 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Klijenti banaka su potpisali ugovore (krediti, kartice, dozvoljeni minusi...) u kojima nigde ne piše tzv. prodaja potraživanja.


Postoji jasna razlika između "ne piše da može" i "piše da ne može" i u tom smislu niste u pravu. Dozvoljeno je , ali ...
sahmatbg sahmatbg 20:10 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

nestor92
Postoji jasna razlika između "ne piše da može" i "piše da ne može" i u tom smislu niste u pravu. Dozvoljeno je , ali ...

Jasna i velika razlika.A to što u ugovoru "ne piše da može",ne znači ništa kad već u zakonu "piše da može".Zato nije pitanje da li,već šta,bolje rečeno,pod kojim uslovima može?
dolybell92 dolybell92 20:38 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Ne mislim da je tako Filipe.Moramo se učiti tome da je neobaveštenost generalno jako loša,opasna stvar i da smo sami sebi najkrivljiu ako si je dopustimo.


Sudeći po tome o čemu sve treba da budemo obavešteni,
pa nismo... ne znam čijom krivicom... svojom sigurno ne,
jer niti sam pravnik niti ekonomista, ni bog zna šta još
bi trebalo da budem, da bih bila "obaveštena"...
Stalno nam fale "obaveštenja"... i to saznajemo tek nakon
nekog "slučaja" (ma koji da je ).

Koliko vremena treba da se posveti "samoobaveštavanju"
iz svih oblasti sa kojima se susrećemo u normalnom životu ?

Kako da saznam o čemu sve treba da budem obaveštena ?

Pri tom, non-stop treba da budemo na oprezi,
što od pojedinaca prevaranata, na to smo već navikli,
ali od države koju kao našeg servisera, plaćamo debelo,
a koja i otima, sada i zakonski daje pravo da budemo prevareni
- čim je došlo do ovakvog primera koji je naveden !

Da li to treba da znači da ni slučajno
ne izlazim iz kuće bez pravnika i ekonomiste,
(najmanje)... kako bih pretekla dan bez štete ?


Uostalom, ko su ti kupci dugova ?
Svako ko može da plati...?
Kako se otkupljuju dugovi Banaka, na koji način ?







Filip Mladenović Filip Mladenović 22:12 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Inflacija u Srbiji je prošle 2010. godine bila najveća u Evropi, čak 11,5 odsto! Drugim rečima, svakog od nas država Srbija, tj. režim je na 100 zaradjenih dinara opljačkao za 11,5 dinara!!!! Dakle, ako ste imali prošle 2010. godine prosečnu mesečnu platu 30 000 dinara, svakog meseca ste u režiji države opljačkani za 3 450 dinara. Na godišnjem nivou ostali ste bez 41 400 dinara, dakle za jednu dobru platu!!!!
Kome sada mi opljačkani gradjani da se žalimo, da prebacimo naša potraživanja od države Srbije!? KOM UTERIVAČU DUGOVA!?
Nije dovoljno što plaćamo PDV, doprinose za ovo i ono, takse, provizije, marže zbog monopola, nego nas još dodatno pelješe za 11,5 dinara na svakih zaradjenih 100 dinara!?
Dakle, ne radi se samo o neobaveštenosti gradjana, već o dvostrukim standardima u ovoj zemlji. Ako ja kao gradjanin dugujem, tu su zatezne kamate, sudska tužba, sudski troškovi, uterivači dugova..,a kada meni nešto duguje država, grad, poslodavac, banka... e, onda, puj pike ne važi! DOKLE I ZAŠTO?
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:41 10.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Ovde nije najveći problem u zaštiti podataka, već u tzv. prodaji potraživanja.

Koja je uobičajeni - i potpuno legalan - pravni posao (van socrealizma pedesetih godina i verskog fanatizma koji maltene podjednako mrze banke ;>

Klijenti banaka su potpisali ugovore (krediti, kartice, dozvoljeni minusi...) u kojima nigde ne piše tzv. prodaja potraživanja.


I bre, kud si krenuo sa tim aksiomatskim tvrdnjama tipa "Večernje Novosti Ekskluzivno saznaju!" Narafski da piše - Opšti uslove, pa član koji reguliše prenos potraživanja. Kod Intese je to

6.3.4. Ustupanje potraživanja Banke od klijenta
Banka može trećim licima ustupiti svoja potraživanja od klijenata, o čemu će dužnika obavestiti u skladu sa zakonom.


A i da ne piše direktno u tim uslovima koje niko živi ni ne pročita, piše koji se sve zakoni primenjuju. A primenjuju se zakoni ove zemlje koji - kao i kod većina država - to smatraju normalnim i legalnim poslom.
mikimedic mikimedic 10:17 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Dakle, banke su te koje krše zakon i ponašaju se protivustavno, dok je NBS - saučesnik!


koji zakon su prekrsile banke, i u cemu se sastoji povreda ustava?
mikimedic mikimedic 10:26 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Sudeći po tome o čemu sve treba da budemo obavešteni,
pa nismo... ne znam čijom krivicom... svojom sigurno ne,
jer niti sam pravnik niti ekonomista, ni bog zna šta još
bi trebalo da budem, da bih bila "obaveštena"...
Stalno nam fale "obaveštenja"... i to saznajemo tek nakon
nekog "slučaja" (ma koji da je ).


hajmo ovako -- kako znas da ne smes nikoga da ubijes, ili da ukrades? kako znas koja je najveca dozvoljena brzina u naseljenom mestu? kako znas da moras da platis pdv kad nesto hoces da kupis u radnji?

kako si to saznala, i ko je imao obavezu da te o tome obavesti?

Pri tom, non-stop treba da budemo na oprezi,
što od pojedinaca prevaranata, na to smo već navikli,
ali od države koju kao našeg servisera, plaćamo debelo,
a koja i otima, sada i zakonski daje pravo da budemo prevareni
- čim je došlo do ovakvog primera koji je naveden !


u cemu se sastoji prevara prevara od stane drzave?

ajmo jos jednom -- jel neko prevaren kada je labus od londonskog klub poverilaca otkupio nase dugove?

suvise olako napisanih reci.


mikimedic mikimedic 10:28 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Inflacija u Srbiji je prošle 2010. godine bila najveća u Evropi, čak 11,5 odsto! Drugim rečima, svakog od nas država Srbija, tj. režim je na 100 zaradjenih dinara opljačkao za 11,5 dinara!!!! Dakle, ako ste imali prošle 2010. godine prosečnu mesečnu platu 30 000 dinara, svakog meseca ste u režiji države opljačkani za 3 450 dinara. Na godišnjem nivou ostali ste bez 41 400 dinara, dakle za jednu dobru platu!!!!
Kome sada mi opljačkani gradjani da se žalimo, da prebacimo naša potraživanja od države Srbije!? KOM UTERIVAČU DUGOVA!?


ti si bese ekonomiju zavrsio



mikimedic mikimedic 10:30 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

I bre, kud si krenuo sa tim aksiomatskim tvrdnjama tipa "Večernje Novosti Ekskluzivno saznaju!" Narafski da piše - Opšti uslove, pa član koji reguliše prenos potraživanja. Kod Intese je to

6.3.4. Ustupanje potraživanja Banke od klijenta
Banka može trećim licima ustupiti svoja potraživanja od klijenata, o čemu će dužnika obavestiti u skladu sa zakonom.

A i da ne piše direktno u tim uslovima koje niko živi ni ne pročita, piše koji se sve zakoni primenjuju. A primenjuju se zakoni ove zemlje koji - kao i kod većina država - to smatraju normalnim i legalnim poslom.


samo sto je malo veci problem sto bar polovina gradjana (sto se i na blogu jako dobro vidi) smatra da ima prava, ali ne i obaveze.

i smatra da - ako nisu obavesteni, za njih to ne vazi. pa bre u starom rimu su ljudi shvatali da nije tako.
Filip Mladenović Filip Mladenović 13:36 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

mikimedic
Inflacija u Srbiji je prošle 2010. godine bila najveća u Evropi, čak 11,5 odsto! Drugim rečima, svakog od nas država Srbija, tj. režim je na 100 zaradjenih dinara opljačkao za 11,5 dinara!!!! Dakle, ako ste imali prošle 2010. godine prosečnu mesečnu platu 30 000 dinara, svakog meseca ste u režiji države opljačkani za 3 450 dinara. Na godišnjem nivou ostali ste bez 41 400 dinara, dakle za jednu dobru platu!!!!Kome sada mi opljačkani gradjani da se žalimo, da prebacimo naša potraživanja od države Srbije!? KOM UTERIVAČU DUGOVA!? ti si bese ekonomiju zavrsio

Ako imate bolje i veće ekonomsko znanje od mene, hajde slobodno dajte Vaše objašnjenje inflacije! Kod nas je prošle godine bila 11,5 odsto, a u susednoj Hrvatskoj nešto iznad 2 (dva) odsto!!!! Slično je i u EU!!!!
mikimedic mikimedic 13:49 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Ako imate bolje i veće ekonomsko znanje od mene, hajde slobodno dajte Vaše objašnjenje inflacije! Kod nas je prošle godine bila 11,5 odsto, a u susednoj Hrvatskoj nešto iznad 2 (dva) odsto!!!! Slično je i u EU!!!!


ne, nisam ekonomista i razumem se u ekonomiju kao marica u.. znas vec sta.

ali kapiram da bi kao ekonomista trebalo da znas koji su uzroci inflacije, i mere kojima se ona suzbija.

jos nisam cuo da neki ekonomista kao predlog resenja predlaze tuzbu - na osnovu kog tacno zakona?
G r o f G r o f 15:58 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

ne, nisam ekonomista i razumem se u ekonomiju kao marica u.. znas vec sta.


Gospodin je UN ekspert za SCG tabice nakon raspada zemlje. Ali i ako sam prizna da je sa Maricom sticao znanje, voli sa visine da daje komentare.
Filip Mladenović Filip Mladenović 17:01 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

mikimedic
Ako imate bolje i veće ekonomsko znanje od mene, hajde slobodno dajte Vaše objašnjenje inflacije! Kod nas je prošle godine bila 11,5 odsto, a u susednoj Hrvatskoj nešto iznad 2 (dva) odsto!!!! Slično je i u EU!!!!ne, nisam ekonomista i razumem se u ekonomiju kao marica u.. znas vec sta. ali kapiram da bi kao ekonomista trebalo da znas koji su uzroci inflacije, i mere kojima se ona suzbija. jos nisam cuo da neki ekonomista kao predlog resenja predlaze tuzbu - na osnovu kog tacno zakona?

Ovde nije poenta u tužbi, već u dvostrukim aršinima: banka, država, grad... mogu da vas pelješe na svakojake načine, a vi tu ništa ne možete!!!! Nemate svoje uterivače dugova! A banke, država, grad... imaju svoje uterivače dugova, koji će vas progoniti za ono što im dugujete! Eto, u tome je problem!
A što se inflacije tiče, ona je neka vrsta državnog reketa za džepove svih gradjana! Što veća inflacija, to je i veći reket!
mikimedic mikimedic 21:35 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Ovde nije poenta u tužbi, već u dvostrukim aršinima: banka, država, grad... mogu da vas pelješe na svakojake načine, a vi tu ništa ne možete!!!! Nemate svoje uterivače dugova! A banke, država, grad... imaju svoje uterivače dugova, koji će vas progoniti za ono što im dugujete! Eto, u tome je problem!
A što se inflacije tiče, ona je neka vrsta državnog reketa za džepove svih gradjana! Što veća inflacija, to je i veći reket!


filipe, razumem tvoju gorcinu ali mislim da ipak to nema veze sa nacinima kako drzava (treba da) funkcionise.
G r o f G r o f 22:05 11.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

mislim da ipak to nema veze sa nacinima kako drzava (treba da) funkcionise.


Pa prosvetli nas doktore za tablice, kako to država treba da funkcioniše.
Razumeš se kao Marica pa me baš zanima na šta će ličiti to pojašnjenje.
dolybell92 dolybell92 01:40 12.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

hajmo ovako -- kako znas da ne smes nikoga da ubijes, ili da ukrades? kako znas koja je najveca dozvoljena brzina u naseljenom mestu?


Ko to kaže da ne smem sve to da uradim ?

To što bih bila kažnjena, meni ne smeta da smem...
a inače, nikome kazna ne smeta kada čini zlodela... toliko valjda znate.

jel neko prevaren kada je labus od londonskog klub poverilaca otkupio nase dugove?


Nisam znala da je kupio te dugove on lično, za svoje novce ?
(Odakle mu tolike pare... ????!)
Da li je dužnik znao za taj čin ?

Nemojte me zasmejavati... vašim opaskama,
ako tako može da se kaže za navedeno....
mikimedic mikimedic 08:44 12.01.2011

Re: Ako je trgovina zakonom dozvoljena pljačka

Ko to kaže da ne smem sve to da uradim ?
To što bih bila kažnjena, meni ne smeta da smem...


akcenat nije bio na 'da li smes' vec 'da li znas da ne smes'.

i ako ne znas, a ucinis, bices kaznjena. bas kao sto ti uterivac dugova moze da preuzme bancino potrazivanje znala ti za to ili ne.

Nisam znala da je kupio te dugove on lično, za svoje novce ?
(Odakle mu tolike pare... ????!)


nije za svoje pare, u pitanju je metafora ali potpun nebitno, nije ovde tema da li je kupio labus za svoje pare ili u necije ime. naravno da je znamo da je dug otkupila drzava. to nije tema.

Da li je dužnik znao za taj čin ?


naravno da je znao. pa i kad banka ustupi potrazivanje trecem licu naravno da ce duznik to, pre ili kasnije, saznati.
rade.radumilo rade.radumilo 22:12 10.01.2011

Slanje podataka Kreditnom Birou

Sve banke šalju dnevne izveštaje Kreditnom Birou Građana i Kreditnom Birou Pravnih Lica.
Kreditnom Birou Građana, šalje se 5 skupova podataka. Prvi skup koji se šalje su adresni podaci, sve sa adresom, brojem telefona itd.
Pitanje glasi da li banke imaju pravo da šalju te podatke, odnosno da li Kreditni Biro ima pravo da ih zahteva? Pri tome se podaci šalju za sve komitente banke, uključujući i one koji su sa bankama sklopili ugovore pre nastanka Kreditnog Biroa.
Takođe, Kreditni Biro je institucija osnovana od strane udruženja banaka, ali je čak i većina bankarskih službenika brka sa institucijama države.
Interesantno je da je tu nastala jedna papazjanija ugovora banaka sa Kreditnim Biroom i propisa NBS, koja koristi instituciju Kreditnog Biroa da odredi određena pravila u bankarskom poslovanju sa komitentima iako nije reč o državnoj instituciji.
thug_b thug_b 04:29 11.01.2011

for what is worth...

da vas obavestim o:
Niko ne preti našim klijentima

tj. da vam prepricam dokle se, u smislu pretnji, ide na trulo-kapitalistickom zapadu.

moj broj telefona je pre mene posedovao neki, zvacemo ga on, koji se, saznadoh ubrzo posto sam preuzela broj, uvalio u velika potrazivanja. godinama su me, bar jednom mesecno, zvali razni kolektori (preuzimaci potrazivanja), tj. zvali su njega, a dobijali jadnu mene koja bi ih molila da mi se skinu sa vrata "or i'll be forced to report you..." "we understand, of course..." blefiram ja, blefiraju oni i - opet isto.
bar pet godina kasnije (da, da... a mislim da je bilo i sedam-osam), dobijem redovni mesecni poziv koji je poceo sa polu-dernjajucim a polu-mrmljajucim "ko je to? ko je to?". kako me ta recenica izuzetno nervira, a posto utvrdim da traze njega, objasnim "ko to nije!!" i prekinem vezu... telefon mi je zvonio sledecih sat vremena, bez prestanka. sutradan, u slicno vreme, opet. dan kasnije, opet, pa dan kasnije resim da se javim i probam nekako da ih otkacim. pocne kolektor ovako: pa gde sam jaaaaa, pa sto se ne javim, pa sta radim, a on sta radi, a gde je, jel kuci, a gde nam je kuca... skontam da je ovaj neka kranja sorta kolektora, pa pokusam sa taktikom smaranja i omalovazavanja i uporedo sa njim pricah strpljivo i polako: "maaaan, you really got the-shittiest-job on earth... ". posle desetak minuta rece da zuri i da ce me zvati sutra. odvratim leprsavo: "talk to you tomorrow:)".
zvao me je posle dve nedelje (ista prica), pa jos jednom posle nedelju dana i taj treci put se ja kao uozbiljim i resim da mi je "ipak svega dosta" i dam mu moju adresu da dodje i uveri se da on kod mene ne zivi (za tu priliku sam se, naravno, preselila u policijsku stanicu:).
pozvao me je posle par dana. prepoznam broj: "are you at my place already?", pitam odmah. neko vreme cujem samo tesko disanje/dahtanje, a onda pocinje da prica glasom manijaka iz horor filmova (ne mozete da verujete koliko je dobar - to je bilo za oskara, stvarno): "listen to me carefully..." i nastavi da objasnjava, detaljno i zivopisno, sta ce nam uraditi kad nas nadje, prvo njemu, pa onda meni. verujte da nije ni za parafraziranje.
kad je zavrsio, opet ja kao "ha, ha, ha, omg you're such a lowlife...". medjutim, iako sam vec cula za kolektore i kako su im metode potrazivanja prilicno beskrupulozne, tj. znala sam da je sve to fora i da nemam cega da se bojim, za-be-zek-nu-la sam se nad cinjenicom da se usudjuje tako, tako daleko da ide - da preti da ce da me siluje i iskasapi!!?!? kad sam pozvala policiju bilo mi je jasno kako se usudjuje - lako, jer ne mogu mu nista posto zove iz druge drzave, razliciti zakoni, jurisdikcije, moja rec protiv njegove, uostalom "on, zapravo, ne zna ko si ti" iz cega sledi da "tebi, zapravo, nije ni pretio" (pusta policija:)))...

od tad me, bar, niko vise ne zove (pu, pu). svejedno, dugo nisam prestajala da mislim da mi od samog pocetka nista i nimalo ne bi bilo smesno da sam malo manje snalazljiva, mnogo manje obavestena, da sam u nekoj teskoj zivotnoj situaciji, da nemam nikog svog da mi se nadje... i, sto je najvaznije, da sam - zaista duzna!
traziti pomoc i zastitu nije prijatno ni kad imas dokaze da neko pokusava da ti naudi, a kamoli kad ti neko samo verbalno preti i to zato sto jesi u dugu ("he's really just being rude", rece mi, takodje, policajac onda, i osta ziv).
posle sam gledala reportazu o nekoj porodici kojoj su se potrazivaci pretstavili kao federalna policija (slali im i zvanicne fax-ove), i kad su im postavili ultimatum - pare do sutra ujutru ili dolazimo da vas uhapsimo, konfiskujemo vam imovinu i oduzmemo vam dete (bebu!) - oni jadni spakovali najpotrebnije i iste noci pobegli iz rodjene kuce.

obavih ja svoju srpsko-gradjansku duznost: sad ne mozete reci da niste ni sanjali da bi tako nesto moglo da se desi, zapati, otme kontroli... (you're welcome:)
ucinite nesto pre nego sto se ovakve nepretece metode potrazivanja odomace i kod vas (tj. ako vec nisu).
kamichak92 kamichak92 07:12 11.01.2011

bolji put

gospodine sabicu, ne ide da predlazete izmene zakona o obligacionim odnosima.
taj zakon uredjuje i odnose izmedju pravnih lica. ne mozete zabraniti cesiju, pobogu.
ono sto mozete, jeste da unesete dve izmene u novousvojeni zakon o zastiti potrosaca, kojima bi se ustupanje potrazivanja prema fizickom licu (u svojstvu potrosaca) kvalifikovalo kao neposteno poslovanje, ako potrosac o toj mogucnosti nije izricito obavesten (u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosacu zapisa, pre zakljucenja ugovora, i jos jednom pre zakljucenja ugovora o prenosu potrazivanja). pored toga sto bi se prodaja potrazivanja bez davanja ovih obavestenja kvalifikovala kao neposteno poslovanje i bila kao takva prekrsajno sankcionisana, ona ne bi proizvodila pravno dejtvo prema neobavestenom potrosacu.
to bi bio put koji ima vise smisla ...
uostalom, prema zakonu o zastiti potrosaca, ovakvo ustupanje ugovornih OBAVEZA trgovca vec je sankcionisano.
i jos, otvara se pitanje moze li se hitno reagovati pa da se ovakva odredba unese u nacrt zakona o zastiti korisnika finansijskih usluga na kojem se trenutno radi, koliko znam?

i jos jedna opaska: evo zasto je potrosacki kredit trebalo da bude uredjen zakonom o zastiti potrosaca a ne ovim posebnim zakonom o zastiti korisnika finansijskih usluga. ako se sada ova posebna odredba unese u taj posebni zakon, ona ce se odnositi samo na pruzaoce finansijskih usluga koje prodaju potrazivanja. a potrazivanje prema potrosacu moze da ima (i da proda!) svaki trgovac, ne samo banka.
Freedom of Information Freedom of Information 10:34 11.01.2011

Re: bolji put

kamichak92
gospodine sabicu, ne ide da predlazete izmene zakona o obligacionim odnosima.taj zakon uredjuje i odnose izmedju pravnih lica. ne mozete zabraniti cesiju, pobogu.ono sto mozete, jeste da unesete dve izmene u novousvojeni zakon o zastiti potrosaca, kojima bi se ustupanje potrazivanja prema fizickom licu (u svojstvu potrosaca) kvalifikovalo kao neposteno poslovanje, ako potrosac o toj mogucnosti nije izricito obavesten (u pisanoj formi ili na drugom trajnom nosacu zapisa, pre zakljucenja ugovora, i jos jednom pre zakljucenja ugovora o prenosu potrazivanja). pored toga sto bi se prodaja potrazivanja bez davanja ovih obavestenja kvalifikovala kao neposteno poslovanje i bila kao takva prekrsajno sankcionisana, ona ne bi proizvodila pravno dejtvo prema neobavestenom potrosacu.to bi bio put koji ima vise smisla ...

Rekao bih da se nismo razumeli. Slažem se da bi predlaganje ukidanja instituta kakav je cesija bilo besmisleno ali to nije ni bila moja ideja. Slažem se i da bi pravo mesto za ugradnju rešenja kojima bi se obezbedila bolja ekonomska zaštita klijenata bio budući zakon o zaštiti potrošača u oblasti bankarskih usluga. Medjutim,u konkretnom slučaju, moja ideja da se interveniše u nekom od relevantnih zakona nije inspirisana razlozima zaštite potrošača od ekonomskih rizika već posebnim razlozima zaštite podtaka o ličnosti. Najkraće,reč je o tome da se prikupljanje podataka o klijentima vrši na osnovu opštih uslova što možda jeste u skladu sa odredbama čl.14 ZOO i čl.41 Zakona o bankama ali je u suprotnosti sa čl.42 Ustava.
kamichak92 kamichak92 10:38 11.01.2011

Re: bolji put

pa koji biste vi clan ZOO menjali, clan 14???
njegova svrha i tumacenje koje mu daju sudovi nema ama bas nikakve veze sa konkretnim slucajem.
uostalom, videcete kako ce vam proci ova inicijativa - u strucnom smislu, politikantska nadgornjavanja me ne interesuju.

ja sam vam sugerisala efikasan put. nema veze da li ste inspirisani ovim ili onim razlozima.

a buduci zakon o zastiti korisnika finansijskih usluga NIJE idealno mesto, jer kako vam rekoh, banka NIJE jedini poverilac koji raspolaze podacima / prodaje potrazivanja, etc.

Freedom of Information Freedom of Information 11:45 11.01.2011

Re: bolji put

kamichak92
pa koji biste vi clan ZOO menjali, clan 14???njegova svrha i tumacenje koje mu daju sudovi nema ama bas nikakve veze sa konkretnim slucajem.uostalom, videcete kako ce vam proci ova inicijativa - u strucnom smislu, politikantska nadgornjavanja me ne interesuju.

Zašto Vam pada na pamet čl.14 ? Pa sami dobro kažete da on nema baš nikakve veze sa konkretnim slučajem. Mislio sam da sam bio jasan kad sam rekao da se pitanja obrade podataka o ličnosti uredjuju opštim uslovima a da je to,sa aspekta ustavnih garancija o zaštiti podataka o ličnosti(ne i zaštiti potrpšača)neustavno. U tom kontekstu je kao predmet inicijative zanimljiv npr.čl.142 ZOO.A što se tiče ishoda inicijative,nemam nikakvih iluzija da je veoma neizvestan, i u postu sam već to napisao,
nema veze da li ste inspirisani ovim ili onim razlozima.

Ima mnogo veze.Prosto,u zavisnosti od toga moramo voditi računa o različitim uslovima od kojih zavisi realizacija ideje. Eto npr. pomenutim opštim uslovima mogu se uredjivati pitanja koja su od (ne malog)ekonomskog značaja ali ipak ne i pitanja obrade podataka o ličnosti jer je to,kao što rekoh,u suprotnosti sa čl.42 Ustava.
buduci zakon o zastiti korisnika finansijskih usluga NIJE idealno mesto, jer kako vam rekoh, banka NIJE jedini poverilac koji raspolaze podacima / prodaje potrazivanja, etc.

Možda nije idealno ali jeste nekakvo mesto,Slažem se,sa aspekta zaštite potrošača,da bi verovatno bilo bolje da je mesto već pronadjeno u nedavno usvojenom Zakonu o zaštiti potrošača,ali ne mislim da je to od odlučujućeg značaja.Ponavljam, ja sam pisao o nečem što je moj posao,o zaštiti podataka o ličnosti,zaštitu potrošača sam samo usput dotakao.A želeo sam da,na ovom konkretnom primeru,jednom od mnogih, skrenem pažnju da će potreba da se obezbede ustavne garancije zaštite podataka o ličnosti zahtevati intervencije mnogim zakonima.Bojim se da broja tih zakona nismo ni izdaleka svesni.
kamichak92 kamichak92 12:36 11.01.2011

Re: bolji put

Zašto Vam pada na pamet čl.14 ? Pa sami dobro kažete da on nema baš nikakve veze sa konkretnim slučajem.


zato sto ste ga vi pomenuli. pogledajte svoj post na koji sam odgovorila.
a ako ste hteli da kazete 142, onda vam skrecem paznju da se, nakon uvodjenja pravila o nepravicnim odredbama o potrosackim ugovorima u zakonu o zastiti potrosaca, znacaj tog clana 142 sveo na takozvane B2B transakcije (business to business), sto nije predmet vaseg interesovanja.

inace, nije mi jasno kako ne primecujete da ako stoji vasa tvrdnja da se s obzirom na motive s kojima delate ne mozete petljati u zakon o zastiti potrosaca, onda to znaci da se ne mozete petljati ni u zakon o obligacionim odnosima.

inace, zakon o zastiti potrosaca sadrzi zabranu prodaje alkohola i duvana maloletnicima, a to nije inspirisano razlozima zastite potrosaca nego zastite maloletnika, pa je ipak tu. u tom smislu, ne postoji pravni akt koji sluzi samo jednoj svrsi, pa me cudi vase restriktivno tumacenje vlastitog "posla" - kako ga vi nazivate.
Freedom of Information Freedom of Information 14:33 11.01.2011

Re: bolji put

kamichak92
Zašto Vam pada na pamet čl.14 ? zato sto ste ga vi pomenuli. pogledajte svoj post na koji sam odgovorila.a ako ste hteli da kazete 142, onda vam skrecem paznju da....

Verovatno sam subjektivan ali mi izgleda da ne treba mnogo,da je dovoljan minimumum dobre volje, pa da se zaključi da je reč o očiglednom lapsusu. Kontekst je bio jasan,govorio sam o opštim uslovima,njih uredjuje čl 142 a čl 14 sa njima nema nikakve veze. Ali, u svakom slučaju,za lapsus sam ja odgovoran pa se zbog istog izvinjavam.
se, nakon uvodjenja pravila o nepravicnim odredbama o potrosackim ugovorima u zakonu o zastiti potrosaca, znacaj tog clana 142 sveo na takozvane B2B transakcije (business to business), sto nije predmet vaseg interesovanja.

Predmet mog interesovanja je zaštita podataka o ličnosti.A i nakon eventualnog uvodjenja pravila o kojima govorite banke bi morale da se bave obradom podataka o ličnosti a osnov za obradu podatako o ličnosti klijenata bi ostali opšti uslovi.A to je suprotno izričitoj odredbi čl.42.Ustava.
ako stoji vasa tvrdnja da se s obzirom na motive s kojima delate ne mozete petljati u zakon o zastiti potrosaca, onda to znaci da se ne mozete petljati ni u zakon o obligacionim odnosima.

Ne razumem otkud vam taj zaključak.Mogu se "petljati" u koji god hoću zakon ali samo u okviru svojih ovlašćenja,dakle u odnosu na odredbe koje se odnose na obradu podataka o ličnosti.Već sam rekao da ne smatram posebno bitnim u koji zakon će biti locirane odredbe o zaštiti podataka o ličnosti ako služe svrsi i obezbedjuju zaštitu.ZOO i ZB su "zanimljivi" jer stvaraju osnov opštim uslovima koji su opet u višegodišnjoj bankarskoj praksi bili i još su akt kojim se(suprotno važećem Ustavu) uredjuje obrada podataka o ličnosti.
, ne postoji pravni akt koji sluzi samo jednoj svrsi, pa me cudi vase restriktivno tumacenje vlastitog "posla" - kako ga vi nazivate.

Naravno,slažem se da ne postoji pravni akt koji služi samo jednoj svrsi.Ali to nikako ne znači da svi mi treba da se bavimo svakom od njih.Naprotiv, ubedjen sam da je mnogo je bolje da se svako,bar prvenstveno, bavi onim što mu je "posao". Pa tako neko specifičnim pitanjima zaštite potrošača,neko maloletnika,neko podataka o ličnosti.
kamichak92 kamichak92 22:44 11.01.2011

Re: bolji put

Kontekst je bio jasan,govorio sam o opštim uslovima,njih uredjuje čl 142 a čl 14 sa njima nema nikakve veze.


a ja vam kazem da je 142 sada izgubio mnogo od svoje vaznosti i da se neopravdano fokusirate na njega iz sledeceg razloga:
bez obzira na to da li vas interesuju potrosaci ili samo potrosaci koji su nekome dali vlastite podatke, na opste uslove u formularnim ugovorima koje sklapaju trgovci sa potrosacima sada se primenjuju imperativne odredbe o nistavosti nepravicnih odredaba iz ZZP. to ne znaci da je cl. 142 ZOO ukinut, nego da su potrosacki ugovori (grubo receno, ugovori fizickog lica i trgovca) izuzeti, za njih je propisan poseban rezim i on vam se nalazi u drugom propisu. dakle, ustremili ste se na pogresnog "neprijatelja."

drugo, 142 regulise opste uslove u formularnim ugovorima, ali u tim ugovorima NEMA po pravilu nista o cesiji, jer trgovcu to i nije potrebno, jer ga zakon ovlascuje da proda potrazivanje.

ZOO je jedan dobro izbalansiran sistem, ima odredjenih razloga da se on popravi, i na tome radi jedna komisija koju je vlada osnovala jos pre par godina. pravila o cesiji su stara i sto bi rekli srbi well-settled, i ako vama nije bas vazno gde ce ta vasa odredba, onda dajte da to ne bude ZOO.

i na kraju, nije mi jasno zbog cega vam je vazno da odredjene vidove upotrebe licnih podataka klasifikujete kao povredu ugovorne odredbe (prema klijentu), a ne kao povredu imperativne zabrane koju je propisala drzava.
povreda ugovorne odredbe sankcionisala bi se, onda, gradjanskopravnim sankcijama, zar ne? a za povredu zabrane zloupotrebe podataka postoji niz drugih sankcija koje vam stoje na raspolaganju. videste li kaznene odredbe na kraju ZOO? ne? upravo tako. nema ih.

a ako hocete da zabranite odredjene oblike upotrebe pomenutih podataka, za to vam nije potreban pointer iz ZOO. dovoljno vam je ustavno ovlascenje, koje stalno pominjete.

sve najbolje.
Freedom of Information Freedom of Information 00:23 12.01.2011

Re: bolji put

Danas nam očito nije dan za razumevanje,nadam se da še sledeći put biti.Mislim da je problem u tome što ste Vi fokusirani na cesiju u bankarskim poslovima a ja na obradu podataka o ličnosti od strane banaka po bilo kom osnovu.

Slažem se da je sasvim prihvatljivo rešenje za "Vaš problem"( na koji inače gledamo slično) propisivanje posebnog režima potrošačkih ugovora.Ali i pod pretpostavkom da to uradimo,šta je sa "mojim problemom"? Da ne duljim,kad je reč o bankarskom poslovanju kompletna obrada podataka o ličnosti(obim i svrha,vrste podataka,...) i dalje bi se zasnivala na opštim uslovima(a oni na čl. 142 ZOO i 41. ili 42 ZB) i što je sa stanovišta važećih ustavnih rešenja neodrživo.

Ali već sam rekao,mene zanima da se,u skladu sa Ustavom, obrada podataka o ličnosti može uredjivati samo zakonom a ne i aktima podzakonske snage.Manje me zanima kako će to pravno tehnički biti obezbedjeno pa će moja inicijativa biti pre svega upozorenje na potrebu da se to uradi a ne potpuno artikulisan predlog za izmene konkretne norme.Nisam se dakle "okomio" na Vama očito drag ZOO(koji i ja,bez obzira na neke anahronizme i nedostatke smatram jednim od boljih zakona koje imamo)jer to nije jedino moguće rešenje.

Takodje sve najbolje.
MarkoPustolov MarkoPustolov 12:20 11.01.2011

da i ja izjavim nesto za tv dnevnik

po meni bi u uredjnoj zemlji trebalo da izgleda ovako

1. odem u banku da uzmem kredit
2. u banci mi sve objasne daju flajere i kazu ako ste zainteresovani da vam damo primer ugovora da proucite
3. ja uzmem taj primer procitam kuci sedim, prepavam i kazem da uzimam ili ne (ovako nas banke sa potpisvanjem ugovora stavljaju u svrsen cin, npr, ja kad sa uzimao kredit za stan u trenuku kad sam potpisivao mogli su da napisu i da im dajem bubreg nakon 20 godina, jer sam cekao 60 dana na odobrenje i izgubo bi kaparu za stan)
4. uzmem kredit
5. kes kolica i laganica
6. prestanem da placam
7. stigne pisme iz banke, zovu, pisu emailove, ja nesto primim nesto ne, ignorisem ih
8. prodje 2 meseca stigne mi pismo iz banke sa povratnicom u kome kazu da ili ovo da resimo ili ce svoja potrazivanja preneti na Bata&Company - "Bolje daj pare nego da bata mlati" - ovim putem banka ima dokaz da me je obavestila primio ja to ili ne i bati daju moje ime, jmbg, adresu. nista vise. Gde radim, sta radim, jel sam ozenjan, koji je broj mog mobilnog, fiksnog. To je moja privatna stvar. Dug ostaje isti.
9. next month krece ono sta Bata radi, prvo da se raspitaju gde sam, ko sam, nek nadju naci da me kontakatirajau, pa nek zvone na vrata, pa nek kazu komsijama da dugujem, pa ko izdrzi duze. Nemeju da predju granicu uznemiravnja i pretnji.
10. .....



Neplacen telefon, grejanje i struja
na gajbu mi stalno dolazi murija
jedva cekaju da me privedu
prave se slepi, ne vide bedu

Sudski pozivi neprestano stizu
para nigde nema, a cene se dizu
treci vec mesec ja nemam za ratu
do grla sam duzan cak i rodjenom bratu

Ocu moju platu! (uz kamatu)
Filip Mladenović Filip Mladenović 13:32 11.01.2011

PITANJA NAD PITANJIMA!!!

Kojim zakonom i podzakonskim aktima su regulisani delatnosti i aktivnosti firmi koje "otkupljuju" dugove gradjana od banaka?
Zašto su zelenaši u Srbiji još uvek izvan i iznad zakona?
ecce-florian ecce-florian 19:47 11.01.2011

nije mi uopšte jasno

Opet dolazi do primene dvostrukih aršina

Kada vlada neće da da podatke o dužnicima , poverenik piše naloge
...........Više od 45 odsto bruto društvenog proizvoda u Srbiji čini javni sektor, odnosno država, i to primorava sve koji rade da - sarađuju sa njom. U razvijenim zemljama javni sektor čini od 10 do 13 odsto BDP, dok je kod država u regionu, koje su prošle kroz tranziciju, taj procenat između 18 i 22 odsto
Vlada Srbije, i pored naloga Rodoljuba Šabića, poverenika za informacije od javnog značaja, krije informacije o pet najvećih investicija u Srbiji. Ona drži u tajnosti podatke o tome ko su 10 najvećih dužnika države
............

link

Kada banke kao cedent da podatke o cesusu nekom eos matrix cesionaru poverenik piše blog

Povereniku nikad udovoljiti

Ovo je inače veoma interesantan tekst. Nadam se da ga čitaju direktori javnih preduzeća kojim država duguje za struju, gas, grejanje, komunalije .....
Isto tako i privreda bi mogla da sledi primer jer po nekim podacima
više od 45 odsto bruto društvenog proizvoda u Srbiji čini javni sektor, odnosno država( u razvijenim zemljama javni sektor čini od 10 do 13 odsto BDP)
Period naplate od države od 5-10 meseci, ako država firmu preko koje je rađeno a uz svesrdnu pomoć banaka ne gurne u stečaj(primer intermosta)
Uzmu lepo i prodaju dug nekoj firmi.

Kako je generator celog lanca dužnička država koja ne servisira svoje dugove na taj način bi kompletna kriza bila rešena.


Dotle ova država može da odbije da se dug države prema nekom subjektu ne može prebiti sa potraživanjem za davanja po osnovu doprinosa i poreza naprimer, da kamata na potraživanja prema državi ne može da se naplati a da ministarstvo finansija,poreske uprave i fondovi zaračunavaju zakonske zatezne kamate svim drugim subjektima itd....


ps

jesu li ikada odgovorili ko su najveći dužnici države?

kad već ovde raspravljamo o izvrsenjima i podacima, podaci o dužnicima države mogu biti veoma korisni jer bi se moglo poraditi na nekoj privremenoj meri kojom se dužnikovom dužniku nalaže da prebaci sredstva na račun trećeg lica.Dužnik ranije čak nije imao prava da podnese prigovor protiv ovakvog rešenja.

I ovo sve bez pomoći agencija već redovnim, zakonitim, sudskim postupkom.

Da ne bude da ministarstvo finansija nije upućeno da su ovakve informacije važne u svakom uređenom pravnom sistemu.

Ako bi poverenik objavio ove informacije kao javne , odnosno uspeo da obaveže ministarstvo finansija da ih objavi kao informacije od javnog značaja, počeo bih da imam mnogo veću veru u rad povereništva

hvala unapred
Freedom of Information Freedom of Information 21:01 11.01.2011

Re: nije mi uopšte jasno

ecce-florian
Opet dolazi do primene dvostrukih aršinaKada vlada neće da da podatke o dužnicima , poverenik piše naloge.Kada banke kao cedent da podatke o cesusu nekom eos matrix cesionaru poverenik piše blogPovereniku nikad udovoljiti!

Najiskrenije,ne razumem šta Vam nije jasno a još manje zbog čega pominjete dvostruke aršine.Ako je o blogovima reč pišem ih o problemima iz obe oblasti,i slobode pristupa informacijama i zaštite podataka o ličnosti.A pored blogova pišem i kolumne u raznim listovima od kojih su se,ako je to uopšte bitno, jedna ili dve (a povodom odgovarajućeg naloga koji sam dao ministarstvu finansija,tačnije Poreskoj upravi koja je u sastvu ministarstva),bavile upravo uskraćivanjem informacija o 10 najvećih poreskih dužnika.
jesu li ikada odgovorili ko su najveći dužnici države?

Jesu,mada nevoljko i sa zakašnjenjem,odgovorili su.
Ako bi poverenik objavio ove informacije kao javne , odnosno uspeo da obaveže ministarstvo finansija da ih objavi kao informacije od javnog značaja, počeo bih da imam mnogo veću veru u rad povereništva


Poverenik je državni organ čije postupanje je uredjeno zakonom.Shodno tome on ne objavljuje informacije već odlučuje po žalbama onih koji smatraju da im je neki organ vlasti nezakonito uskratio informacije.I, ako nadje da je žalba osnovana, može obavezati organ vlasti da tražiocu da informacije koje je uskratio, što je u slučaju koji pominjete i uradio. Nalog je,kao što rekoh, mada sa docnjom,izvršen. Tražilac informacija, novinar jednog dnevnog lista ( ne ovog koji ste citirali koji je to pisao u vreme kad nalog još nije bio izvršen)je dobio tražene informacije.Očekivao sam da će o njima pisati ali nije.Zašto nije pisao ne znam. Ne znam ni jesu li ovih nekoliko informacija dovoljno da bi Vi "počeli da imate mnogo veću veru u rad" Poverenika,ali Vas u svakom slučaju pozdravljam.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana