Društvo| Kultura| Nauka

Art Conscientia

Drago Kovacevic RSS / 26.01.2011. u 13:39

 Imam čast da na svom blogu pružim gostoprimstvo za uvaženog blogera Eli LaCrosse. 

Njegov tekst je po svemu ekspertski, pa ga uvažavajući tu činjenicu naročito preporučujem.

Art Conscientia

ili Šta uče učitelji i učiteljice, deo I

 

 

Po Zakonu o visokom obrazovanju Republike Srbije jedan od principa na kojima se zasniva visoko obrazovanje u našoj zemlji jesu akademske slobode. Zakon ih i precizno određuje: „Akademske slobode jesu: 1) sloboda naučnoistraživačkog rada i umetničkog stvaralaštva, uključujući slobodu objavljivanja i javnog predstavljanja naučnih rezultata i umetničkih dostignuća; 2) sloboda izbora metoda interpretacije nastavnih sadržaja; 3) sloboda izbora studijskih programa”.
Dok sam, tek zagazivši u treću deceniju života, tokom zime 1996/97, svakodnevno šetao Beogradom, dok sam provodio noći u Kolarčevoj, naspram plavog kordona… bio sam spreman da se za akademske slobode i autonomiju univerziteta borim bez ikakve zadrške. Nisam sumnjao da je to jedino ispravno i da bez sloboda i autonomije univerzitet ne može da postoji. Danas, deceniju i po kasnije, sve više se pitam da li je to baš tako. A snažno se trudim da i dalje verujem da jeste. Moram, jer koristim akademske slobode, dobronamerno i, nadam se, uspešno.

Knjiga koja mi je nedavno dopala ruku ozbiljno je uzdrmala moju veru u to da univerziteti treba da imaju neograničenu slobodu „objavljivanja i javnog predstavljanja naučnih rezultata” i „slobodu izbora metoda interpretacije nastavnih sadržaja”. Radi se o knjizi koja to jeste ako knjigu definišemo kao „više zajedno povezanih ili ukoričenih štampanih listova s kakvim tekstom”. Ako verujemo da je knjiga „delo kniževno ili naučno”, ne bih se usudio nazvati je tako.
Na prednjoj korici „knjige” (u daljem tekstu: K) reprodukovana je slika „Pletilja čipki” Jana Vermera iz Delfta. U samoj K ne postoji podatak o tome, ali se ispod reprodukcije može pročitati u kom je gradu K objavljena.
Kada se zaviri među korice prvo što se sazna jeste da je objavljivanje K podržano od strane jedne države EU, kroz program podrške obrazovanju u Srbiji. Drugi značajan podatak do kojeg se dolazi je da je K izdanje jednog srpskog fakulteta.

Da ne dužim, vreme je da pokušamo da otkrijemo suštinu K. U tome će nam pomoći „Umesto predgovora”: „Kroz likovnu kulturu učenici napuštaju egocentrične stavove i razvijaju sposobnost bržeg prilagođavanja drugima i okolini. Kroz likovnu kulturu nastavnici razvijaju kod učenika međusobne intelektualne sposobnosti bržeg razumevanja i prihvatanja tuđih stavova i gledišta. Kolektivnim likovnim zadacima učenici brže dolaze do raznovrsnih ideja, kao i do boljih društvenih odnosa i misaonih sposobnosti izražavanja. Nastavnik kod učenika podstiče brži razvoj društvenog prilagođavanja. Kroz likovnu kulturu i partnerski odnos (nastavnik – učenik) učenici shvataju da mogu prevazići nastavno gradivo postepeno i da na likovno misaon način mogu brže dolaziti do efikasnijeg samovrednovanja, kao i vrednovanja. Estetskom analizom učenici dolaze do povratne informacije, što kod njih izaziva unutrašnje motivacije za radom i uspehom. Bitna polazišna motivacija i stavka likovne kulture je ta da učenike naučimo da kroz sopstveni rad vrše samokontrolu kroz kreativnost koja se uči.
Samo nekoliko redova teksta je dovoljno da saznamo da postoje međusobne intelektualne sposobnosti bržeg razumevanja i prihvatanja tuđih stavova i gledišta, misaone sposobnosti izražavanja, kao i da je svako od nas, ukoliko je imao uspešnog nastavnika likovne kulture, naučio da kroz sopstveni rad vrši samokontrolu kroz kreativnost koja se uči. A, ako povratne informacije i kod punoletnih osoba izazivaju isto što i kod učenika – eto načina da se dođe do motivacije za radom i ključa za uspeh. K obećava, zar ne?

Preko „Umesto uvoda” zajedno zagazismo u mračne, misteriozne i, iskreno verujem – neistražene dubine K.
Prvo poglavlje je nazvano „Likovne emocije”. Evo nekoliko rečenica iz ovog „objavljivanja i javnog predstavljanja naučnih rezultata”: „Emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija. Za složenost i prefinjenost emocija ne postoje reči kojima bi se to tako prefinjeno (suptilno) moglo objasniti.” Zaista tako piše!
Sada dolazimo do malo konkretnijih uputstava koje K daje: „Nastavnik kroz partnerski rad sa učenikom, mora podsticati slikanje onoga što učenik optički zna a podrazumeva se (Ja sam svestan jer likovno znam šta radim i šta zamišljam – likovno mislim).” Zaista tako piše. Verno je preneta svaka zapeta, svako veliko slovo, svaka zagrada.
Nastavimo sa obavezama nastavnika. U K je zapisano: „Nastavnik mora kod učenika razvijati pojam o likovnoj svesti. Likovna svest se razvija kroz art conscientia, što znači umetničko saznanje. Art označava umetnost uopšte, prefiks con podrazumeva naše impresije kao i naše akcije a scienti znanje.
Na kraju, posle malo parafraziranja Frojda (Sigmunda, ne Lusijana), u K se zaključuje da „dečja likovna svest podrazumeva sposobnost pojedinca da daje ispravne likovne podatke i likovnosti u sebi”, kao i da „dete mora znati šta je likovnost oko njega i da uči likovnu kreativnost.” Imate li dete? Zna li ono to što mora znati? Ako ne zna – naučite ga! A, i da uči! Likovnu kreativnost, naravno.
Prvo poglavlje K završava se pitanjima: „Kako i na koji način i u kom vremenu nastaje likovna kultura kod deteta? Na koji način dete doživljava likovnu okolinu?

Stigli smo do 8. od 268 stranica, koliki je obim K. „Stay tuned”, „kako bi rekli Anglosaksonci”, ako želite da saznate šta „kod dece izaziva stres u vidu znojenja dlanova”, i ne samo to.

 

Atačmenti



Komentari (86)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 14:34 26.01.2011

Prvi, je l'

Dakle prvi
Jukie Jukie 14:39 26.01.2011

Metodike

Imali smo i mi na biologiji ludu skriptu iz metodike nastave. To je bilo negde sredinom 90-tih. Knjižica od 30-40 strana, "lekcije" napravljene tako što je očigledno iz nekog većeg teksta izvlačena svaka sedma rečenica, ili ono što je neko nekad podvukao u toj većoj knjizi. Posle smo iz toga polagali kolokvijum koji je pregledala histerična asistentkinja koja je tražila da sve što napišemo detaljno objasnimo, svaki pojam, sve, kao da objašnjavamo maloj deci. (Ja: "Pa vi hoćete da sve objasnimo kao maloj deci". Ona ekstatično: "Da, da!" ).

Doduše i "Matematika i statistika" je bila napravljena po istom principu. To je bilo još gore jer nije bilo rečenica koje bismo mogli da disekujemo i analiziramo.
eli.lacrosse eli.lacrosse 15:28 26.01.2011

Re: Metodike

Nažalost ne radi se o skripti već o udžbeniku koji je izdanje jednog srpskog fakulteta, a čije objavljivanje je podržano (novcem, pretpostavljam) od strane jedne države EU, kroz program podrške obrazovanju u Srbiji. Srećna je okolnost da sada nisu devedesete, ali je i očigledno da se neke stvari nisu promenile nabolje (i da su čak možda i gore).
kakapo kakapo 14:56 26.01.2011

Kako ogaditi deci crtanje

Ako sam dobro razumeo, ovo je udžbenik za fakultete (verovatrno pedagoške fele), ali ipak, nema boljeg načina da se deci ogadi crtanje i uživanje u slikama od ovakvog "naučnog" pristupa. Doduše škole uglavnom uspeju da ubiju svaku inventivnost. Posle se pitamo zašto sva deca odlično znaju da crtaju sa pet godina, a onda u pubertetu najednom ne umeju da nacrtaju ni "Čiča Glišu".
Jukie Jukie 15:23 26.01.2011

Re: Kako ogaditi deci crtanje

kakapo
Ako sam dobro razumeo, ovo je udžbenik za fakultete (verovatrno pedagoške fele), ali ipak, nema boljeg načina da se deci ogadi crtanje i uživanje u slikama od ovakvog "naučnog" pristupa. Doduše škole uglavnom uspeju da ubiju svaku inventivnost. Posle se pitamo zašto sva deca odlično znaju da crtaju sa pet godina, a onda u pubertetu najednom ne umeju da nacrtaju ni "Čiča Glišu".


Ima jedna knjiga od Teri Pračeta, "Jednakost rituala" - "Equal rites" (što predstavlja igru reči jer su rites rituali a rights prava, a isto se izgovaraju). Tamo je postojala čarobnjačka magija i veštičja magija. Čarobnjaci su se stalno bavili ovakvim visokoparnim filozofiranjem i nabacivanjem velikih reči, dok su se veštice bavile "kućevnom magijom" gde jednostavno pogledaš problem, shvatiš šta treba da uradiš i onda rešiš problem, malo uz pomoć magije i znanja, malo uz pomoć glavologije (headology) a to je jednostavno razumevanje kako čovek ispred tebe razmišlja.

E pa nastavnici treba da praktikuju veštičju magiju a ne čarobnjačku. Čarobnjačka može da se koristi za pisanje projekata za donatore i režimski orijentisanih tekstova u medijima.

eli.lacrosse eli.lacrosse 15:35 26.01.2011

Re: Kako ogaditi deci crtanje

Ako sam dobro razumeo, ovo je udžbenik za fakultete (verovatrno pedagoške fele), ali ipak, nema boljeg načina da se deci ogadi crtanje i uživanje u slikama od ovakvog "naučnog" pristupa.


Da, radi se o udžbeniku za fakultet "pedagoške fele" ali i fakultet "umetničke fele". Verovatno da ovakav udžbenik ogadi studentima svaki pokušaj inventivnog rada sa decom.

Doduše škole uglavnom uspeju da ubiju svaku inventivnost.


Sa ovim se ne mogu složiti. Neki ljudi (koji mogu raditi i u školi) "uglavnom uspeju da ubiju svaku inventivnost". Ali neki ljudi (koji mogu raditi i u školi) uspevaju da pobude inventivnost / kreativnost / entuzijazam… Ja sam imao sreće da doživim ovo drugo.
yugaya yugaya 16:24 26.01.2011

Re: crtanje

i pokušaj inventivnog rada sa decom.


primer - likovno vaspitanje domaći zadatak:donesite polomljene igračke, rad na času: reciklirajte ih u portret (to su obrađivali nedavno "iz gradiva", peti razred osnovne).

Decu inspirišu ljudi, a ne knjige iz metodike, koje treba da su tehnički priručnici sa minimumom uzleta u visine teorije i maksimalnom količinom konkretnih ideja "za poneti" na čas.

Upoznala sam veliki broj stranih autora udžbenika, i svi do jednog, kada su u pitanju oni čije knjige najbolje "rade" u praksi, predaju učenicima na raznim nivoima u školama još uvek, i pored zavidne akademske karijere.

(sumnjam da je autor ovog udžbenika od te fele )

eli.lacrosse eli.lacrosse 16:57 26.01.2011

Re: crtanje

Decu inspirišu ljudi, a ne knjige iz metodike…

Da, to je suština.

…koje treba da su tehnički priručnici sa minimumom uzleta u visine teorije i maksimalnom količinom konkretnih ideja "za poneti" na čas.

Udžbenik koji sam koristio tokom svojih studija – "Metodika likovnog vaspitanja" Bogomila Karlavarisa je bio upravo takav.
Naravno, neophodni su i neki "uzleti u visine teorije", ali napisati da "emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija" teško da je "uzlet".


Upoznala sam veliki broj stranih autora udžbenika, i svi do jednog, kada su u pitanju oni čije knjige najbolje "rade" u praksi, predaju učenicima na raznim nivoima u školama još uvek, i pored zavidne akademske karijere.

Objavljeno je i kod nas nekoliko veoma dobrih knjiga o crtanju sa decom (da ne upotrebim reč "nastava" ). Meni je mnogo pomogla "Dečji crteži" Morin Koks ("Children's Drawings", Maureen Cox) (pozajmio sam davno tu knjigu nekome ko mi je nikada nije vratio i sada je nemam, a ne može se naći u prodaji…).
Rudolf Arnhajm je praktično "obavezna literatura". Autor K je koristio Arnhajmov rad, videćete kako.

(sumnjam da je autor ovog udžbenika od te fele )

kakapo kakapo 17:52 26.01.2011

Re: Kako ogaditi deci crtanje

a sam imao sreće da doživim ovo drugo

Blago tebi. Ja nisam. Tek u drugom polugodištu četvrtog razreda gimnazije sam imao dobrog nastavnika iz likovnog. Interesantno, kao slikar bio je pozni izdanak socrealizma, mada pomešanog sa ekspresionizmom, ali sjajan pedagog.
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:43 26.01.2011

Re: Kako ogaditi deci crtanje

Kod mene je što se toga tiče sve išlo jako dobro. Nije da nije bilo onih kojih ne želim da se setim, ali su meni najvažniji – učitelj, nastavnici srpsko(-hrvatsko)g, engleskog i likovnog, srednjoškolski profesori istih predmeta (i oni koji su predavali logiku i filozofiju), kao i fakultetski profesori (bar oni s kojima sam najviše radio) – bili sjajni. Jedino sa istorijom nikada nisam imao sreće, pa iako mi je oduvek bila zanimljiva imam "rupe u znanju" koje, evo već dve decenije, "krpim".
vludvig vludvig 15:02 26.01.2011

.

Bilo bi fer napisati ko je autor K, ko je izdavač a naročito ko su recenzenti.
kile92 kile92 15:20 26.01.2011

Re: .

Bilo bi fer napisati ko je autor K, ko je izdavač a naročito ko su recenzenti.

Da, i to odmah.
eli.lacrosse eli.lacrosse 15:46 26.01.2011

Re: .

@ vludvig
@ kile92

Voleo bih da sam "malo dete koje je stajalo u masi" i povikalo "Ali on nema ništa na sebi", ali nisam. Dakle – "Ko se čuva i Bog ga čuva" ili "Better safe than sorry".

Ipak, nećete ostati uskraćeni za ono što vas interesuje. U sledećim delovima "putovanja kroz mračne i misteriozne dubine K" moći ćete da saznate više i o autoru i o recenzentima.
angie01 angie01 17:20 26.01.2011

Re: .

Ipak, nećete ostati uskraćeni za ono što vas interesuje. U sledećim delovima "putovanja kroz mračne i misteriozne dubine K" moći ćete da saznate više i o autoru i o recenzentima.


chemu konspiracija?
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:26 26.01.2011

Re: .

Zar to nije očigledno?
angie01 angie01 17:57 26.01.2011

Re: .

Zar to nije očigledno?


meni nije-nekako mi normalno, kada se napishe ovakav tekst, da se kaze ko se kritikuje, poshto je to prvo korektno, a drugo, otkriva i razne druge aspekte problema!

ovako je sve nekako izvucheno iz konteksta, a ja ne volim servirano sa sazvakavanjem, prosto volim da imam sve kockice i da vidim shta je bilo!

veoma me zanima, jer se profesionalno time bavim-udzbenicima!
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:33 26.01.2011

Re: .

meni nije-nekako mi normalno, kada se napishe ovakav tekst, da se kaze ko se kritikuje, poshto je to prvo korektno, a drugo, otkriva i razne druge aspekte problema!

Pa, iz onoga što piše prilično lako se može zaključiti kojim se poslom bavim. Podjednako je lako zaključiti da niko ne bi K preporučio kao udžbenik za predmet koji predaje, osim ako .............. (e, sada upotrebite svoju maštu). Problem ima mnoge aspekte, a veliki deo njih je, verujem, svima očigledan.

ovako je sve nekako izvucheno iz konteksta, a ja ne volim servirano sa sazvakavanjem, prosto volim da imam sve kockice i da vidim shta je bilo!

Trudim se da ništa ne "izvlačim iz konteksta". Deo nazvan „Umesto predgovora” je prepisan od reči do reči. I sve drugo citirano je tako da bude celina, onako kako je u K i dato. Ponoviću citat: „Emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija. Za složenost i prefinjenost emocija ne postoje reči kojima bi se to tako prefinjeno (suptilno) moglo objasniti.”, i zamoliti Vas da ga na bilo koji način smestite u bilo koji kontekst u kojem će imati smisla.

veoma me zanima, jer se profesionalno time bavim-udzbenicima!

Ako Vas zanima – "stay tuned". Ili, još bolje, učinite šta god mislite da bi bilo adekvatno. Ja mislim da je ovo što sada činim najviše što mogu. Krajem 2000. ili 2001. bih napisao sve podatke (i o autoru, i o izdavaču, i o recenzentima, i o sebi). Danas, siguran sam, to ne bi bilo pametno.
angie01 angie01 19:21 26.01.2011

Re: .

Ja mislim da je ovo što sada činim najviše što mogu. Krajem 2000. ili 2001. bih napisao sve podatke (i o autoru, i o izdavaču, i o recenzentima, i o sebi). Danas mislim da to ne bi bilo pametno.


ne znam- ili ste neshto odluchili ili niste, ovo, eto ja cu malo jer ne mogu vishe- nema niakakv uchinak, ako me razumete, to shto ste nekog malo iza zavese gurnuli iz savrsheno ushtirkanog niza, nije taj niz uopshte ugrozio u svom ustrojstvu!

- kapiram ja vas i sve je to vashe pravo- al tih par pasusa okachenih ovde kao kukavichije jaje nece uraditi nishta,...da ponovim, apsolutno to smatram nekoraktnim na ovaj nachin!

vishe puta se ovde pisalo, kako o udzbenicima i tehnologiji izbora- tako i o mnogo dramatichnijim stvarima i prvi put se deshava da to izgleda ovako.

nemam nikakve loshe namere,samo mi je glupo da reagujem na tri nonsens pasusa, a da ne znam ni chija su ni zashto su i shta posle sledi.

verujte da mogu gomilu udzbenika, kao i mnogu koji iz istih treba da predaju ili uche, da zakachim na tablu za razmatranje, zashto se uopshte bacao novac za njihovu proizvodnju!
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:35 26.01.2011

Re: .

ne znam- ili ste neshto odluchili ili niste, ovo, eto ja cu malo jer ne mogu vishe- nema niakakv uchinak, ako me razumete, to shto ste nekog malo iza zavese gurnuli iz savrsheno ushtirkanog niza, nije taj niz uopshte ugrozio u svom ustrojstvu!

- kapiram ja vas i sve je to vashe pravo- al tih par pasusa okachenih ovde kao kukavichije jaje nece uraditi nishta,...da ponovim, apsolutno to smatram nekoraktnim na ovaj nachin!


Nešto sam odlučio i nešto radim. Učinak je taj da ste Vi i još nekoliko ljudi primetili da K postoji, i bar malo vremena utrošili razmišljajući o tome. Ne vidim nikakvu analogiju sa kukavičijim jajetom, a korektnost je kategorija koja u slučaju ovako neverovatnih stvari ne može biti prioritet.

vishe puta se ovde pisalo, kako o udzbenicima i tehnologiji izbora- tako i o mnogo dramatichnijim stvarima i prvi put se deshava da to izgleda ovako.

nemam nikakve loshe namere,samo mi je glupo da reagujem na tri nonsens pasusa, a da ne znam ni chija su ni zashto su i shta posle sledi.

verujte da mogu gomilu udzbenika, kao i mnogu koji iz istih treba da predaju ili uche, da zakachim na tablu za razmatranje, zashto se uopshte bacao novac za njihovu proizvodnju!

U slučaju K nema ni govora o "tehnologiji izbora". Verujem da nemate loše namere, ali, da li Vi verujete da će se "tri nonsens pasusa" "istopiti" u moru naučnih otkrića i istina koje K donosi na preostalih 260 strana? A, uskoro ćete saznati i šta sledi, i zašto "se uopshte bacao novac za njihovu proizvodnju!".

Drago mi je što ste primetili da se radi o "nonsens pasusima", i da ih je nemoguće na bilo koji način smestiti u bilo koji kontekst u kojem će imati smisla.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:16 27.01.2011

Enigmatični pristup ili strah?


eli.lacrosse


Ipak, nećete ostati uskraćeni za ono što vas interesuje. U sledećim delovima "putovanja kroz mračne i misteriozne dubine K" moći ćete da saznate više i o autoru i o recenzentima.


Čini se da ćemo i u drugom delu Vaše kritike K ostati uskraćeni, te da će naslov knjige i ime autora ostati misterija.

Ukoliko ste odabrali enigmatični metodički pristup u kritičkom osvrtu na K kako bi držali pažnju čitalaca do samog kraja kritičkog serijala, onda bi to mogli nazvati zanimljivim pristupom.

Ukoliko, pak, pišete kritiku knjige a da ne smete navesti ime autora, naslov i recenzente, jer je neko od njih Vaš šef, te se plašite posledica, onda niste trebali ni počinjati.

Jer, tako ste nas čitaoce doveli u prilično glup položaj: čitamo kako nama nepoznati kritičar kritikuje knjigu nama nepoznatog naslova, nepoznatog autora, recenzenata i izdavača.

Vaš pristup je zaista vrlo ekspertski, što reče Drago.

eli.lacrosse eli.lacrosse 09:12 27.01.2011

Re: Enigmatični pristup ili strah?

Ukoliko ste odabrali enigmatični metodički pristup u kritičkom osvrtu na K kako bi držali pažnju čitalaca do samog kraja kritičkog serijala, onda bi to mogli nazvati zanimljivim pristupom.

Ukoliko, pak, pišete kritiku knjige a da ne smete navesti ime autora, naslov i recenzente, jer je neko od njih Vaš šef, te se plašite posledica, onda niste trebali ni počinjati.


Poštovani Vojislave,

Ovo prvo jeste. Ovoga drugog ima u tragovima, ali, zar se skoro svi ne plašimo posledica svojih reči, bilo izgovorenih, bilo napisanih (i to, što su bliže istini – to, često, imamo više razloga da ih se plašimo)?
Treći razlog je što imam samo jednu knjigu, a pokušavam nabaviti još neke, istog autora, verujem podjednako smislene, a sa mnogo značajnijim recenzentima.

navesti ime autora, naslov i recenzente, jer je neko od njih Vaš šef, te se plašite posledica, onda niste trebali ni počinjati.

Kada sam studirao (tokom poslednje decenije prošlog veka), moja pokojna baka je uobičajavala da mi šalje nešto domaće hrane. Svaka "pošiljka" bila je praćena porukom koja je bila vrlo tipska – uvek se svodila na nabrajanje onoga što je u paketu. Dakle, otprilike: "Spakovali smo ti teglu ajvara, pile presečeno na pola pa ga ti stavi u rernu i ispeci, teglu džema, pitu…". Ja sam godinama pokušavao da je ubedim da sasvim dobro razlikujem ajvar od džema, pile od pite… Tek sam mnogo kasnije shvatio smisao tih pisamaca i sada mi je žao što ih nisam čuvao.
Hvala Vam što ste mi tok misli skrenuli na neka lepa vremena. Ono što sam ovom pričom hteo da kažem je da, kada do autora, naslova i recenzenata dođemo, neće biti potrebno da ja napišem ime i prezime (iz istog razloga iz kojeg su poruke moje bake, što se praktičnosti tiče, bile suvišne).

Čini se da ćemo i u drugom delu Vaše kritike K ostati uskraćeni, te da će naslov knjige i ime autora ostati misterija.

Drago mi je da ste pronašli i II deo. Tamo ide malo unapred, ali će već sa III biti uporedo. Primetićete da nisam rekao "u sledećem delu", već "u sledećim delovima".

Jer, tako ste nas čitaoce doveli u prilično glup položaj: čitamo kako nama nepoznati kritičar kritikuje knjigu nama nepoznatog naslova, nepoznatog autora, recenzenata i izdavača.

Da li mislite da je sadržaj važniji od naslova knjige, izdavača, imena autora i recenzenata? Da li mislite da "tri nonsens pasusa" kako ih je angie01 nazvala, prestaju da budu nonsens ako je autor "zaslužni građanin" ili akademik ili nobelovac ili ......... (dopišite sami)?
Nikako ne želim bilo koga da dovodim u "glup položaj", pa ću Vas još pitati da li mislite da bi trebalo navesti ime recenzenta ako se ispostavi da je autor bio njegov "šef", "te se (recenzent) plašio posledica" ako recenziju ne napiše i/ili potpiše?

Vaš pristup je zaista vrlo ekspertski, što reče Drago.

Ako je ovo sa prizvukom zlobe, zaista mi je žao što je tako.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 09:40 27.01.2011

Re: Enigmatični pristup ili strah?

Nema nikakve zlobe, poštovani eli.lacrosse, žao mi je ako ste tako pročitali.

Ipak, uobičjeno je da se kritički osvrti na naučne studije, književna i umetnička dela, stručne radove... pišu bez skrivanja relevantnih podataka.
Teško mi je i da zamislim naučno fundiranu kritiku rezultata nekog naučnog istraživanja objavljenog u obliku studije ili kao prilog u naučnom časopisu, a da se ne navede ime autora ili grupe autora, naziv studije etc. Isto važi i za kritiku umetničlih i stručnih radova.
U takvim stvarima nema mesta za skrivalice bilo koje vrste.
eli.lacrosse eli.lacrosse 10:08 27.01.2011

Re: Enigmatični pristup ili strah?

Ipak, uobičjeno je da se kritički osvrti na naučne studije, književna i umetnička dela, stručne radove... pišu bez skrivanja relevantnih podataka.

Da, sasvim je uobičajeno, ali ovo je blog, i, što reče jedan bloger ovdašnji: "Blog je (prilično) demokratska institucija. Svako može da dobije reć. Zato, samo opušteno!". Ja koristim neke mogućnosti koje ne bih imao kada bih ovo pokušao da objavim kao "prilog u naučnom časopisu".

Nema nikakve zlobe, poštovani eli.lacrosse, žao mi je ako ste tako pročitali.

Drago mi je što ne postoji nikakva zloba. Utoliko draže što Vaše učešće diskusiji daje dozu ozbiljnosti (koju ja oduzimam tolikim "skrivalicama" ).

Moram Vam postaviti još jedno pitanje! Da li, na osnovu "tri pasusa", možete da poverujete da je predmet moje "analize" zaista "naučna studija" ili "rezultat nekog naučnog istraživanja"?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 20:14 27.01.2011

Re: Enigmatični pristup ili strah?

Naravno, nije reč ni o kakvom naučnom radu, već o metodičkom priručniku za nastavu likovnog vaspitanja krajnje nestručno napisanom. I, baš zbog toga, te evidentne nestručnosti, taj rad nije vredan bilo kakvog ozbiljnijeg kritičkog osvrta, sem ukoliko se autor, recenzenti, izdavač ili nadležni školski organ koji je odobrio njegovu primenu ne želi izvrći ruglu. S punim paravom, naravno.
Zato je značajno da se znaju imena koja Vi krijete, inače Vaša kritčki osvrt nema naročite svrhe, ne pogađa cilj.

Blog jeste demokratska forma komunikacije, kao što je dobro primetio bloger koga ste linkovali. Međutim, ja i dalje ne vidim razloga što krijete ime autora čiji rad kritikujete. To što iza nika krijete svoje ime, plašeći se eventualne odmazde onog koga kritikujete, mogu da razumem i prihvatim.
eli.lacrosse eli.lacrosse 20:43 27.01.2011

Re: Enigmatični pristup ili strah?

Naravno, nije reč ni o kakvom naučnom radu, već o metodičkom priručniku za nastavu likovnog vaspitanja krajnje nestručno napisanom. I, baš zbog toga, te evidentne nestručnosti, taj rad nije vredan bilo kakvog ozbiljnijeg kritičkog osvrta, sem ukoliko se autor, recenzenti, izdavač ili nadležni školski organ koji je odobrio njegovu primenu ne želi izvrći ruglu. S punim paravom, naravno.

Jasno je da "taj rad nije vredan bilo kakvog ozbiljnijeg kritičkog osvrta", ali je sva ostala priča oko K vrlo vredna truda da se "autor, recenzenti, izdavač ili nadležni školski organ koji je odobrio njegovu primenu izvrgnu ruglu".
Vidite, ako bi došlo do fizičkog obračuna (ili, da se ispravim, nadmetanja u rvanju) između autora i izdavača (tj. odgovornog lica), to bi izgledalo otprilike ovako:


(ovo ste možda videli na elilacrosse.blogspot)

Zato je značajno da se znaju imena koja Vi krijete, inače Vaša kritčki osvrt nema naročite svrhe, ne pogađa cilj.

Ovime ste me naterali (nemojte ovu reč shvatiti ni malo loše) da u sledećem delu (bar nedelju ili dve ranije nego što sam planirao) jasno nagovestim ko je autor. I dalje imam dilemu u vezi sa recenzentima (o tome sam Vam postavio pitanje u pretposlednjem postu).
mlekac mlekac 17:11 26.01.2011

Zivele vestice!

Ovde mislim na onaj pristup koji Jukie pomenu - daj detetu papir i bojice... Nesto ce i nacrtati!

Posle vise pokusaja, uspela sam da iscitam ceo tekst a da ne zaspim. (Nije tvoja krivica, ovo je steceni refleks - pocinjala sam da dremam na citatima)

Dakle, stvarno ne znam sta da kazem.

Nije sto je knjiga idiotski napisana - ni prva ni poslednja u istoriji BU (nazalost), nego sto ce neko morati tako idiotski da odgovara na ispitu (A poznajuci metodologiju, verovatno ce se traztiti da citira "visokoumne" misli od reci do reci)

Stari problem teorije i prakse.

Uz cuveni kompleks "visokojezicja", tako zivo rasprostranjen kod pojedinih profesora. (Nazalost, ovo nije samo kod nas)

Radila sam, svojevremeno, sa likom koji se UVEK sa ljudima upoznavao recima:

"I am *** PhD in Anthropology"

E, kad bi on nesto pokusao da objasni, onda je, obavezno, pored njega morao da stoji neko naviknut na taj "visokojezicni" nacin izrazavanja ko bi nesrecnim slusaocima to preveo na "normalan" jezik i rastumacio sta, u stvari, treba da se radi.

Nemoj me pogresno razumeti - covek je stvarno bio maher za svoju oblast, ali toliko se udaljio od stvarnosti i normalnog govora, da je to vec postajalo mucno.

A voleo, mucenik, da pomaze ljudima - stalno davao savete, a posle se cudom cudio sto niko njegove dobronamerne savete ne prima. Dok mu, jezicava kakva jesam, nisam rekla da ih ne primaju jer ne shvataju STA pokusava da im kaze.

Covek je bio najiskrenije zbunjen!

Zato, kad vidim tako napisan udzbenik, uvek dobijem poriv da potrazim autora i da ga podsetim kako se mudrost i obrazovanje ne pokazuju tako sto ces upotrebiti sto vise stranih reci...

Sto me, inace, uvek podseca na ono Nusicevo o doktorima i latinskom, koji pocnu da koriste cim zele vise da naplate.
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:36 26.01.2011

Re: Zivele vestice!

Zivele vestice!
Ovde mislim na onaj pristup koji Jukie pomenu - daj detetu papir i bojice... Nesto ce i nacrtati!

Živele! I tako će dete crtati i biti zadovoljno time sve do otprilike devete godine. A onda crteži najčešće budu ispod očekivanja deteta, i tada većina prestaje da crta. Otud ono što je kakapo pomenuo:
sva deca odlično znaju da crtaju sa pet godina, a onda u pubertetu najednom ne umeju da nacrtaju ni "Čiča Glišu".

Koristan podatak i za nastavnike i za roditelje (koji se ne može naći u K) plod je naučnog rada već pominjane Morin Koks.

Nije sto je knjiga idiotski napisana - ni prva ni poslednja u istoriji BU (nazalost), nego sto ce neko morati tako idiotski da odgovara na ispitu (A poznajuci metodologiju, verovatno ce se traztiti da citira "visokoumne" misli od reci do reci)

Nije BU, već drugi, državni univerzitet u Srbiji. O ispitu će, nadam se, komentar ostaviti neko ko ima direktno iskustvo.

Zato, kad vidim tako napisan udzbenik, uvek dobijem poriv da potrazim autora i da ga podsetim kako se mudrost i obrazovanje ne pokazuju tako sto ces upotrebiti sto vise stranih reci...

Bojim se da se u ovom slučaju iza stranih reči ne kriju mudrost i obrazovanje.

Sto me, inace, uvek podseca na ono Nusicevo o doktorima i latinskom, koji pocnu da koriste cim zele vise da naplate.

Seća li se iko teksta iz neke stare čitanke (za VII ili VIII razred osnovne škole) naslovljenog "Ima glavu i na glavi poštu"?
Jukie Jukie 19:14 26.01.2011

Re: Zivele vestice!

eli.lacrosse
Zivele vestice!Ovde mislim na onaj pristup koji Jukie pomenu - daj detetu papir i bojice... Nesto ce i nacrtati!

Živele! I tako će dete crtati i biti zadovoljno time sve do otprilike devete godine. A onda crteži najčešće budu ispod očekivanja deteta, i tada većina dece prestaje da crta. Otud ono što je kakapo pomenuo:
sva deca odlično znaju da crtaju sa pet godina, a onda u pubertetu najednom ne umeju da nacrtaju ni "Čiča Glišu".


Da, to je upravo suprotno od onoga što bi veštice uradile, a evo sebi dajem packu što nisam lepo objasnio kako je obrazovanje u Disksvetu izgledalo:
-čarobnjaci idu na Nevidljivi univerzitet, gde uče čarobnjačku magiju -> umeju da ređaju fraze i frljaju se čarobnim formulama koje niko ne razume kako deluju (na svu sreću ima neke koristi od tih čarobnih formula, kao od nuklearne fizike npr.)
-veštice uče zanat kod drugih veštica kao šegrtkinje (ta nejednakost obrazovnog sistema i jeste osnovna tema romana), i tamo je struka (magija) neraskidivo vezana i isprepletana sa korisnim svakodnevnim veštinama (npr. ribanje čarobnog kotla) i vežbanjem glavologije (vidi u prethodnom komentaru)
-ono što nisam naveo: ostala deca (npr. šestoro Eskarinine braće) ne stiču obrazovanje ni iz čarobnjaštva ni iz veštičarenja

E pa, princip "evo ti olovka pa malo crtaj" (ili iz fizičkog: "evo ti lopta pa se igraj a ja ću da pijem kafu" ) je ono što dobija ta treća grupa dece.

Mi svi moderni odrasli u suštini hoćemo da nam deca budu veštice sa čarobnjačkom diplomom (da umeju da misle a i da imaju formule u glavi i diplomu u ruci) i onda obrazovni sistem predstavlja kompromis između veštičjeg i čarobnjačkog principa.

Tj. predstavljao je dok ovim novim zakonima nisu uvedeni nenormalni uslovi u školama po kojima većina dece opet spada u treću grupu koja samo jurca po livadi a kad poraste kopaće motikom ili šta je ekvivalent u datoj kulturi.
Jukie Jukie 19:17 26.01.2011

Re: Zivele vestice!

eli.lacrosse

Seća li se iko teksta iz neke stare čitanke (za VII ili VIII razred osnovne škole) naslovljenog "Ima glavu i na glavi poštu"?


Hajde reci mi nešto o ovci

Dete koluta očima otvorenih usta, gleda okupljene odrasle, učitelja i opštinskog načelnika, pa promuca:

Ovca... ima glavu...

Da, da, reci dalje

Ima glavu i na glavi poštu. Telegraf, telefon i opštinski sud
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:20 26.01.2011

Re: Zivele vestice!

Daaaaaa
Ko je to pisao?
mlekac mlekac 23:16 26.01.2011

Re: Zivele vestice!

Jukie
eli.lacrosse
Zivele vestice!Ovde mislim na onaj pristup koji Jukie pomenu - daj detetu papir i bojice... Nesto ce i nacrtati!

Živele! I tako će dete crtati i biti zadovoljno time sve do otprilike devete godine. A onda crteži najčešće budu ispod očekivanja deteta, i tada većina dece prestaje da crta. Otud ono što je kakapo pomenuo:
sva deca odlično znaju da crtaju sa pet godina, a onda u pubertetu najednom ne umeju da nacrtaju ni "Čiča Glišu".


Da, to je upravo suprotno od onoga što bi veštice uradile, a evo sebi dajem packu što nisam lepo objasnio kako je obrazovanje u Disksvetu izgledalo:


Ne treba meni objasnjenje, jukie, ja sam stari Pracetovac.

A vesticje obrazovanje je po principu - olovka moze da sluzi da se nesto nacrta, a i ne mora. Kako ti drago.

Sto se dece tice - nisu ona nezadovoljna onim sto nacrtaju, nego su nezadovoljna sto to ne lici na ono sto se od njih OCEKUJE da nacrtaju.

Na kraju krajeva, postoji li lepse objasnjenje od onog iz Malog princa?
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:21 27.01.2011

Re: Zivele vestice!

Sto se dece tice - nisu ona nezadovoljna onim sto nacrtaju, nego su nezadovoljna sto to ne lici na ono sto se od njih OCEKUJE da nacrtaju.


Najčešće, deca od oko 9 godine jesu nezadoviljna time čto nacrtaju (ovo je znanje iz knjige provereno ličnim iskustvom). Mislim da je sasvim normalno da i deca pokazuju samokritičnost (baš pre neki dan sam prisustvovao tome kako jedan đak-prvak pola sata piše slovo "И" nezadovoljan time kako izgleda, iako je bilo sasvim fino; prestao je tek kad je on sam bio potpuno zadovoljan, iako ja nisam video neku razliku između prvog i poslednjeg napisanog). Problem je kada je dete u tim godinama zadovoljno svojim crtanjem ali to "ne lici na ono sto se od njega OCEKUJE da nacrta".

Na kraju krajeva, postoji li lepse objasnjenje od onog iz Malog princa?

mlekac mlekac 09:48 27.01.2011

Re: Zivele vestice!

eli.lacrosse
iako ja nisam video neku razliku između prvog i poslednjeg napisanog). Problem je kada je dete u tim godinama zadovoljno svojim crtanjem ali to "ne lici na ono sto se od njega OCEKUJE da nacrta".

Na kraju krajeva, postoji li lepse objasnjenje od onog iz Malog princa?



Pa i ja sam pisala po iskustvu.
Doduse, moje je krajnje licno - samo moji klinci i gomila njihovih drugara...

A i moje, licno.
Ja sam, sve do srednje, bila ubedjena kako nemam pojma sa crtanjem.
Nastavnica u osnovnoj priznavala je kao dobar likovni rad ISKLJUCIVO plakatno slikanje temperama. Koje, nit su moj medij, nit je plakatno slikanje stil koji mogu da postignem na bilo koji nacin, osim kompjuterom...

Tek u srednjoj, kad sam dobila profesora koga su mnogo vise interesovali crtez, perstektiva i slicne zanimacije ispostavilo se kako ja, u stvari, umem da crtam. Pa cak pristojno i da slikam, pod uslovom da nije plakatno, temperama.
eli.lacrosse eli.lacrosse 10:46 27.01.2011

Re: Zivele vestice!

Ja sam, sve do srednje, bila ubedjena kako nemam pojma sa crtanjem.
Nastavnica u osnovnoj priznavala je kao dobar likovni rad ISKLJUCIVO plakatno slikanje temperama. Koje, nit su moj medij, nit je plakatno slikanje stil koji mogu da postignem na bilo koji nacin, osim kompjuterom...

Tek u srednjoj, kad sam dobila profesora koga su mnogo vise interesovali crtez, perstektiva i slicne zanimacije ispostavilo se kako ja, u stvari, umem da crtam. Pa cak pristojno i da slikam, pod uslovom da nije plakatno, temperama.


Ovime nam pokazuješ šta loš nastavnik može da učini. I koliko je svaka isključivost pogrešna.
mlekac mlekac 11:38 27.01.2011

Re: Zivele vestice!

eli.lacrosse


Ovime nam pokazuješ šta loš nastavnik može da učini. I koliko je svaka isključivost pogrešna.


Narocito u umetnosti!

EDIT:
On bi kod moje nastavnice mLogo losO proso. Em nisu tempere, em je sve u crticama... (A nije ni njena omiljata mrtva priroda sa dva cupa i draperijom!)
G r o f G r o f 21:23 26.01.2011

Garant fazon...

Ja bih rekao da se ovde očigledno radilo o fazonu da se uzmu pare, a knjige su i tako izmišljotina kultura koje su propale. Nećemo valjda njihovim stopama.
hazar hazar 23:48 26.01.2011

Najgore

od svega što se predavaču (piscu udžbenika) može desiti je da ga savlada želja da svima kojima predaje (čitaju njegovo štivo) pokaže koliko je pametan, a pri tome zaboravi zašto i kome predaje (piše). Tada ni sam sebe ne razume, a kamoli to mogu deca. Samo tada mogu nastati izrazi tipa likovnost u sebi, likovna svest i ostale budalaštine, kojima obiluje K.

Jukie Jukie 00:31 27.01.2011

Re: Najgore

hazar
od svega što se predavaču (piscu udžbenika) može desiti je da ga savlada želja da svima kojima predaje (čitaju njegovo štivo) pokaže koliko je pametan, a pri tome zaboravi zašto i kome predaje (piše). Tada ni sam sebe ne razume, a kamoli to mogu deca. Samo tada mogu nastati izrazi tipa likovnost u sebi, likovna svest i ostale budalaštine, kojima obiluje K.

Kad smo bili na fakultetu, u udžbeniku iz teorije evolucije je postojao predgovor u kome naš profesor kaže da se neki žale kako je udžbenik preterano komplikovan, a on im odgovara: a što da udžbenik iz evolucije bude jednostavniji od udžbenika iz npr. biohemije ili (ne znam koji je drugi predmet naveo). Tim rečima.
Jako slabo napisana knjiga. Sećam se da je bilo 5-6 strana teksta pod naslovom "kultura" a da nigde nije bila data ikakva definicija kulture. Posle je napisao neki drugi udžbenik ali taj nisam čitao, možda je on bolji.
Jukie Jukie 00:38 27.01.2011

Kad smo već kod likovnog

Mene kod likovnog kao predmeta jako nervira prosečna ocena. Proveravao sam ocene iz likovnog u raznim školama na sajtu Ministarstva, i svuda je ta ocena veća od 4.50 (a često i 5.00 ili 4.9x). Iz toga mogu jedino da zaključim na nastavnike likovnog niko nikada nije naučio kako se ocenjuje na skali od 1 do 5.
mlekac mlekac 00:48 27.01.2011

Re: Kad smo već kod likovnog

Jukie
Mene kod likovnog kao predmeta jako nervira prosečna ocena. Proveravao sam ocene iz likovnog u raznim školama na sajtu Ministarstva, i svuda je ta ocena veća od 4.50 (a često i 5.00 ili 4.9x). Iz toga mogu jedino da zaključim na nastavnike likovnog niko nikada nije naučio kako se ocenjuje na skali od 1 do 5.

Mozda u osnovnoj.
Ja se secam da je moj sjajni profesor u srednjoj, Zunjic, imao sledece ocene:
Taraba (koju je pisao obicnom pa je mogla da se pretvori u neku drugu ocenu ako zasluzis)
Dva za pokusaj
Tri za trud
Cetiri za ideju
A peticu je izuzetno retko davao.

Inace, bio je poznat i po tome sto nas je celu prvu godinu terao da koristimo samo i iskljucivo obicnu olovku i da crtamo, crtamo, crtamo...

Tek kasnije smo smeli da pocnemo sa upotrebom boja.
yugaya yugaya 00:56 27.01.2011

Re: Kad smo već kod likovnog

Jukie
Mene kod likovnog kao predmeta jako nervira prosečna ocena. Proveravao sam ocene iz likovnog u raznim školama na sajtu Ministarstva, i svuda je ta ocena veća od 4.50 (a često i 5.00 ili 4.9x). Iz toga mogu jedino da zaključim na nastavnike likovnog niko nikada nije naučio kako se ocenjuje na skali od 1 do 5.

...probao si skoro da skoro vukovcu ili nekome kome fali za prosek da ne daš pet na kraju iz likovnog? I prošlo na veću bez frke ?

Ocenjivanje u nas je druga tema, robovlasnički sistem hijerarhije nepotizma u školama treća, a obe su -

Ne bih za taj prosek krivila samo nastavnike i njihov nedostatak kriterijuma pri ocenjivanju.
Jukie Jukie 12:00 27.01.2011

Re: Kad smo već kod likovnog

yugaya

probao si skoro da skoro vukovcu ili nekome kome fali za prosek da ne daš pet na kraju iz likovnog? I prošlo na veću bez frke ?

Da ludog mene, šta mi bi!
Eto šta bude kad ne radiš u školi neko vreme, zaboraviš koliko je to naopak sistem u samoj svojoj biti pa se sećaš samo lepih stvari.
Da se ja lepo vratim u modus mrzovoljnog nadžak-dede po pitanju prosvete.
yugaya yugaya 12:49 27.01.2011

Re: Kad smo već kod likovnog

pa se sećaš samo lepih stvari.

Najlepših.
Da se ja lepo vratim u modus mrzovoljnog nadžak-dede po pitanju prosvete.


Čitam te ovde na blogu o raznim prosvetama i samo te gledam kako patiš.

jukie, pokušaj da nađeš posao u privatnoj školi -sve ono što tebe "žulja" u obrazovnom sistemu su upravo razlozi zašto bi ti tamo bio odličan nastavnik.

EDIT: vidi ovo:

How to Write a Test for both Creativity and Knowledge

http://www2.goshen.edu/~marvinpb/arted/testing/drawtest.html

mustra za ocenjivanje :

http://www.goshen.edu/art/ed/rubric2.html


eli.lacrosse eli.lacrosse 12:16 28.01.2011

Re: Kad smo već kod likovnog

EDIT: vidi ovo:

How to Write a Test for both Creativity and Knowledge

http://www2.goshen.edu/~marvinpb/arted/testing/drawtest.html

mustra za ocenjivanje :

http://www.goshen.edu/art/ed/rubric2.html

Hvala na linkovima.
Veoma je korisno, a i dobar je kontrast u odnosu na K.
yugaya yugaya 12:26 28.01.2011

Re: poređenje

Ne bih znala jer ne volim da kontrastiram konkretno štivo sa primerom koji mogu da sagledam samo iz tuđe argumentacije na anonimne teme.
eli.lacrosse eli.lacrosse 12:31 28.01.2011

Re: poređenje

Ne bih znala jer ne volim da kontrastiram konkretno štivo sa primerom koji mogu da sagledam samo iz tuđe argumentacije na anonimne teme.

Ok, borci protiv anonimnosti, strpite se još samo malo

BTW Da li biste kupili K da znate naslov i ime autora?
kamichak92 kamichak92 06:26 27.01.2011

...

zasto ne kazes kako se ta K zove i ko ju je napisao?

(je l' kljucna rec jagodina?)
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:24 27.01.2011

Re: ...

Skrolujte malo na gore, pa ćete naći čitavu diskusiju na tu temu.

(je l' znate odgovor na sopstveno pitanje?)
kobrakerac kobrakerac 10:19 29.01.2011

Re: ...


Град са палмама?
Гарант!
background noise background noise 18:21 27.01.2011

???

kobrakerac kobrakerac 18:48 27.01.2011

Зло

Требало би поразмислити зашто је број часова ликовне културе у основним школама смањен на минимум, а ликовно предају неостварени исфрустрирани ликовни уметници који су морали методику ликовног да уче из овакве књиге, па још и нешто после тога да науче децу. Рецимо креативности. Шта рећи о учитељицама које су овакво нешто полагале код К професора? Да ли су ово морале да савладају, науче, потчине се наведеним "истинама"? Па уколико на овј начин предају ликовну културу у нижим разредима основно школског образовања може се само констатовати да је "уџбеник" велико зло, које је неко послао на нас да нас полако уништава. Дајте пдф те "књиге" да мазохистички уживамо у "истинама".
eli.lacrosse eli.lacrosse 18:57 27.01.2011

Re: Зло

Требало би поразмислити зашто је број часова ликовне културе у основним школама смањен на минимум, а ликовно предају неостварени исфрустрирани ликовни уметници који су морали методику ликовног да уче из овакве књиге, па још и нешто после тога да науче децу. Рецимо креативности.

To su stvarno dva dobra pitanja.

Zašto je broj časova likovne kulture smanjen na minimum? Kakav se odgovor može dati na to pitanje? Možda o tome odlučuju oni koji se bave naukom a ne umetnošću. Šta je sa brojem časova fizičkog?

Zašto likovnu kulturu predaju "neostvareni isfrustrirani likovni umetnici"? Ne verujem da je baš tako, ali ne sumnjam da takvih slučajeva ima. Ono što znam je da je za nekoga ko završi FLU ili FPU ili neki sličan fakultet, posao nastavnika u osnovnoj školi, opšteprihvaćeno je mišljenje – najgori moguć. Ne znam zašto je to tako. Ja ne delim to mišljenje.

Дајте пдф те "књиге" да мазохистички уживамо у "истинама".

Nemam PDF niti znam da se do njega može doći (a i slanjem PDF-a bih autoru umanjio zaradu od prodaje K, što bi ga moglo ozbiljno naljutiti ). Postaviću u bliskoj budućnosti link sa koga K može da se naruči (ako bude radio, pre mesec dana jeste, ali sada ne radi).

Ako ste skloni "mazohističkim uživanjima u 'istinama' objavljenim u K" svraćajte ovde povremeno. Prepisivaću najzanimljivije delove (trudeći se da ništa ne bude izvučeno iz konteksta ?!?!?!?) sledećih nekoliko nedelja.
kobrakerac kobrakerac 21:17 27.01.2011

Re: Зло

Питање је на месту! Да ли је методика ликовног ствар уметничког или научног профила? Да ли су методичари ликовног научници, или уметници?
eli.lacrosse eli.lacrosse 21:30 27.01.2011

Re: Зло

Питање је на месту! Да ли је методика ликовног ствар уметничког или научног профила? Да ли су методичари ликовног научници, или уметници?

Trebalo bi da budu umetnici. Ali umetnost dobrog nastavnika ne mora nužno da bude "velika" (ova reč je iznuđena, teško je pronaći pravu, ali shvatate o čemu govorim). Metodičar bi mogao biti nastavnik sa iskustvom i praksom (i to dobrom, potvrđenom i kroz odnos sa učenicima i kroz rezultate rada učenika). Gospodin Vojislav Stojković je pomenuo "metodički priručnik za nastavu". Mislim da je to prava sintagma i da takve knjige treba da budu priručnici (bez ikakvog pežorativnog značenja te reči), ali da treba da se oslanjaju na naučne radove, kakav je, bez sumnje, već pominjana knjiga Morin Koks.
Jukie Jukie 23:33 27.01.2011

Re: Зло

eli.lacrosse
Ono što znam je da je za nekoga ko završi FLU ili FPU ili neki sličan fakultet, posao nastavnika u osnovnoj školi, opšteprihvaćeno je mišljenje – najgori moguć. Ne znam zašto je to tako. Ja ne delim to mišljenje.


Pa već je delimično rečeno gore. Ocena koju kao nastavnik daš je drastično obezvređena i samim tim poštovanje koje nastavnik likovnog ima u kolektivu je po difoltu manje. Nastavnik matematike ili fizike sme da relativno objektivno ocenjuje i neće baš UVEK da ga nabede da pokloni ocenu jer bi inače sputao sirotog wannabe budućeg lekara pošto jadno dete neće biti vukovac (ima dece sa prosecima 4.86 koja imaju 4 iz matematike i/ili fizike). Biologija je na pola-pola (vukovcima (kojih ima oko 1/4-1/3 od ukupnog broja dece u školama) ne smeš da se zameriš a ostalima možeš). Likovno i fizičko nažalost služe kao izvori petica na lepe oči, a za njima idu muzičko i tehničko.
eli.lacrosse eli.lacrosse 23:48 27.01.2011

Re: Зло

Zar je zaista tako??? Biće da predugo nisam imao nikakav kontakt sa osnovnom školom. Inače, kada sam (krajem osamdesetih i početkom devedesetih) išao u srednju školu (Gimnaziju), sećam se da je jedna devojka ponavljala razred zbog jedinice iz likovnog.

Zamislite u školi u kojoj je tako kako Vi kažete, neko siroto dete kojem samo crtanje dobro ide. Zbog toga što je loše iz matematike i fizike, sve su šanse da neće imati ni peticu iz likovnog?!? To je stvarno zastrašujuće. Doduše, ako nastavnik koliko-toliko dobro radi svoj posao, bar postoji nada da nikoga neće oštetiti, kada već mora toliko dece da "nagradi".
kobrakerac kobrakerac 09:16 28.01.2011

Re: Зло

Да ли су дидактика и педагогија научне или уметничке дисциплине? Ако условно схватимо методику једног предмета као примењену дидактику ( у овом случају методику ликовне културе ) неизбежно је да је метотика ликовног у ствари ближа научницима него сликарима. Уосталом јасно је да је књига којом се бавите научни покушај.
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:36 28.01.2011

Re: Зло

Mislim da zaboravljate specifičnost nastave likovnog (odnosno likovne kulture). Da li nastavnik muzičkog treba da bude naučnik? Ili fizičkog (oduvek mi se sviđalo ono poznato nam iz američkoh filmova: "coach", čini mi se da je mnogo prikladnije od našeg "profesor fizičkog vaspitanja" )?
yugaya yugaya 11:56 28.01.2011

Re: Зло

Да ли су методичари ликовног научници, или уметници?


Naopako. Metodičari su zanatlije, a zanat im je umetnost i nauka nastave. Likovnog ili fizike svejedno, osim u pogledu specifičnosti zahteva onoga što se predaje.

Akcenat na ono šta predaje, a ne na cilj da učenik to usvoji na najbolji mogući način staviće samo neko kome nije "dovoljno" da bude medijum (i eventualno inspiracija). Čest slučaj u autoritativnim obrazovnim sistemima kao što je naš btw.
yugaya yugaya 11:56 28.01.2011

Re: Зло

dabl
kobrakerac kobrakerac 12:46 28.01.2011

Re: Зло ~ притајено

Имам утисак да се у целој раправи мешају лончићи. Не говори се о наставницима, то јест професорима ликовне културе, уколико сам добро схватио ради се о оном који ће исте научити како се ради са децом на часовима ликовног. Велики методичар, професор методике ликовне културе мора и рад са децом да има у малом прсту, и рад са студентима којима предаје такође, да познаје психологију, дидактику, педагогију, као и најновија сазнања, открића, методе, истраживања у која би требало и сам да буде укључен путем објављивања својих радова у стручним часописима у земљи и иностранству као и самосталним издањима, то јест књигама као што је ова. Да ли је у питању уметност или наука и даље ме мучи? Тај не мора да буде сликар да би оволико овога знао, а не бих рекао да би се сликари, који више воле четке од оловака, одушевљено бавили писањем научних радова.
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:13 28.01.2011

Re: Зло ~ притајено

професор методике (nastave) ликовне културе мора и рад са децом да има у малом прсту, и рад са студентима којима предаје такође, да познаје психологију, дидактику, педагогију, као и најновија сазнања, открића, методе, истраживања у која би требало и сам да буде укључен путем објављивања својих радова у стручним часописима у земљи и иностранству као и самосталним издањима, то јест књигама као што је ова.


Jedino s čime se ne slažem su poslednje četiri reči: "књигама као што је ова". Knjige koje pišu profesori metodike nastave likovne kulture (ili bilo čega) nikako ne bi trebalo da budu kao K.

Да ли је у питању уметност или наука и даље ме мучи?

Sasvim bih pojednostavio – i umetnost i nauka i zanat (s tim što umetnost ne mora da bude "velika", pretpostavljam da je, što se nauke tiče, konstantno saznavanje važnije od originalnosti, a zanat mora da bude "ispečen" ).

а не бих рекао да би се сликари, који више воле четке од оловака, одушевљено бавили писањем научних радова.

Sigurno da je bilo i da ima i onih koji se s radošću bave pisanjem. Prisetićete se srednjovekovnih i renesansnih traktata o slikarstvu (Čenini, Leonardo…), Vazarijevih spisa (a on je bio slikar i arhitekta), Mikelanđelovih soneta, Direrovih pisama… Da se vratimo u naše vreme i na naše prostore – Pavle Vasić, Mileta Prodanović, Rastko Ćirić… (mada reč "slikari" treba shvatiti vrlo uslovno).
Mislim, bilo bi normalno da se metodikom nastave likovne kulture bavi umetnik koga nastava interesuje, ko u nastavi pronalazi sebe, ko to voli da radi, voljan je da se usavršava, uči, napreduje, ume da uspostavi i izgradi odnos sa učenicima (bilo da su osnovci, srednjoškolci, studenti ili odrasle osobe koje nisu studenti), ............... (dopišite dalje).
Da li je to slučaj sa autorom K? Ja ne znam. Mogu samo da pretpostavim.
st.jepan st.jepan 09:10 28.01.2011

NEUREDNA MISAO

Mislim da se tu radi o jednom, ovde veoma rasirenom, pa ipak nedovoljno istrazenom spisateljskom postupku, koji rezultuje necim sto veoma lici na recenice, svako bi se zakleo da se tu radi o recenicama, jer se u gramatickom smislu ipak nekako drze (zaista zadovoljavaju skoro sve standarde i zahteve korektnih recenica, tj. sadrze subjekat, objekat, predikat i jos ponesto), ali reci koje te recenice grade, uopste nisu opterecene obavezom stupanja ni u kakvu medjusobnu uzrocno posledicnu relaciju.

Taj postupak dakle rezultuje necim sto bi se moglo opisati kao tekstualnost, a temelji se na jednom nedovoljno istrazenom mentalnom gardu koji ja nazivljem neurednom mislju.

Medju recenicama koje si citirao nema ni jedne jedine koja se unutar sebe makar i traljavo logicki drzi, u kojoj trece sledi iz drugog, a drugo iz prvog... Njihov besmisao je zadivljujuce radikalan i dosledan, pa ozbiljno ugrozavaju i samu veru u mogucnost prenosenja misli govorenjem ili pisanjem.

Sto se imena autora, recenzenata i izdavaca tice, tu je, vidim, prica iscrpena. Mogu da razumem konkretne razloge za tajnovitost, ali mislim da je stvar u toj meri paradigmaticna za gro ovdasnje udzbenicke produkcije, da bi isticanje samo tih par imena, na neki nacin bilo cak i nepravedno.
eli.lacrosse eli.lacrosse 09:29 28.01.2011

Re: NEUREDNA MISAO

Taj postupak dakle rezultuje necim sto bi se moglo opisati kao tekstualnost, a temelji se na jednom nedovoljno istrazenom mentalnom gardu koji ja nazivljem neurednom mislju.

Poštovani St.jepane,

Čini mi se da ste vrlo blagi i odmereni (doduše ne mogu reći da sam išta drugo očekivao). Neuredna misao je ipak misao. Ja ne bih stavio ruku u vatru da misli ima.

tu radi o recenicama, jer se u gramatickom smislu ipak nekako drze

Sada sam tek primetio da se većina rečenica koje su navedene u ovom, prvom delu "nekako drži" (osim, mislim, ove kopi-pejstane mnogo puta: "Emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija." ). U sledećem delu biće i onih koje se manje drže.

mislim da je stvar u toj meri paradigmaticna za gro ovdasnje udzbenicke produkcije, da bi isticanje samo tih par imena, na neki nacin bilo cak i nepravedno.

Iz ovoga bi se dalo zaključiti da mislite da "analizirati" K znači samo zabrebati po površini. Ako je tako – potpuno se slažemo. Ali, začudićete se koliko je "slučaj K" (kako je samo ovde analogija sa Kafkom na mestu) dobra slika celog društva.

Sto se imena autora, recenzenata i izdavaca tice, tu je, vidim, prica iscrpena. Mogu da razumem konkretne razloge za tajnovitost

Mislio sam da će ovako, iz delova, biti zanimljivije i uočljivije ("enigmatični pristup" kako reče gospodin Vojislav Stojković), a i previše bi bilo dugačko da je sve odjednom postavljeno. Zato za sada nema imena, a mislim da bi, ipak, trebalo da se zna ko je autor.
Za sada mi se čini da sam bio u pravu što se pristupa tiče. A Vi "svratite" kada budete imali vremena, ako Vas i nastavak priče interesuje.
st.jepan st.jepan 10:29 28.01.2011

Re: NEUREDNA MISAO

Poštovani St.jepane

Vidim da si novi na blogu, pa je i prirodno sto ne znas da ovde nema persiranja i etikecije. I meni je to u pocetku bilo neobicno i neprijatno, ali su me ubedili da je to lokalni obicaj kojeg valja postovati.
Neuredna misao je ipak misao

Nije. Odnosno jeste, jednako kao sto je i crvljivo meso ipak nekakvo meso. Sustina je u neupotrebljivosti, tj nefunkcionalnosti te misli.
Čini mi se da ste vrlo blagi i odmereni

Ne bih ja rekao da je sledeci stav previse blag:
Medju recenicama koje si citirao nema ni jedne jedine koja se unutar sebe makar i traljavo logicki drzi... Njihov besmisao je zadivljujuce radikalan i dosledan, pa ozbiljno ugrozavaju i samu veru u mogucnost prenosenja misli govorenjem ili pisanjem.

Mozda ovo ne lici na vikanje (koje inace uvek otupljuje ostricu), ali nikako ne lici ni na blagost.
Iz ovoga bi se dalo zaključiti da mislite da "analizirati" K znači samo zabrebati po površini.

Ne, ne mislim. Mislim ono sto sam i rekao, tj. da je slucaj K ovde tipican slucaj, nalik mnogim, a jedini nacin da se o nekoj masovnoj pojavi govori suvislo, jeste da se uzme secirati i cereciti jedan, svejedno da li nasumicno ili namerno izabrani konkretni slucaj. Ako se u njemu pronadje i tretira ono sto ga cini "jednim od", odnosno ono sto ga povezuje sa velikim brojem slicnih slucajeva (najmanji zajednicki sadrzalac), onda analiza tog jednog slucaja postaje analiza globalne pojave.
U tom smislu, imena su bitna jedino kao dokaz da slucaj nije laziran ili iskonstruisan, vec da realno postoji.

eli.lacrosse eli.lacrosse 11:09 28.01.2011

Re: NEUREDNA MISAO

Poštovani St.jepane

Vidim da si novi na blogu pa je i prirodno sto ne znas da ovde nema persiranja i etikecije. I meni je to u pocetku bilo neobicno i neprijatno, ali su me ubedili da je to lokalni obicaj kojeg valja postovati.

Ok, prelazimo na "ti"

Mislim ono sto sam i rekao, tj. da slucaj K ovde tipican slucaj, nalik mnogim

Ono što ti je promaklo (verovatno zato što ja nisam bio dovoljno precizan), a videće se u narednim delovima, je da je slučaj K zbir (ili, možda je bolje reći, sinteza) nekoliko tipičnih slučajeva. Ono što je na površini je neadekvatan udžbenik, ono što se vidi kada se samo malo zagrebe pokušao sam da pokažem videom "Colin 'Bomber' Harris". Još nekoliko nivoa (odnosno "tipičnih slučajeva" ) će se sigurno videti uskoro. A koliko ih ima – ne znam. Nadam se da će diskusija otkriti neke koji su i meni sada nepoznati.
kobrakerac kobrakerac 12:58 28.01.2011

емоције :)

„Emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija. Za složenost i prefinjenost emocija ne postoje reči kojima bi se to tako prefinjeno (suptilno) moglo objasniti.”

Шта је рекао? Па на Википедији је могао да пронађе читаву једну реченицу која је јесна као дан!
eli.lacrosse eli.lacrosse 13:19 28.01.2011

Re: емоције :)

Wikipedia je nepouzdana, i ne može se koristiti kao izvor za naučni rad. A K, verujem, pretenduje da to bude (ma šta raznorazni blogeri ovde pisali).

Hajde da vidimo tu "једну реченицу која је јесна као дан!" Možda uđe u 2. prošireno i dopunjeno izdanje, ako ovaj blog bude uticao na prodaju prvog (recimo, možda yugaya kupi koji primerak ).
yugaya yugaya 14:42 28.01.2011

Re: емоције :)

(recimo, možda yugaya kupi koji primerak ).


Jok, u školi za dž postoji biblioteka za nastavnike sa svim mogućim i nemogućim udžbenicima i dopunskim resursima, jedan ćošak je rezervisan za knjige iz metodike nastave. Za sve ostalo ima internet ( u biblioteci takođe).

Za rođendan može eventualno da padne ovo iz neke antikvarnice.


angie01 angie01 15:11 28.01.2011

ja svratila da vidim,

je l se otkrila nepotreban tajna oko K, jer, ovako kako god okrenesh, ta naznaka u jednom slovu me asocira samo na jedno- a to nisu besmislice u likovnoj kulturi!
eli.lacrosse eli.lacrosse 15:51 28.01.2011

Re: ja svratila da vidim,

Strpljenja draga Angie. Kad smo već došli do Vuka: "Kud hitaš? nije ti krava na nogu stala?" (ili ona poznatija "Strpljen spasen." ). Biće, biće.

kako god okrenesh, ta naznaka u jednom slovu me asocira samo na jedno

Svaka asocijacija je na onome ko tekst čita i svaka je dobrodošla.
kick68 kick68 16:29 28.01.2011

Cilj?

-kritika nastave likovnog u skolama u Srbiji
-kritika nastave metodike likovnog (zastarele i nadasve besmislene) na univerzitetima u Srbiji
-kritika konkretne K
-kritika izucavanja metodike nastave na "pedagoskim" fakultetima u Srbiji
-nesto sasvim deseto

Mislim da je trebalo da nam to otkrijes odmah, a ne da cekamo nastavak.

Normalno, svi se slazemo da su navodi iz K besmisleni. Ko god je ucio metodiku (i ne samo metodiku) iz "domacih" prirucnika sretao se sa slicnim sadrzajima. Juki je vec objasnio kako je to izgledalo na njegovom fakultetu.

yugaya je savrseno opisala dobru metodiku u dve reci: metodika treba da bude prakticna i da sadrzi konkretna resenja. Nase metodike nisu takve i najbolje je koristiti strane izvore.

Mogao bi sprovesti anketu medju mladim profesorima (ne samo likovnog), koliko su posle fakulteta spremni za ucionicu i koliko im je izucavanje metodike nastave pomoglo u tome.

I na kraju krajeva trebalo bi istraziti zasto se takve gluposti stampaju i ko "skida kajmak" u celoj toj prici. Zasto se insistira na domacim autorima kada su strani udzbenici (uglavnom) bolji i treba ih samo prevesti i objaviti. Ko su recenzenti tih nebuloza? Ko moze da stavi potpis na to?

eli.lacrosse eli.lacrosse 17:03 28.01.2011

Re: Cilj?

Mislim da je trebalo da nam to otkrijes odmah, a ne da cekamo nastavak.

Ali ćeš sačekati nastavak da bi to otkrio/la, zar ne? Vrlo iskreno sam objasnio o čemu se radi, i ne mrzi me da kopi-pejstam (ako si propustio/la):
Ukoliko ste odabrali enigmatični metodički pristup u kritičkom osvrtu na K kako bi držali pažnju čitalaca do samog kraja kritičkog serijala, onda bi to mogli nazvati zanimljivim pristupom.
Ukoliko, pak, pišete kritiku knjige a da ne smete navesti ime autora, naslov i recenzente, jer je neko od njih Vaš šef, te se plašite posledica, onda niste trebali ni počinjati.

Ovo prvo jeste. Ovoga drugog ima u tragovima, ali, zar se skoro svi ne plašimo posledica svojih reči, bilo izgovorenih, bilo napisanih (i to, što su bliže istini – to, često, imamo više razloga da ih se plašimo)?
Treći razlog je što imam samo jednu knjigu, a pokušavam nabaviti još neke, istog autora, verujem podjednako smislene, a sa mnogo značajnijim recenzentima.



I na kraju krajeva trebalo bi istraziti zasto se takve gluposti stampaju i ko "skida kajmak" u celoj toj prici. Zasto se insistira na domacim autorima kada su strani udzbenici (uglavnom) bolji i treba ih samo prevesti i objaviti. Ko su recenzenti tih nebuloza? Ko moze da stavi potpis na to?

Upravo to radim. Prvi nagoveštaj je "Colin 'Bomber' Harris" (i mislim da je nedvosmislen). Ja u ovom trenutku nemam celu sliku pred očima, i ništa ne skrivam samo da bih se igrao.

Ciljevi jesu
- kritika nastave metodike nastave likovne kulture (zastarele i nadasve besmislene) na univerzitetima u Srbiji
- kritika konkretne K
- kritika izučavanja metodike nastave likovne kulture na fakultetima u Srbiji
- nešto sasvim deseto – istražiti zašto se takve gluposti štampaju i ko "skida kajmak" u celoj toj priči

- svaki moguć cilj (u okvirima u kojima mislim da je to pravedno, pošteno i svrsishodno) koji se pojavi u toku ostvarivanja prethodnih ciljeva

Vidiš da ih nije teško uočiti. I, hvala ti na pomoći u ostvarivanju tih ciljeva.
kick68 kick68 21:58 28.01.2011

Re: Cilj?

Vidiš da ih nije teško uočiti. I, hvala ti na pomoći u ostvarivanju tih ciljeva.

Nazalost, to i nije neka pomoc. Podrzavam inicijativu, ali ovo mi je privuklo paznju:
Treći razlog je što imam samo jednu knjigu, a pokušavam nabaviti još neke, istog autora, verujem podjednako smislene, a sa mnogo značajnijim recenzentima.

Ne bi valjalo da se sve zavrsi na kritici samo jednog autora.
Pozdrav.
eli.lacrosse eli.lacrosse 22:14 28.01.2011

Re: Cilj?

Nazalost, to i nije neka pomoc.

Jeste, jeste. Istraj.

Ne bi valjalo da se sve zavrsi na kritici samo jednog autora.

Radi se o jednom autoru. To je najekstremniji i najneverovatniji primer koji mi je dopao ruku. Kada se tome dodaju funkcije autora, njegovo tretiranje sebe samog i još ko-zna-koliko drugih stvari, "slučaj K" je zaista specifičan, a možda i jedinstven. Videćeš već. I, pomagati i ubuduće, nadam se.
eli.lacrosse eli.lacrosse 19:18 28.01.2011

"… naše obrazovanje…"

"Nije naše obrazovanje toliko loše, s obzirom koliko novca se ulaže u njega", reče danas oko 18:55 jedan gospodin (nažalost nisam zapamtio njegovo ime), a RTS (1. program, "Oko" ) nam omogući da njegove reči čujemo. Tema je bila, naravno, štrajk koji je danas otpočeo, ali taj štrajk je samo najočiglednija manifestacija stanja u obrazovanju u Srbiji. Nadam se da i ovde (i na mnogim drugim mestima, i "u blizini") pomažemo da se to stanje što bolje sagleda.
kobrakerac kobrakerac 20:21 28.01.2011

Re: "… naše obrazovanje…"

Колико ли су уложили у господина "К" у овом случају? Превише или недовољно?
eli.lacrosse eli.lacrosse 21:32 28.01.2011

Re: "… naše obrazovanje…"

Nažalost ne radi se o skripti već o udžbeniku koji je izdanje jednog srpskog fakulteta, a čije objavljivanje je podržano (novcem, pretpostavljam) od strane jedne države EU, kroz program podrške obrazovanju u Srbiji.

Колико ли су уложили у господина "К" у овом случају? Превише или недовољно?

A, vidi, on je doveo stranog investitora u Srbiju.
kobrakerac kobrakerac 09:55 29.01.2011

Re: "… naše obrazovanje…"


A, vidi, on je doveo stranog investitora u Srbiju.
Међународна завера, значи? Наложио је странце да му плате издавање "књиге", а они када су видели каква је то глупост пристали. По принципу нека уништавају сами себе, бар ми не морамо да се трудимо.
kobrakerac kobrakerac 10:06 29.01.2011

ликовна околина

Ко зна да ми објасни шта је то "ликовна околина"? Да ли су кустоси галерија срећнији у том погледу него ми остали? Они су бар окружени уметничким делима, па им је и околина ликовнија, сразмерно величини галерије и збирке коју поседују. Или је нешто друго у питању?
eli.lacrosse eli.lacrosse 17:10 29.01.2011

Metodika nastave likovne kulture…

Ukazala mi se prilika da razrešim sve dileme (svoje i svih učesnika ove diskusije) vezane za metodiku nastave likovne kulture, ili bar za poimanje te oblasti koje ima autor K. Moram vam se svima pohvaliti da je do mene, zahvaljujući ovom blogu, dospela i druga „knjiga” (u daljem tekstu: dr. K) istog autora. Na zadnjoj korici dr. K sve je sažeto objašnjeno:
Metodika nastave likovne kulture je naučna disciplina u sistemu pedagoških nauka. Ona se bazira na konkretnim principima i metodičkom postupanju, kao i na odgovoru na pitanja: kako, gde, šta.
Krajem XVI veka u Bolonji je osnovana prva umetnička akademija, a u Parizu 1648. godine. Početkom XX veka ja osnovana i prva škola za primenjenu umetnost – Visoka škola za umetnost Bauhaus – koja je radila od 1919. do 1933. godine. Novi pokret nazvan bauhaus (nem. bauhaus = graditi kuću) doneo je ogroman pomak u shvatanju primenjene umetnosti koja se zasniva na težnji da svi predmeti u sebi sadrže estetsku i primenjenu, odnosno upotrebnu vrednost.

Sada svi znamo mnogo više o metodici nastave likovne kulture, zar ne?
Inače, jedan od recenzenata dr. K je dama koja je o svom portretu, radu Dragana Stojkova, izjavila: „On je mene video, po mojoj oceni, na jedan način koji je malo drugačiji od onoga što ja o sebi mislim, ali prosto nije mesto da govorimo o tome da li sam na portretu lepa ili nisam“.
kobrakerac kobrakerac 09:53 30.01.2011

Re: Metodika nastave likovne kulture…

„Metodika nastave likovne kulture je naučna disciplina u sistemu pedagoških nauka.

Ово му дође као одговор на моја претходна питања

Ona se bazira na konkretnim principima i metodičkom postupanju, kao i na odgovoru na pitanja: kako, gde, šta.

Ово изгледа као практикум за почетнике новинарског курса

Krajem XVI veka u Bolonji je osnovana prva umetnička akademija, a u Parizu 1648. godine. Početkom XX veka ja osnovana i prva škola za primenjenu umetnost – Visoka škola za umetnost Bauhaus – koja je radila od 1919. do 1933. godine. Novi pokret nazvan bauhaus (nem. bauhaus = graditi kuću) doneo je ogroman pomak u shvatanju primenjene umetnosti koja se zasniva na težnji da svi predmeti u sebi sadrže estetsku i primenjenu, odnosno upotrebnu vrednost.”

Какве везе ово има са било каквом методиком?

„On je mene video, po mojoj oceni, na jedan način koji je malo drugačiji od onoga što ja o sebi mislim, ali prosto nije mesto da govorimo o tome da li sam na portretu lepa ili nisam“.


Јавља ми се...
st.jepan st.jepan 13:19 30.01.2011

NESRAZMER

Imam pitanje za koje su mi K i njen autor samo povod.

Fragmenti koje navodis prilicno su jasna indikacija teske retardiranosti.
Posto pretpostavljam da si sa autorom imao i usmeni kontakt, zanima me da li istu tu meru retardiranosti pokazuje i u neposrednom razgovoru, kao i u potezima koje povlaci kao rukovodilac?

Ovo pitam jer u sopstvenom iskustvu pronalazim vise slucajeva izrazitog nesrazmera u sivislosti izmedju tekstualnog i usmenog izrazavanja. Npr., u tekstu strasna zbrkanost misli, ispadanje iz konteksta, nekontrolisane asocijacije, haoticna sintaksa, a kad s istim covekom popricas, iznenadi te njegova bezmalo prosecna, pa cak i prosecna suvislost, razloznost, jasnoca misli...
eli.lacrosse eli.lacrosse 14:22 30.01.2011

Re: NESRAZMER

Nikada nisam rekao da sam imao lični kontakt sa autorom niti da ga poznajem.
st.jepan st.jepan 14:33 30.01.2011

Re: NESRAZMER

Nikada nisam rekao da sam imao lični kontakt sa autorom niti da ga poznajem.

Zaista, nisi, ucinilo mi se, sorry (it is I, st.jepan).
eli.lacrosse eli.lacrosse 14:41 30.01.2011

Re: NESRAZMER

Zaista, nisi, ucinilo mi se, sorry (it is I, st.jepan).

A, ništa. Verovatno su te ponele emocije (razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana