Ekonomija| Gost autor| Mediji| Politika| Tehnologija

Da li je na pomolu digital(izacio)na pljačka? (2)

jaksa scekic RSS / 10.02.2011. u 21:40

Evo kako sam i obecao. Bloger Hansel je zapoceo veoma zanimljivu temu o digitalizaciji TV signala u Srbiji. Posto je bilo dosta zucnih rasprava, bilo je i dosta lutanja, zamolio  sam  jednog od nasih najvecih experata, Aleksandra Luj Todorovica da bude gost na Blogu B92 i da nam pojasni o cemu se radi.
I evo texta.
PS: Molim Blogera Hansela da nastavi tamo gde sam ja stao i da preuzme Blog. Hvala mu unapred.

lujt.jpg
 

A. Prelaz na digitalni način emitovanja donosi:

  • 1. unekoliko bolji kvalitet slike i tona kod krajnjeg korisnika: digitalni princip omogućuje kvalitetniji prijem, osetno smanjenje vidljivog i čujnog šuma u slici i tonu, izbegavanje vidljivih refleksija u primljenom signalu (tipične za urbane centre); međutim, emituje se komprimovani digitalni signal, a svaka kompresija zači određeni kompromis između uštede u širini kanala i kvaliteta slike i tona (na primer, MP3 snimci se lako prenose preko Interneta, ali ako se paralelno sluša ista muzika zapisana na CD diskovima lako se zapaža koliko je kvaliteta žrtvovano radi lakšeg prenosa preko uskopojasnih kanala
  • 2. bitno poboljšanje efikasnosti korišćenja raspoloživog frekventnog spektra: u analognom sistemu emitovanja neophodan je prenosni kanal širine 6 do 8 MHz da bi se preneo jedan televizijski sadržaj (crno beli ili u boji); zahvaljujući mogućnostima koje pruža digitalni princip, moguće je komprimovati digitalni signal i u isti kanal od 6 do 8 MHz ubaciti više različitih televizijskih programa; broj programa zavisi od odabranog sistema emitovanja; pored toga, međunarodno priznati frekventni planovi predviđaju za svaku zemlju određemni broj frekvencija koje se mogu koristiti za emitovanje TV programa određenom snagom sa određenih punktova; kada se napravi plan za kompletno pokrivanje jedne zemlje veoma brzo se dođe do zaključka da je broj nacionalnih pokrivanja ograničen; na primer, u Srbiji moguće je napraviti maksimum sedam televizijskih mreža koje pokrivaju celu zemlju; primenom digitalnog sistema emitovanja ne samo da se može više programa staviti u jedan TV kanal koji se emituje sa jednog punkta na jednoj frekvenciji, već zahvaljujući određenim osobinama prostiranja digitalnog signala moguće je pokriti celu zemlju jednom mrežom koja koristi osetno manje učestanosti no odgovarajuća analogna mreža; na taj način, prelaskom na digitalno emitovanje oslobodiće se određeni broj kanala, koji se u EU žargonu naziva „digitalna dividenda", jer se ti oslobođeni kanali mogu koristiti za druge namene i iz takve raspodele izvući materijalna korist za državu;
  • 3. osetne uštede u pogledu utroška električne energije za emitovanje programa: imajući u vidu gore izneto jasno je da se jedan multipleks (kombinacija više televizijskih programa koji se smeštaju u jedan TV kanal) može emitovati preko jednog predajnika, te se samim tim ostvaruju velike uštede jer su TV predajnici veliki potrošači električne eneregije;
  • 4. mogućnost emitovanja televizije visoke definicje (HDTV) preko zemaljskih predajnika: naime, HDTV u analognom, pa i u digitalnom obliku zahteva daleko više prostora u prenosnim kanalima (oko dva puta više u analognom i pet puta više u digitalnom domenu); prema tome za analognu HDTV bi za jedan program trebalo upotrebiti dva televizijska kanala, što je sasvim nerealno; međutim, prelasklom na digitalni princip, HDTV signal je moguće komprimovati tako da se smesti u jedan postojeći TV kanal od 6 do 8 MHz, što sada čini emitovanje HDTV realnom pretpostavkom
  • 5. mogućnost uvođenja novih servisa koji su bili nemogući u analognom načinu emitovanja: zahvaljujući digitalnom principu moguće je, uz odgovarajuću opremu, uvesti nove interaktivne servise koji nisu bili mogući u analognom domenu; između ostalog, elektronski programski vodič (kakve već nude kabl operateri u svojim digitalonim paketima), posebne edukativne sadržaje usmerene ne samo prema mladima već i namenjene za očuvanje mentalne svežine kod starijih lica, uspostalvjanje komunikacije sa državnim vlastima (pandan e-government-u, ali bez upotrebe računara već korišćenjem televizora), i još mnoge druge koje tek treba adekvatno osmisliti.

Prema tome digitalno emitovanje televizijskog programa donosi:

  • a) televizijskim stanicama uštede električne energije i mogućnosti uvođenja novih servisa koji mogu povećati privlačnost stanice, ali i uvećati njene prihode
  • b) državi pruža digitalnu dividendu koju može iznajmiti drugim servisima (na primer mobilnoj telefoniji) i tako ostvariti zanimljive prihode
  • c) ruku na srce relativno najmanje od svega profitira krajnji korisnik koji će dobiti malo bolji kvalitet slike i tona (na šta nikad nije bio naročito osetljiv), mogućnost interakcije sa televizijom (pod uslovom da ga to zanima) i šansu da prima HDTV u svojoj kući bez satelitske antene.

B. Prelaz na digitalni način emitovanja je neminovan

  • 1. Po definiciji digitalni uređaji su robusniji i lakši za rukovanje
  • 2. Digitalni sistemi emitovanja donose velike uštede u potrošnji energije što je veoma važan trend u svetskim razmerama (tako se predviđa, na primer, i ukidanje sijalica sa užarenim vlaknom u doglednom vrmenu, jer se smatra da su to ogromni rasipnici energije).
  • 3. Digitalni sistem nudi daleko efikasnije korišćenje frekventnog spektra što je u situaciji njegove preopterećenosti postojećim i skoro nepostojećeg prostora za uvođenje nekih novih servisa, izuzetno važan momenat
  • 4. Iz svih tih razloga Međunarodna unija za telekomunikacije je donela preporuku o prelasku na digitalno emitovanje televizije. Za to je postavljen rok: 2015. godina. Posle tog roka svako je slobodan da nastavi sa emitovanjem analognih signala, ali te analogne predajnike vše niko ne štiti. To zači ako neki predajnik na međunarodno odobrenoj učestanosti emituje analogni signal posle 2015 godine i ustanovi da ga neko ometa, neće imati kome da se žali i od koga da traži pomoć jer tada analogni predajnici neće biti predmet međunarodne zaštite.

Kada se sve ovo zajedno sagleda očigledno je da prelaz na digitalno emitovanje donosi značajan napredak i profit društvu kao celini, te da je takvo usmerenje u potpunosti opravdano. Uostalom i pravljenje autpouta je izuzetno skupo, bitno povećava zagađenje sredine izduvnim gasovima i bukom, povećava rizik od teških saobraćajnih nesreća, ali je civlizacijski i ekonomski napredak u odnosu na makadamski put toliko veliko da se pitanje opravdanosti takve odluke praktično ne postavlja.
Prema tome jasno je da i Srbija mora da učini sve što je potrebno da do 2015 godine ukine analogni servis.

C. Kako emitovati digitalni TV signal

Krajem osamdesetih i tokom devedesetih godina u svetu su razvijena četiri osnovna sistema za emitovanje digitalne tlevizije:

  • - američki sistem ATSC nazvan po telu koje ga je usvojilo (Advanced Television Systems Committe);
  • - japanski sistem ISDB (Integrated Services Digital Broadcasting)
  • - kineski DMB (Digital Multimedia Broadcasting) i
  • - evropski DVB (Digital Video Broadcasting)

Severna Amerika je uglavnom usvojila američki sistem , Kina jedina koristi DMB, Japan je sledila većina južnoameričkih zemalja, dok su sve Evropske zemlje, i veliki deo Azije i Afrike usvojile DVB.
DVB projekat - rezultat zajedničkog rada radiodifuznih organizacija, naučnih instituta, elektronske industrije i regulatornih tela - uspešno je razvio nekoliko standarda, koje je kasnije zvanično usvojio ETSI (evropski institut za telekomunikacione standarde):

DVB T standard za emitovanje preko zemaljskih predajnika

DVB S standard za emitovanje preko satelita

DVB C standard za kablovsku distribuciju

DVB H standard za emitovanje do prenosnih prijemnika (na primer mobilnih telefona)

DVB SH standard za emitovanje preko satelita prema prenosnim prijemincima

Posle uspostavljanja ovih standarda DVB projekat je nastavio sa njihovim daljim usavršavanjima. Kao rezultat tog rada proizašla su dva nova standarda DVB S2 za satelite i DVB T2 za zemaljsko emitovanje.

Šta se dobilo ovim usavršavanjima koja se ne zaustavljaju samo na promeni kompresione šeme (sa MPEG 2 na MPEG 4), već se sastoje u uvođenju niza optimalnijih tehničikih rešenja koja nisu bila izvodljiva u vreme razvoja DVB T standarda?

Svaki prenosni kanal ima svoje karakteristike. U skladu sa Šenonovom teorijom komunikacija svaki realni kanal ima sopstveni maksimalni teorijski kapacitet prenosa. Taj teorijski limit se naziva Šenonova granica. Uvođenjem novih rešenja u DVB S i DVB T standarde, nove verzije označene kao S2 i T2 nude kapacitet koji je veoma blizu Šenonovoj granici, te je teško pretpostaviti da bi se mogla postići veća efikasnost korišćenja prenosnog kanala. Drugim rečima, teško je pretpostaviti da bi u dogledno vreme mogao da se javi neki T3 ili T4 standard.
Kada je počeo prelazak na digitalno emitovanje u Evropi postojao je samo DVB T standard, te zemlje koje su prve krenule u konverziju nisu imale izbora. Zemlje koje sada pristupaju digitalizaciji mogu da se opredele za jedan od dva postojeća standarda.
Nema sumnje da je DVB T uhodan standard i da postoji veliki izbor proizvođača kako predajne tako i prijemne opreme, pa samim tim i širi dijapazon cena. Međutim, taj sistem dopušta smeštanje 4 do 6 programa u jedan televizijski kanal, dok DVB T2 nudi dvostruko veći kapacitet. S druge strane korišćenjem DVB T standarda može se preneti jedan HDTV program u jednom zemaljskom TV kanalu, dok je sa DVB T2 standardom moguće smestiti dva HDTV programa u jedan standardni kanal od 6 do 8 MHz. U teoriji i praksi komunikacija uvek se bira onaj prenosni sistem koji omogućava da se isti kvalitet servisa obezbedi sa što manjom širinom prenosnog kanala.

Mora se priznati da u svim zemljama u kojima se sada prelazi na digitalno emitovanje ima vema mnogo sporova oko odabira sistema. U Sloveniji, na primer, oponenti žestoko kritikuju državu zbog izbora novijeg sistema zato što se time, navbodno, slovenačka manjina u Italiji i Austrji ostavlja bez mogućnosti prijema nacionalnih signala jer je u Austriji i Italiji uveden DVB T sistem. S druge strane u Hrvatskoj, koja se trenutno opredelilla za DVB T, oponenti žestoko napadaju taj izbor tvrdeći de je nedopustivo birati stari sistem u trenutku kada novi već postoji i funkcioniše, da se time ugrožava budućnost. To bi bilo, kažu oni, kao opredeliti se za izradu cevnih uređaja u trenutku kada su tranzistori već bili na tržištu, ili projektovati atomobile koji troše benzin sa olovom jer su katalizatori navodno skupi.

Ovome treba dodati da se u svim zemljama koje su uvele DVB T standard ozbiljno razmišlja o budućnosti, to jest o tome kada i kako preći na efikasniji DVB T2 sistem

Konačno, što se tiče kablovske distribucije, ona će, najverovatnije još neko vreme biti analogno/digitalna, ali će veoma brzo i kablovski operateri uvideti da im je korišćenje analognih signala neracionalno jer u isti kabl mogu smestiti daleko, daleko više komprimovanih digitalnih signala i nuditi u sadašnjim kablovskim infrastrukturama mnogo više raznih paketa u DVB C standardu. A boigatija ponuda znači i veće prihode operaterima. Pored toga, verovatno je da će se u dogledno vreme i regulativa promeniti i zahtevati od kabl operatera da obavezno pređu na digitalnu distribuciju.

digitv.jpg

D. Koja je situacija kod nas

Naša država se odlučila za DVB T2, ali je istovremeno u nastupu ničim opravdanog ponosa, odredila kao rok 2013 godinu, verovatno stoga što je to bila preporuka EU za svoje članice, i to ne direktiva, koja se mora poštovati, već samo preporuka.

          Odluka o prelasku na digitalno emitovanje i postavljanje datuma kada se taj prelaz mora završiti, postavlja pred državu niz obaveza. Neophodno je, pre svega, obezbediti finansijska sredstva za obnovu predajne infrastrukture. Ne treba zaboraviti da, na primer, RTS ima 9 glavnih prdajnih punktova koji su, budući da su birani u vreme kada nije bilo konkurencije, najpogodnije lokacije za ostvarivanje kvalitetnog pokrivanja zemlje televizijskim signalima. Samim tim to znači da je potrebno obezbediti neophodnu elektronsku opremu za tih 9 lokacija. Međutim, ne treba zaboraviti da su sve te lokacije bile bombardovane 1999. godine i da do današnjeg dana nisu sve u poptunosti obnovljene, te je neophodno uložiti dosta sredstava za njihovu obnovu. Za kompletno pokrivanje Srbije televizijskim signalom pored ovih glavnih predajnika neophodno je obezbediti nekoliko desetina manjih predajnika - repetitora, koje je takođe potebno nabaviti. Znači, pored velikih materijalnih sredstava potrebnih za kupovinu predajne opreme, potrebno je uložiti ozbiljna sredstva u obnovu predajnih punktova i u instalaciju i puštanje u rad novih uređaja. Kako je sada 2011. godina i kako u ovom trenutku postoje svega 2 i to eksperimentalna predajnika preko kojih se emituje „RTS Digital", teško je verovati da se za manje od dve godine (do sredine 2013 za kada je Ministarstvo zakazalo gašenje analognog servisa) mogu obezbediti sva potrebna sredstva i obaviti svi potrebni infrastrukturni radovi. Nemojmo, pritom, zaboraviti da prelazak na novu tehnologiju zahteva i preobuku tehničkog osoblja, a, koliko je meni poznato, na ovom planu još ništa ozbiljno nije urađeno.

          Prelaz na digitalno emitovanje podrazumeva i da se svi televizijski programi uključe u jedan od multipleksa koje će emitovati novoosnovana javna institucija za emitovanje radio i TV signala. To znači da će komercijalni emiteri morati da napuste svoje predajne lokacije i svoje predajne uređaje, obezbede dotur svojih signala do punkta javne ustanove za emitovanje i počnu da joj plaćaju servis multipleksiranja i emitovanja signala. Složenost ovog dela posla je bila očigledna u svim zemljama u kojima se obavljao prelaz na digitano emitovanje. Tako je, na primer, u Nemačkoj, odlukom vlade država dala finansijsku pomoć komercijalnim stanicama za prelaz na digitalno emitovanje, dok javnom servisu nije, jer se smatralo da dobijanjem pretplate oni već dobijaju javnu finansijsku pomoć, a da država ne sme ozbiljno da naruši uslove poslovanja privatnih komercijalnih kompanija, ma kojom se delatnošću one bavile. U svakom slučaju, kod nas do sada ova materija još uvek nije kompletno zakonski regulisana.

          Prelazak na digitalno emitovanje znači i obavezu svih vlasnika TV prijemnika da se opreme na odgovarajući način. To jest, bilo da kupe novi prijemnik opremljen za prijem digitalne televizije, bilo da kupe prilagodnu kutiju (da ne koristimo bez potrebe engleski izraz „set top box" - kutija na vrh televizora, koji je ionako već prevaziđen jer na vrhu današnjih tankih ekrana teško da se bilo šta može smestiti). U ovom trenutku cena DVB T2 prilagodnih kutija svakako je viša od cene sličnih uređaja za DVB T. Međutim, i ovi uređaji koriste integrisana kola te će njihova cena neminovno slediti Morov zakon i osetno opadati u bliskoj budučnosti. U svakom slučaju neophodna je jasna i definitivna odluka vlade da li će, u kojoj meri i kako subvencionisati nabavku ovih uređaja. Jasno je, pritom, da je svojevremeno, u trenutku donošenja strateških odluka, propuštena prilika da se oživi domaća elektronska industrija. Do sada je neka industrija (na primer, ono što je ostalo od Ei Niš, mogla da ovlada proizvodnjom prilagodnih kutija i da njihova cena bude niža od trenutne cene na svetskom tržištu. No, sada je već kasno i za 2015. a kamo li za 2013. godinu. Ove će kutije morati da se uvoze.

Uz sve to postoji još jedan važan propust:  Dosada skoro ništa nije učinjeno na edukaciji. Naime, poznavanje ove materije je dosta skromno i u stručnim krugovima i potpuno nepostojeće među potrošačima. Napomenimo samo, da je Nacionalna asocijacija radiodifuzera SAD (NAB) utrošila svojevremeno 27 miliona dolara samo na propagiranje prelaska na digitalne signale i edukaciju građana. Štampane su i deljene besplatno brošure, organizovana predavanja, pravljene televizijske emisije i reklamni spotovi, stručnjaci su krstarili zemljom i najavljivali i objašnjavali predstojeće gašenje analognog servisa. Bio je to dosada najveći edukativno reklamni poduhvat NAB-a. Pa uprkos svim tim promotivnim i edukativnim kampanjama u trenuktu ukidanja analognog servisa u mnogim delovima zemlje došlo je do zagušenja telefonskog saobraćaja usled navale gledalaca koji su panično pitali „gde nam je televizija". Teško je zamisliti kakva bi tek panika bila da nije bilo sve te prethodne obrazovno-reklamne aktivnosti. Kod nas, kao što vidimo, nema ni traga organizovanog napora na edukaciji stanovništva.

Prema tome, kao zemlja koja se dosta kasno uključuje u proces digitalizacije emitovanja programa Srbija se pravilno opredelila za novi sistem koji ima izgleda da bude dugotrajniji od starog i time izbegla dvostruki prelaz sa analognog na digitalni, pa onda se jednog na drugi digitalni sistem, što bi svakako bilo komplikovanije i skuplje. Nažalost, ostali potezi nisu bili tako dobro osmišljeni, a još gore je što ih je bilo mnogo manje no što bi trebalo da bude. A što se tiče „ugrađivanja", o tome se ne bih izjašnjavao jer je to u sferi nagađanja. Jedino što je sigurno to je da cena prilagodnih kutija neće imati uticaja na eventualno „ugrađivanje" jer smo videli da kod nas ljudi uspevaju da se „ugrade" i u iznose koji su jednaki ceni jedne tramvajske karte. Ova pojava se iskorenjuje drugim sredstvima a ne opredeljivanjem za jeftinije uređaje.

 


 



 



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

uros_vozdovac uros_vozdovac 22:00 10.02.2011

Mogu ja, mogu ja?

Sjajan dobro potkovan tekst. Idemo ovako:
Srbija se pravilno opredelila za novi sistem koji ima izgleda da bude dugotrajniji od starog i time izbegla dvostruki prelaz sa analognog na digitalni, pa onda se jednog na drugi digitalni sistem, što bi svakako bilo komplikovanije i skuplje.

Ok trenutno, MPEG4. Dogovoreno, idemo. Ali dokle će MPEG4 da bude važeći? Na koji period se računa da će se ustaliti? I opravdava li veću cenu, a veća je značajno, taj broj godina koji će biti u upotrebi?
jaksa scekic jaksa scekic 22:12 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Dok Hansel ne dodje, MPEG4 je samo stepen kompresije, i koliko sam ja razumeo text on i nije toliko bitan u ceni kostanja.
Dilema je bila DVBT ili DVBT 2

Hansele, gde si?
libkonz libkonz 22:14 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

piše lepo čovek:
nove verzije označene kao S2 i T2 nude kapacitet koji je veoma blizu Šenonovoj granici, te je teško pretpostaviti da bi se mogla postići veća efikasnost korišćenja prenosnog kanala. Drugim rečima, teško je pretpostaviti da bi u dogledno vreme mogao da se javi neki T3 ili T4 standard.
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:29 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Ma pusti Lib, nešto se šuška i na tu temu, e sad da je iole pouzdano ja bi napisao, pa k`o velim pitam pametnijeg.
Hansel Hansel 22:31 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Hansele, gde si?

Tu sam, došao upravo, čitam kad završim tel. razgovor.

P.S. Hvala i Vama i g. Todoroviću!
G r o f G r o f 22:40 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Sve sam ovo shvatio i iz Hanselovog bloga ali dilema koji sistem bi bilo bolje uvesti ostala je ista.
Poznato je da mi volimo da glumimo veličinu. Kad pogledam koje zemlje imaju DVBT shvatam da bi bili presretni i da njega uspemo razviti.
Ovako bi se sve moglo pretvoriti u priču sličnu koridoru.
libkonz libkonz 22:43 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Ne razumem se u konkretnu temu, ali mi je nekako logično da, kad već krećemo od nule, da krenemo u bolju opciju, s obzirom da druge zemlje već prave plan prelaska iz DBVT u DVBT2. Hanselov tekst sam pročitao i tu sam bio na Jakšinoj strani, ali nisam hteo da se mešam jer sam stvarno laik, bez obzira na dodirne tačke koje moj posao ima sa ovim. Rečenica koju sam gore citirao je učvrstila moj stav da je DVBT 2 bolji izbor.
Hansel Hansel 22:58 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

libkonz
Hanselov tekst sam pročitao i tu sam bio na Jakšinoj strani, ali nisam hteo da se mešam jer sam stvarno laik, bez obzira na dodirne tačke koje moj posao ima sa ovim. Rečenica koju sam gore citirao je učvrstila moj stav da je DVBT 2 bolji izbor.


Ali, Lib, ja NISAM BIO PROTIV DVBT-2, samo sam pitao da li smo za to spremni i da li smo mogli da čekamo još neku godinu - da bismo sačekali da padnu cene i da se tehnički i edukaciono pripremimo i da li se nešto "muti" s (implicitnom) cenom od 200 evra za set-top boks (ovo poslednje je stavljeno u naslov i to mi je bilo glavno pitanje). To je bila suština mog teksta, prosto mi nije jasno - da to nije bilo jasno. To su glavne niti za koje nije potrebno biti poseban poznavalac.

Gospodin Todorović je napisao sjajan informativni tekst, ali u njemu ne vidim ni jedno bitno razmimoilaženje s mojim stavovima, naprotiv - i on, na primer, konstatuje veliku nepripremljenost za digitalizaciju. Potkrala mu se, doduše, greška, Ministarstvo je odredilo 4.4.2012., a ne 2013. godine (osim ako ćute o promeni datuma koji su sami odredili), što samo pojačava i moje, a kako pomenuh - i sumnje g. Todorovića da u sve to ulazimo previše nespremni.
libkonz libkonz 23:06 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

ja sam imao informaciju iz kafane da je rok 31.12.2012. Obično u kafani dobijam proverene informacije, ali znaju i oni da zeznu
Toliko o mojoj informisanosti o temi.
Nisam ja rekao da si bio protiv, a 200 evra jeste previše. Citiraću sjajnu Srbijanku Turajlić iz Utiska Nedelje od 19.12. prošle godine, mislim da se ova izjava sjajno uklapa u temu:
"Da je DS htela da angažuje stručnjaka, što ona obično neće, ona bi imala izbore par ekselans, a pošto, kao i sve druge poslove u ovoj zemlji, treba da vodi neko ko je blizak DS-u, onda se to završi kako je završeno"

Hansel Hansel 23:13 10.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

Heh, pa to je samo jedan od problema, što je zvanično jedan datum, a nezvanično ko zna koji. Koga ne mrzi, neka svrati ponovo na moj blog, linkovao sam pri kraju rasprave šta je ministarka rekla na temu obaveštavanja javnosti pre 11 meseci, to dovoljno govori o ozbiljnosti vlasti i na ovom području, a prof. Turajlić je zaista bila sjajna (i) u toj emisiji (bez obzira što neke njene ranije izjave, poput onih u vezi s obrazovanjem i emigracijom mladih diplomaca nisam baš razumeo... ali, da ne širimo temu).
8c_competizione 8c_competizione 16:24 13.02.2011

Re: Mogu ja, mogu ja?

DVB-T vishe odgovara sredinama sa manjom naseljenoshcu, posto zahteva antenski prenos signala!

DVB-C je vishe praktican za vece gradske sredine, gde je gustina stanovnishtva veca, te se vishe i isplati uvodjenje kablovske televizije

ovde u Nemackoj npr. Telekom nudi digitalnu televiziju koja je "ubacena" u vash stan ili kucu preko telefonskog kabla (internet to radi odavno). Tako da samo emitovanje DVB-T signala predstavlja vishak ulaganja, POD USLOVOM da sva zainteresovana domacinstva i firme imaju uveden telefon!
libkonz libkonz 22:16 10.02.2011

Opet dobar gost

Hvala Jakša, tvoji gosti uvek imaju šta da kažu.
Nadam se da ćeš se predomisliti i ostati na blogu i dalje kao autor.
zovitemegrunf zovitemegrunf 22:21 10.02.2011

Zahvaljujem,

Sve lepo slozeno i objasnjeno, nemam sta da pitam ni dodam.
zilikaka zilikaka 22:43 10.02.2011

..

Hvala za objašnjenje.
Ispada da je država svakako napravila trapav potez. Dobro, nije htela da se opredeli za uobičajen jeftiniji, nego odabrala savremeniji a skuplji.
Al ko ih onda bio po ušima da to sve urade sredinom 2013 a ne krajem 2014? Do tada bi, ko što autor reče, i cene novih uređaja pale. Između ostalog.
Da, ja bih jedino postavila pitanje, a kakve posledice snosimo ako ne uspemo da uradimo to što smo potpisali?
A može i ovako:
Da li će Srbija uspeti da ispuni obaveze u obećanom roku, i zašto neće?
Hansel Hansel 23:19 10.02.2011

Re: ..

Ma, oni javno pričaju o 2012-oj, i to aprilu, i to početku aprila. Mislim da se nigde (u međunarodnim okvirima) nisu na to obavezali, postoji samo rok do 2015. u EU, kako je lepo autor objasnio. Pošto je objasnio i da bi analogne frekvencije do tada bile pod "zaštitom" (a vidimo kako je efikasna "zaštita" digitalnih u Hrvatskoj proteklih meseci), ta "žurba" je samo čudnija, žurba koja to, po svemu (ako uopšte još zamišljamo normalne procese u normalnoj državi), nije.
8c_competizione 8c_competizione 16:26 13.02.2011

Re: ..

Mislim da se svodi na to da sto je vrednost ugovora veca, ministarske i poslanicke "provizije" su vece uz isti procenat "ugradnje".

Balkanska politika!
trener92 trener92 22:50 10.02.2011

Odlično

Ova pojava se iskorenjuje drugim sredstvima a ne opredeljivanjem za jeftinije uređaje.

Prava rečenica , za kraj!

Odličan tekst, hvala.

Ko nije kupio TV da čeka još malo ( da padne cena ili da kupi na vreme,dok ne poskupi
disident79 disident79 23:02 10.02.2011

Digitalizacija

Digitalizacija televizije je civilizacisko dostignuce poput sirokopojasnog interneta, tako da je njeno usvajanje neminovno i neophodno.
Sto se tice opsteg interesa(finansijskog), treba odgovoriti na sledeca pitanja:
1.Ko vodi, kontrolise i upravlja sa JP "Emisiona tehnika", formiranog kako bi pruzalo usluge emitovanja terestricke televizije. Inace ovo JP je vec vlasnik Avalskog tornja... Da me ne shvatite pogresno, dobro je da ovakvo preduzece postoji, samo kako se kontrolise to je pitanje. Kamo srece da je formirano nesto slicno i sto se Telekoma tice, da ne prodajemo infrastrukuturu.
2. Ko ce graditi i repetitore, ko ce biti podizvodjaci, pod kojim uslovima, tu ce biti lepe parice...
3. Na koji nacin i pod kojim uslovima ce emisiona tehnika "iznajmljivati" svoju opremu nacionalnim i drugim televizijama.
4. Sto se set-top-box-ova tice, mislim da ce to biti najmanje mesto za manipulaciju, posto ce biti jaka konkurencija uredjaja, i verovatno ce se nesto deliti uz povecan racun za struju. Mada, to sto smo se opredelili za DVB-T2 moze biti faktor za neku ozbiljniju manipulaciju (povecanje cena). Pored toga imamo i ljude koji imaju kablovsku televiziju, IPTV ili nesto slicno, oni verovatno nece ni kupovati ove uredjaje. Nisam siguran za broj korisnika svih kablovskih operatera u Srbiji, ali mislim da je to znacajan broj. Takodje mislim da ce upravo zbog cene digitalnog prijemnika jos veci broj ljudi preci na kablovsku ili IPTV. Ne zaboravimo i znacajan broj satelitskih prijemnika...
5.2013. potpuna digitalizacija YEAH RIGHT!
Hansel Hansel 23:06 10.02.2011

Re: Digitalizacija

4. Sto se set-top-box-ova tice, mislim da ce to biti najmanje mesto za manipulaciju, posto ce biti jaka konkurencija uredjaja, i verovatno ce se nesto deliti uz povecan racun za struju.

Ministarka Matić je najavila kupovinu 300.000 set-top boksova za ugrožena domaćinstva, za ukupan iznos od 50-70 miliona evra, što je oko 200 evra po jednom uređaju, a koji u inostranstvu već koštaju, na malo, upola niže (najjednostavniji). To je bila osnovna tema mog bloga.
disident79 disident79 00:26 11.02.2011

Re: Digitalizacija

Mea culpa, tek sad sam procitao prvi blog. Dakle najgori scenario "izmisljamo toplu vodu", svi imamo HDTV prijemnike, razmisljamo 20 godina unapred, uvozimo digitalne prijemnike preko ekskluzivnog distributera, bageri rade 25 sati zbog pomeranja sata...

Iz strategije sam izvukao ovo, hvala domacinu bloga na linku.

У складу са економским условима у време искључивања аналогних телевизијских
предајника и преласка на дигитално емитовање у Републици Србији, спровешће се један
од наведених сценарија субвенционисања претплатничке базе:
− Надокнадиће се део трошкова набавке по једног STB уређаја по домаћинству, за све кориснике чије праћење телевизијског програма зависи искључиво од земаљског пријема, и то у износу до 25 евра (~25x1 500 000=37 500 000 евра);
− Надокнадиће се део трошкова набавке по једног STB уређаја по домаћинству за све кориснике који плаћају претплату, а у висини до 25 евра(~25x1 600 000 =40 000 000 евра);
− Надокнадиће се део трошкова набавке STB уређаја за категорије социјално
угрожених лица (~ 50x300 000 =15 000 000 евра). Динамика трошења ових
средстава обухвата четири квартала 2011. године (износ 12 000 000 евра) и први
квартал 2012. године (3 000 000 евра).
Ова средства неопходно је обезбедити из буџета будући да држава има обавезу да свим грађанима обезбеди несметано информисање и пријем телевизијског програма. У случају ублажавања економске кризе, субвенционисање претплатничке опреме могло би се извршити за све претплатнике Јавног сервиса, чиме би се укупна издавања повећала на 40 000 000 евра до краја првог квартала 2012. године (32 000 000 евра за четири квартала 2011. године и 8 000 000 евра у првом кварталу 2012. године).

Najgora varijanta 40 miliki za 1.600.000 ljudi po 25EUR. Ne znam sta ministarka racuna, ali s obzirom na matematicke kapacitete nase Vlade, bice dobro ako ne bude 100 miliona...
b92fmember b92fmember 23:27 10.02.2011

vaučeri i ugrađivanje

Ako se ne varam, negde su pominjani vaučeri u vrednosi od nekih 50€ koje će dobiti sva domaćinstva i koji će se moći koristiti ili za kupovinu "kutija za prilagođavanje" ili prilikom kupovine novog TV prijemnika sposobnog da primi odgovarajući digitalni signal.

U tom slučaju mogućnost "ugrađivanja" bi bila minimalna, jer bi svako mogao da bira od koga bi kupio neophodnu opremu.

Zna li neko nešto o tome?
Hansel Hansel 23:36 10.02.2011

Re: vaučeri i ugrađivanje

Pominjani pa "zaboravljeni". Ministarka sada priča o drugom "modelu", što je i bio povod za moj blog.
MarkoPustolov MarkoPustolov 00:07 11.02.2011

Re: vaučeri i ugrađivanje

ministrka je doredila da ce da potrose 300,000 evra na pomoc za gradjanje

posto u Srbiji ima 3,000,000 tva to mu dodje 0.1eur po tv
cena tob boxa se racuna oko 30 eura sa ovom subvencijom
cena ce biti neverovatnih 29.99!!!!!

neverovatno!
Hansel Hansel 00:54 11.02.2011

Re: vaučeri i ugrađivanje

Marko, ja odgovorio, ali izgleda taj odgovor otišao u bespuća interneta (ili sam samo nešto pogrešno kliknuo ), ali i gore negde ponovo napisao - ministarka je pričala o 300.000 domaćinstava, a ne evra (pogrešio Blic u naslovu vesti), i pričala je o 50-70 miliona evra za taj broj domaćinstava - pogledaj prethodni (moj) bloooooggg...!
jaksa scekic jaksa scekic 23:55 10.02.2011

Link za startegiju prelaska

http://rapidshare.com/files/447268732/Strategija_i_akcioni_plan_za_digitalizaciju.pdf

Elem, ko hoce blagonaklono da cita videce da je strategija doneta 02.07.2009 godine i da se TAD smatralo da ce prelaz biti 2012.
Krajnji rok je 2015.
Sto se tice set up boxova ima TRI scenarija i lepo pise ZAVISNO OD EKONOMSKIH USLOVA KAD SE BUDU ANALOGNI signali iskljucili.Analiza je iz 2009 kad je bilo mnogo manje kablovskih prikljucaka.Znaci kad se posao bude polako zavrsavao, videce se koliko ima para i koliko da se subvencionise.
Kako kaze Luj, do 2012 pasce cena, pa ce se onda praviti nove kalkulacije.
Hansel, Tvoje primedbe su bile
1. Zasto DVBT-2- Lepo Ti je Luj objasnio, i to pitanje je skinuto sa dnevnog reda.
2. Ugradice se neko.

Sto se tice ugradjivanja, isto je lepo objasnjeno, ako hoce moze i u tramvajsku kartu.
Posao jos nije ni krenuo, a je(*&(*&^ mu majku.
Evo kako pise u strategiji napominjem 2009, pa nije sveto pismo da ne moze da se menja.
Zato sam i okacio strategiju, ali velim, dokument je usvojen na sednici vlade 2009, i videcete po planu aktivnosti da sve kasni, pa ce kasniti i april 2012, nego je, i verovatno, sto je Luj napisao 2013. I onda ce se videti koliko set up boxova treba.

У складу са економским условима у време искључивања аналогних телевизијских
предајника и преласка на дигитално емитовање у Републици Србији, спровешће се један
од наведених сценарија субвенционисања претплатничке базе:

− Надокнадиће се део трошкова набавке по једног STB уређаја по домаћинству, за све
кориснике чије праћење телевизијског програма зависи искључиво од земаљског
пријема, и то у износу до 25 евра (~25x1 500 000=37 500 000 евра);
− Надокнадиће се део трошкова набавке по једног STB уређаја по домаћинству за све
кориснике који плаћају претплату, а у висини до 25 евра(~25x1 600 000 =40 000 000
евра);
− Надокнадиће се део трошкова набавке STB уређаја за категорије социјално
угрожених лица (~ 50x300 000 =15 000 000 евра). Динамика трошења ових
средстава обухвата четири квартала 2011. године (износ 12 000 000 евра) и први
квартал 2012. године (3 000 000 евра).
Ова средства....
Hansel Hansel 00:31 11.02.2011

Re: Link za startegiju prelaska

Ali, Jakša, ovo je stari dokument, kao što i Vi kažete (mada i ne baš toliko star da bi rokovi toliko bili promašeni), i Vi ste videli šta piše u onim tabelama pri kraju, koji su tu bili rokovi za sve i svašta, pa da li je i jedan ispoštovan?

Ako je ovo što navodite važeće, zašto je ministarka rekla ono što je rekla? (Očigledno se odustaje od mnogih opcija.)

Po cenu da me okvalifikujete kao nedobronamernog (ili neblagonaklonog), opet ću reći da je moje glavno pitanje bilo vrlo konkretno i da se odnosilo na vrlo konkretnu ministarkinu izjavu (koja nas je vrlo direktno vodila do proračuna o 200 evra po komadu STB-a za ugrožena domaćinstva - zašto stalno žmurite na tu činjenicu?), a što se DVB-T2 tiče - zašto se ne sačeka (a po svemu sudeći - sačekaće se) da cene pouzdano padnu, kao i zašto se ne bi proizvodnja STB-a poverila nekom domaćem preduzeću. Vidimo šta g. Todorović kaže, ali u ovom dokumentu se kaže da je "Усвајање мера за подстицање домаћих произвођача STB-ова и произвођача опреме за дистрибутивну мрежу МТИД", i odluke - I i II kvartal 2010. godine!

Osim toga, u dokumentu se EGZAKTNO (posle svih tih prethodnih razmatranja) kaže, a Jasna Matić je pre nedelju dana ponovila:
Утврђује се 4. април 2012. године као датум потпуног престанка аналогног емитовања телевизијског програма у Републици Србији.

Čemu služe planovi i strategije ako ih se niko ne pridržava? Što i dalje mašu promašenim datumima (ako su svesni da su promašeni) i što lepo ne kažu - čekamo, ali sprovodimo sve pripreme... Edukativna kampanja je ista i za DVB-T i DVBT-2!
uros_vozdovac uros_vozdovac 00:45 11.02.2011

Re: Link za startegiju prelaska

Jeste i ja sam primetio Jakša, nikako ova izjava da se prokomentariše a nije da nije ključna.
antioksidant antioksidant 09:06 11.02.2011

Re: Link za startegiju prelaska

Čemu služe planovi i strategije ako ih se niko ne pridržava?

dobiješ honorar ako si u "radnoj grupi" koja ih piše
Hansel Hansel 10:32 11.02.2011

Re: Link za startegiju prelaska

Lucidno kao i uvek, AO!
banem92 banem92 08:43 11.02.2011

Zamke

>> međutim, emituje se komprimovani digitalni signal, a svaka kompresija zači određeni kompromis između uštede u širini kanala i kvaliteta slike i tona (na primer, MP3 snimci se lako prenose preko Interneta, ali ako se paralelno sluša ista muzika zapisana na CD diskovima lako se zapaža koliko je kvaliteta žrtvovano radi lakšeg prenosa preko uskopojasnih kanala
-------

Sa zanimanjem sa počeo da čitam i odmah na početku vidim ovu... ovo napisano gde autor diskredituje sam sebe. Ne mogu da jednostavno prekinem čitanje, a da onima koji su uvažili napisano ne ukažem na iznesene zablude. U tekstu piše da je autor "ekspert". Dobro.

Hajmo ovako: autor pokušava da ukaže na mane digitalnog formata, a u citiranoj rečenici hvali audio CD koji je u - digitalnom formatu. Razumeo bih da piše vinilska ploča. Audio CD je zapravo digitalni format brzine uzorkovanja 1411,2 kbit/s, tako bar kaže "crvena knjiga CD standarda".

Prilikom reprodukcije audio CD-a, taj digitalni format se u D/A konvertoru pretvara u analogni signal, a kvalitet zvuka najviše zavisi od ove jedinice.

Za prenos preko Interneta CDDA format se kompresuje najčešće u MP3 formatu brzine uzorkovanja od 128 - 320 kbit/s. Na "slepom slušanju" (kada slušalac ne zna izvor zvuka), on ne može pouzdano da razlikuje audio CD i MP3 320 kbit/s - oni zvuče podjednako kvalitetno. Ako je nekome i to problem, postoje formati kod kojih se ne komprimuje sadržaj (FLAC, WAV) i oni predstavljaju 1:1 vernu kopiju audio CD-a.

Ako se ja pitam, glasam za lampaše i vinile.

Kako se ovde povukla analogija sa audio CD-ovim bez potrebe i bez smisla, a tema je zapravo digitalizacija TV signal-a, vratimo se na temu.

Danas svi kanali koji se emituju preko satelita su u komprimovanom digitalnom obliku. Većina novo-snimljenih emisija je snimljena u digitalnom formatu. Svi kablovski operateri funkcionišu gotovo kompletno na digitalnom sistemu. Svi koji su pretplaćeni na HD kanale i imaju odgovarajući HD TV znaju da je svaki digitalni HD kanal toliko superioran u odnosu na analogne, da je besmisleno o tome pričati. Slika je praktično bolja nego da scenu gledate uživo (dobro, nije baš bolja, ali je veoma, veoma realna).


>> „set top box" - kutija na vrh televizora

Izvinite, ali engleski jezik se nikada ne prevodi bukvalno, a taj termin se ne odnosi isključivo na TV-e. Ako treba da zvuči šaljivo, onda je u redu.


>> Međutim, i ovi uređaji koriste integrisana kola te će njihova cena neminovno slediti Morov zakon

Valjda "Murov zakon"? Za "Morov" nisam čuo. Ako je "Murov", onda ste opet pogrešili jer se njegov zakon odnosi na računare i kaže: "snaga računara se udvostručuje približno svakih 18-24 meseca". To NIJE u vezi sa CENOM već sa SNAGOM ili KAPACITETOM ako hoćete. Pitanje je tehnološko radije nego ekonomsko.


A sad da se vratim na naslov je posle celog pročitanog teksta; ja ne vidim vezu naslova i teksta (naslov glasi: "Da li je na pomolu digital(izacio)na pljačka? (2)".

Ako ćemo u srž pitanja što ste (valjda?) hteli da postavite: kako će svaki vlasnik televizora morati da kupi DVB-T prijemnik, osim onih koji ga već imaju ugrađene u TV-a, da li će neko zarađivati na DVB-T prijemnicima previše?

Ja kažem: neće. DVB-T risiveri su ugrađeni u sve nove TV-prijemnike, tako da će do te već 2013. svi oni koji nemaju pretplatu na usluge neke od kablovskih operatera (zaista jeftino u odnosu na ono što dobijate) moći da gledaju digitalizovane TV kanale bez dodatnih ulaganja. Oni koji imaju pretplatu ili već primaju DVB-T signal, preciznije DVB-C (risiveri kablovskih operatera već imaju ugrađene DVB-C prijemnike) ili primaju signal preko satelita, takođe u digitalnom DVB-S formatu. Kako god, oba su u digitalnom formatu već odavno.

Ostaju oni koji imaju stare TV prijemnike i gledaju TV kanale preko antena. To što oni gledaju je zapravo digitalni signal koji sve do njihovog repetitora stiže u digitalnom formatu, tu se pretvara u analogni i šalje na predajnik. Prilikom D/A konverzije ne postiže se bolji kvalitet analognog signala nego što je to bio digitalan. Tu važi pravilo: garbage in = garbage out, odnosno šta na ulazu, to na izlazu.

Oni će morati za stare TV prijemnike da dokupe risiver digitalnog zemaljskog TV signala. Međutim, to malo ulaganje će im se vratiti višestruko. Dobiće veći broj kanala u besprekornom kvalitetu. Nažalost, potrebno je to malo početno ulaganje. Ako ćemo da gledamo isključivo kroz novac, onda oni ne bi trebalo ni TV da kupe jer on "košta".

Tu će biti izbor prodavca i modela ogroman, a samim tim i cena će biti najniža moguća. Tu će biti zvanični uvoznici, nezvanični, oni koji će donositi DBV-T iz inostranstva, zatim će ljudi sami ići "napolje" i kupovati, naručivati preko Interneta...
Hansel Hansel 10:30 11.02.2011

Re: Zamke

Banem, hvala, ali moram malo da gunđam, u vezi s delom o TV.

Naslov je preuzet s mog bloga, a razlog naslova je, da kažem n-ti put, što je ministarka najavila nabavku 300.000 set-top boksova za ukupan iznos od 50-70 miliona evra, što u proseku iznosi oko 200 evra!

I, ne radi se o DVB-T, već o DVB-T2 standardu. Novi televizori, sa ugrađenim DVB-T tjunerom, kupljeni do sada u Srbiji (osim, kako čujem, u poslednjih mesec-dva, ponekih), NEMAJU mogućnost prijema DVB-T2 signala.

Takođe je diskutovano da li je 2012., april, realan rok - zvanično je taj, a ne 2013.

A većem broju kanala, u trenutku prelaska na digitalu, ako zaista nekim čudom bude 2012. (pa i 2013.), ne treba se nadati, bar ako neko očekuje zakonsku proceduru za dodelu dozvola za emitovanje.
foghorn foghorn 11:11 11.02.2011

Re: Zamke

Hansel
Banem, hvala, ali moram malo da gunđam, u vezi s delom o TV.

Naslov je preuzet s mog bloga, a razlog naslova je, da kažem n-ti put, što je ministarka najavila nabavku 300.000 set-top boksova za ukupan iznos od 50-70 miliona evra, što u proseku iznosi oko 200 evra!

I, ne radi se o DVB-T, već o DVB-T2 standardu. Novi televizori, sa ugrađenim DVB-T tjunerom, kupljeni do sada u Srbiji (osim, kako čujem, u poslednjih mesec-dva, ponekih), NEMAJU mogućnost prijema DVB-T2 signala.




Preciznosti radi: čini mi se da su se HDTV aparati koji imaju ugrađen i prijemnik za DVB-T2 pojavili kod nas negde s jeseni prošle godine, recimo Samsungova serija C.
Hansel Hansel 11:26 11.02.2011

Re: Zamke

OK, možda su se i pojavili, ali koliko je njih prodato u odnosu na ukupan broj televizora novije generacije, a da ne komentarišemo koliki je pak udeo tih u celokupnoj "TV populaciji"?

Mada, istražujući malo ovo, našao sam na nekim forumima da su neki (baš) Samsungovi televizori lažno bili dovođeni u vezu s DVB-T2, jer se proizvode u dve varijante, pa ljudi nisu znali kao da tumače ovo u specifikaciji:
DTV Reception (DVB-T/T2/C/S2): DVB-T/C

Prvi deo je, naime, opšti, a drugi, iza dve tačke, označava šta je zapravo u modelu koji se prodaje.
foghorn foghorn 12:07 11.02.2011

Re: Zamke

banem92
>> međutim, emituje se komprimovani digitalni signal, a svaka kompresija zači određeni kompromis između uštede u širini kanala i kvaliteta slike i tona (na primer, MP3 snimci se lako prenose preko Interneta, ali ako se paralelno sluša ista muzika zapisana na CD diskovima lako se zapaža koliko je kvaliteta žrtvovano radi lakšeg prenosa preko uskopojasnih kanala
-------

Sa zanimanjem sa počeo da čitam i odmah na početku vidim ovu... ovo napisano gde autor diskredituje sam sebe. Ne mogu da jednostavno prekinem čitanje, a da onima koji su uvažili napisano ne ukažem na iznesene zablude. U tekstu piše da je autor "ekspert". Dobro.

Hajmo ovako: autor pokušava da ukaže na mane digitalnog formata, a u citiranoj rečenici hvali audio CD koji je u - digitalnom formatu. Razumeo bih da piše vinilska ploča. Audio CD je zapravo digitalni format brzine uzorkovanja 1411,2 kbit/s, tako bar kaže "crvena knjiga CD standarda".

Prilikom reprodukcije audio CD-a, taj digitalni format se u D/A konvertoru pretvara u analogni signal, a kvalitet zvuka najviše zavisi od ove jedinice.

Za prenos preko Interneta CDDA format se kompresuje najčešće u MP3 formatu brzine uzorkovanja od 128 - 320 kbit/s. Na "slepom slušanju" (kada slušalac ne zna izvor zvuka), on ne može pouzdano da razlikuje audio CD i MP3 320 kbit/s - oni zvuče podjednako kvalitetno. Ako je nekome i to problem, postoje formati kod kojih se ne komprimuje sadržaj (FLAC, WAV) i oni predstavljaju 1:1 vernu kopiju audio CD-a.




Dovoljno je imati na umu da većina komercijalnih radio-stanica u FM etru Srbije u programu emituje MP3 zapise kvaliteta obično ne boljeg od 128 kbit/s.


luka.laban luka.laban 12:21 11.02.2011

Re: Zamke

koliko sam ja uspeo da skapiram, autor nije pokusao da ukaze na mane digitalnog formata, nego na proces komprimovanja samog digitalnog signala, otuda poredjenje mp3 sa cd kvalitetom

a glede ovog sto FM radio stanice najcesce emituju mp3, pa to u sustini nije nikakav problem, sam FM radi u frekventnom opsegu od 30 do 15kHz, tako da je veoma diskutabilno da li je to uopste bolje od mp3 na 128kbit/s sa frekventnim opsegom od 20-20kHz...
osim toga, mp3 na 128kbit/s je vise nego dovoljan za veliki deo populacije, nema bas preterano puno ljudi koji su u stanju da cuju razliku, koji imaju dobru opremu gde bi se ta razlika cula (a i kad ih ima, pitanje je koliko je onih kojima ta razlika smeta, a koji mogu da zive sa tim...)
b92fmember b92fmember 12:22 11.02.2011

Re: Zamke

Valjda "Murov zakon"? Za "Morov" nisam čuo. Ako je "Murov", onda ste opet pogrešili jer se njegov zakon odnosi na računare i kaže: "snaga računara se udvostručuje približno svakih 18-24 meseca". To NIJE u vezi sa CENOM već sa SNAGOM ili KAPACITETOM ako hoćete. Pitanje je tehnološko radije nego ekonomsko.


Kako nije ekonomsko ako se snaga/kapacitet udvostrucuje na svakih 24 meseca po istoj ceni?

pitanje je ekonomsko koliko i tehnološko
8c_competizione 8c_competizione 17:38 13.02.2011

Re: Zamke

svaka cast na analizi i ispravkama!
daniel_n daniel_n 12:56 11.02.2011

Kako je to izgledalo u HR

Koga zanima -- par iskustava iz HR da možete usporediti:

1. digitalizacija je trajala cijelu 2010.

2. svaki pretplatnik je dobio bon na 75 kn (10 €) na ime (ali nitko nije provjeravao)

3. bon je vrijedio u svim trgovinama za nove televizore, konvertere, itd -- sve što ima oznaku DVB-T

4. tipična cijena jeftinog konvertera -- koji sam kupio za vikendicu -- je oko 200 kn (30 €) a uključuje i DivX player (s USB memorije) i snimanje programa na USB memoriju. Savršeno za godišnji, naročito kad pada kiša

5. Pojavili su se i novi programi - Doma i RTL 2. Za one koji vole reprize repriza (šifra: Prijatelji) i serije latinoameričke produkcije

6. slika je mnogo bolja, pogotovo tamo gdje je do sad signal bio loš, uglavnom na selu

7. pojavio se i EPG (elektronski TV program) ali baš ne radi najbolje

8. nekima je (Istra, Dalmacija) slika mnogo lošija jer Talijani upadaju u naš signal -- problem je što slike ili ima ili nema, nisu to samo šumovi...

Italija-napada-Hrvatsku-digitalnim-TV-signalom

Kod kuće imam kablovsku tako da se tu apsolutno nije ništa promijenilo.

Dakako bilo je beskonačno rasprava treba li nam to, zašto idemo prije drugih itd.

eHrvatska je održala gomilu prezentacija, bilo je spotova na TV...

DTV-ZA-SVE-Akcija-za-drustveno-odgovornu-digitalizaciju

Inače, odašiljanjem signala se u HR bavi posebna firma koja se zove OIV a ne HRT, ili neka druga televizija.

Ja bih iskreno predložio da malo pričekate, ima mnogo pametnijih načina da se potroše ti novci...
Hansel Hansel 13:45 11.02.2011

Re: Kako je to izgledalo u HR

Hvala, Daniele!
jaksa scekic jaksa scekic 16:27 11.02.2011

A evo kako je to

izgledalo u US, poslao mi Aleksandar Todorovic

Hansel Hansel 18:54 11.02.2011

Re: A evo kako je to

Ali, nažalost, već blokirano:


Овај видео снимак обухвата садржај партнера FOX, који га је блокирао на основу ауторских права.
Извињавамо се због тога.


A evo kako izgleda jedan italijanski program, digitalizovan, jašta:



Ne mogu da odolim da i ovde ne citiram jednu rečenicu s nekog BiH foruma: "Sada će vam đubre koje gledate biti kristalno čisto!"
NNN NNN 23:22 12.02.2011

Hvala Jakši i Luju

Koristan tekst (uz neke sitnice koje je pomenuo banem92, a tiču se kompresije, mada ima tu još što-šta, ali da ne idemo u sitna crevca)


Najbolji prevod na srpski za Set Top Box je
Сет топ бокс
(tj. taj izraz je potpuno odomaćen i prihvaćen u govoru - u krugovima u kojima se koristi, tako da nema potreba za izrazom "prilagodna kutija" - što prvi put čujem, mada opisno više odgovara istini)
možda je još jednostavnije STB tj. eSTeBe uređaj.

Mislim da sam standard ne bi trebalo da se dovodi u pitanje, ali njegova realizacija je već nešto drugo.
Hansel Hansel 00:01 13.02.2011

Re: Hvala Jakši i Luju

Ma, to je brate (digitalno-analogni) konverter, ili kao baš srpski treba da bude - pretvarač!
8c_competizione 8c_competizione 16:20 13.02.2011

prilagodjenje TVa prijemu digitalnih kanal

mali dodatak na komentar o novim flat televizorima

skoro svi noviji TV aparati nude pripremljen tzv CI ili CI+ slot, gde se ubaci encript (PCMCIA) adapter i chip kartica koja se dobije od provajdera TV usluga.

samim tim vam ne treba poseban uredjaj (koji provajderi znaju debelo da naplacuju), tako da se itekako isplati kupiti TV ili drugi BluRay-HDD uredjaj koji ima pripremu za tu karticu.

ja licno ovde u Berlinu imam "stariji" plasma Pioneer TV koji nema tu pripremu. zato sam uzeo Samsung Blu Ray player koji ima HDD i HDTV prijemnik, te pripremu za CI adapter. Provider digiratne HDTV televizije mije Sky i iskustva sa HD i ostalim digitalnim programima je fenomenalan. Cak mi ni TV nije toliko dobar koliki kvalitet slike se nudi: samo HD ready (

nadam se da ovo moze pomoci ljudima u izboru novih TV ili drugih optickih uredjaja i da im spase neshto novca!
Hansel Hansel 21:04 13.02.2011

Re: prilagodjenje TVa prijemu digitalnih kanal

Hvala ti, samo se bojim da je to o čemu nam pričaš tek neizvesna budućnost za nas!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana