Društvo| Nauka

Krivi sindikat iz PISA-e

Tibor Jóna RSS / 31.03.2011. u 13:49

Kako bi bilo lepo zabraniti sindikalno organizovanje u prosveti (zdravstvu?!) i linkovati, pa mnoziti idealnu platu prosvetnih radnika sa skalom od 0 do 1 gde je 0 najgora zemlja na PISA testu, a 1 najbolja.

Pa kad deca postignu 0,4 na PISA-i nas prosvetni radnik dobije 40% od idealne plate - koja se btw odmah postavi na prosek najbolje evropske zemlje na PISA testu (trenutno Finska - cca 2000 evra) - Pa kad se poprave deca, popravi se i prosvetna plata. I svi zadovoljni.

Jednostavno, ko hoce vecu platu morao bi da za uzvrat ponudi i bolje rezultate. Ovako, prosvetni radnici pocinju da lice sve vise na decu koja o Bozicu pisu Deda Mrazu. 

Bilo bi zabavno ponuditi prosvetnim sindikatima mogucnost da vece zarade ostvare kroz uvodjenje nacionalnog sistema za evaluaciju ucenika, oslonjenog na metodologiju PISA testa. Takodje bi bilo zabavno da se vidi da li bi do povecanog interesovanja prosvetnih radnika za obrazovanja poverenih im ucenika moglo da se stigne preko jedine teme koja prosvetne radnike izgleda interesuje - njihove plate.

Ovakav jedan rez bi mogao i trebalo da dovede i do ukidanja mozda i najpogubnije od svih trenutnih praksi u nasoj prosveti - umalo pa "genocidne" prosvetne uranilovke - tj iste plate i za one koji prave rezultate i za one koji otaljavaju posao i za one koji posao lose rade.

Zamislite recimo taj divan sistem vrednovanja rada prosvetnih radnika u kojem konacna plata ima korektiv u odnosu na napravljeni pomak? Pa ko je uspeo da poboljsa rezultate u razredu (na osnovu jedinstvenih predmetnih kriterijuma) taj dobija vise, ko je tamo gde je i bio dobija ono sto je sa njim pogodjeno,  a kome rezultati padaju dobija manje, pa kad par puta dobije manje - a njemu se lepo zahvali na paznji i zamoli da dalje ne unistava sansu zivih ljudi da eventualno uspeju u zivotu. Kakav bi to raj bio!!! 

Prosveta u Srbiji dosta olako, sudeci po javno dostupnim reakcijama, prima rezultate PISA testova, ne potresa se zbog njih, ne preduzima proaktivne korake da izadje na kraj sa nezavidnom pozicijom na kojoj se Srbija nalazi iz godine u godinu, ali zato, iz samo njima znanog razloga, misli da joj pripada veca plata. Zasto? Zato sto je zivot skup.

Samo sto radno mesto prosvetnog radnika nije, mada je u to pretvoreno, primarno i ultimativno socijalna kategorija preko koje se obezbedjuje pristojna egzistencija za zaposlene u sektoru.  Nekako bi pre trebalo da je mesto na kojem se brine o tome da obrazovanje za buducnost bude kvalitetno i efektivno. 

Cini se da se prosvetni radnici (odlicno) snalaze u poziciji veslaca na galiji, koji veslaju u ritmu koji im lupa drzava, o ciji opet ritam-dobos lupaju ljudi bez blage zelje da ikada dobiju ishta slicno viziji razvoja prosvetnog sistema. Njih tako usindzirene u potpalublju potpuno ne interesuje ni gde brod plovi, ni kojim se ritmom vesla, ni sta se na povrsini desava, koliko ih interesuje da pripadajuca im porcija bude kako redovna tako i obilna. I d`umru svi okolo ako to ne bude tako. 

Veslali bi oni i na kraj sveta i u totalnu propast, sto i rade, samo ako na tekuci racun stigne dovoljno novcanih jedinica u cemu se vidi zapravo njihov ultimativni prezir prema profesiji kojom se bave. Jer nemoguce je da te ne interesuje organizacija sistema obrazovanja, nastave, velicina razreda, kvalitet udzbenika, rezultati koji ucenici (ne)pokazuju, povremena istrazivanja o tome koliko ko i sta (ne) cita po nasim skolama... Sve je to nekako vis major za nase prosvetne radnike, nedostojno njihovog strajka, dochim plata postaje pitanje svih pitanja zbog kojih moraju da ispastaju svi od ucenika do njihovih roditelja, sto je manje vise cela Srbija... I to za posao koji se efektivno radi 4 sata dnevno, sa zagarantovanim praznicima i najduzim odmorom na svetu, te sigurnost i predvidivost koju pruza retko koje radno mesto.

Evo jednog svezeg primera. Skoro je od strane Beogradskog centra za ljudska prava objavljeno veoma zanimljivo istrazivanje naslovljeno "Novosti iz proslosti". Zahvaljujuci rezultatima istrazivanja moze se procitati  porazno nisko poznavanje cak i osnovnih istorijskih cinjenica (da je Crna Gora u proslosti bila nezavisna drzava ili da su srednjevekovni Hrvati imali svoju kraljevinu). Ovo je narocito izrazeno kod mladih ljudi - citaj korisnika obrazovnog sistema ciji uposlenici traze vece plate. Ovlas internet istrazivanje koje sam uradio omanulo je da iznedri ma i jedan podatak da se o istrazivanju oglasilo makar i jedno strucno udruzenje prosvetnih radnika ili sindikat - bilo u formi polemike, bilo u formi predloga za zajednicku akciju bilo seirenja nad uspehom (vec zavisnosti od ugla gledanja).  

Prosvetne radnike ovakva i slicna istrazivanja, kao i rezultati PISA-e, ne tangiraju puno, jer bili prvi ili poslednji, njihova plata stize prvog, pa makar i niko u drzavi ne umeo ni da cita ni da pise.

Nasa omniprezentna Drzava poseduje znacajan procenat odgovornosti za ovakvo stanje, najpre zbog odbijanja da ponudi resenje za sistemsku reformu obrazovnog sistema kako bi se odgovorilo na izazove XXI veka.  Drzava kao onaj gonich (da se vratim na paralelu sa galijom) ritam lupa odrzavajuci nas davno prevazidjeni sistem obrazovanja koji postoji i koji je gradjen za potrebe drustva XIX veka. U opstoj kakofoniji koju proizvode drzavni ritam-bubnjevi tesko je odigrati bilo sta sto ne izgleda na bauljanje po vremenu i prostoru.

Zamislite sta bi bilo ako bi se kao prva etapa u zemlju doveo Sir Ken Robinson kao katalizator javne rasprave o mogucem pravcu reforme naseg obrazovnog sistema? 

Kako Drzavu i onako nikako ne brine gde smo na PISA testu ili sta misle omladinci o istoriji a. jer od uspeha na PISA testu, da budem maksimalno banalan, jos niko nije nasao svojih 10 ili 20% / b. jer je i sama odgovorna sto je to tako / c. jer joj ultimativno odgovara ovakvo stanje postavlja se pitanje da li je moguce da se u nasoj prosveti desi "Egipatski scenario" i da zelja za boljim sistemom javnog obrazovanja pocne bottom-up, sto bi sindikalisti rekli, iz baze sa nekog lokalno-prosvetnog Tahiri trga?

Ili je mozda zadatak da se propadanje drustva kroz degradaciju prosvete ucini problemom civilnog sektora. programa EU i medjunarodnih donatorskih organizacija, nakon cega bi ga lakse bilo odbiti kao stranjsku novotariju i prikrivenu podlost?  



Komentari (133)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 14:07 31.03.2011

Ко? Наставници и учитељи?

Pa ko je uspeo da poboljsa rezultate u razredu (na osnovu jedinstvenih predmetnih kriterijuma) taj dobija vise, ko je tamo gde je i bio dobija ono sto je sa njim pogodjeno, a kome rezultati padaju dobija manje, pa kad par puta dobije manje - a njemu se lepo zahvali na paznji i zamoli da dalje ne unistava sansu zivih ljudi da eventualno uspeju u zivotu. Kakav bi to raj bio!!!

Шалиш се. Па очи би повадили једни другима.
kleinemutter kleinemutter 14:17 31.03.2011

Informacija

Prosvetni radnici nisu štrajkovali samo zbog plata, već i zbog loše napisanog zakona o obrazovanju, zbog loših uslova rada i nedostatka nastavnih sredstava, zbog brojnosti u razredima.
Ako imam 30 -toro dece u razredu i čas od 45 minuta meni po detetu dođe negde oko 1 minut i 25 sekundi da se posvetim svakom detetu ponaosob. To nije dobro, to je veoma loše.

Odeljenja treba da su manja, grupe za strane jezike nikako veće od 15 -toro dece.
A to nije slučaj!

U radu bi trebalo da svaki nastavnik ima mogućnost korišćenja interneta / internet učionica je samo san, tv dvd , raznih karti, časopisa /za svakog učenika, rečnika , didaktičkog materijala za niže razrede...

A mi imamo samo tablu i kredu.....

Medicinske sestre, koje rade u vrtićima jaslicama imaju 39 000 platu, a vaspitačice 45 000.
Da li je u redu što i ja imam platu od 39 500 sa punim fondom časova, dežurstvima, takmičenjima, dodatnom, dopunskom nastavom?
Da li je u redu što sama kupujem didaktički materijal , plaćam kopiranje nastavnih listova itd za svako dete ponaosob?

Da li je uredu što me učenik 8 razreda pre neki dan hteo da bije, jer sam ga zamolila da uđe u razred, jer je zvonilo za početak časa?
E, sad ja ovaj posao radim jer ga volim. Čak i da mi nedaju platu, ja bih ga i dalje radila, ako imam od čega da živim.

Nema veće sreće od one kad vidite da ste dete naučili da misli!

Nijedna strana nije u jednoj boji,i u ovom sporu niko nije bezgrešan, ali da Ministarstvo i ova zemlja ne misle dobro i ne rade dobro evidentno je na terenu.

A vi ipak malo pogledajte šta su sve tražili prosvetni radnici i videćete da je stavka ,,plata,, na 12-tom mestu, ali sve je drugačije prezentovano javnosti, čak i Vi to radite.

Lep pozdrav,
km
princi princi 14:21 31.03.2011

Re: Informacija

U radu bi trebalo da svaki nastavnik ima mogućnost korišćenja interneta / internet učionica je samo san, tv dvd , raznih karti, časopisa /za svakog učenika, rečnika , didaktičkog materijala za niže razrede...

A mi imamo samo tablu i kredu.....

И шта би их би то научили интернетом, ТВ, ДВД-ом? Јел' вам и за то да их научите да мисле и да питају такође треба интернет, ТВ, ДВД, дидактичка средства?

Čak i da mi nedaju platu

О, Боже...
maca22 maca22 14:24 31.03.2011

Re: Informacija

To kaznjavanje bi funkcionisalo ali ne preko grbace poslednjeg u lancu ishrane, konkretnog nastavnika, vec da se uskrate plate u vrhu, ministru obrazovanja, svima u minsitarstvu, pa onda da obezbede uslove za odrzavanje nastave.

Sto ima krvoloka...
Tibor Jóna Tibor Jóna 14:25 31.03.2011

Re: Informacija

ako se slazemo da su plati u prosveti lose (a ja ne mislim da su lose za cca. 4 sata posla i 9 i kusur meseci rada) zasto se oni kojima ne odgovaraju, ne okusaju u nekoj drugoj industriji - evo vi predlazete dve - jaslice i vrtice?

zasto vi, mislim na vas licno, mislite da je vas rezultat vredniji od rezultata medicinske sestre iz jaslica? zivo me interesuje.

njen tj zadatak medicinske sestre je da dete izadje zdravo i citavo iz njene institucije, vas da izadje obrazovano iz vase.

vi ste (kao struka, ne poznam vas te ne bi govorio licno) omanuli na svom poslu, ona nije na svom. vec tu pocinje sva logika da je se vise i plati.

uros_vozdovac uros_vozdovac 14:26 31.03.2011

Re: Informacija

princi


Čak i da mi nedaju platu

О, Боже...


Očigledno je u pitanju greška u kucanje, ali ako voliš - uživaj
maca22 maca22 14:27 31.03.2011

Re: Informacija

Tibor Jóna
cca. 4 sata posla i 9 i kusur meseci rada)



Nemoj se brukati i pisati o necemu o cemu se nisi pokusao ni najmanje obavestiti.
Tibor Jóna Tibor Jóna 14:28 31.03.2011

Re: Informacija

maca22
Tibor Jóna
cca. 4 sata posla i 9 i kusur meseci rada)



Nemoj se brukati i pisati o necemu o cemu se nisi pokusao ni najmanje obavestiti.


kumim vas rasporedom casova da me demantujete.
princi princi 14:34 31.03.2011

Re: Informacija

Očigledno je u pitanju greška u kucanje

Видим.
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:53 31.03.2011

Re: Informacija

angie01 angie01 15:34 31.03.2011

Re: Informacija

zasto vi, mislim na vas licno, mislite da je vas rezultat vredniji


licenca za prosvetne radnike!

neki fenomenalni nastavnici, ucitelji, profesori, koji vole svoj posao, trude se i znaju da ga rade-nepravdeno su utopljeni u onoliko potpuno suprotnih primera- prosto je taj problem visestruko slozen a lose postavljen!
Sofroniye Sofroniye 16:12 31.03.2011

Re: Informacija

-i nas prosvetni radnik dobije 40% od idealne plate - koja se btw odmah postavi na prosek najbolje evropske zemlje na PISA testu (trenutno Finska - cca 2000 evra) - Pa kad se poprave deca, popravi se


Izvini a kako ti znas da je 4 sata posla ? Jesi uracunao tu i pripremu za nastavu ? Pregledanje domacih, pismenih ili kakvih ne jos zadataka ? Na osnovu takvog brojanja sati cini mi se da nisi nikad imao priliku da predajes i/ili nisi predavao odgovorno.

Iz svog licnog iskustva (doduse predavanje na fakultetu) ti tvrdim da broj sati nije jednak vremenskom trajanju predavanja u toku nedelje. Mislim da su stvari kod nas slicne stvarima na zapadu sto se dodatnih sati tice (ne mogu da tvrdim) ali mislim da su neke od stavki:

* priprema za predavanja (pogotovu ako predajes razlicitim razredima)
* vodjenje beleski tj. do pre 10ak godina predavac je morao da ima takozvane "pripreme" koje je prosvetni inspektor pregledao
* pregledanje domacih, kontrolnih i pismenih zadataka. (ne znam koliko se odeljenja smatra punim radnim vremenom ali ne mislim da je broj ucenika manji od 150-200 nastavniku/profesoru)
* razgovor sa roditeljima (koji verovao ti to ili ne itekako dolaze da se zale na ocene i traze da pricaju sa nastavnikom / profesorom)
* razgovor sa ucenicima

Slazem se da cifra za jedan predmet verovatno ne bude 8 sati ali nije bas ni 4.

O vrednovanju kvaliteta nastave i uzrocima i posledicama postoji mnogo diskusije. Preporucujem ti da se malo informises pre nego sto olako napises nesto. Npr. prema rezultatima nekih istrazivanja efikasnost nastavnika je mnogo manje bitna od motivacije ucenika iliti prosto receno mozes da budes izvanredan nastavnik ako nekoga ne interesuje da nauci svejedno je koliko se trudis.

Takodje postoje istrazivanja da je korelacija uspeha ucenika na standardizovanim testovima SAT sa primanjima njihovih roditelja veoma znacajna (naravno odmah ce se postaviti pitanje da li skolje u boljem kraju imaju bolje nastavnike - to je nesto sto je otvoreno za diskusiju - mislim postoje i druga objasnjenja). Poenta je da tako lakonski iznete tvrdnje mogu da budu vrlo opasne....
Jukie Jukie 16:40 31.03.2011

Re: Informacija

Sofroniye
*priprema za predavanja (pogotovu ako predajes razlicitim razredima)

A pošto se tehnologija stalno usavršava, moraš da menjaš i pripremu za časove. Pojavi ti se video-bim u učionici, moraš da pripremaš materijale za video bim; dođe ti ona pametna tabla, menjaj sve planove i prilagođavaj pametnoj tabli; đaci ti dobiju mini laptope, prilagođavaj čas radu na mini laptopima; uvedu ti klikere (clicker, ne marble) za ABCD pitalice, menjaj pripremu.
* vodjenje beleski tj. do pre 10ak godina predavac je morao da ima takozvane "pripreme" koje je prosvetni inspektor pregledao

I sada moraju da se imaju takozvane pripreme, a nas su na fakultetu učili da pišemo kilometarske. Treba ti VREME da otkucaš toliko slova u računar.
* pregledanje domacih, kontrolnih i pismenih zadataka. (ne znam koliko se odeljenja smatra punim radnim vremenom ali ne mislim da je broj ucenika manji od 150-200 nastavniku/profesoru)

Iz biologije puna norma je 10 odeljenja, što bi bilo 250-300 učenika i 250-300 njihovih popunjenih testova.
Pregledanje kontrolnih je za mene relativno brzo, u odnosu na smišljanje odgovarajućih pitanja tako da svaka grupa ima podjednako teške zadatke i da svi budu podjednako relevantni za gradivo.
Sofroniye Sofroniye 17:30 31.03.2011

Re: Informacija

Jukie
Sofroniye
*priprema za predavanja (pogotovu ako predajes razlicitim razredima)

A pošto se tehnologija stalno usavršava, moraš da menjaš i pripremu za časove. Pojavi ti se video-bim u učionici, moraš da pripremaš materijale za video bim; dođe ti ona pametna tabla, menjaj sve planove i prilagođavaj pametnoj tabli; đaci ti dobiju mini laptope, prilagođavaj čas radu na mini laptopima; uvedu ti klikere (clicker, ne marble) za ABCD pitalice, menjaj pripremu.
* vodjenje beleski tj. do pre 10ak godina predavac je morao da ima takozvane "pripreme" koje je prosvetni inspektor pregledao

I sada moraju da se imaju takozvane pripreme, a nas su na fakultetu učili da pišemo kilometarske. Treba ti VREME da otkucaš toliko slova u računar.
* pregledanje domacih, kontrolnih i pismenih zadataka. (ne znam koliko se odeljenja smatra punim radnim vremenom ali ne mislim da je broj ucenika manji od 150-200 nastavniku/profesoru)

Iz biologije puna norma je 10 odeljenja, što bi bilo 250-300 učenika i 250-300 njihovih popunjenih testova.
Pregledanje kontrolnih je za mene relativno brzo, u odnosu na smišljanje odgovarajućih pitanja tako da svaka grupa ima podjednako teške zadatke i da svi budu podjednako relevantni za gradivo.


Pa u redu, zavisi od stila ocenjivanja, ne zelim da ulazim u razliku koja nastaje u ocenjivanju recimo fizike ili bilogija ili sta ja znam vec cega. Razliciti nacini racuna, poeni za delimicne odgovore itd. itd. pregledanje moze da uzme jako puno vremena u predmetima tipa matematika, fizika, hemija.

Namerno nisam nista rekao o promenama vezanim za gradivo koje se predaje jer ce zlonamernici reci da je ono sto se predaje isto kao i pre 20 godina tj. argument ce biti kako oni (nastavnici) ne moraju nikad nista da menjaju u predmetu koji predaju itd itd.

Obrazovanje je specificna profesija jer je jako tesko proceniti uspesnost. Ako koristis vrednovanje predavaca od strane ucenika onda ces doci do toga (sto se u praksi desava i vidim oko sebe) da smanjujes nivo kursa kako bi ucenicima stvorio iluziju da nesto znaju i samo im vices da su super, i postanes vise zabavljac nego profesor i onda dobijes super ocene od strane studenata. Sa druge strane ako ides na standardizovan test bogatija deca (makar u Americi i Kanadi) ce imati vece sanse da razbiju taj test i onda kvalitet predavaca ne igra ulogu (mislim usrednjeno na veliku grupu studenata).

Sem toga, kako cemo da kvantifikujemo znacaj osnovne skole, srednje, pa i fakulteta u odnosu na to sta se kasnije desi sa karijerom. Jer mera tog obrazovanja je koji doprinos taj neko (student) kasnije da u svom zivotu kao (bes)korisni clan tog drustva.

Voleo bih da vidim objektivan (?) kriterijum za vrednovanje necijeg rada kao predavaca ako vec ljudi misle da je to jednostavno. A subjektivnih mozemo da osmislimo na hiljade pa i milione :) Znaci ne pausalne opaske nego konkretnu formulu...

Jukie Jukie 17:58 31.03.2011

Re: Informacija

Jukie

Pregledanje kontrolnih je za mene relativno brzo, u odnosu na smišljanje odgovarajućih pitanja tako da svaka grupa ima podjednako teške zadatke i da svi budu podjednako relevantni za gradivo.

Sofroniye

Pa u redu, zavisi od stila ocenjivanja, ne zelim da ulazim u razliku koja nastaje u ocenjivanju recimo fizike ili bilogija ili sta ja znam vec cega. Razliciti nacini racuna, poeni za delimicne odgovore itd. itd. pregledanje moze da uzme jako puno vremena u predmetima tipa matematika, fizika, hemija.

Da, nisam dobro objasnio, ja pre davanja kontrolnog deci da ga rade unapred napravim tu skalu za ocenjivanje parcijalnih odgovora. Ko god napiše ovakav delimičan odgovor dobiće 0.8 poena a ko god napiše ovakav dobiće 0.5 poena. To pomaže kod objektivnosti ocenjivanja da ne bi bilo halo efekta, a rezultati su odmah gotovi, pa već sutra mogu da nahvatam na hodniku đake koji su uradili slabije nego inače i da im kažem da se spremaju da poprave ocenu.

Tu mi je sam PISA test dosta pomogao da razgraničim šta treba oceniti kao parcijalan a šta kao pun poen (iako sam imao dobre ideje i ranije (otkrivao toplu vodu) ali ovo ih je izbrušilo), pošto sam jednom našao neki sajt sa pitanjima i odgovorima i koliko koji odgovor nosi.

Inače uvek vršim analizu test pitanja posle pregledanja. Pitanja na kojima nema nijednog ili skoro nijednog odgovora sa 1.0 poena, ili pitanja koja su slabiji đaci uradili bolje od jakih, ili pitanja gde je puno đaka napisalo isti pogrešan odgovor, opet pregledam da vidim da nije problem u postavljanju pitanja. Neka pitanja izbacim iz ukupnog skora a neka ostanu. To sam naučio iz knjige Tests and measurements in the classroom.

Edit: čoveče, ja sve ove nastavničke stvari i dalje pišem u sadašnjem vremenu a ne u davno prošlom.
kleinemutter kleinemutter 18:03 31.03.2011

Re: Informacija

princi
U radu bi trebalo da svaki nastavnik ima mogućnost korišćenja interneta / internet učionica je samo san, tv dvd , raznih karti, časopisa /za svakog učenika, rečnika , didaktičkog materijala za niže razrede...

A mi imamo samo tablu i kredu.....

И шта би их би то научили интернетом, ТВ, ДВД-ом? Јел' вам и за то да их научите да мисле и да питају такође треба интернет, ТВ, ДВД, дидактичка средства?

Čak i da mi nedaju platu

О, Боже...


Naučila bih ih strani jezik, jer ih to i učim. Nisam izvorni govornik, a deci treba da čuju i izvorni govor i izgovor.
Internet mi treba da radimo vežbe,i još štošta, tako bismo trošili manje vremena , a više naučili.

Didaktička sredstva oplemenjuju nastavu i učenje čine zanimljivim, t.j. deca uče kroz igru.

Jasno ili...?
kleinemutter kleinemutter 18:12 31.03.2011

Re: Informacija

Tibor Jóna
ako se slazemo da su plati u prosveti lose (a ja ne mislim da su lose za cca. 4 sata posla i 9 i kusur meseci rada) zasto se oni kojima ne odgovaraju, ne okusaju u nekoj drugoj industriji - evo vi predlazete dve - jaslice i vrtice?

zasto vi, mislim na vas licno, mislite da je vas rezultat vredniji od rezultata medicinske sestre iz jaslica? zivo me interesuje.

njen tj zadatak medicinske sestre je da dete izadje zdravo i citavo iz njene institucije, vas da izadje obrazovano iz vase.

vi ste (kao struka, ne poznam vas te ne bi govorio licno) omanuli na svom poslu, ona nije na svom. vec tu pocinje sva logika da je se vise i plati.



Vidiš medicinska sestra i ja nismo na istom nivou obrazovanja, kao ni vaspitačica u vrtiću. Vaspitačice imaju veću platu u istoj ustanovi od medicinskih sestara, a ja istu...aliu u različitoj firmi. Njih plaća grad Bg , a mene Ministarstvo. Tu je nešto bezveze...
Moj posao je takođe da mi deca izađu zdrava i živa iz škole i plus obrazovana.
A i njihov je takođe da se bave i obrazovnim delom, pored ovog drugog.
PROBAJ DA SE RASPITAŠ, KO ŠTA RADI ...

Mi i leti idemo na posao, ali ne radimo u nastavi već administraciju..
Dakle raspitaj se malo.

A ja nisam promašila posao, jer se zadovoljna vraćam i odlazim na isti. Meni novac i nije motivacija tog posla, jer u prevodilaštvu mogu više da zaradim.
Meni su deca motivacija i ljubav.


Eto zovi Ministarstvo pa ih pitaj šta rade nastavnici leti?!
Tibor Jóna Tibor Jóna 18:17 31.03.2011

Re: Informacija

Mi i leti idemo na posao, ali ne radimo u nastavi već administraciju..
Dakle raspitaj se malo.


lets talk in urban myths ...
maca22 maca22 18:52 31.03.2011

Re: Informacija

Tibor Jóna
Mi i leti idemo na posao, ali ne radimo u nastavi već administraciju..
Dakle raspitaj se malo.


lets talk in urban myths ...

Covek zna sta ti radis bolje od tebe. :)
Jukie Jukie 20:04 31.03.2011

Re: Informacija


Mi i leti idemo na posao, ali ne radimo u nastavi već administraciju.Dakle raspitaj se malo.

lets talk in urban myths ...

Covek zna sta ti radis bolje od tebe. :)

Ko zna, možda nastavnici samo sanjaju da popunjavaju svu tu papirologiju, a to u stvari rade mali zeleni marsovci, ili se slova i brojke sami od sebe pojavljuju ispisani na papiru...
chicadacha chicadacha 23:14 31.03.2011

Re: Informacija

Tibor Jóna
maca22
Tibor Jóna
cca. 4 sata posla i 9 i kusur meseci rada)



Nemoj se brukati i pisati o necemu o cemu se nisi pokusao ni najmanje obavestiti.


kumim vas rasporedom casova da me demantujete.


Nisam nastavnik. Mislim (slažem se) da bi se nastavnici morali plaćati po učinku. Mislim i da bi se i kontrola nastavnika morala uvesti (takodje i psihološka provera), kao i permanentno usavršavanje.
Najvažnija je, medjutim, kontrola roditelja. I pritisak. Nezainteresovani roditelji najčešće imaju nemotivisanu decu. Nemotivisana deca i nezahtevni roditelji imaju često, u našim uslovima, nezainteresovane i loše nastavnike kao posledicu.

Ne mislim, medjutim, da je to posao od cca.4 i kusur sati. Pogotovo ne za dobrog nastavnika. Predavanje se ima spremiti. Kontrolni se ima pregledati. U Nemačkoj im se i kompjuter (svakih ne znam koliko godina) i radna soba odbijaju od poreza na kraju godine, tj. pare im se od uplaćenog godišnjeg poreza za te stavke vraćaju. Ti ljudi nose svoj posao kući. Ti ljudi imaju ogromnu odgovornost, na žalost neki to, u nedostatku izazova i zahteva, zaborave.

babmilos babmilos 23:19 31.03.2011

Re: Informacija

chicadacha
Najvažnija je, medjutim, kontrola roditelja. I pritisak.

profesori to imaju koliko voliš. čak i u obliku javne prezentacije - slučaj Olje B.
princi princi 01:00 01.04.2011

Re: Informacija

slučaj Olje B.

Добро, Оља Б. се мало играла Weedsа, БГ верзија. Занела се жена (надам се да неће почети да убија мушкарце по крају). Али ако се буде формирао систем у коме ће она директно плаћати школу коју јој похађа несташко-враголан, има право да ведри и облачи сразмерно свом учешћу у финансирању исте. Није ли, заправо, то тренутно и случај?
babmilos babmilos 07:00 01.04.2011

Re: Informacija

sada to jeste slučaj, ali to je pozicija naglavačke okrenuta. ne plaća se škola da bi se vedrilo i oblačilo, već da bi se kupili (po proceni roditelja) bolji uslovi za učenje, nastavna sredstva, profesori, obično i ulaznica za određenu prestižnost.
maca22 maca22 08:04 01.04.2011

Re: Informacija

Finska ima drzavne skole. Ne placa ih niko, pa su ipak najbolji na PISA testu.
princi princi 08:24 01.04.2011

Re: Informacija

Ne placa ih niko,

Како их не плаћа нико? Па плаћају порески обвезници. Уколико један модел организације производи жељене резултате на једном месту, то још увек не значи и да је опште применљив.
uninamama uninamama 09:00 03.04.2011

Re: Informacija

Nema veće sreće od one kad vidite da ste dete naučili da misli!

Potpis!
uninamama uninamama 09:02 03.04.2011

Re: Informacija

njen tj zadatak medicinske sestre je da dete izadje zdravo i citavo iz njene institucije, vas da izadje obrazovano iz vase.

Nije, i ona mora da ga nauči kako se peru ruke, oblači majica, slažu stvari, ...
automatic automatic 19:33 03.04.2011

Re: Informacija

Meni su deca motivacija i ljubav.

Pogotovo na plati ili akontaciji, još kad kapne jubilarna, pa regres...
Će da pretekne i za đinđuve oko vrata.
Sramota je da se sa međunarodnih takmičenja vraćaju kao pokisli, a svi su kao posvećeni svom poslu, znanje im kipti na sve strane, ne mogu deca da pohvataju toliku pamet i nauku na časovima, samo im fali DVD i internet...
Kakva laž i prevara, kako vas nije sramota da pišete ovde koješta, kakva tehnika, kakvi bakrači, nemate pojma i nemate pojma kako da to objasnite deci koju treba da učite...
Štrajkujete zbog para, a kriv vam je sistem čiji ste vi deo, zaposlili ste se preko veze i stranačkih knjižica.
Ako imam 30 -toro dece u razredu i čas od 45 minuta meni po detetu dođe negde oko 1 minut i 25 sekundi da se posvetim svakom detetu ponaosob. To nije dobro, to je veoma loše.

Kada ste to radili sa decom ponaosob, osim privatno, kad uzimate evre za ono što bi trebalo da im predajete u školi.
Nadam se da će doći dan kada će sve da vas otpuste.
uninamama uninamama 07:33 04.04.2011

Re: Informacija

A čime se Vi bavite? Da opletemo malo i po Vama profesionalno! Kako Vas nije sramota da tako pljujete?

Racionalno, ne treba da Vam odgovaram na ovo, ali emocije su prevladale... Nadam se da nemate dece u školi, jer sa ovakvim Vašim stavom, teško njima!
master.dragi master.dragi 11:11 04.04.2011

Re: Informacija

Kada ste to radili sa decom ponaosob, osim privatno, kad uzimate evre za ono što bi trebalo da im predajete u školi.

nemoj tako, avtamacki, oni ti prvo dete naprave glupim i blesavim, pa tek onda preporuce dopunske casove, a sve iz ljubavi i motivacije, vidis da su precizno izracunali da imaju tek minut po detetu...
Sepulturero Sepulturero 14:28 31.03.2011

Онако одокативно

Аутор се залаже за забрану синдикалног организовања у просветној и здравственој струци, дакле две гране које су најважније за једну земљу и где би плате требало да буду далеко веће од оних у другим деловима државне администрације и управе, да не улазимо сада у приватни сектор.

Оно што аутор пише о "само четири сата ефективног рада" довољно показује колико аутор ништа не зна о задатој теми, на шта смо додуше навикли у овој земљи Србији. Један професор, осим што их одржава, треба и да припрема часове, да оцењује задатке и тестове, организује активности, води родитељске састанке и слично.

А да и не говоримо о томе да и тих "четири сата ефективног рада" значи тешку борбу са неваспитаним (благо речено) ученицима и озбиљан стрес.

Аутор се позива на неког СИР Кена Робинсона. У ЕУ он је практично непознат и ауторитет је само за англосаксонски систем образовања који је битно другачији. У овом тренутку далеко највећи економски успех има Немачка и земље којој њој гравитирају што се тиче образовања.

Да ли су ПИСА тестови стварно релевантни? Чуо сам мишљења да су прилично једнострани.

Да ученици историју не познају довољно и није много чудно. Сваке године им се сервира нека нова верзија, већ у зависности од тренутне политике.

Tibor Jóna Tibor Jóna 14:35 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Sepulturero
Аутор се залаже за забрану синдикалног организовања у просветној и здравственој струци, дакле две гране које су најважније за једну земљу и где би плате требало да буду далеко веће од оних у другим деловима државне администрације и управе, да не улазимо сада у приватни сектор.


cak i ako nema apsolutno nikakvih rezultata iza tih plata? mislim na prosvetne radnike. o zdravstvu ne bih.

Sepulturero
Оно што аутор пише о "само четири сата ефективног рада" довољно показује колико аутор ништа не зна о задатој теми, на шта смо додуше навикли у овој земљи Србији. Један професор, осим што их одржава, треба и да припрема часове, да оцењује задатке и тестове, организује активности, води родитељске састанке и слично.


posebno me zanima sta podrazumeva ovo i slicno. a najvise metodologija "pripreme za cas". zamisli moras na posao da dodjes spreman!!! pa to zaista zasluzuje veliku nadoknadu jer to niko sem prosvetara ne mora.

Sepulturero
А да и не говоримо о томе да и тих "четири сата ефективног рада" значи тешку борбу са неваспитаним (благо речено) ученицима и озбиљан стрес.


meni kad je stresno na poslu ja dam otkaz i idem da pravim bonsai ili na drugi posao. a vi?

Sepulturero
Аутор се позива на неког СИР Кена Робинсона. У ЕУ он је практично непознат и ауторитет је само за англосаксонски систем образовања који је битно другачији. У овом тренутку далеко највећи економски успех има Немачка и земље којој њој гравитирају што се тиче образовања.


preljepo.

Sepulturero
Да ли су ПИСА тестови стварно релевантни? Чуо сам мишљења да су прилично једнострани.


jashta. sve je relativno.

Sepulturero
Да ученици историју не познају довољно и није много чудно. Сваке године им се сервира нека нова верзија, већ у зависности од тренутне политике.



medjunarodna zajednica, masoni, jevreji i rozenkrojceri.
skener92 skener92 14:50 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Tibor Jóna




medjunarodna zajednica, masoni, jevreji i rozenkrojceri.


i biciklisti.
angie01 angie01 15:12 31.03.2011

Re: Онако одокативно

medjunarodna zajednica, masoni, jevreji i rozenkrojceri.


radosljusic!
Jukie Jukie 16:20 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Tibor Jóna

Sepulturero
Оно што аутор пише о "само четири сата ефективног рада" довољно показује колико аутор ништа не зна о задатој теми, на шта смо додуше навикли у овој земљи Србији. Један професор, осим што их одржава, треба и да припрема часове, да оцењује задатке и тестове, организује активности, води родитељске састанке и слично.
posebno me zanima sta podrazumeva ovo i slicno. a najvise metodologija "pripreme za cas". zamisli moras na posao da dodjes spreman!!! pa to zaista zasluzuje veliku nadoknadu jer to niko sem prosvetara ne mora.


Pa Tibore (i svi ostali koji imaju isto mišljenje), uzmi svoju diplomu, zaposli se lepo kao nastavnik (preporučujem ti 6-7-8 razred), radi u tri različite škole do ukupno godinu dana staža (da bi imao dovoljan uzorak i eliminisao statističke greške), radeći onako kako ti misliš da dobar nastavnik treba da radi (istovremeno ispunjavajući sve radne obaveze koje i ostale kolege ispunjavaju), i onda napiši blog u kojem ćeš nam preneti svoja iskustva.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:29 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Pa Tibore (i svi ostali koji imaju isto mišljenje), uzmi svoju diplomu, zaposli se lepo kao nastavnik

ali, meni se čini da tibor ne želi da radi kao nastavnik, a to ga, valjda, automatski ne diskvalifikuje da o ovoj temi nešto kaže. dakle, tvoj argument da bi on trebalo da se zaposli kao nastavnik, e da bi nam preneo neka iskustva ide u prilog...?


antioksidant antioksidant 16:39 31.03.2011

Re: Онако одокативно

tvoj argument da bi on trebalo da se zaposli kao nastavnik, e da bi nam preneo neka iskustva ide u prilog...?

praznoj slami
Jukie Jukie 16:44 31.03.2011

Re: Онако одокативно

snezana mihajlovic
Pa Tibore (i svi ostali koji imaju isto mišljenje), uzmi svoju diplomu, zaposli se lepo kao nastavnik
ali, meni se čini da tibor ne želi da radi kao nastavnik, a to ga, valjda, automatski ne diskvalifikuje da o ovoj temi nešto kaže. dakle, tvoj argument da bi on trebalo da se zaposli kao nastavnik, e da bi nam preneo neka iskustva ide u prilog...?

Dok ne radi kao nastavnik dovoljno dugo, čovek ne može da pojmi koliko i na koje sve načine je to psihički iscrpljujuće i ne može da ima informisan stav i da određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.
Nedostatak iskustva u toj oblasti ga diskvalifikuje, da.
antioksidant antioksidant 16:55 31.03.2011

Re: Онако одокативно

određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.

pa koliko vidim predlog je da se ocenjuje rezultat a ne rad
sto ucenici bolji na testovima - veca nagrada
(a i predlog je vise tema za razmisljanje nego sam predlog-sta ste se unervozili?)
dragan7557 dragan7557 17:02 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Један професор, осим што их одржава, треба и да припрема часове, да оцењује задатке и тестове, организује активности, води родитељске састанке и слично.

Čini mi se da nedostaje: da jedan profesor treba da pročita i nauči gradivo koje predaje, isto važi i za nastavnike i učitelje, kako bi bio u stanju da iz istih knjižurina izbaci nepotrebo tupljenje i ostalo što je deci apsolutno nepotrebno u životu.

Recimo urabna deca u mnogim državama su krave ili žabe videla samo na slici a između pčela i osa niti prave razliku niti ih ko uči da je prave.

Aktivnost:

moja unuka ide sa decom na Zlatibor svake godine po nedelju dana u maju mesecu po ceni od 175 evra (aranžman prošle godine). nepotrebno je reći da je isto jedna potpuno nesuvisla aktivnost, osobito ako se zna da svake godine dolazi do besomučnih slaboumnosti kada dete hoću da vodim na skijanje tri do pet nedelja i to baš u toku glupavosti zvane školska godina. Rigidnost školskog sistema znači (ako bih ovu sumanutost poštovao) da dete nikada ne bi naučilo da se skija.

Vatanje zjala po Zlatiboru ili Kopaoniku nedelju dana kada nema snega i školska godina je u toku, bolje reći brutalno školsko nasilje, za mene predstavlja idiotizam par ekselans.

Sa druge strane odlazak na skijanje kada ima snega i kada staze nisu sezonski preopterećene je skoro onemogućeno bez primene građanske neoslušnosti, drskosti i bezobrazluka.

cerski
Jukie Jukie 17:05 31.03.2011

Re: Онако одокативно

antioksidant
određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.
pa koliko vidim predlog je da se ocenjuje rezultat a ne radsto ucenici bolji na testovima - veca nagrada(a i predlog je vise tema za razmisljanje nego sam predlog-sta ste se unervozili?)

Odeš da radiš u npr. Drinki, predaješ ekomusketarima - imaju ogroman broj poena - imaš veću platu od ministra
Odeš da predaješ deci raseljenoj od ispod Gazele - nemaju nikakvo predznanje - rezultati testova jadni - imaš manju platu od tetkice i još neko hoće da te izbaci sa posla
Imaš mentalno zaostale đake - rezultati testova jadni - imaš manju platu od tetkice i još neko hoće da te izbaci sa posla

Posle par godina niko se neće prijavljivati da radi u određenim školama.
maca22 maca22 17:10 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Posto autor bloga priča napamet, treba da radi kao nastavnik. Možda nauči nesto o temi koju bi uredjivao.
antioksidant antioksidant 17:14 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Odeš da radiš u npr. Drinki, predaješ ekomusketarima - imaju ogroman broj poena - imaš veću platu od ministra
Odeš da predaješ deci raseljenoj od ispod Gazele - nemaju nikakvo predznanje - rezultati testova jadni - imaš manju platu od tetkice i još neko hoće da te izbaci sa posla
Imaš mentalno zaostale đake - rezultati testova jadni - imaš manju platu od tetkice i još neko hoće da te izbaci sa posla

Posle par godina niko se neće prijavljivati da radi u određenim školama.

ne koristis iste koeficijente za sve skole (posto je skolovanje potreba drustva onda se ne primenjuje klasican trzisni princip - kazem ti da je u pitanju tema za razmisljnaje a ne predlog)
zamisli ovako - i bolt i ja mozemo da treniramo po 10 sati dnevno
kad dodje trcanje on trci 9.58 a ja oko pola dana duze...
da li nas placju po pripremama ili po rezultatu?



inace, sta odredjuje vrednost telekoma:
a= potreba prodavca
b= ponuda potencijalnog kupca
c= prethodna ulaganja prodavca

edit: i sta su ekomusketari?
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 17:20 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Dok ne radi kao nastavnik dovoljno dugo, čovek ne može da pojmi koliko i na koje sve načine je to psihički iscrpljujuće i ne može da ima informisan stav i da određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.
Nedostatak iskustva u toj oblasti ga diskvalifikuje, da.

ovo, prosto, možeš pripisati raznim zanimanjima, te po istoj analogiji nije upitno kritikovati bilo čiji rad...


što se pisa testa tiče i rezultata: no comment, ali analogija radi.
evo samo jednog od pitanja iz matematike:
fabrika taita pravi cipele. broj 35 iznosi x cm, 36 y cm i da ne redjam još jedno pet-šest brojeva i cm. pitanje: žikino stopalo je dugačko toliko i toliko. koji broj cipela mu treba napraviti?
antioksidant antioksidant 17:22 31.03.2011

Re: Онако одокативно

žikino stopalo je dugačko toliko i toliko. koji broj cipela mu treba napraviti?

crne?
Jukie Jukie 17:27 31.03.2011

Re: Онако одокативно

antioksidant
sta su ekomusketari?

U Drinki postoji recimo sekcija koja se zove eko-musketari i ta deca se bave ekologijom i zaštitom životne sredine, idu na terene, vrše istraživanja, učestvuju u obeležavanju svih važnih ekoloških datuma, predstavljaju državu u svetu (do sada dva puta) itd.
http://www.youtube.com/watch?v=akXDoHnxB4E

U svakom slučaju sva ta deca su maksimalno ekološki osvešćena (pošto se od najnižih razreda uključuju u aktivnosti) i znaju puno stvari. Tako da ako im daš neke zadatke iz biologije, biće mnogo veći procenat tačnih odgovora nego kod prosečnih đaka iz raznih škola.
Sofroniye Sofroniye 17:38 31.03.2011

Re: Онако одокативно

antioksidant
određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.

pa koliko vidim predlog je da se ocenjuje rezultat a ne rad
sto ucenici bolji na testovima - veca nagrada
(a i predlog je vise tema za razmisljanje nego sam predlog-sta ste se unervozili?)


Pa upravo i jeste problem u ocenama REZULTATA. Kao sto rekoh postoje dokazi (rezultat drustvenih istrazivanja ljudi koji se bave drustvenim naukama) da je uspeh ucenika na standardizovanim testovima korelisan sa socijalnim polozajem roditelja. Dakle dok neko sa strucnom podlogom u oblasti obrazovanja, psihologije ili sta je vec relevantno u Srbiji ne uradi istrazivanje na velikom broju ucenika i utvrdi koji su konkretno parametri OBJEKTIVNI tesko je govoriti o ocenama rezultata jer znanje ucenika nije jednostavna funkcija znanja nastavnika i/ili njegove efikasnosti da to znanje prenese.
Icotaki Icotaki 18:09 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Moje najlepse uspomene iz detinjstva dolaze upravo iz ovakvih aktivnosti. Deset dana planinarenja na Divcibarama i Zlatiboru sa drustvom je uvek bilo nesto sto sam jedva cekala.
Prolece na planini je super! Poskoci koji se suncaju na kamenju u potoku, nastavnik biologije koji nas vodi unaokolo da nam pokazuje biljke... Ma uzivancija. Sta tvoja unuka kaze, kako se njoj dopada?

Ribozom Ribozom 19:42 31.03.2011

Re: Онако одокативно

Mozda je resenje da se skole placaju iz budzeta opstina (barem srednje skole). Tako bi profesori u skolama u Beogradu imali vece plate od vaspitacica u vrticima. Provincija bi morala vide da razmislja o profilima srednjih skola. Takodje da se uvede obrazovni profil 'preduzetnici' ili sl. za tatine i mamine sinove.
mirelarado mirelarado 20:08 31.03.2011

Re: Онако одокативно

antioksidant
određuje kako treba oceniti i proceniti rad nastavnika.

pa koliko vidim predlog je da se ocenjuje rezultat a ne rad
sto ucenici bolji na testovima - veca nagrada
(a i predlog je vise tema za razmisljanje nego sam predlog-sta ste se unervozili?)


Тако је то у нашој државици: чим споменеш нешто налик на вредновање нечијег рада, наступа нервоза.
princi princi 14:47 31.03.2011

Србија је ваљда једина земља

на свету у којој се потребе продаваца услуга стављају испред потреба корисника услуга. Што се више краде и расипа у ЕПС-у то је скупља струја, што Застава производи лошија кола, то су та иста кола скупља и државно заштићенија, што је текстилна роба лошија, то је скупља, што су школе и здравство гори, то се из буџета више пара издваја за њих без икаквог постављања услова или неких стандарда који се имају испунити. А једино што се у целој причи заборавља су потребе Клијената, корисника услуга, потрошача... То су непостојећи појмови у српском језику.
babmilos babmilos 14:52 31.03.2011

utopia in 10 easy steps

0. rasformirati ministarstvo prosvete - svima dati otkaz i konkursom primiti stručne ljude. deinstalirati minice i pasijanse sa računara.
1. država da definiše šta očekuje od obrazovanja - trenutno ništa ne očekuje pa sve što dobije je divan bonus.
2. u skladu sa očekivanjima, ministarstvo prosvete da napravi planove i programe - pošto nema očekivanja i planovi su nikakvi. početi sa usmeravanjem obrazovanja bar od šestog razreda, ako ne i četvrtog.
3. u skladu sa planovima i programima da se napišu udžbenici - u zadnje vreme, kako je zavod za UDžbenike i ništavna sredstva izgubio monopol, to nam je čak i svetlija tačka.
4. smanjiti veličine odeljenja na maksimalno 20 učenika
5. psiholozima i pedagozima deinstalirati minice i pasijanse sa računara.
6. bezuslovno zabraniti mobilne telefone u krugu škole.
7. poštovati ustav izbacivanjem sveštenika iz kruga škole.
8. objasniti roditeljima da ocena 3 znači DOBAR, i da nema ničeg lošeg u tome što je njihovo dete dobro, naprotiv.
9. hvatati za gušu profesore, smanjivati plate, ocenjivati preko PISA rezultata i sve to tako gorenavedeno.
dragan7557 dragan7557 16:31 31.03.2011

Re: utopia in 10 easy steps

1. država da definiše šta očekuje od obrazovanja - trenutno ništa ne očekuje pa sve što dobije je divan bonus.

Država od obrazovanja ne očekuje ništa i još jednom ništa. A to je i normalno jer prosveta ne obrazuje državu i njene "službenike" (recimo-obrazovanog Velja Iliča) već učenike, koji zajedno sa svojim roditeljima od obrazovanja očekuju neku vajdu.

Pošto decu uglavnom bezočno lažu o raznim stvarima, predstavljajući im potpuno irealnu realnost onda je priča o obrazovanju deo lažurije o: uzeli su se i živeli srećno do kraja života!

Deca počinju život u društvu odraslih sa romantičnim predstavama o ljubavi (koje nema) jer mržnja i zavist svakodnevnica.

Predstavama o poštenju a odalami i bezočna pohlepa veća no ikad.

Pravdi, a dočeka ih kriminalizovana i korumpirana zajednica.

Uče nešto za čega imaju talent i motivaciju a sto godina unapred se zna da to nikom ne treba. I mogao bih tako u nedogled.

I još nešto, koliki uticaj ima Farma & Co. na obrazovanje dece?
Koliko obrazovnih programa /emisija ima RTS za koju je populacija uobrazila da je Servis?

Šta ili koga servizira RTS, potrebe svojih gledalaca ili potrebe Vlasti?



Deca se kod sumanutog kapitalizma definišu kao najbolji kupci a pošto je u pitanju država sa istoimenim sistemom za državu su deca buduća platežna snaga za njeno izdržavanje, a za privredu te i takve države su deca trenutno najbolji konzumenti a kasnije kad odrastu (zbog notornog neznanja i glupavosti), robovi sistema koji je vlasnik te i takve države.

cerski


Ribozom Ribozom 19:34 31.03.2011

Re: utopia in 10 easy steps

početi sa usmeravanjem obrazovanja bar od šestog razreda, ako ne i četvrtog.


kuda ode ovaj svet
Jukie Jukie 20:00 31.03.2011

Re: utopia in 10 easy steps

Ribozom
početi sa usmeravanjem obrazovanja bar od šestog razreda, ako ne i četvrtog.
kuda ode ovaj svet

Tako je bilo i u našoj zemlji kada je osnovna škola trajala četiri godine a gimnazija osam.

U knjizi "Tajno društvo PGC" glavni junak je završio četvrti razred i krenuo u prvi gimnazije, gde uči latinski. A PGC je skraćenica za pingoclavulus, što je kovanica koju su deca napravila za špenadlu kojom se papiri kače na oglasnu tablu (deca su krala isključivo upotrebljene špenadle sa oglasnih tabli)

Ideja je bila da sakupe što više što različitijih špenadli. Tokom vremena razvijaju neke vrste koda ponašanja, npr. pošto ne bi bilo fer da drugi ljudi pate zbog njihovog hobija, ako procene da je obaveštenje jako važno za druge ljude a ne samo reklama (npr. da mladi izviđači treba da se okupe na određenom mestu u određeno vreme), overe papir svojim tajnim pečatom (da svi vide da su bili tu) i zakače ga samo jednom špenadlom najčešće vrste (koja im najmanje vredi).
sin_m sin_m 20:27 31.03.2011

Re: utopia in 10 easy steps

PGC = P)ropast G)izeli C)virn , to barem znamo :)
babmilos babmilos 21:43 31.03.2011

Re: utopia in 10 easy steps

Ribozom
početi sa usmeravanjem obrazovanja bar od šestog razreda, ako ne i četvrtog.


kuda ode ovaj svet


a čuj, pre 50 godina ispitnih rokova je bilo 3, i zamisli se molim te bilo je studenata koji su završavali ETF u roku sa prosekom 8,52. tada su birani najbolji srednjoškolci iz republika da idu kod tita na prijem - i na ulazu ih niko nije pretresao. a najbolji pioniri su nosili štafetu.
no, tada su loši đaci dvaput dobijali batine - jednom od profesora i još jednom od roditelja. onda su se pojavili minolovci i pasijandžije, pa su loši đaci postala hiperaktivna deca, koja nikako nisu gora od druge dece. pa i kad puše opojne droge i sede na ladan beton, ona su u pravu.
probali smo da im titramo jajca, da svi završavaju srednje škole i upisuju pravo i ekonomiju. i došli do toga da studenti imaju ispitni rok veselog naziva "oktobar 2", uz još 5 tzv redovnih rokova (iako školica traje 3 godine i završava se redovnim pohađanjem nastave), i da se pored svega toga bore za bod manje, dok nam fali pastira, radiologa i zavarivača.
svašta nešto mora da se menja - a profesori su najmanji problem.
Jukie Jukie 01:47 01.04.2011

Re: utopia in 10 easy steps

sin_m
PGC = P)ropast G)izeli C)virn , to barem znamo :)

Cvjetača ili Karfiola :)
fantomas fantomas 15:26 31.03.2011

another brick in the wall

ovo danas, ne samo u prosveti, je osveta najgorih đaka...
maca22 maca22 15:29 31.03.2011

Re: another brick in the wall

fantomas
ovo danas, ne samo u prosveti, je osveta najgorih đaka...

Inner Party Inner Party 16:26 31.03.2011

He, he, he ...

Genralno se slazem sa ovime sto si napisao, ali ovo:

Ili je mozda zadatak da se propadanje drustva kroz degradaciju prosvete ucini problemom civilnog sektora. programa EU i medjunarodnih donatorskih organizacija, nakon cega bi ga lakse bilo odbiti kao stranjsku novotariju i prikrivenu podlost?


Pokazuje da si u zabludi, jer ova sadasnja prosveta jeste rezultat demontiranja "stare skole" (one iz SFRJ i SRJ) i upravo uz pomoc NVO sektora (Tinde Kovac Cerovic je ako se ne varam upravo iz NVO sektora usla u ministarstvo prosvete a i sada je tamo) i zapadnjaka koji su dolazili kao savetnici (na primer na Uciteljski fakultet).

Dakle najzdravije bi mozda bilo vratiti sve na ono staro (npr. paradoksalno je da je devedesetih obrazovanje - sa nastavnicima jos gorih plata, ucionicama bez kompjutera, lepih udzbenika i fensi nastavnih sredstava - bilo bolje nego sto je sada) pa krenuti od toga ka nekim razumnijim i opreznijim reformama...

noboole noboole 16:26 31.03.2011

.

Povezivanje PISA skora i plata nastavnika ne bi resilo nista. Uvodjenje (realnih) licenci bi, pretpostavljam, samo pokazalo da dobrih nastavnika ima za dve skole u Srbiji.
Jukie Jukie 16:30 31.03.2011

Primeri

Zamislite recimo taj divan sistem vrednovanja rada prosvetnih radnika u kojem konacna plata ima korektiv u odnosu na napravljeni pomak? Pa ko je uspeo da poboljsa rezultate u razredu (na osnovu jedinstvenih predmetnih kriterijuma) taj dobija vise, ko je tamo gde je i bio dobija ono sto je sa njim pogodjeno, a kome rezultati padaju dobija manje, pa kad par puta dobije manje - a njemu se lepo zahvali na paznji i zamoli da dalje ne unistava sansu zivih ljudi da eventualno uspeju u zivotu. Kakav bi to raj bio!!!

-Iz mog predmeta (biologija) se na svakih mesec-dva dana uvodi različita nastavna celina/tema tako da ne znam kako bi se definisao "pomak". Kakav je pomak kad radiš nešto sasvim drugo? U novembru radiš razmnožavanje metilja, u martu radiš krokodile. Kako ćeš da uporediš poene na ove dve lekcije i kažeš da je sada nastavnik radio bolje?
-šestacima u proleće pukne film, izgube koncentraciju i mozak im uopšte više ne radi. Dakle svako ko predaje samo ili uglavnom šestacima može da se oprosti od posla.
-recimo da možeš da izmeriš "pomak". Koju grupu upoređuješ sa kojom? Decu od 13 godina koja nikada nisu imala časove iz neke oblasti upoređuješ da decom od 14 godina koja su godinu dana sedela na časovima iz tog predmeta? Ili ih upoređuješ sa prošlogodišnjim đacima (koji su imali različitu učiteljicu i različitu nastavnicu iz tvog predmeta godinu dana ranije)?
psihocuda psihocuda 16:42 31.03.2011

bivsa prosvetarka

Prvo,izvinite sto ne kucam latinicna slova, nesto se pokvarilo a ne znam da popravim
Do skora sam predavala srpski jezik i knjizevnost u srednjoj skoli.
Sada sve posmatram sa strane jer vec devet medeci ne zivim u Srbiji.
Skola je moja velika ljubav, oduvek sam zelela time da se bavim.Mnogi su u prosvetu zalutali pokusavajuci da naprave neke druge karijere ili ih zivotne okolnosti navedu na prosvetu, ne licni izbor.
1.Mislim da je preduslov bavljenja ovim poslom licni izbor i obavezni psiho test, koji se u mnogim modernim sistemima radi,jer je neophodno utvrditi podobnost za ovu vrstu posla.

2.Metodika nastave je predmet koji niko nema na fakultetu osim nas koji smo studirali Filoloski i za to vreme odrzali cela 2 casa u skolama.Dok se ispece zanat nekome prodje i celi radni vek.

3.Birati direktore po znanju i umenju, a ne partijski.U prosveti ima para, vanredni djaci, ekskurzije...nisu velike ali ih ima, direktori to obilno koriste kao i njihovi podanici.Ne mare za promene vec licnu dobit.Cast izuzecima.

4.Birati nastavnike po istom kriterijumu sto se naravno ne sprovodi vec ko ima vezu je jedini kriterijum.

5.Odgovornost i konsekvence tj.rebnuti po plati jer to najvise boli one koji...ne rade IMA IH PUNO, drze cas 30 min i kad nije strajk, pricaju sa djacima o licnim stvarima,jedu, javljaju se na casu na mobilni,ne zanimaju ih djaci kao individue i ljudi, vrlo cesto do kraja skolovanja im i ime ne zapamte.Navedeni primeri nisu izmisljeni.

6. Obuzdati roditelje da po svaku cenu ne stite svoju decu, baR OD ONIH NASTAVNIKA OD KOJIH NEMA POTREBE.

7.Nauciti odgovornosti i postovanju obaveza i djake i nastavnike.

8.Promeniti zakon koji je donesen, poguban za skolstvo.On nece adekvatno zastititi djake od nasrtaja losih i arogantnih profesora, nerazumnih jedinica vec ce napraviti reke dece koja nece nauciti sta su obaveze i shvatiti da se u zivotu moramo uloziti, misaono, emotivno, energetski ako hocemo nesto istinski dobiti.Da li znate da se vise ne leti iz skole sa 25 neopravdanih nego se tek zapocinje postupak .....preispitivanja...
Da li znate da su u dnevniku 1 i 2 zakljuceno 2.
Svaka adolescencija se opire obavezama i odgovornosti ali kako da ih motivisemo losom nastavom, losim zakonom,roditeljskom prezasticenoscu koja mi je jasna jer ih brane od mnogih koji su izgubili kompas...
Prosveti je oduzeta moc, a neku moc mora imati da bi resavala probleme.A s druge strane kome moc dati...i tako se vrtite u zacaranom krugu.


9.Na zalost ovo neko mora iznova da uci i vecinu nastavnika.
Ako to ne bude drzava sa dobrim zakonima i njihovim istinskim postovanjem, ugasili smo.Ili, mozda, vec jesmo.


Zelim da verujem...
Ribozom Ribozom 19:30 31.03.2011

Re: bivsa prosvetarka

2.Metodika nastave je predmet koji niko nema na fakultetu osim nas koji smo studirali Filoloski i za to vreme odrzali cela 2 casa u skolama.Dok se ispece zanat nekome prodje i celi radni vek.


Metodiku nastave imao je celokupan PMF, cak i inzinjerski smerovi (bar pre 10-ak godina). Veci deo metodike nastave se bude u skoli, a nakon toga profesori i studenti pricaju o skolskim casovima koje su pratili.
Drzavni ispit takodje ukljucuje ispit 'metodike nastave' - tako da se opet polaze (ja sam tad imao samo prakticni deo).
MeHiLow MeHiLow 00:05 01.04.2011

Re: bivsa prosvetarka

Zelim da verujem...


Zelim da verujem da je ovaj komentar napisan pod izuzetnim naletom emocija.

Ne zeleci da prenebregnem dobru nameru ili makar srce na mestu, moram da kazem da od jedne srednjoskolske profesorke srpskog jezika i knjizevnosti, makar bila i bivsa, ocekujem postovanje pravopisa - kako onog "obicnog", tako i racunarskog - kao i neuporedivo sredjeniju stilizaciju recenica, narocito glede njihove komunikativne perspektive.

U stvari, ovo jeste bilo edukativno. Ovim primerom je barem stanje u nastavnom kadru stavljeno u neku perspektivu.
bocvena bocvena 18:42 31.03.2011

Ok. Ubedio si me.

Veslali bi oni i na kraj sveta i u totalnu propast, sto i rade, samo ako na tekuci racun stigne dovoljno novcanih jedinica u cemu se vidi zapravo njihov ultimativni prezir prema profesiji kojom se bave. Jer nemoguce je da te ne interesuje organizacija sistema obrazovanja, nastave, velicina razreda, kvalitet udzbenika, rezultati koji ucenici (ne)pokazuju, povremena istrazivanja o tome koliko ko i sta (ne) cita po nasim skolama... Sve je to nekako vis major za nase prosvetne radnike, nedostojno njihovog strajka, dochim plata postaje pitanje svih pitanja zbog kojih moraju da ispastaju svi od ucenika do njihovih roditelja, sto je manje vise cela Srbija... I to za posao koji se efektivno radi 4 sata dnevno, sa zagarantovanim praznicima i najduzim odmorom na svetu, te sigurnost i predvidivost koju pruza retko koje radno mesto.


Mislim da je homeschooling rešenje za naš prosvetni sistem.

Pošto se sveukupna javnost slaže da su dobri profesori u našim školama težak incident i svi znaju kako bi oni to bolje, verujem da je jedino rešenje da svako uzme obrazovanje svoga deteta u svoje ruke.

I onda da se PISA testom utvrdjuje rezultat.

A Tibor da se stavi i za fudbalskog selektora pride. Sigurna sam da bi očas posla našao dobitnu kombinaciju za pobedu.

antioksidant antioksidant 18:48 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

uf bocvena
bas ostro
a ja inace podrzavam strajk
maca22 maca22 18:56 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Bocvena, preporuka.
antioksidant antioksidant 19:07 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

maca22
Bocvena, preporuka.

za sta tacno? za pozivanje na resenje koje samo od sebe vec funkcionise (homeschooling)
a dobri nastavnici jesu incident jer ih sistem ne podstice
maca22 maca22 19:13 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

bocvena
Mislim da je homeschooling rešenje za naš prosvetni sistem.

Pošto se sveukupna javnost slaže da su dobri profesori u našim školama težak incident i svi znaju kako bi oni to bolje, verujem da je jedino rešenje da svako uzme obrazovanje svoga deteta u svoje ruke.

I onda da se PISA testom utvrdjuje rezultat.

A Tibor da se stavi i za fudbalskog selektora pride. Sigurna sam da bi očas posla našao dobitnu kombinaciju za pobedu.

Preporuka za sve napisano.
antioksidant antioksidant 19:19 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

ne salite se sa reprezentacijom
to nije tema za zajebnanciju
aleksandarz92 aleksandarz92 19:24 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

da li bi do povecanog interesovanja prosvetnih radnika za obrazovanja poverenih im ucenika moglo da se stigne preko jedine teme koja prosvetne radnike izgleda interesuje - njihove plate

Ovu rečenicu k'o da je lično Cvetković pis'o.
Obaška što je boldovani deo tako perfidno umetnut u rečenicu da ga se ni Aca Vučić ne bi postideo.
bocvena bocvena 19:25 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

bas ostro

Umorila sam se.

U školi moram da se preganjam sa poslušnicima ministarstva i stavom ništa ja tu ne bih menj'o, a ovde sa ljudima koji o školi znaju onoliko koliko su je sami završili i eventualno imaju školsko dete.

Rezultat ove harange na prosvetare će biti da će oni koji vole taj posao iz njega da beže, a ostaće samo oni koji taj posao kapiraju ovako kako ga Tibor opisuje. Tek tad će da se kola slome na dečjim ledjima.

Ovaj štrajk je glas onih koji školu vole i hoće da je menjaju na bolje.
Poziv da se svi opasuljimo i krenemo da radimo svoj posao kako treba: od Ministarstva, preko profesora, do dece i roditelja.

I sad mi Tibor, i slični, kažu da lažem i da samo želim da se obogatim (sa 45 000,00 rsd), a ne zaslužujem ni ovo što već imam jer ionako nemam rezultate?!

Bah.
Krugolina Borup Krugolina Borup 19:58 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Mislim da je homeschooling rešenje za naš prosvetni sistem.


Ono što, kao majka deteta koje od septembra kreće u školu, iznova slušam od okruženja koje već ima decu koja idu u školu, bez obzira u koju, JEDNOGLASNO ide u prilog tvrdnje da mi već imamo "homeschooling".

Svi, ali svi bez izuzetka mi tvrde da vreme provedeno u školi služi isključivo kao uputstvo roditeljima šta nakon toga treba da rade s detetom kod kuće.

Da li je stvarno tako ili nije, uveriću se već septembra. Ama mi nije jasno da SVI, ali APSOLUTNO SVI govore jedno te isto. NIKO da kaže suprotno.

Bocvena, jel' to stvarno tako?
princi princi 20:05 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Ovaj štrajk je glas onih koji školu vole i hoće da je menjaju na bolje.
Poziv da se svi opasuljimo i krenemo da radimo svoj posao kako treba: od Ministarstva, preko profesora, do dece i roditelja.

Уместо ових Калимеро пренемагања и општих места јел' може конкретно, по тачкама, да се напише шта би се мењало и како би то требало да изгледа та школа која би била боља и за децу и за друштво?

Мени се чини да би једно од решења могло бити да се школе финансирају из локалног пореза, па да онда родитељи и људи који живе, рецимо, у некој месној заједници имају пуну контролу над тим ко и како им подучава децу. Људи би сами одређивали висину тог локалног пореза, с тим што би држава, можда, требало да одреди неки минимум испод кога се не би ишло. Министарство просвете би требало драстично смањити, а његова улога би била организовање теста на крају године, којим би се, практично, контролисао рад школа и родитељима и деци указивало на степен којим су испуњени неки опште прихваћени критеријуми. Прави испит за школе би, наравно, био % деце која завршава престижне средње школе, уписује и завршава факултете и добија престижне послове.
AlexDunja AlexDunja 20:06 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Bocvena, jel' to stvarno tako?


da ti odgovorim ja.

naravno da nije. imam oba iskustva,
radila sam u školi i dvoje dece su mi skoro pa završili školovanje.

niti nastavnici daju bilo kakva uputstva roditeljima, već
se bore kako znaju i umeju sa nakaradnim sistemom i programima
i nedostatkom osnovnih pomoćnih sredstava,

niti sam kao roditelj bila u situaciji da radim sa decom.
( ne računam poneki crtež iz likovnog, extremno su
netalentovani, obaška nezainteresovani)

nikakvi privatni časovi, dodatna spremanja...

baš sam juče pričala sa natašom o tome,
odakle takve priče, nije mi jasno...

i njena ćerka je lane upisala elitnu gimnaziju,
sama je je spremila prijemni, najnormalnije.
Ribozom Ribozom 20:09 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Tibor je samo pokrenuo temu sta i kako menjati.
Tvoje neuvazavanje tudjih misljenja i predloga (makar i polupismenih sagovornika) je bezobrazan bas kao i nastavnika tipa sto menjati.
Ribozom Ribozom 20:18 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

@ princi
napisah to isto gore
Jukie Jukie 20:20 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Krugolina Borup
Mislim da je homeschooling rešenje za naš prosvetni sistem.Ono što, kao majka deteta koje od septembra kreće u školu, iznova slušam od okruženja koje već ima decu koja idu u školu, bez obzira u koju, JEDNOGLASNO ide u prilog tvrdnje da mi već imamo "homeschooling".Svi, ali svi bez izuzetka mi tvrde da vreme provedeno u školi služi isključivo kao uputstvo roditeljima šta nakon toga treba da rade s detetom kod kuće.Da li je stvarno tako ili nije, uveriću se već septembra. Ama mi nije jasno da SVI, ali APSOLUTNO SVI govore jedno te isto. NIKO da kaže suprotno.Bocvena, jel' to stvarno tako?

Ne vidim što ne bi bilo tako. Tako je bilo kad sam ja bio đak, a mislim da je moje odeljenje bilo laboratorija za današnju školu. Sećam se kako sam se oduševio na metodici da škola ne mora da bude tako odvratno iskustvo, i onda desetak (edit: petnaestak) godina kasnije, evo nas ovde...

Dok nastavnik koliko toliko obuzda učenike sa smetnjama u ponašanju i dok provede pola vremena objašnjavajući osnovne stvari detetu sa izraženijim smetnjama u intelektualnom razvoju, mirna deca srednjih i viših sposobnosti navodno treba da sede i gledaju (ja recimo ne bih mogao 15 minuta da sedim i da gledam u tekst u udžbeniku).

Ja sam se u 6. razredu bunio usled dosade pa sam završavao u hodniku ispred učionice (verujem da sam ukupno sabrano proveo bar nedelju-dve dana sedeći bezveze u hodniku) pa sam zatim otkrio da niko ne proverava gde se ja tačno nalazim i onda sam direktno odlazio u školsku biblioteku da čitam enciklopedije.

U 7. i 8. razredu sam počeo da donosim knjige iz biblioteke na čas i da ih tamo čitam tokom beskrajnih časova ceđenja mrvice znanja iz druge dece i vađenja reči klještima iz njihovih usta.
princi princi 20:24 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Tibor je samo pokrenuo temu sta i kako menjati.
Tvoje neuvazavanje tudjih misljenja i predloga (makar i polupismenih sagovornika) je bezobrazan bas kao i nastavnika tipa sto menjati.

Ништа мање безобразна него ова твоја потмула и подмукла двореченична криптичност која чак ни не коментарише Тиборов текст, него се укључује у коментарисање коментара коментара. Претпостављам да су ове твоје 2 реченице једино што имаш да кажеш на тему реорганизације школства (иако, по свему судећи, у истом активно учествујеш)?
Ribozom Ribozom 20:37 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Mozda sam bio u obracanju bocveni, za sta se izvinjavam.
A za advokata, imam da kazem i vise i da ironija bude veca:
Ribozom 20:42 31.03.2011
Re: Онако одокативно
Mozda je resenje da se skole placaju iz budzeta opstina (barem srednje skole). Tako bi profesori u skolama u Beogradu imali vece plate od vaspitacica u vrticima. Provincija bi morala vide da razmislja o profilima srednjih skola. Takodje da se uvede obrazovni profil 'preduzetnici' ili sl. za tatine i mamine sinove.

i
princi 21:05 31.03.2011
Re: Ok. Ubedio si me


Уместо ових Калимеро пренемагања и општих места јел' може конкретно, по тачкама, да се напише шта би се мењало и како би то требало да изгледа та школа која би била боља и за децу и за друштво?

Мени се чини да би једно од решења могло бити да се школе финансирају из локалног пореза, па да онда родитељи и људи који живе, рецимо, у некој месној заједници имају пуну контролу над тим ко и како им подучава децу. Људи би сами одређивали висину тог локалног пореза, с тим што би држава, можда, требало да одреди неки минимум испод кога се не би ишло. Министарство просвете би требало драстично смањити, а његова улога би била организовање теста на крају године, којим би се, практично, контролисао рад школа и родитељима и деци указивало на степен којим су испуњени неки опште прихваћени критеријуми. Прави испит за школе би, наравно, био % деце која завршава престижне средње школе, уписује и завршава факултете и добија престижне послове.

vidi se da se slazemo
p.s. i ne, u reorganizaciji skolstva ucestvujem pasivno
Krugolina Borup Krugolina Borup 20:46 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

U 7. i 8. razredu sam počeo da donosim knjige iz biblioteke na čas i da ih tamo čitam tokom beskrajnih časova ceđenja mrvice znanja iz druge dece i vađenja reči klještima iz njihovih usta.


Ja sam u srednjoj školi na časovima štrikala.
ivana23 ivana23 20:48 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

AlexDunja
da ti odgovorim ja.naravno da nije. imam oba iskustva,radila sam u školi i dvoje dece su mi skoro pa završili školovanje. niti nastavnici daju bilo kakva uputstva roditeljima, već se bore kako znaju i umeju sa nakaradnim sistemom i programima i nedostatkom osnovnih pomoćnih sredstava, niti sam kao roditelj bila u situaciji da radim sa decom.( ne računam poneki crtež iz likovnog, extremno sunetalentovani, obaška nezainteresovani) nikakvi privatni časovi, dodatna spremanja...baš sam juče pričala sa natašom o tome,odakle takve priče, nije mi jasno...i njena ćerka je lane upisala elitnu gimnaziju,sama je je spremila prijemni, najnormalnije.


Evo i ja. Potpuno indenticno kao sto je napisala AD.
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 21:42 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Uze mi reč iz usta
bocvena bocvena 21:45 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Bocvena, jel' to stvarno tako?

Kad je osnovna škola u pitanju, tu imam samo iskustvo kao majka djaka petaka i dece svojih prijatelja.
Škola je lakša nego kad smo mi u nju išli (jeste da je mala pametnija od mene, ali nije suvi genije:). Udžbenici su bolji, gradivo sažeto i zanimljivije prezentirano, domaćih skoro i da nema (obično ono što nisi stigao na času), atmosfera na času mnogo opuštenija. Posebno su prvaci rasterećeni stresa polaska u školu. Postoji razlika u zahtevima izmedju trećeg i četvrtog razreda, ali onda im peti ne padne kao kamen oko vrata. Mislim da su se ti seminari za razrednu nastavu stvarno isplatili. Ne poznajem roditelje koji plaćaju privatne profesore do četvrtog razreda (osim časova stranog jezika, ne zbog ocene nego je to izraslo u standard). Naravno da je lutrija kakva ti učiteljica zapadne, ali motivisano dete ni najgora učiteljica ne može da pokvari. Kao što ni najbolja učiteljica ne može da uči umesto tvog deteta. Škola je i dalje prilagodjena proseku i ja kao pomak na bolje očekujem veću pažnju za one sa posebnim potrebama i nadarene.

Volela bih da se ovde javi neko ko se ubija od učenja sa svojim detetom do 4. razreda, da vidimo zašto. Moje dete nije znalo da čita pre polaska u školu i sa njim je radjeno kad mi se činilo da im učiteljica malo traži i da im poklanja ocene ili kad je samo tražilo pomoć. Što se samih ocena tiče, komotno nisam morala ni to. Rezultat je minimum mog rada u 5. razredu. I sad me sramota ovo da pričam, jer ispade da je moje dete neki izuzetak. Nije, večina iz odeljenja je isti takav tip učenika. Ok, ne znam šta nas čeka u višim razredima, ali postoji pravilo: naviknete li dete da uči samo uz vašu ili plaćenu asistenciju, tako će vam biti do kraja školovanja. Podstičite samostalnost i razvijajte maksimalan potencijal deteta, ali ga ne frustrirajte prevelikim očekivanjima. Ako je to dobar ili vrlo dobar uspeh - neka je! Neka je ponosan i na njega. Ili još gore, ne prebacujte krivicu za neuspeh na učiteljicu.

Srednjoškolci su posebna priča. Sutra:)
babmilos babmilos 21:51 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

meni je čist pokazatelj da krivice na profesorima nema činjenica da na ovom blogu ima nekoliko ljudi koji su rekli "ja sam prosvetni radnik" i napisali šta misle. a nema ama baš ni jednog da kaže "ja sam iz ministarstva prosvete" i da kaže šta misli.
aleksandrapetkovic aleksandrapetkovic 22:08 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Krugolina Borup
Mislim da je homeschooling rešenje za naš prosvetni sistem.Ono što, kao majka deteta koje od septembra kreće u školu, iznova slušam od okruženja koje već ima decu koja idu u školu, bez obzira u koju, JEDNOGLASNO ide u prilog tvrdnje da mi već imamo "homeschooling".Svi, ali svi bez izuzetka mi tvrde da vreme provedeno u školi služi isključivo kao uputstvo roditeljima šta nakon toga treba da rade s detetom kod kuće.Da li je stvarno tako ili nije, uveriću se već septembra. Ama mi nije jasno da SVI, ali APSOLUTNO SVI govore jedno te isto. NIKO da kaže suprotno.Bocvena, jel' to stvarno tako?


To je manir fensi roditelja koji "žele više" ili roditelja čija su deca razmažena i nesamostalna, ili roditelja čija deca nemaju izgrađene radne navike, osećaj odgovornosti i ambiciju... a roditelji bi mnogo želeli da nije tako i ne žele da otkriju zašto dete nije savladaalo u školi ono što je bilo predviđeno. A tek kad krenu na privatne časove!
Suština je da dete postigne onoliko kolike su njegove sposobnosti (intelektualne, voljne, emocionalne, socijalne) ali to često nije u skladu sa projekcijom i očekivanjima roditelja. Veruj da deci koja su odgovorna, vredna, radna, posvećena, pažljiva, skoncentrisana na času za mnoge predmete ne treba ni samostalan rad kod kuće, a da ne pričam o pomoći roditelja. A radne navike, sistem vrednosti, osećaj odgovornosti se, ipak, formiraju u kući. I ne kad dete krene u školu.
dragan7557 dragan7557 23:09 31.03.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Ono što, kao majka deteta koje od septembra kreće u školu, iznova slušam od okruženja koje već ima decu koja idu u školu, bez obzira u koju, JEDNOGLASNO ide u prilog tvrdnje da mi već imamo "homeschooling".

"Demokratski" sastavljenu od najuže rodbine na čelu sa mamama, tatama, dedama i babama, koji se uz decu pod stare dane obrazuju u svim predmetima koje mali neiskusni demokratčić nasilno mora da pokaže da zna.

Tokom vremena spomenuta rodbina nauči mnogo, juniorče dobije nezasluženu ocenu i usvoji elementarna znanja o korupciji.

cerski
bocvena bocvena 09:09 01.04.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Kalimera i kalispera.
Уместо ових Калимеро пренемагања и општих места јел' може конкретно, по тачкама, да се напише шта би се мењало и како би то требало да изгледа та школа која би била боља и за децу и за друштво?

Može. Već dve godine ovde po blogu bogoradam šta bih sve menjala u obrazovnom sistemu, a na radnom mestu neke kolege neće ni kafu više da piju sa mnom. Zovu me - ona njena inkluzija:)

Ukratko: i profesori i djaci da se okrenu svojim obavezama, pa da zasluže prava. Profesori da menjaju programe i metode, djaci da preuzmu odgovornost za sopstvene postupke i uspeh u školi. Počinjem da verujem da bi unificirani način ocenjivanja preko testova (bar u srednjim školama) vratio loptu učenicima i sprečio korupciju profesora i subjektivnost. Onda bi se potpuno transparentno (grozne li reči) videlo ko radi, a ko ne. I kod djaka i kod profesora. Pa suspenduj, izbacuj, otpuštaj, zapošljavaj nove, učenicima koji se ne pojavljuju po dva meseca na nastavi ponudi status vanrednih učenika, ne gubi vreme na neodgovorne, bavi se najboljima i onima koji žele da uče i pomoć im je potrebna; ne pravi od profesora administrativne radnike i vaspitačice nego ih teraj da se usavršavaju i poboljšavaju nastavu...

Nekako se kod nas plemenita ideja reforme nekadašnjeg rigidnog školskog sistema u kome je profesor bog i batina (pa makar bio alkos i sadista), a učenik obespravljeni podanik, izmetnula u drugu krajnost - u obespravljenog profesora koji spušta kriterijume i u obrazovanju i u vaspitanju ne bi li se dodvorio ministarstvu, roditeljima i učenicima. Pa mu onda slabi rezultati:)

dragan7557 dragan7557 09:59 01.04.2011

Re: obrazovanje-grobar demokratije


Može. Već dve godine ovde po blogu bogoradam šta bih sve menjala u obrazovnom sistemu, a na radnom mestu neke kolege neće ni kafu više da piju sa mnom. Zovu me - ona njena inkluzija:)

Moguće je da se ponašaš prema pravilima novih teoretičara koja se nazivaju:

INKLUZIVNA DEMOKRATIJA

za razliku od ove pogubne propasti koju sada svet ima pod potpuno idiotskim nazivom DEMOKRATIJA, a koji nema sadržaj i predstavlja najgori sistem diktature i nasilja nad razumom do sada viđen na ovoj planeti, a koji nije ništa drugo do imperijalističko trabunjanje o "demo-kratiji," u sistemu u kome je KRATIJA sve a DEMOS obično roblje.
Umesto DEMOS-KRATOS
imamo
KRATOS-DEMOS.

Superkoncentracija moći u rukama nekolicine (u USA 2% od sveukupnog stanovništva) vodi u neminvno ropstvo kao što je F.A. Hayek i upozorio.

Današnji obrazovni sistem, je sistem mega indoktrinacije i kao takav je potpuno neodrživ, kao što je nodrživ i sistem slobodnog tržišta i planske ekonomije koji su generisali ovakav sistem obrazovanja.

Bilo gde gde dolazi do koncentracije moći (a to su svi segmenti društva) je KORUPCIJA IMANENTNOST, a sahranjivanje demokratskih ideja u jeku, živo praćena posmrtnom muzikom Neoliberalne robovlasničke ideologije, odevene u u pocepane anterije planske ekonomije i obuvene u opanke višestruko poderane ideje 'slobode izbora' koja je po automatizmu oduzeta ovoj vrsti 'demon - kratije' personifikovane mafijaškim strukturama koje (uključujući i obrazovanje) su društvo dovele u ovu propast u kojoj sada tavorimo.

Svak onaj ko promoviše ideju predstavničke demokratije (današnje stanje) je antidemokrta sa neutaživom nasilnički raspoloženom težnjum za nanošenjem zla svom bližnjem putem preuzimanja vlasti, rukovođen razlozima tiranijskog ponašanja prema svemu što je ispod njegovog društvenog nivoa, i do besvesti servilnog ponašanja prema svakoj vrsti vlasti iznad njega.

cerski

bocvena bocvena 10:17 01.04.2011

Re: obrazovanje-grobar demokratije

Oprostite, Cerski, ali vaš stil prevazilazi moje mentalne sposobnosti.
Da l' sam grobarka ili nisam?
cult cult 10:26 01.04.2011

Re: obrazovanje-grobar demokratije

Oprostite, Cerski, ali vaš stil prevazilazi moje mentalne sposobnosti.

princi princi 10:39 01.04.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

Pa suspenduj, izbacuj, otpuštaj, zapošljavaj nove, učenicima koji se ne pojavljuju po dva meseca na nastavi ponudi status vanrednih učenika, ne gubi vreme na neodgovorne, bavi se najboljima i onima koji žele da uče i pomoć im je potrebna; ne pravi od profesora administrativne radnike i vaspitačice nego ih teraj da se usavršavaju i poboljšavaju nastavu...

Кажу да Финци имају један од најегалитарнијих школских система на свету. Нема никаквих школа за специјалне таленте, сви уче исто, али је деци истовремено остављена могућност да развијају и задовољавају своја ваннаставна интересовања. Раде експерименте, играју се, мале пројекте- потпуно отворена атмосфера и, што је најважније, омогућена сваком детету. Значи, нема никаквих Математичких, Филолошких гимназија, Петница, чуда, посебних дипломатских, краљевских и каквих све не школа. Опет, не мора да значи да би овакав систем код нас дао најбоље резултате. Постоје ли код нас уопште људи који се баве проучавањем школских система у свету? Или смо ми и у томе најпаметнији и све најбоље знамо?
dragan7557 dragan7557 11:05 01.04.2011

Re: obrazovanje-grobar demokratije

bocvena
Oprostite, Cerski, ali vaš stil prevazilazi moje mentalne sposobnosti.
Da l' sam grobarka ili nisam?

Najverovatnije je da oni koji vas nazivaju
inkluzija:

niti znaju da postoji teorija inkluzivne demokratije niti su svesni destruktivizma sadašnje kvazi demokratije.
Profesori da menjaju programe i metode, djaci da preuzmu odgovornost za sopstvene postupke i uspeh u školi.

U sadašnjem sistemu školstva edukatori imaju ulogu promovisanja autoriteta piramidalne strukture autoriteta vlasti, pa je samim tim isključeno njihovo aktivno menjanje programa.

Đaci po definiciji nisu u stanju da preuzmu bilo kakvu odgovornost iz istih razloga jer su programi nametnuti (importirani iz tuđe "kulture" koja je strana a povrh toga osnovna motivacija đaka nije žeđ za znanjem već težnja ka društvenom statusu ispoljena od strane društva i usvojena kao pozitivna orjentacija društva.
Nekako se kod nas plemenita ideja reforme nekadašnjeg rigidnog školskog sistema u kome je profesor bog i batina (pa makar bio alkos i sadista), a učenik obespravljeni podanik, izmetnula u drugu krajnost - u obespravljenog profesora

Nametnute neoliberalne "vrednosti" su proizvod jednoumlja u istoj meri u kojoj su "vrednosti" planske ekonomije, pa je jasno da su u pitanju dva lica istog jednoumlja sa različitim polaznim premisama.

Ono što vi iznosite su dva proizvoda dve sumanute ideologije a jedina je razlika u žrtvama, u jednom slučaju su to đaci u drugom su gubitnici tranzicije profesori. Jedna sumanuta ideologija je prošlost a druga još sumanutija ideologija je trenutno aktuelna.


Valjda sam sada bio jasniji.

cerski

"Revolucija jede svoju decu," Robespjer,
alselone alselone 11:08 01.04.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

princi
Петница


Nevezano za vasu pricu, samo da naglasim da je Petnica jedno od najboljih stvari, u oblasti obrazovanja, koje mogu da se dogode jednom srednjoskolcu. Najvazniji "klik" koji sam tamo doziveo je to da MOGU slusati predavanja 8 sati dnevno i onda jos 5 sati posle toga raditi na tome sto sam slusao i da mi se nista nece dogoditi, a da cak sve to i moze da bude preneto na zanimljiv i kreativan nacin. A to je jako veliki preokret posle "ijaooo, 30 strana za kontrolni, ko ce to nauciti" nacina razmisljanja u srednjoj.
princi princi 11:22 01.04.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

alselone
princi
Петница


Nevezano za vasu pricu, samo da naglasim da je Petnica jedno od najboljih stvari, u oblasti obrazovanja, koje mogu da se dogode jednom srednjoskolcu. Najvazniji "klik" koji sam tamo doziveo je to da MOGU slusati predavanja 8 sati dnevno i onda jos 5 sati posle toga raditi na tome sto sam slusao i da mi se nista nece dogoditi, a da cak sve to i moze da bude preneto na zanimljiv i kreativan nacin. A to je jako veliki preokret posle "ijaooo, 30 strana za kontrolni, ko ce to nauciti" nacina razmisljanja u srednjoj.

Мислим да је велика ствар у тој некој "тежини", "смртном озбиљношћу" с којом се код нас свему прилази. Нема игре, радовања ни у учењу ни у подучавању. Тако се код нас и живи. Погледај само речи које се користе у овим дискусијама: "наставни планови", "програми", "дидактичка средства", "тестови", "администрација", "министарство"...
alselone alselone 11:35 01.04.2011

Re: Ok. Ubedio si me.

princi

Мислим да је велика ствар у тој некој "тежини", "смртном озбиљношћу" с којом се код нас свему прилази. Нема игре, радовања ни у учењу ни у подучавању. Тако се код нас и живи. Погледај само речи које се користе у овим дискусијама: "наставни планови", "програми", "дидактичка средства", "тестови", "администрација", "министарство"...


Potpuno saglasan. Samo fali jos "diskurs" i onda je recnik potpun. Kako je rekao jedan ( ) bloger pre godinu, dve: ja sam za to da se u skoli uci (na zanimljvim nacin) samo matematika, logika i filozofija, sve ostalo i onako ima na guglu. Nije daleko od istine.
dragan7557 dragan7557 11:36 01.04.2011

Re: obrazovanje-grobar demokratije


Nametnute neoliberalne "vrednosti" su proizvod jednoumlja u istoj meri u kojoj su "vrednosti" planske ekonomije, pa je jasno da su u pitanju dva lica istog jednoumlja sa različitim polaznim premisama.


I da dodam, inkluzivna demokratija je teoretska sinteza ova dva jednoumlja i pokušaj usmeravanja društva u jedinom mogućem pravcu kombinovanjem pozitivnih osobina ova dva modela demokratije.

Društvene snage koje nameću i jedno i drugo jednoumlje su po svojoj suštini društvenih odnosa potpuno iste jer u kompleksnoj društvenoj zajednici (uvek je u pitanju zatvoren sistem) je potpuno nevažno da li je u pitanju diktatura Avangarde ili diktatura Slobodnog Tržišta (koje uzgred u teoriji može da postoji samo kao robovlasnički vrednosni sistem).

Znači diktatura je diktatura bez obzira ko ili šta je diktator.

Najgori period je prelazni ili tranzicioni period od jedne ka drugoj diktaturi, gde suludost jednoumlja izaziva apokaliptične slike propasti društva.

"Slobodno tržište" po svojoj suštini je diktatorijalan sistem na čijem čelu se umesto ličnosti (koje su u senci) nalazi potpuno haotičan socijalni konstrukt, usmeren na nanošenje zla svim (osim super bogatih) učesnicima. i kao što rekoh u jednom slučaju su žrtve profesori u drugom slučaju su to đaci.

Diktature (čitaj ne-ljudi koji ih promovišu), nikada ne priznaju svoju nakaznost i nemoć u rešavanju društvene problematike, ali su ekspert u nalaženju žrtava.


Da l' sam grobarka ili nisam?


Ne bih rekao da ste grobarka već da ste žrtva jednoumlja vaše okoline.

cerski

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana