Život| Životni stil

Pop u zemlji čuda

Milan Novković RSS / 05.01.2008. u 00:46

AliceAuPaysDesMerveilles.jpgIako je koncept prebrzo ušao u upotrebu, pa tako postao marketinški kliše, malo ljudi spori da je koncept korisnika u centru zbivanja jedna od osnovnih karakteristika što definišu umrežavanje, pa kroz to umrežavanje mnogobrojne druge vertikalne tehnologije, koncepte, delatnosti i na kraju informacije uopšte. Tako, neminovno, i identitet pojedinca u svoj svojoj varljivoj i neodređenoj strukturi. Maglovitosti, čas vidljivoj, čas nevidljivoj, a uvek prisutnoj. Tačnije, jedan, ili nekoliko, od više identiteta.

Kao neki vir oko koga se svašta vrti dok u tom viru ne nestane.

Ako u razlikama između popularne i visoke kulture izoštrimo onu o količini vremena i truda potrebnim da se ugradimo u neki novi identitet, a u razlikama između popularne kulture i folklora onu gde mi, ili „naši“, možemo brže i efikasnije da „poguramo“ neku polugu, ili njenu interpretaciju, šta reći za svet gde je korisnik u centru zbivanja – mi smo identitet, i mi smo poluga. Mi smo pop.

Pošto je „korisnik“ inteligentan i autonoman entitet, znači fluidan, i to fluidan ne samo u detaljima nego, i evo je opet, i u strukturi uopšte, neminovno je fluidna i tehnološko-informativna okolina koja se sve brže uvrće oko tog korisnika, uliva se u prostor koji definiše korisnik.

Meni je uvek interesantno to što ma kako drmusali to sito od nekog našeg super identiteta, tj ono koje najčešće vide i po kome nas prepoznaju samo oni što nas dobro poznaju, dok dani i godine u to sito nanose svega i svačega, i oni koji nas slabije poznaju često jedino vide ili talog ili prašinu iza, isto tako često to sito ne vidi niko, pa ni mi sami, a opet znamo da je prisutno i osećamo kako se trese.

Ovo, naravno, nikako ne znači da će supply-centric instinkti da se ugase. Kamo sreće da i mi dovoljno često, a kamo li u svakom trenutku, znamo šta hoćemo. I uvek ćemo nestrpljivo i sa zadovoljstvom čekati da nas neko „udari“ svojom lateralnom ili literalnom, a u svakom slučaju originalnom i kreativnom idejom, ponekad čak i očekivanom. Ali supply-centric tiranija je, pretpostavljam, na izdisaju. Ako ne izdahne za naših života a ono siguno će za života naše dece.

Sumnjam i da će mnogo monopola preživeti suviše dugo – kako običnom korisniku postane sve lakše da „cimne“ mrežu na jednoj strani, i kako impuls iza tog cimanja bude sve šire i sve dalje dobacivao, tako će biti i sve veća verovatnoća da će neko, tamo negde, cimnuti mrežu nazad tako što će naći novi modalitet da nam uruči ono što hoćemo na bolji i efikasniji način.

Šta će biti sa popularnim? To da smo mi pop je bila ili šala ili smo to uvek bili, tj ne znam ni sam šta sam hteo da kažem! Da li će naše super sito postati super usisivač, samo zato što to može da postane, kao neka crna rupa od koje više skoro ništa neće moći da se otrgne. Šta je to što će u consumer-centric svetu definisati popularno gde trčimo da definišemo još jedan od naših identiteta i stavimo naš pečat u knjižicu nekog lokalizovanog i tranzijentnog kolektivnog.

Ili će se pop okamentiti u folklorno tako što će uglavnom sam novi proces zadovoljavanja potreba postati pop, ili će naša potreba za imanjem nešto utihnuti kad budemo mogli imati.

Ako gledamo iz perspektive strukture svakog našeg novog identiteta, koji, i ako, mora imati genezu, šta je ta geneza? A ako gledamo iz perspektive geneze gde se i da li se ona završava ili, u najboljem slučaju, u kom trenutku možemo da napravimo fotku nekog novog „ja“.

Kako će super-provodljivost weba, brišući kontradikciju iz individualizma kao izvora popularnog, uticati na dinamiku popularnog? Šta je nova pećina u kojoj smo se našli, i koje nove senke moramo da interpretiramo?

Kako to ova strela tehnološkog vremena teče protiv Kierkegaardovog (verovali mu ili samo cenili njegovo mišljenje) od estetskog preko etičkog do religioznog?

Sa našim identity demonom na slobodi, pa tako sve manje vremena da spoznamo naš novi identitet, šta je sa našom slobodom? Da li ćemo kolektivno graditi nove utopije lakše ili teže?

“Trives on the ashes of our life“ What does? Who does? Koliko je ovo vesela, a koliko tužna rečenica?

Ps: Trebao da bude blog samo o tehnološkom doprinosu pomeraju ka user-centric svetu, al onda obojeno poslednjim izdanjem časopisa „Philosophy Now“ o popularnoj kulturi i filozofiji (populrno štivo, naravno, za ne-profesinalce).



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ivana23 ivana23 01:49 05.01.2008

Novo ja

user-centric world

je bullshit. user se "edukuje" da zeli ono sto provideru odgovara.
Milan Novković Milan Novković 13:20 05.01.2008

Re: user-centric world

Ana WithAFamilyNameTooHardToPron
je bullshit. user se "edukuje" da zeli ono sto provideru odgovara.

Uvek će biti toga pošto provideri nisu glupi, pogotovo u tranziciji.
Ipak, "user-centric" je jedna od osnovnih karakteristika Interneta i umrežavanja i ozbiljno radi posao.
Jednom TV kanalu je bilo lako da nas "edukuje" dok je bilo 4 kanala, teže sa 40 a izuzetno teško sa 40,000.
Naravno, mi ne možemo da "listamo" 40,000 kanala "ručno" i svakodnevno ali favourites, profiling, parameterised directory services, semantic webs itd će uraditi svoje.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 14:48 05.01.2008

Re: user-centric world

ja sam se vrlo nalozila na ideju jos u kameno doba racunarstva, mislim da je jobs to rekao, otprilike, doslo je vreme da racunare priblizimo ljudima, a ne obrnuto, tako nekako je rekao i to je meni bio kopernikanski obrt u fenomenologiji racunarske kulture (inkluziv gnoseologija i etika i estetika)

ali, u svemu tom obilju "izbora" kanala, programa, interneta, ima jedna gadna uniformnost, jedno stancovanje korisnika, pa otud i izbor turih u navodnike.

meni je tu zanimljiva ideja kako sacuvati korisnicku suptilnost, kako podrzati intelektualnost, individualnost i razlicitost, tj da ne prodjes posle svih tih programa i kanala kao da si propusten kroz centrifugu i ona sranja za fleke, ispran i upeglan po savovima.

mala digresija, iz domaceg okruzenja: postoji zilion internet mesta, kao i drugih medija u kojima se daju informacije o filmovima koji se vrte po tv kanalima. medjutim, ne znam zasto, negde se izgubio obicaj da se uz ime filma doda i naziv u originalu, ime reditelja, pa cu, hvala na pitanju, sama da nadjem informacije. ovako, nema sansona da uklaviris o kom se filmu radi, ko ga je pravio, jer imas samo neki blesavi naziv. to uprostacenje je odvratno, a za internet neoprostivo.

iz mogu ugla, vise volim malo a probrano i kvalitetno. zabole me dupe sto je neko namestio svedski sto od slavije do kalemegdana, ako su na njemu samo masne pogacice, kad ja 'ocu sushi. elem, zagusenje informacijama (tankim, ispranim i istim) ubi, mene zanima kako se ne udaviti u tom infoglutu.



Milan Novković Milan Novković 15:36 05.01.2008

Re: user-centric world

ja sam se vrlo nalozila na ideju jos u kameno doba racunarstva

Pojava je još uvek poprilično fenomenološka posto user-centricity u ovakvom obimu nismo nikad imali u istoriji čovečanstva (tačnije, daleko smo mi još od user-centric sveta ali smo dobacili kao nikad pre i krećemo se u tu stranu).

Ako posmatraš samo blog, razmišljanja i interesovanja, možemo bez neke štete da zaboravimo na proizvode i usluge za sad - kad sam poslednji put proveravao (godina+ unazad) u svetu je bilo oko 100,000 blogova. Cenim da ih sad ima bar duplo toliko. Još uvek je malo ali ja pretpostavljam da će ovaj broj ubrzano da raste. kad si pre mogla da potegneš temu koja ti padne na pamet, kad ti padne na pamet, i da dobijaš komentare ne samo od ljudi koje dobro poznaješ nego iz mnogo šire grupe?

Na nedavnu Web3 konferenciju u Parizu je došlo oko 1,700 ljudi od kojih je jedno 1,300 platilo ulaznicu od 700 do 1,200 evra. Tema - evolucija u tehnologiji - revolucija u ponašanju, od sve prisutnog procesiranja i mreže, do socijalnog u fluksu u kakvom nika nije bilo. Preko "Storytelling and technology - evolution of society", "Personalization 2.0 ...3.0 ... the projection of personal image", "Social Media: Is it killing our society ?", "Bringing social to software: Radical change is coming. Are we ready ?", "Beyond compression and access to discovery - the new frontier", "A Debate: Casual vs. Serious Games", "Is there reality to a virtual world economy?", da navedem nekoliko. Naravno, razne teme, mnoga mišljenja, ali komešanje je nadrealno.

Jasno je da su kanali iskopani, još samo da "neko", "negde" otvori brane.

Jasno je da smo mi "tranzicija", pogotovo mi koji smo bili "odrasli" pre nego što su revolucije počele.

Ali, novi, umreženi svet učestvuje u građenju osnovnih identiteta naše dece na fundamentalno novi način (između ostalog i svih starih načina). I što je tehnologija pametnija, a i ovo pametovanje ubrzava, to će user-centric obojene paradigme sve više biti deo strukture osnovnih identiteta novih, odraslih ljudi.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 16:15 05.01.2008

Re: user-centric world



milane, ti si jedno blogovsko sunce i imas taj zar za tehnologije sa ljudskim licem:))

elem, vise od svake diskusije tipa "Personalization 2.0 ...3.0 ... the projection of personal image", ja bih kao ovaj Englez da pesacim puterm sv Jakova, do Santjaga, al dzaba, niko koga znam nece, svi sede i SEDE i to je bas bedak, koliko god bilo revolucionarno:)p

uzgred, tip je sjajan, knjiga divna, opisuje dogodovistine na putu s magarcem, francuskim magarcem, koji ne razume engleske komande i svoje iskustvo, skroz predivno, jer nije imao pojma o magarcima:)
ivana23 ivana23 16:18 05.01.2008

Re: user-centric world

Internet u ovom trenutku ima gotovo 150 milijuna stranica, a samo u 2007. broj se povećao za 50 milijuna, procijenio je Netcraft. U studenom su blogovi premašili broj 'običnih' stranica.
Prema podacima za studeni 2007., što ih je Netcraft objavio u rezultatima istraživanja Web Server Survey, samo u proteklih mjesec dana na internetu se pojavilo oko sedam milijuna novih siteova.
Najveći rast stranica zabilježen je u područjima blogova, kao što su Blogger i MySpace.
U studenom (novembru) su blogovi premašili broj tradicionalnih stranica, objavio je britanski internetski ponuđač netcraft

izvor: Net.hr
Milan Novković Milan Novković 16:33 05.01.2008

Re: user-centric world

ja bih kao ovaj Englez da pesacim puterm sv Jakova, do Santjaga, al dzaba

I ja bih, al mi smo u toj tranzicionoj mašini. Tj, gledam decu, ona su normalnija.
Moja rezolucija za rezolucijom su tipa "gasi kompjuter, odi hrani svinje". Čimi mi se da sam obrnuo trend, al nije lako.

ICT je podao mix u smislu da nas napada tamo gde smo slabi - simple logistics, hustle free, for lazy people.
Da nam je Star Trek transporter lako bismo, cenim :)
Milan Novković Milan Novković 16:49 05.01.2008

Re: user-centric world

Internet u ovom trenutku ima gotovo 150 milijuna stranica

Toliko web sajtova, stranica verovatno više, možda i do reda veličina (semi)statičkih (nagađam). A sve više je aktivnih i dinamički generisanih stranica i pretpostavljam da im je nemoguće proceniti broj.
ivana23 ivana23 17:52 05.01.2008

Re: user-centric world

Milan Novković
Internet u ovom trenutku ima gotovo 150 milijuna stranicaToliko web sajtova, stranica verovatno više, možda i do reda veličina (semi)statičkih (nagađam). A sve više je aktivnih i dinamički generisanih stranica i pretpostavljam da im je nemoguće proceniti broj.

Kako su objavili, tako ja prenela (copy/paste).
Verujem da si ipak ti u pravu.
Kraja Kraja 01:57 06.01.2008

....Pa IMDB

Mislim da postoje svi moguci nazivi jednog filma, ukljucujuci i neke retke zemlje..........
Ali, postoji zato "filmski" softver koji za nas sakuplja takve informacije........pokusavam da nadjem u masini.........Ant software, pristojno uradjen, naslanja se na vise filmskih sajtova u sakupljanju podataka..........ako sam malo pomogao.....

pozdrav
Milan Novković Milan Novković 11:58 06.01.2008

Re: ....Pa IMDB

Razvoj takvih servisa je, velikim delom, bio usporen korišćenjem uglavnom HTML-a. Ovaj format nije dizajniran da ga mašine "razumeju". Tj to je čista prezentacija, isključivo za human users i botovima je teško izvući info iz html-a. Moguće je ali se struktura html stranice iz koje automatski izvlačimo info mora negde opisati, meta podaci. I čim dizajner promeni tu stranicu moraju da se menjaju i metapodaci - znači dosta ručnog rada.

XML je uveden da se formalizuje sintaktičko procesiranje dokumenata, pa da to i mašine lako rade, a templates i schemas da mašine XML koliko-toliko "razumeju".

Evo, RSS je interesantan primer. B92 nude blog sadržaj i u RSS-u. XML podloga, well defined schema (markiranje pojedinih delova blog sadržaja) pa je jako lako napisati malog "agenta" koji prati blog i seektuje nam ono što mi želimo, npr autore. Dok i neki drugi, ne-B92 blogovi koriste istu RSS šemu nas mali agent može da nam skuplja željene autore po celom svetu. Pošto dobijamo sadražaj u fiksnom XML formatu možemo da ga prikažemo kako mi hoćemo i neosetljivi smo na promene u izgledu bloga dog kod RSS format ostaje isti. Znači, mogu B92 da izađu sa novom verzijom i umesto da se ljutimo što nam se njihova organizacija ne sviđa mi u stvari ni ne primetimo promenu.

Ovo tehnologija radi lako, ne poznam tržišste ali sam ubeđen da takvih softwerskih klijenata ima mnogo.

Zatim, zamislimo jednog autora, NŠarskog koji piše o matematici, fizici, kuvanju i mnogim drugim temama. I zamislimo da odjednom navali da piše i o politici. Danas postoje solidni softwerski moduli kojima je relativno lako definisati jednostavne "gramatike" tako da moduli sa sigurnošću detektuju sve što je veće od pola A4 stranice a o politici. Znaci imamo i rudimentarne mogućnosti da selektujemo materijal po sadržaju.

Postoje i softweri koji to rade i mnogo bolje ali su sve skuplji, treba im sve više resursa i bolje definisane gramatike. Ali i ova tri parametra su samo pitanje vremena.

Kad smo kod filma - sve su pametniji i softveri koji indeksiraju video (audio je već starija i prisutnija prica). Npr, ako se sofveru da dovoljno dugačak video segment softver može da kaže da li u clipu ima "plavo nebo", "Marlon Brando" i slično. Ovaj posao je izuzetno CPU intensive tako da je izvan domena demand-driven indeksiranja. Ali i to je pitanje vremena, Moore law je i dalje zakon, ne treba nas iznenaditi ako i ubrza donekle.

i ovo dolazi na vreme čak i za nas koji smo deo tranzicije, tj svi smo se već umorili od gubljenje vremena na spam i besciljno lutanje Internetom. Tj malo smo se umorili, ne previše :)

Srdačan pozdrav iz evo sunčanog Londona, ali zato vrlo neuredne sobe, kameno doba po pitanju i sintakse i semantike :)
angie angie 19:55 05.01.2008

ovaj deo:

iz mogu ugla, vise volim malo a probrano i kvalitetno.


i ja as well, narochito onaj sa sushijem:)))
(mada ne mogu raci da se bash odrichem pogachica s chvercima, pa ako su josh domace)
Milan Novković Milan Novković 20:44 05.01.2008

Re: ovaj deo:

angie
iz mogu ugla, vise volim malo a probrano i kvalitetno.i ja as well, narochito onaj sa sushijem:)))(mada ne mogu raci da se bash odrichem pogachica s chvercima, pa ako su josh domace)

Tehnologije za biranje i/ili supply-driven isporuku kvaliteta postoje, tj mnogo su naprednije nego što se da videti u našim inboxovima, isto kao i tehnologije za podrivanje spam biznisa, nego mi dobrim delom patimo iz istorijsko-operativnih razloga. Jedan primer, prosto je nemoguće preko noći izbaciti SMTP (S od Simple je understatement), uvesti PKI, ono najbolje u identity i trust managemenu itd. To je proces koji ne može da zaboravi na stotine miliona postojećih korisnika.

Koga ne mrzi može da odgleda Dick Hardta
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 21:05 05.01.2008

e, angie

kakve su to pogacice sa cvracima, bre, jel su to neke onda dzombaste pogacice?
(sa'ce Milan da nas uvalja u prezle i baci na vrelo ulje, ako krenu i recepti)
Milan Novković Milan Novković 21:12 05.01.2008

Re: e, angie

Od mlevenih čvaraka, pa mogu da budu raznih veličina.

Ja sam samo jeo al, eto vidiš, user-centricity na delu, od nekoliko neznalica dobiješ nekoliko delimičnih odgovora i na kraju sastaviš kockice :)

Zamisli samo kad proslušaju znalci :)
angie angie 21:28 05.01.2008

Re: e, angie

Vesna- najbolje je pravila moja baka, srednje velichine, pune mlevenih chvarak, sve se lista testo, a hrskavo:)))

Milane samo da naznachim da je primeceno:

Ja sam samo jeo al, eto vidiš, user-centricity na delu, od nekoliko neznalica dobiješ nekoliko delimičnih odgovora i na kraju sastaviš kockice :)

Zamisli samo kad proslušaju znalci :)


Milan Novković Milan Novković 21:45 05.01.2008

Re: e, angie

Milane samo da naznachim da je primeceno

Sitna greška u koracima, sorry :) Nisam mislio na tebe nego mene i meni slične, ako se ne pojavi neko od vas što znate :)
angie angie 22:27 05.01.2008

Re: e, angie

izvin'te, a sha znamo-za chvarke,.... pogachice s chvarcima,...taman sam imala osecaj da sam u'vatila nit, kad ono moz' ispast' da nisam ni blizu.
MuadDib MuadDib 23:33 08.01.2008

U potrazi za izgubljenim kovčegom

ili će naša potreba za imanjem nešto utihnuti kad budemo mogli imati.

О, да, баш тако...сакупљао хрчак, из љубави према џезу, 2 деценије и накупио око 650 лонгплејки, распродао за 2 године (1993-94) и отпатио.
Дошло доба торента, 'фала ђе чуо/не чуо, не кајем, признајем. И вратио све, и преко више тога. И шта? Куда даље? Потреба за имањем је утихнула пошто се жељено може имати, чак лакше и квалитетније, али потреба да се у томе ужива се не враћа ни близу сличним интензитетом...а некако поодавно нема нових снимака Мајлса и осталих (сви RIP) - и неће их, наравно, ни бити. Поставили сте далеко више правих питања него што их можемо појмити.
За лаике, нада је у могућем бумерангу, каписли некакве креативне повратне спреге:
i kako impuls iza tog cimanja bude sve šire i sve dalje dobacivao, tako će biti i sve veća verovatnoća da će neko, tamo negde, cimnuti mrežu nazad tako što će naći novi modalitet da nam uruči ono što hoćemo na bolji i efikasniji način.

...само када би квантитет рађао квалитет, ха ха...
Milan Novković Milan Novković 10:16 09.01.2008

Re: U potrazi za izgubljenim kovčegom

али потреба да се у томе ужива се не враћа ни близу сличним интензитетом

Bilo bi lepo da ovo nije tačno, ali sigurno ukazuje na interesantan istorijski fenomen - imanje kao destilat, a zadovoljenje vrlo abstraktne potrebe u vremenima kad je bilo potrebno uložiti značajne resurse da bi se nešto imalo. Tj zašto smo tako iracionalni u situacijama kad su nam resursi ograničeni?

Možda su sad vremena "horizontalnija"? Tj sigurno jesu bar u informativnom smislu - mnogo više se nudi, dramatično je "jeftinije" to "više" i, ponekad najvažnije, pristup onome što nam treba postaje proizvoljan.

Ova proizvoljnost u "nabavci ukida potrebu za gubljenjem vremena na nepotrebne nabavke, tj neku vrstu risk managementa.

...само када би квантитет рађао квалитет

Kvantitet najčešće (možda bi bolje bilo reći "jako često", ja mislim, rađa kvalitet ako pričamo o polimorfnom (opet horizontalnost). Tj polimorfnost (gde ono što "skupljamo" može da ide u mnogo kategorija) već ima neki naglašeni implicitni kvalitet i kako "napadnemo" naša sećanja i kreativnost sa više strana tako su i veće šanse da ćemo ih probuditi.
MuadDib MuadDib 23:39 09.01.2008

Re: U potrazi za izgubljenim kovčegom

polimorfnost (gde ono što "skupljamo" može da ide u mnogo kategorija) već ima neki naglašeni implicitni kvalitet i kako "napadnemo" naša sećanja i kreativnost sa više strana tako su i veće šanse da ćemo ih probuditi.

Да, сасвим сте у праву, тако и јесте. Функционише, проверено!
Осим тога, времена јесу 'хоризонталнија' и веома се лакше (брже, јевтиније) долази до жељеног (мислим на оно што испуњава потребу за сазнањима, као и аудио/визуелним утисцима сходно склоностима). Више сам, међутим, забринут тиме што се у неком моменту нађем затечен тиме да сам више тога сакупио него што могу да апсорбујем, па помислим да можда није у питању примитивна страст за гомилањем - знам да се у ствари не ради о томе, већ о мањку слободног времена за препуштање - или пак о несналажењу у организовању слободног времена (у познијим годинама метроном се значајно убрзава).
Хвала на одговору и поштовање.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana