Ekonomija

Dinari i druge valute

Marko Jevtic RSS / 18.08.2011. u 14:13

Gledao sam stanove, tražim nešto u rasponu od 5,2 miliona dinara do 6,3 miliona. Uzeo bih kredit. Ipak, video sam novi auto na sniženju - 870.000 dinara, pa razmišljam da ipak kupim auto od svoje ušteđevine, a da i dalje živim kao podstanar i plaćam kiriju od 20.400 dinara. aed-exchange-rate-calculator.jpeg

Zašto tako čudno izgleda kada pričamo u dinarima? Da li uopšte znate nekoga ko priča o dinarima? Ja ne znam. Kvadrat stana je u evrima, automobili su u evrima, kirija u evrima. Plata je doduše u dinarima. Ok, neke plate i prate kurs evra. Neke prate kurs dolara a neke i švajcarskog franka. Verovali ili ne. 

Moja mama ne može da razume priče oko franaka i misli da tu banke nešto varaju :) Njoj i pišem ovaj blog da bih objasnio situaciju.

Ako je nekome formirana plata kada je kurs 1 evro = 80 dinara (uzećemo veoma dobru platu za to vreme od 600 evra), a plata ostala ista kada je 1 evro = 120 dinara,  dolazimo do računice da taj X građanin ima ratu za kredit od 100 evra mesečno i stanarinu od 200 evra mesečno, on sada mora da plaća 12.000 dinara više,  tj. da njemu ostaje duplo manje para na kraju meseca sa istom platom i 'istim' obevazama (samo 12.000 dinara).

Jedna zanimlljiva stvar je uzimanje kredita u švajcarskim francima. Ako ste ga uzeli kada je franak došao do 90 dinara: mesečna rata od 100 franaka bi vas na početku koštala 9.000, ali kada franak dođe na 1 CHF = 70 dinara, vaša rata je 7.000 dinara i vi štedite 2.000 dinara. Pretpostavimo da vam je plata u dinarima. Možda je zato sada najbolje vreme da se uzimaju krediti u francima?

Naravno kada uzimate kredit vezan za neki strani kurs, morate biti svestni i rizika. Isto je kod ugovaranja plata. Ako ste platu ugovorili da je vezana za dolare, a dolar krene da pada, vaša plata će realno biti znatno manja. Zato je dobro dogovoriti raspon u kojem je moguće ići, pa da banka ili poslodavac isto preuzme deo rizika, a ne samo klijent ili zaposleni. Ako uopšte imate mogućnost o tome da pregovarate.

Imamo alarmantnu situaciju zbog kredita vezanih za švajcarski franak i naravno da je neophodno nekako reagovati, a guvernerova izjava je sasvim korektna. Potrebno je naći način kako bi se olakšalo ljudima da vraćaju kredite, ali ne može im se ni samo oprostiti taj dug jer šta je onda sa građanima koji su uzimali kredite u evrima? A da li je dobro vreme da se kredit prebaci u evre? Pa ako računate da će franak znatno rasti onda jeste, ali s obzirom da ni Švajcarskoj ne odgovara ovaj kurs i da čini sve da franak padne, možda je bolje zadržati ovakav kredit? Banke nisu krive, niti su prevarile nekoga, a moguće je da i one gube kod promena kursa. Laički, najlakše je doneti zaključak da matematika ne valjda i da "nema nigde ovo što naše banke rade" Takođe, šta se dešava kada franak padne pa građani plaćaju manje u dinarima? Da li se onda sami javljaju da žele ipak da plaćaju više?

Šta su opcije? Kada ne bi sve vezivali za evro već za dinar možda bi i situacija sa kursom bila drugačija. Onda bi plata bila 48.000 dinara, ali bi kirija ostala 16.000 dinara, a ne 24.000 dinara kada evro dođe na 120 dinara. Pitanje je koliko je tako nešto moguće u sadašnjoj situaciji. Kada bi postojao samo evro (pod uslovom da smo u EU i da jednog dana uđemo u evro zonu) možda bi tada bilo sve jasnije

Interesantna je priča mog prijatelja iz Nemačke koji uzeo kredit za stan u jednom naselju gde je potražnja za iznajmljivanjem stanova bila velika. Kada je uzeo kredit izračunao je da 70% mesečne rate može isplaćivati od stanarine, a 30% će dotirati. S obzirom da u Nemačkoj štite stanarska prava (čudne li zemlje) kiriju možete jednom godišnje (ili u 2 godine) da podižete i postoji maksimalan procenat. Ako stanar plaća redovno ne možete vi kao vlasnik stana da radite šta hoćete, tako da kada je bilo velike potražnje i kada je cena stanarine realno mogla biti veća - on nije mogao da naplati. U međuvremenu je zatvorena velika fabrika u tom mestu, pa je opala tražnja, da bi zadržao bilo kakve stanare, stanodavac je morao da spušta kiriju. Pala je žestoko i cena stanova u tom mestu, pa sada i da proda stan ne može da namiri kredit. A izgledalo je obećavajuće kada je uzimao kredit....Čak i tamo gde ne postoji razlika u kursu postoji rizik. Rizik je uvećan kada ubacimo dodatne promenljive u jednačinu, kao što je kurs strane valute.

Tagovi



Komentari (20)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

appendix appendix 14:36 18.08.2011

prvi

S obzirom da u Nemačkoj štite stanarska prava (čudne li zemlje) kiriju možete jednom godišnje (ili u 2 godine) da podižete i postoji maksimalan procenat. Ako stanar plaća redovno ne možete vi kao vlasnik stana da radite šta hoćete

Ovaj deo mi se posebno dopada...
abrasax abrasax 23:52 18.08.2011

Re: prvi

Ovaj deo mi se posebno dopada...


Ne razumem, šta ti se tu dopada. Da ne možeš da budeš svoj u vlastitom stanu?!!!
polarno_prase polarno_prase 01:44 19.08.2011

Re: prvi

Izvoli onda pa živi u vlastitom stanu. Ako si odlučila da uzimaš pare od toga što neko živi u tom stanu onda si dužna da ga pustiš da živi dostojanstveno, a ne da ga ucenjuješ kako ti dune.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 14:52 18.08.2011

Krivica, ako postoji

Da li je prethodni guverner dao pogrešnu informaciju o vrednosti dinara?Da li je prethodni guverner dao pogrešnu informaciju o vrednosti dinara?
dr.wagner dr.wagner 15:03 18.08.2011

Vlast koja to nije ...

... dan

-Nema tu "OPCIJA" ...

-Postoji jedino mogućnost da su svi plasmani banaka u Dinarima , ili u bilo
kojoj drugoj nacionalnoj valuti gdje banka posluje ...
-Kamatne stope mogu biti jedino fikse (one definirane ugovorom)

-Eventualne rizike banka može ograničiti skraćivanjem rokova kredita , a
visinom kamata kompenzirati predviđenu inflaciju u zardi na plasmanima ...

-I to je to ...

... još možda i socijalna komponenta u vidu postotnog limita anuiteta u
odnosu na osobna primanja(plaću) , a koja bi ujedno i značila kreditnu
sposobnost nekoga ...

-Sve drugo je ŽENIDBA-UDAJA ...



Wagner

mileusna mileusna 09:37 19.08.2011

Re: Vlast koja to nije ...

Novim merama Vlade i NBS, kamate sad i jesu fiksne, ali je to automatski donelo i poskupljenje kredita jer banka jednostavno sve svoje eventualne troškove koje može imati zaračuna unapred i tako dobijemo fiksnu ali visoku kamatnu stopu.

I tako još jedna mera Vlade koja na Dnevniku zvuči lepo, zapravo ima kontraproduktivne rezultate jer su krediti poskupeli i manje ljudi može da ih uzme.
mamarjan mamarjan 10:21 19.08.2011

Re: Vlast koja to nije ...

Ne, ovako bar korisnik zna šta ga čeka, zna da će se naplatiti za taj kredit. Prosto je informisaniji i ne mora da uračunava u računicu to da je neko rekao "uzeo sam onaj ekstra jeftin kredit, i vidi ti njih, posle dva meseca mi duplirali kamatu".
mileusna mileusna 16:12 19.08.2011

Re: Vlast koja to nije ...

Krediti sa fiksnim ratama postoje i postojali su i pre, samo su ih ljudi manje uzimali jer su oni skuplji. Tako vas narod ipak demantuje i ipak rizikuje sa manjim a promenljivim kamatama, nego da igra na sigurno sa većim kamatnim stopama.
dr.wagner dr.wagner 19:15 19.08.2011

Re: Vlast koja to nije ...

Pozdrav M

mileusna
Tako vas narod ipak demantuje i ipak rizikuje sa manjim a promenljivim kamatama, nego da igra na sigurno sa većim kamatnim stopama.


-Pa to i je glavni problem ... nije važno što netko želi , važno je što
je pravedno i pošteno i to treba zakonom definirati ...
... fiksne kamate su stvar ugovora , one vam omogućavaju da točno izračunate
koliko će vas koštati iznos posuđen od banke ...

-To treba biti u domeni zakonske regulative , a ne marketinga banke


-Svi mi znamo da drogiranje nema veze sa pameću ... i nitko normalan nebi
si ušpricao heroin u venu ...
... ali eto , dio naroda nas "demantuje"


Wagner
nim_opet nim_opet 23:12 18.08.2011

Nimrod

Tekst je svakako na mestu, ali ne razumem nekoliko komentara - "da li je guverner dao pogresnu informaciju o vrednosti dinara?" U Srbiji se kurs odredjuje trzisno, a NB intervenise, takodje trzisno - ne postoji "tajna vrednost dinara" koju guverner zna ali ne i neko drugi.

Drugo - zasto fiksne kamatne stope? Ako neko zeli da preuzme rizik i vise mu odgovara fleksibilna kamatna stopa, zasto ne bi mogao da ima opciju? Jel treba ograniciti i profit bankama? Zasta ce nam onda banke? Srbija je, po ugledu na SSSR, jednom davno probala sa monobankom, pa nije islo, da li komandna ekonomija ima neku prednost koju osim Severne Koreje i Burme niko vise ne vidi?
abrasax abrasax 23:39 18.08.2011

Re: Nimrod


[/i]U Srbiji se kurs odredjuje trzisno, a NB intervenise, takodje trzisno - ne postoji "tajna vrednost dinara" koju guverner zna ali ne i neko drugi.[i]

Onda ni nema potrebe da viče, složićeš se?

Zasta ce nam onda banke?



Pravo pitanje, nim. za tebe ako znaš odgovor.

Dovoljno je da KAŽE ili drugima da da mogućnost da odgovore na pitanje.
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:44 18.08.2011

Re: Nimrod

Nek' viče NiM, što da ne viče, kada veruje u tržišnu vrednost dinara među bankama, uz intervencije NBS.
Eto, zato služe banke.
nim_opet nim_opet 01:29 19.08.2011

Re: Nimrod

Niti vicem, niti se nesto preterano uzbudjujem, samo pitam. Ako nije trziste, sta odredjuje vrednost dinara? Ja nisam rekao da je trziste efikasno i da funkcionise bez uticaja recimo uvoznickih lobija, monopolista u maloprodaji itd.
dr.wagner dr.wagner 08:05 19.08.2011

Re: Nimrod

Pozdrav gospodine N

nim_opet
Drugo - zasto fiksne kamatne stope? Ako neko zeli da preuzme rizik i vise mu odgovara fleksibilna kamatna stopa


-Tko želi preuzeti rizik ???
... napaljeni klinac koji samo želi novi BMW ... taj puno raznišlja o riziku
, ili neki seljak kojem hitno treba gotovina zbog termina sjetve ... , pa on ni
ne zna formulu za izračun kamata ...

-Njima možete (bamka može) prodati priču koju god želite , kao izgleda i Vama

-Zato država (a ne "država" mora napraviti zakonski okvir u kome se ne može
ostvarivati ekstra-profit na ugovorima koji štite samo jednu stranu ...
... tj. društvo mora štititi svoje neobrazovanije , lakovjernije pa i gluplje
građane od nekih "mudraca" ...

-Dakle , nije riječ o profitu , već o EKSTRA profitu , a koji je ostvaren na
prevari , odnosno na "sitnim slovima" nekih ugovora i koji u povlaštenu
poziciju dovodi samo jednu stranu ...


nim_opet
da li komandna ekonomija ima neku prednost koju osim Severne Koreje i Burme niko vise ne vidi?


-Pa zašto se onda "tržišne" zemlje ne ponašaju tržišno ... zašto su sve
, ALI BAŠ SVE ... zemlje "zapadne" Evrope svojim komercijalnim bankama dale
iz budžeta pozajmice sa 0% (ili 0,25%) kamata (ili čak nepovratna sredstva na
kraju) , a te iste banke su ih plasirale po 8 ili 10 posto prema "nama" ???

-Tržište je priča za naivne , i bez intervencije države ne funcionira ...


Wagner
antioksidant antioksidant 09:42 19.08.2011

Re: Nimrod

Srbija je, po ugledu na SSSR, jednom davno probala sa monobankom, pa nije islo

кад? којом?
претпостављам пре 70их...
nim_opet nim_opet 14:52 19.08.2011

Re: Nimrod

52-54, Narodna Banka FNRJ.

Ostale komentare...necu da komentarisem :)
abrasax abrasax 23:46 18.08.2011

DO DUŠE

[b][/b]

To ti kažem.

Ok, neke plate i prate kurs evra. Neke prate kurs dolara a neke i švajcarskog franka. Verovali ili ne.

Zamisli tek ti švajcarci što su lelujavi.

Kad bismo se šalili da to valja, naravno.
abrasax abrasax 00:08 19.08.2011

Već

Jesi li ti ciničan ili šta? Je li ti znaš koji je danas datum:

Jedna zanimlljiva stvar je uzimanje kredita u švajcarskim francima. Ako ste ga uzeli kada je franak došao do 90 dinara: mesečna rata od 100 franaka bi vas na početku koštala 9.000, ali kada franak dođe na 1 CHF = 70 dinara, vaša rata je 7.000 dinara i vi štedite 2.000 dinara. Pretpostavimo da vam je plata u dinarima. Možda je zato sada najbolje vreme da se uzimaju krediti u francima?
abrasax abrasax 00:27 19.08.2011

...


Naravno kada uzimate kredit vezan za neki strani kurs, morate biti svestni i rizika. Isto je kod ugovaranja plata. Ako ste platu ugovorili da je vezana za dolare, a dolar krene da pada, vaša plata će realno biti znatno manja. Zato je dobro dogovoriti raspon u kojem je moguće ići, pa da banka ili poslodavac isto preuzme deo rizika, a ne samo klijent ili zaposleni. Ako uopšte imate mogućnost o tome da pregovarate.

I kad postoji mogućnost pregovora (što je dobro), ne može postojati mogućnost predviđanja. Ako onaj ko ulazi u kredit nije svestan toga, onda je neozbiljan.
abrasax abrasax 00:49 19.08.2011

promena kursa

A da li je dobro vreme da se kredit prebaci u evre? Pa ako računate da će franak znatno rasti onda jeste, ali s obzirom da ni Švajcarskoj ne odgovara ovaj kurs i da čini sve da franak padne, možda je bolje zadržati ovakav kredit? Banke nisu krive, niti su prevarile nekoga, a moguće je da i one gube kod promena kursa.[b][/b]

Ne bih rekla da se radi o prevari. Banke su jedna od ugovornih strana. Moguće je da i one gube.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana