Ljudska prava

O PAR PITANJA POVODOM POPISA

Freedom of Information RSS / 26.09.2011. u 12:09

Autor: Rodoljub Šabić

Popis stanovništva se sasvim primakao. U skladu s tim poslednjih dana primio sam dosta pisama, e-mailova i poruka ljudi koji se manje ili više (ne)formalno interesuju za neka pitanja u vezi s popisom, kao i za ulogu koju Poverenik za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti s tim u vezi ima, što me navodi na zaključak da nije suvišno i ovde na blogu napisati nešto tim povodom.

Dakle, definitivno, odgovor na pitanje da li je Poverenik učestvovao u pripremi popisa stanovništa, domaćinstava i stanova je - nije. Osim naravno, u meri u kojoj se pod učešćem podrazumevaju upozorenja, odnosno mišljenja koja je upućivao i davao organizatorima, a koja su se odnosila na potrebu odgovarajućeg postupanja sa podacima o ličnosti o kojima građani, po Ustavu, nisu dužni da se izjašnjavaju.

Neka pitanja ticala su se stvari koja je bila povod za jednu robusniju intervenciju poverenika - nepravilnosti u obradi podataka lica koja popis treba da sprovedu, popisivača i instruktora. Nisam smatrao nepotrebnim da se javno iznete sumnje u kvalitet tog izbora, (s naglaskom na to da su zanemareni relevantni kriterijumi a da je dominantan „kriterijum" bila stranačka pripadnost) demantuju ili potvrde javnim objavljivanjem određenih podataka o izabranim licima. Ali, jesam smatrao neumesnim nesrazmernu obradu podataka, prekomerno i nepotrebno javno objavljivanje podataka kao što je npr. JMBG i na to upozorio nadležne.

Dobar broj pitanja svodi se na jedno - kako će biti zaštićeni popisni podaci, pogotovo oni „osetljivi"? I nažalost podseća na to da je „posebna zaštita" naročito osetljivih podataka kod nas pre fikcija nego realnost. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti predvideo je da se naročito osetljivi podaci štite na poseban način ali nije odgovorio na pitanje - a kako? To je, po zakonu trebalo da učini Vlada donošenjem odgovarajuće uredbe. Ali ona i pored brojnih upozorenja poverenika tri godine po donošenju zakona još nije donela uredbu pa je „posebna zaštita" ostala samo proklamacija. Možda je u konkretnom slučaju popisa za utehu i najbolja zaštita to što bi u relativno kratkom roku podaci o ličnosti trebali da se pretvore u anonimizirane statističke podatke i da se upotrebljavaju samo kao takvi. Da potreba za daljom obradom ličnih podataka prestane a da oni budu uništeni. Videćemo.

Najinteresantnija pitanja međutim odnosila su se na sadržinu popisnog upitnika u delu u kome se ona odnosi na podatke o nacionalnoj i verskoj pripadnosti.

S tim u vezi za početak treba konstatovati da je Upitnik formalno sačinjen u skladu sa zakonom. Zakon zahteva da Upitnik sadrži upozorenje o tome da građani nemaju obavezu da se povodom ovih pitanja izjašnjavaju. I upitnik zaista sadrži to upozorenje. Zakon zahteva da ova pitanja budu postavljena u formi „otvorenih" i Upitnik to i čini. Umesto više artikulisanih alternativa od kojih jedno treba zaokružiti, Upitnik nudi prazan, kvadratićima izdeljen prostor u koji se upisuje ona nacionalnost odnosno pripadnost koju građanin izabere.

Samo, je li ovakvo (zakonsko) rešenje dovoljno dobro? Da li ono vodi ka tačnijim ili ka „poželjnijim" rezultatima? Zašto nedostaje posebna rubrika - „ne želi da se izjasni"? Kolika je mogućnost da iza onih koji ne žele da se izjasne ostanu prazni kvadratići koje će neko naknadno popuniti?

Nije mali broj onih koji sličnim mogućnostima objašnjavaju gotovo spektakularne promene u nacionalnoj i verskoj strukturi stanovništva između dva prethodna popisa. Jesu li i koliko su u pravu? Teško je s pouzdanjem reći, naravno. Ali, baš zato nije teško reći da je Upitnik mogao biti bolji. I mogao i morao.



Komentari (105)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

farenhajt farenhajt 16:09 28.09.2011

Re: Popis i podaci

Goran Vučković
Može malo objašnjenje ovog čitanja misli?


A što ne bi moglo ? :)

Jednostavno je - hash nije sinonim za random (number), a u Hrvatskoj je OIB (osobni identifikacijski broj) slučajan broj - ima 11 cifara od kojih je 11-a kontrolna.
farenhajt farenhajt 18:29 28.09.2011

Re: Popis i podaci

Može malo objašnjenje ovog čitanja misli?


Može objašnjenje, naravno. Jednostavno je - hash nije sinonim za random (number). Hrvatski OIB (osobni identifikacijski broj) se sastoji iz 10 slučajnih cifara i 1 kontrolne. A neslučajnost zbog samog značenja reči hash. Dalje objašnjavanje zalazi u oblast programiranja ali možete lako izguglati npr. hash codes i table lookup.

farenhajt farenhajt 18:41 28.09.2011

Re: Popis i podaci

A bilo bo dobro i pojašnjenje šta je pisac hteo da kaže sa


Htedoh reći da je druga mogućnost bila da se više uopšte ne koriste JMBG brojevi, a kakvo stanje je bilo i kada su uvođeni.
farenhajt farenhajt 20:51 28.09.2011

Re: Popis i podaci


Vaš stav o mom liku i delu mi je već od ranije dobro poznat isto kao i to da ga baš nikakvim argumentima ne mogu promeniti pa to neću ni pokušavati. Ipak, drugih ljudi radi, zapitaću vas npr. o kakvih 6,7 godina govorite? Znate li Vi uopšte kad je Srbija dobila Zakon o zaštiti podataka o ličnosti?


Argumentum ad hominem.

Ipak znam za npr.:
član iz Ustava Srbije iz 1990-e,
član iz Ustava SRJ iz 1992-e,
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti SRJ iz 1998-e,
Povelju o ljudskim i manjinskim pravima i građanskim slobodama iz 2003-e,
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti iz 2008-e,
itd.

Dakle, i "radi drugih" čitalaca, i radi vas - dobila ga je 1998-e!


Da Vam ponovim ono što sam Vam već jednom rekao. Između alternative da,makar i sa krajnje skromnim resursima,( manjim od onih koje slični organi imaju u bilo kojoj bivšoj Yu republici), bar pokušam nešto da uradim i alternative da ne radim ništa, uvek biram prvu, i da verujem da bi to bio izbor velike većine ljudi ako bi se našli u mojoj poziciji.A to što ne bi bio i Vaš izbor,Vaša je stvar.


Demagogija i imputiranje.


Još jedan primer nastupa sa olimpijskih visina,svojstven nekom ko "sve zna". Vi sigurno imate i informaciju gde se te kopije koje sam "propustio da uništim" nalaze? Ili mislite da sam trebao da naredim uništavanje pretpostavljenih kopija? Možda mislite da sam imao da se, sa par svojih inspektora, upustim u akciju sistematskog pretresa Novog Pazara i uže a možda i šire okoline? Ili da sam trebao da insistiram na odgovornosti nacionalnih saveta nacionalnih manjina(ne samo bošnjačkog nego i mađarskog i nemačkog prema kojima sam preduzeo slične mere) za nezakonitu obradu podataka u situaciji kad su na tako nešto bili direktno podsticani čak i formalnim uputstvima nadležnog ministarstva. U kojoj zemlji Vi živite gospodine? Jeli moguće da ozbiljno mislite da bi takvo "insistiranje na odgovornosti" bilo i pravno i politički korektno,da je to prava stvar, ono što nam treba?


Bilo bi korisnije da ste napisali šta je pogrešno u mojim navodima.

Ja ne mislim nego znam da ste trebali da naredite uništavanje FAJLOVA I SVIH KOPIJA. Naravno da nije neophodno da ih sve locirate - pitajte vaše kolege (mada, ako ovakve elementarne stvari ne znate, kasno je da ih sada učite). Uz to ste trebali da sačuvate navedene fajlove koji bi, kasnije, kada se opet pojave slični podaci, mogli poslužiti za utvrđivanje da li su prvom prilikom neke kopije ostale neuništene. Ovo o "sistematskom pretresu" je besmisleno pa ne bih komentarisao. Što se tiče "podsticanja od strane ministarstva" - pa šta i ako je tako? Podsticao je neko nekoga iz nekog razloga. Hajde da vidimo ko, koga i zašto. A onda, da vidimo ko je za šta odgovoran i kako treba da bude kažnjen. E, baš to je ono što je i pravno i politički korektno, i to je prava stvar i to je BAŠ ONO ŠTO NAM TREBA.

Pozdrav
Goran Vučković Goran Vučković 21:04 28.09.2011

Re: Popis i podacijavascript:;


Može objašnjenje, naravno. Jednostavno je - hash nije sinonim za random (number). Hrvatski OIB (osobni identifikacijski broj) se sastoji iz 10 slučajnih cifara i 1 kontrolne. A neslučajnost zbog samog značenja reči hash. Dalje objašnjavanje zalazi u oblast programiranja ali možete lako izguglati npr. hash codes i table lookup.

Nije sinonim, ali je često- mehanizam za "mešanje slučajnosti" - ako se koriste uobičajeni kriptografski heš algoritmi poput SHA-1, MD5 itd - ima fine osobine što se tiče toga. Nego kad pričamo o JMBG, identifikatorima i slično - primeti ovo. Majstorski su ga uradile Švabe

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana