Život

Dnevničke beleške 1 (Banatske priče)

Boris Drenca RSS / 11.11.2011. u 11:43

300px-Banat4.jpgNikada nisam vodio dnevnik pažljivo. Kada sam bio mali bata to mi je bila neka stvar za devojčice. A to je , bar u tim godinama, bila prilično bljaak stvar. Kasnije sam nekoliko puta pokušavao da vodim dnevnik...mislim da mi je najduži period dva meseca. Nije da nisam imao perioda u kojima bi bilo korisno i zanimljivo voditi dnevnik. Umesto toga sa sobom sam uvek nosio neku svesku i olovku. I zapisivao. Kada sam želeo da se držim dnevničke forme pisao sam datume. Ponekada pronađem te sveske i prelistam...

...1914. godine tadašnji podanici KundK monarhije prvoslavne vere iz Banata, kao uostalom i svih ostalih vera, mobilisani su i poslati u Rusiju ili Italiju da se bore za cara. Kako su se borili napisani su romani. Kažu da su i Dalmatinci imali slične borbene karakteristike. Jedan od Banaćana je bio mobilisan kada i drugi. Mesec, dva pošto mu se rodilo treće dete. Sin posle dve ćerke. U Rusiji mu se svašta dešavalo. Svakako, bio je zarobljen, učestvovao u revoluciji i sve tako nešto. Posle nekog vremena rešio je da se vrati kući. Išao je peške, vozom, peške, zaprežnim kolima, peške....Posle nekoliko meseci stigao je kući. Došao je pred kuću, ušao i naleteo na sina koga je video kada je sin imao mese dva, a sada skoro pet godina...Vrisak uplašenog deteta privukao je sestre koje su tada imale 12, 13 godina (možda koju više ili manje, nepouzdani zapisi). Devojčice su dohvatile neke motke, vile, sekire... kada su videle šta je uplašilo malog batu. Odrpan čovek sa neurednom i prljavom kosom i bradom. Kada je progovorio poletele su mu u zagrljaj. Tata se vratio

....To ratovanje Banaćana po Rusiji donelo je mnoge priče, naočito po povratku ratnika. Ima priča o ljudima koji su puškama samo rasterivali kere koje su se okupljale oko kuće gde su se skrivali kada su dezertirali...pre prvih borbi. Dosta Banaćana bilo je u ruskom zarobljeništvu. Njihove „ratne priče" su se uglavnom svodile na povratak kući. Tako je jedan pričao da je kao zarobljenik i posle stigao do Madžurije i odatle se vratio kući. Reakcija ljudi iz sela je bila „ah Mandžurija postoji, kako da ne". Voleo je da popije. Dobio je nadimak Madžurac. Ko zna da li mu je neko do kraja života poverovao da je bio u Madžuriji....

....Nekoliko dana po oslobođenju Pančeva u Drugom svetskom ratu na aerodromu je jedan oficir partizanskih jedinica, Banaćanin, stajao sa sovjetskim pilotima koji su se spremali da polete dalje. Avioni napunjeni gorivom, bombama i čime god se pune ... Partizan donese balonče rakije drugovima....Oni sipaju rakiju u one limene šolje od nekoliko deci..do vrha. „Za Staljina", „Za Tita", „Za rodinu", „Za Jugoslaviju" „Na Berlin"...popiše sve na eks uskočiše u avione i odoše...

... Banatskim blatnjavim njivama tamo negde iza Kovina idu dvojica sovjetskih vojnika, malo prljavih i zapuštenih, malo više pijanih...azijati, inače ali to nije bitno. Pevaju neke pesme na ruskom...i vuku onaj mitraljez na točkovima...Partizani dolaze do njih i prijateljski ih pitaju kuda..."Tamo, na Berlin"....

Rođeni, mlađi, brat oficira koji je pio sa pilotima je 1941. završio u nemačkom zarobljeništvu. Posle logora (koji su oslobodili Sovjeti) vraća se kući. Te 1945. prihvatni centar za povratnike iz zarobljeništva bio je kod Zagreba. Prihvate zarobljenike, provere, zabeleže i puste kući. Banaćanin je bio pismen čovek. Odaberu ga da piše dozvole onima koji idu kući. Pisao je dozvole raznima, svi njegovi zemljaci već otišli kući....Posle nekoliko nedelja reši da pita partizanskog oficira zašto on ne dobije dozvolu...
„Ti si pismen?"
„Da"
„Pišeš dozvole?"
„Da"
„I šta čekaš?"


Inače Banaćane ne treba mešati sa ostatkom Vojvođana. Samo su oni Lale. To je jedan drugačiji svet...Radan, pošten, druželjubiv, rad da pomogne, .... Mislim da ću i ja jednom tamo..

Legenda (koja ne mora biti tačna) kaže da su nadimak (Lale) dobili u vreme KundK monarhije . Kao i ostali vojnici čuvali su granicu prema Srbiji. Da bi ih oni sa druge strane razlikovali od drugih vojnika(Austrijanaca, Švaba i Madžara) nosili na kapi ili uniformi cvet tulipana. Lale. Ako se zapuca da znaju da njih ne gađaju.



Komentari (37)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 15:01 11.11.2011

Банатске приче

А опет, један Банаћанин православне вере није се деветнаесте врн`о. Оставио је кости негде на источном фронту ратујући за К унд К монархију против Руса, иако је један од његових далеких предака још у 18. веку био заповедник руске коњице после одласка из Баната у коме је Марија Терезија хтела на силу да га покатоличи. А онај што га Руси убише остави осморо сирочади и жену која је годину дана касније умрла од шпанске грознице, па су сирочад разделили по фамилији да би их неко отхранио.

А опет, син овога што га убише на руском фронту 1945. сачека пијане руске војнике на вратима винског подрума, који је припадао газди Мађару за којег је радио, и покуша да им објасни рукама и ногама, јер није знао руски, да ће им он донети вино из подрума и да не улазе унутра и да не пуцају у огромну бурад у којима је стајало вино. Руски војници, раздражени мирисом вина, сасекоше рафалом човека и уђоше у подрум да наставе пијанку.

Нажалост, немају све приче о Банаћанима срећан крај.

"Господо, једну пијану чашу Банату! Пуна жучи, отроване крви и смеха, румен њена руменија ми је од причешћа, а рука ми дрхти више него да дижем путир."
Boris Drenca Boris Drenca 18:38 11.11.2011

Re: Банатске приче

Znam i takve priče....Znam i priče o vozovima i jedne i druge. Iako uvek mi se činilo da bi ti ljudi bili najsrećniji da ih se manu.Svi

"Господо, једну пијану чашу Банату! Пуна жучи, отроване крви и смеха, румен њена руменија ми је од причешћа, а рука ми дрхти више него да дижем путир."
mariopan mariopan 17:30 11.11.2011

Banatske priče

Baš lepo pišeš o Lalama. Da dodam, oni imaju specifičan humor, postoji mnogo viceva o njima:


Siđe sveti Petar na zemlju i traži gde je Čurug.
Naiđe na Lalu i pita ga : "Znaš li gde je Čurug? "
Znam ali ne mogu da ti kažem - kaže Lala.
"Kako ne možeš? Znaš li ti ko sam ja? Ako mi ne kažeš, kada umreš nećeš u Raj".
Neka neću, nećeš ni ti u Čurug.

Boris Drenca Boris Drenca 18:43 11.11.2011

Re: Banatske priče

Volim Banat....Lalinski humor često opisuje način života i razmišljanja...

Možda je malo nepristojan ali dosta toga objašnjava :

Dao lekar greškom Lali tabletice za smirenje umesto onih protiv proliva. Zove ga sutradan, kada je uvideo grešku i pita ga kako je ovaj odgovara

"S...m doktore ali se bar ne jedim"
mariopan mariopan 19:45 11.11.2011

Re: Banatske priče

"S...m doktore ali se bar ne jedim"



Volim i ja taj humor, tu sam u Banatu, na licinom mestu, takoreći.

Zatekne lala Sosu sasvim golu u kući i pita je šta se događa?
"Ta nemam šta da obučem" - žali se Sosa.
"Kako nemaš" ? - pita Lala, odlazi do ormana, otvara ga i pokazuje joj - "..gledaj, jedna haljina, druga haljina, treća haljina, dobar dan komšija, četvrta haljina , i kažeš da nemaš šta da obučeš" ?

...

Lalo, eno Sose valja se s komšijom u žitu.
U kom žitu?
Tamo kod Tise.
Pa to nije moje žito.

....

Poslao Lala sosu u Vrnjačku banju, ali joj je strogo naredio da ne sme da se švalera i da mora redovno da mu se javlja razglednicama, da zna kako joj je. Pritom, dade joj samo malo para, da se tamo ne rasipa i ne troši.

Ode Sosa, i piše prve nedelje kako joj je.
Posle nedelju dana ona njemu kući šalje nešto para i vesti - dobro joj je.
Sledeće nedelje šalje još više para i vesti da je dobro.
Još jedne nedelje mu šalje pare....i on reši da ode lično da izvidi tu čudnu situaciju.
Stigne Lala u banju, nenajavljan, bane u Sosinu sobu, a tamo, neki čovek neobučen i nepokriven leži na krevetu.

Soso - dreknu on strogo,.... jel ovo onaj čovek što ti daje novce pa šalješ kući?

Jeste, skrušeno će ona.

Ta di će ti duša, pokrij čoveka da ne ozebe.
deset_slukom deset_slukom 20:41 11.11.2011

Deda

Da li su i Mađari iz Banata Lale?

U svakom slučaju, evo ih zajedno - pravoslavne i nepravoslavne Lale, a verovatno i neki drugi, negde na 'talijanskom frontu. Topovsko meso.



Kao mali, mnogo sam bio ponosan na svoga dedu - evo da ga svi vidite, sa pravom sabljom za pojasom. Kada sam se rodio, bio je mrtav već skoro trideset godina. Ni četiri godine posle rata nije mu zarasla rana na nozi. Nije dao da mu je odseku, pobegao je iz bolnice u Temišvaru, i peške došao do Itebeja. Sam je pokušao operaciju...


mariopan mariopan 20:50 11.11.2011

Re: Deda

Da li su i Mađari iz Banata Lale?

Naravno, ovaj miks karaktera nije mogao da nastane od samo jednog elementa, tu su svi umešali prste

Šta bi dalje sa tvojim dedom, kako mu je uspela samooperacija?

A mog muža su Rusi napili kada su ušli u Banat, a bio je mali, tek dve tri godine, i posle mu to bio izgovor za ceo život, kad malo gucne zna se, to mu je posledica od rata.
deset_slukom deset_slukom 21:44 11.11.2011

Re: Deda

mariopan

Šta bi dalje sa tvojim dedom, kako mu je uspela samooperacija?


Pa, nije uspela. Mama je imala manje od godinu dana.

Motiv za takvu avanturu je, pretpostavljam, bio: zemljoradnik-nadničar bez noge, kome to treba?

A njegovo objašnjenje je bilo: lekari ne znaju, to treba samo dobro očistiti.
Dr M Dr M 23:32 11.11.2011

Re: Deda

Da li su i Mađari iz Banata Lale?


Naravno, ovaj miks karaktera nije mogao da nastane od samo jednog elementa, tu su svi umešali prste


Zbilja misliš da su to bili prsti?
Boris Drenca Boris Drenca 06:54 12.11.2011

Re: Deda

Srbi, Madžari, Švabe, Rumuni, Bugari....su Banaćani i Lale.
freehand freehand 09:45 12.11.2011

Re: Deda

Boris Drenca
Srbi, Madžari, Švabe, Rumuni, Bugari....su Banaćani i Lale.

Aha. Izvini, a gde si ti to, i od koga čuo da su Švabe, Madžari, Rumuni - Lale?
Evo ti malo da se obavestiš:

Banaćani su poznati po nadimku - Lale. Često, pogrešno, sve Vojvođane smatraju Lalama. A kao sto svi Vojvođani nisu Lale, nego samo Banaćani, tako ni svi stanovnici mnogonacionalnog Banata nisu Lale, već samo Srbi - starosedeoci.

A može se u Banatu lepo i složno živeti i bez koncepta Bratstva i jedinstva.
mariopan mariopan 11:07 12.11.2011

Re: Deda

Dr M
Da li su i Mađari iz Banata Lale?


Naravno, ovaj miks karaktera nije mogao da nastane od samo jednog elementa, tu su svi umešali prste


Zbilja misliš da su to bili prsti?

Neeee.....
mariopan mariopan 11:10 12.11.2011

Re: Deda

deset_slukom
mariopan

Šta bi dalje sa tvojim dedom, kako mu je uspela samooperacija?


Pa, nije uspela. Mama je imala manje od godinu dana.

Motiv za takvu avanturu je, pretpostavljam, bio: zemljoradnik-nadničar bez noge, kome to treba?

A njegovo objašnjenje je bilo: lekari ne znaju, to treba samo dobro očistiti.

Boris Drenca Boris Drenca 11:26 12.11.2011

Re: Deda

Banaćani su poznati po nadimku - Lale. Često, pogrešno, sve Vojvođane smatraju Lalama. A kao sto svi Vojvođani nisu Lale, nego samo Banaćani, tako ni svi stanovnici mnogonacionalnog Banata nisu Lale, već samo Srbi - starosedeoci.

Piše to i u tekstu,

Što se4 tiče Madžara i ostalih lepo rekoh Banaćani i Lale...sve to zajedno u ta dva imena
mlekac mlekac 20:00 13.11.2011

Re: Deda

deset_slukom
Da li su i Mađari iz Banata Lale?

U svakom slučaju, evo ih zajedno - pravoslavne i nepravoslavne Lale, a verovatno i neki drugi, negde na 'talijanskom frontu. Topovsko meso.



Kao mali, mnogo sam bio ponosan na svoga dedu - evo da ga svi vidite, sa pravom sabljom za pojasom. Kada sam se rodio, bio je mrtav već skoro trideset godina. Ni četiri godine posle rata nije mu zarasla rana na nozi. Nije dao da mu je odseku, pobegao je iz bolnice u Temišvaru, i peške došao do Itebeja. Sam je pokušao operaciju...




E, tamo je negde bio i moj deda, iako nije bio iz Banata... Pa posle bio ratni zarobljenik u nekom logoru pod Vezuvom, a baba je uvek tvrdila da je tu, u Italiji, naucio da jede "onaj budjavi sirac".

A posle od carskog postao kraljev oficir, al' nije ni on dugo poziveo - neki geler sto nisu uspeli da mu ga izvade dokusurio ga kad je mama imala 3 godine.

Evo i njegove slike - al' u ovoj docnijoj uniformi. A sablju nismo sacuvali - nestala negde u II sv. ratu.
freehand freehand 00:50 12.11.2011

Moj domaćine

ja bih rekao da ti ne znaš mnogo o Lalošima. Recimo, ne znam da bi neko rekao
...1914. godine tadašnji podanici KundK monarhije prvoslavne vere iz Banata

već bi svoje pretke nazvao Srbima. kao što su, uostalom, ti preci sami sebe zvali.

Kao što se Srpska pravoslavna crkvena opština u Pančevu odvajkada tako zove, Srpska i pravoslavna.
I kao što se grad nije delio na katolički, pravoslavni i protestantski deo, nego na nemački (centar i donja varoš), , srpski (Gornja varoš) slovački (Topola) i mađarski (Vojlovica).
Upravo je interesantno da su laloši prilični nacionalisti. a opet, žive u slozi i miru, a bogami i u ljubavi sa svojim komšijama i prijateljima. I možda baš zato što niko ne izbegava da kaže šta jenti se to smatra prednošću, niti sramotom.
A da ne bi bilo kako sam jedini ovde smrtno ozbiljan (inače je Vita Sudarski, nekadašnji predsednik pančevačke opštine i dugogodišnji glavni urednik i direktor "Pančevca" izdao nekoliko knjiga sa vicevima o Lali) evo i mog omiljenog:

Sosa zanemoćala i Lala je odvede lekaru.
Ostane da je sačeka ispred ordinacije, i posle pola sata Sosa izlazi a doktor zove njega u ordinaciju.
"Jel teško bolesna?" - pita Lala.
"Lalo, po ovim preggledima tvojoj Sosi ne fali ama baš ništa! Nego da ti prioneš na seks malo, od toga će joj sigurno bolje biti!"

Izlazi Lala, kreću on i Sosa sokakom kući, kad će ga Sosa zapitati:
"I, šta ti reče doktor?"
"Ništa Soso. Kako bih ti kazo: leka ti nema, umreti nećeš..."
Boris Drenca Boris Drenca 07:01 12.11.2011

Re: Moj domaćine

ja bih rekao da ti ne znaš mnogo o Lalošima. Recimo, ne znam da bi neko rekao

...1914. godine tadašnji podanici KundK monarhije prvoslavne vere iz Banata


već bi svoje pretke nazvao Srbima. kao što su, uostalom, ti preci sami sebe zvali.


Ja bih rekao da se nećemo vređati. KundK ih je zvala podanicima pravoslavne vere, kao i Rumune. Znam da su oni sebe zvali Srbima.
Dr M Dr M 07:35 12.11.2011

Re: Moj domaćine

Sosa zanemoćala i Lala je odvede lekaru.


...Udje Sosa i nema je pola sata a zabrinuti Lala šeta po čekaonici i samo hukće:

" Ma, šta li joj radi tooliko.."?

Drugi lala proviri kroz ključaonicu, okrene se Lali i reče:

" Kolko se ja razumem u medecinu, on nju jeebe.."
tasadebeli tasadebeli 21:54 12.11.2011

Зелене чарапе

freehand
Upravo je interesantno da su laloši prilični nacionalisti. a opet, žive u slozi i miru, a bogami i u ljubavi sa svojim komšijama i prijateljima. I možda baš zato što niko ne izbegava da kaže šta jenti se to smatra prednošću, niti sramotom.A da ne bi bilo kako sam jedini ovde smrtno ozbiljan...


Ево да ово потврдим и испричам две ситуације којима сам и сам био сведок.

У једном месту у Банату имао сам четири стрица (очева браће од тетке), данас је, нажалост, само још један од њих жив. Тројица ожењена Мађарицама изродише у сретним браковима гомилу деце...

Један од стричева се враћа кући, доводи госте на ручак и види да на прозорима нема завеса које је стрина у међувремену однела у комшилук на прање јербо машина не ради. Стриц погледа у голе прозоре и сасвим озбиљан повика: "Мајку јој јебем маџарску, оставила ме!" До краја живота је живео у сретном браку са стрином, смртно заљубљен, али нам је стално говорио: "Оставиће ме она, Маџарица је то!"

Један од моје браће од тих стричева каже сасвим озбиљно својој мајци једно јутро док се облачи: "Марија, мајку ти јебем маџарску, опет си ми дала зелене чарапе!" И он се после оженио Мађарицом и изродио с њом двоје деце.

Због њих и ја имам обичај да, без устручавања, кажем: "Не волем Маџаре, нарочито кад играмо ватерполо са њима, ал` зато волем Маџарице!"

freehand freehand 09:43 12.11.2011

Mobilisali Lale

i odveli ih da stvore liniju fronta.
I kopaju ti oni tako rovove. Prvi dan, drugi, treći...
U jednom momentu se Lala okreće i kaže,
"Jel'te, a šta ćemo ako ne dođedu?!
I da im se nijje štogod usput desilo?!"
sesili sesili 10:07 12.11.2011

Lala...

Sretne komšija Lalu pa mu kaže: bog te, Lalo, znadeš da svi pričadu da cela Kekenda ..be tvoju Sosu? A Lala će 'ladno - eh, i Kekenda mi neka varoš!
zilikaka zilikaka 12:42 12.11.2011

Evo i mene

Prvo da kažem da se apsolutno slažim sa onim što je rekao kolega Free,( u narodu sve poznatiji kao Sloba)
Lale su samo i jedino Srbi Banaćani.
Sad, koliko su oni posebi u odnosu na druge (isto tako posebne), moglo bi se dosutra, al bojim se slaba vajda.

Lale i ovi poslednji ratovi nekako nisu išli zajedno. Jedino je teritorija Banata u poslednjim ratovima uvek nekako uspevala da se sačuva (Pančevci, vi izvinte, al koj vam andrak trebala rafinerija)

Inače i Lale su vam podeljene na raznorazne načine, al najvidljivija je podela između Militara i ostalih. Nek kaže ko šta hoće, al ima razlike.

I za kraj, MOJ omiljeni o Lali:

Bio Lala u vojsci i radio u kujni.
Miran, tih i pomirljiv večito bio meta ismevanja i maltretiranja. On sve trpeo, nikad se ni posvađao nije.
Prolazi vreme, vojska se pokaje, skupe se, dovedu Lalu i kažu:

-Lalo, bili smo grozni prema tebi, stalno smo te kinjili, al sad obećavamo da nećemo više
-Pa dooobro, ondak ni ja vama više neću pišati u čaj


Da, i još nešto! Nije Mandžurija već Galicija I meni tamo jedan od pradeda osto.

EDIT: Ne znam da li važi za sve vojvođanske Srbe, al Lale po tradiciji ne prave slavski kolač.
Boris Drenca Boris Drenca 13:08 12.11.2011

Re: Evo i mene

Nije Mandžurija već Galicija

Mandžurac pričao da je bio u Madžuriji. Prvo mu nisu verovali da nešto kao Mandžurija postoji a posle da je bio tamo. Samo su ga zvali Madžurac
zilikaka zilikaka 13:34 12.11.2011

Re: Evo i mene

Ma šalila sam se.
Galicija je opštepoznata, jer se mnogi odande nisu vratili
Boris Drenca Boris Drenca 14:11 12.11.2011

Re: Evo i mene

freehand freehand 14:21 12.11.2011

A kako su

ono Lale posle drugog velikog rata govorili:
"O'šli Nemci,
došli Sremci!"
zilikaka zilikaka 21:25 12.11.2011

Re: A kako su

A ne bi bilo loše setiti se i one:
"Svako ima svog Sremca"
xenia.5 xenia.5 21:50 12.11.2011

Re: A kako su

Svako ima svog Sremca

Ali nema svako Sremicu. A onaj koji ima, taj
tasadebeli tasadebeli 22:03 12.11.2011

Сремице

xenia.5
Svako ima svog SremcaAli nema svako Sremicu. A onaj koji ima, taj


Кажу искусни људи да је разлика између Сремице и болести у томе што болест мож` бити и доброћудна. Кад сам то испричао једном који је ожењен Сремицом, он се уопште није насмејао, само је рекао: "Јел` видиш с ким ја живим!"
zilikaka zilikaka 22:04 12.11.2011

Re: A kako su

Auuu sestro!
Nisi valjda?

A jel vinski il svinjski?
EDIT:Nego, da osnujemo mi jednu malu podružnicu, pa da se posvađamo ko svet?
xenia.5 xenia.5 22:21 12.11.2011

Re: A kako su

Svinjski, Sremačka mi jedna cela polovina, al' dovoljno. Ona druga polovina mi se pomirila sa sudbinom
xenia.5 xenia.5 22:26 12.11.2011

Re: Сремице

Кажу искусни људи да је разлика између Сремице и болести у томе што болест мож` бити и доброћудна.
Ma to je samo mit, ali 'ajd' da vidim tog myth bustera koji bi se usudio da proveri
zilikaka zilikaka 22:29 12.11.2011

Re: A kako su

xenia.5
Svinjski, Sremačka mi jedna cela polovina, al' dovoljno. Ona druga polovina mi se pomirila sa sudbinom

Nemoj da se sekiraš!
Ja pola militarka, a i u onom resto podosta ima takve krvi.
Meni dobro, a ostali...šta ću im ja
... i onda kažu pitom svet
freehand freehand 23:39 12.11.2011

Re: A kako su

xenia.5
Svako ima svog Sremca

Ali nema svako Sremicu. A onaj koji ima, taj

Nije ni to najgore; meni pola žene Ličanka, pola Hercegovka...
Pa vi gledajte.
xenia.5 xenia.5 00:37 13.11.2011

Re: A kako su

meni pola žene Ličanka

I mene je od te fele pola A tebi da je lako, nije, brate slatki...
freehand freehand 00:51 13.11.2011

Re: A kako su

xenia.5
meni pola žene Ličanka

I mene je od te fele pola A tebi da je lako, nije, brate slatki...

Eh... Eh.... Eh!!! (smajlić koji nemoćno širi ruke škripeći zubima i vrteći glavom)
zilikaka zilikaka 15:55 13.11.2011

Re: A kako su

Nije ni to najgore; meni pola žene Ličanka, pola Hercegovka...

Znači, prava Bosanka

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana