Gradjanske inicijative| IT| Politika| Tehnologija

eJavne rasprave – uzmi zakon u svoje ruke!

Srecko Sekeljic RSS / 26.12.2011. u 23:08

Zakon-je-nas.jpgTrenutno na usvajanje zakona u Skupštini Srbije najviše utiču tri faktora: stranke, službenici u javnoj administraciji i korporativni lobiji. Međutim, uvođenjem onlajn javnih rasprava, u proces donošenja zakona trajno bi se uveo još jedan faktor: necenzurisani pritisak javnosti, tj. građana.

Zato široka koalicija organizacija i institucija zahteva temeljnu promenu rada Narodne skupštine. 

Evo klasičnog primera zašto nam je ova promena neophodna...

Jednog jutra osvanula je vest da će digitalna oprema i nosači zvuka poskupeti jer neki novi zakon nalaže plaćanje dodatnih taksi organizaciji zvanoj Sokoj. Odjednom, svi su se digli na noge, psovali državu i vlast, pokretali peticije, delili kompromitujuće informacije o Sokoju na blogovima, Fejsbuku i Tviteru. Novinari su tada već uzalud intervjuisali privrednike, IT i ekonomske stručnjake koji su svedočili o tome koliko je ovaj novi zakon poguban po razvoj digitalne pismenosti građana i konkurentnosti srpskog tržišta. Uzalud su netizeni objašnjavali da je potpuno suludo ograničavati njihov pristup digitalnim tehnologijama samo da bi neka kompromitovana organizacija sebi punila džepove novcem građana. Odgovor institucija je bio jednostavan - zakon je već donesen. Nema dalje rasprave.

Međutim, šta je bilo sa raspravom pre donošenja tako manjkavog zakona? Koliko vas bi podržalo poskupljenje digitalne opreme u korist plata zaposlenih u nekakvom Sokoju? Koliko vas bi glasalo za političara i stranku sa ovakvim programom? Na kraju, jesu li poslanici u Skupštini Srbije uopšte razumeli posledice ove zakonske odredbe pre nego što su glasali za nju?

Upravo te digitalne tehnologije, čiju upotrebu srpske institucije aktivno guše, omogućavaju građanima da učestvuju u javnom životu i da nadziru rad svojih političkih predstavnika. Zato je grupa organizacija uz podršku Digitalne agende i Piratske partije Srbije pokrenula inicijativu za uvođenje eJavnih rasprava. Cilj ove akcije je održavanje obaveznih onlajn javnih rasprava za svaki predlog zakona, u kojima može da učestvuje svaki građanin ove zemlje sa pristupom Internetu. Naravno, Vlada Srbije mora još mnogo da radi na digitalizaciji svojih tajnovitih procedura, na razvoju digitalne pismenosti građana i, naravno, na što većoj dostupnosti računarske opreme.

U načelu, građani bi trebalo da upravljaju ovom zemljom tako što neposredno biraju svoje predstavnike u Narodnoj skupštini i predsednika Republike, koji bi zatim trebalo da sprovode „volju naroda". Međutim, političari tipično poklanjaju pažnju samo pravu građana da za njih glasaju na izborima, a ne mare dovoljno za naše pravo da utičemo na njihov rad nakon što smo im poverili fotelju i pripadajuće troškove koje plaćamo od svog poreza.

U Skupštini se zakoni i amandmani predlažu, obrazlažu i izglasavaju, bez mnogo želje da birači na bilo koji način utiču na diskusiju i sadržaj propisa. Zatim se putem tradicionalnih korporativnih medija građanima jednosmerno prenose odabrane informacije o radu parlamenta. Građanima onda ostaje samo da gunđaju sebi u bradu ili da psuju u krugu prijatelja kada Skupština usvoji neki poguban zakon poput ovog za dodatna plaćanja Sokoju.

Zakon-je-nas-grafik11.jpg 

Sa namerom da vrate „volju naroda" nazad u Narodnu skupštinu, grupa aktivista i udruženja ponudila je vrlo jednostavno rešenje: uvesti dvosmernu komunikaciju između parlamenta i građana putem Interneta. Dovoljno je napraviti odgovarjući Internet portal koji bi bio lak za korišćenje i optimizovan za integraciju sa društvenim mrežama. Građani će uraditi sve ostalo - pisaće svoje komentare na predložene zakone, podržavaće i osporavaće pojedina rešenja, davaće dodatna obrazloženja, konkretne primere i poređenja sa dobrim i lošim praksama drugih zemalja. Diskusija će biti potpuno javna i transparentna a zakonodavci neće imati nikakav izgovor za usvajanje neracionalnih ili štetnih propisa.

Još jedna odlična stvar u vezi sa ovim rešenjem je što će građani sami deliti informacije sa ovog portala na mrežama kao što su Facebook, Twitter, Google+ i LinkedIn. Tražiće podršku od svojih prijatelja i onlajn konekcija za predloge koje su na portalu formulisali. Organizovaće decentralizovane mini kampanje oko pojedinih rešenja koje smatraju ispravnim i korisnim za društvo.

Trenutno na usvajanje zakona u Skupštini Srbije najviše utiču tri faktora: stranke, službenici u javnoj administraciji i korporativni lobiji. Međutim, uvođenjem onlajn javnih rasprava, u proces donošenja zakona trajno uveo bi se još jedan faktor: necenzurisani pritisak javnosti, tj. građana. Koristići snagu argumenata, viralno deljenje sadržaja na Internetu i mehanizme stvaranja onlajn zajednica, građani će biti u prilici da katalizuju pritisak javnosti koji bi poslanike usmerio ka razumevanju „volje naroda" o datim predlozima zakona. Već postoje dobri ali vrlo retki primeri kampanja koje su uspele da javnim zagovaranjem dovedu do usvajanja pojedinih propisa ili do njihove izmene. Novi online mehanizam bi možda omogućio da ovi izuzeci postanu pravilo. U idealnom ishodu, dobićemo političare koji razumeju i zastupaju volju građana, a samim tim i građani će biti zadovoljni radom svojih predstavnika. Win-win.

Zakon-je-nas-grafik3.jpg 

Kada govorimo o dostupnosti ovakvog servisa građanima, dovoljno je da se osvrnemo na nekoliko podataka iz poslednjeg istraživanja Strategic Marketinga i USAID-a:

- Čak 56% građana Srbije koristi Internet (u odnosu na 52% prošle godine),
- 41% to čini svakodnevno (u odnosu na 36% 2010. godine),
- 95% mladih uzrasta 12-19 godina koriste Internet, od toga 80% svaki dan (u odnosu na 68% tokom prošle godine),
- 60% ukupnog broja domaćinstava ima pristup Internetu, a samo 4% koristi sporu dial-up konekciju,
- 2/3 svih korisnika Interneta ima profil na Facebook-u, a 91% njih su aktivni.

Detaljnije rezultate istraživanja i poređenje sa prošlom godinom možete preuzeti ovde: http://www.sekeljic.com/resursi

Obim svakodnevnog korišćenja Interneta i društvenih mreža u Srbiji iz godine u godinu neminovno raste, a generacije koje dolaze su gotovo u potpunosti integrisali svoje online i offline živote. Imajući u vidu ekspanziju Interneta i njegovu podobnost za uspostavljanja dvosmerne komunikacije sa bilo kim i o bilo čemu, on ostaje ključni medij za uključivanje građana u proces donošenja odluka koje se na njih odnose. Zato dostupnost Interneta i digitalnih tehnologija Vlada i Parlament treba da tretiraju kao javno dobro, a ne da na njih uvode akcize, dodatne poreze i paušalne namete.

Ukoliko političari u Skupštini Srbije i Vladi pristanu da razgovaraju sa građanima na Internetu, ostaje još da se reše neka praktična pitanja. Na primer, da li je potrebno razviti novu online platformu ili koristiti postojeći resurs eUprave? Treba proveriti koliko je postojeći sajt pogodan za ovu svrhu, da li je moguće sprovesti odgovarajuće modifikacije i sl. Dosadašnja upotreba ovog servisa eUprave svakako ne obećava - u ovoj godini je diskutovano samo o dva pravilnika i jednoj odluci, a građani nisu pitani za mišljenje ni o jednom jedinom predlogu zakona.

Verujete da je ova inicijativa korisna za društvo? Pridružite se...

Inicijativu su pokrenuli Centar za uporedne pravne studije (CUPS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Edukacioni centar, Biro za društvena istraživanja BIRODI, Udruženje građana Sretenje i Unija poslodavaca Srbije, a podržali su je Poverenik za informacije od javnog značaja, Agencija za borbu protiv korupcije, Zaštitnik građana, Kancelarija za saradnju sa civilnim društvom, Uprava za digitalnu agendu, kao i Piratska partija Srbije.



Komentari (48)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:49 26.12.2011

e da je bilo eJavne rasprave...

Danas je donešen jedan zakon, za koji bi verovatno, da je postojao ovaj vid rasprave, pomogao da bude bolji.

Vest je ovde, a citiram zanimljiv deo:


Utvrđeno je da se sredstva za podsticanje domaće kinematografije obezbeđuju iz budžeta, zatim 1,5 odsto od ostvarene mesečne pretplate za Radio-televiziju Srbije, 20 odsto sredstava koja naplaćuje Republička radiodifuzna agencija i 10 odsto sredstava koja naplaćuje Republička agencija za elektronske komunikacije (RATEL).

Propisano je da se stranim producentima iz republičkog budžeta isplaćuje do 20 odsto ukupno utrošenih sredstava za snimanje filma na teritoriji Srbije, kako bi se podsticao njihov rad.


ICT poslenici su u čudu i vidim da se "kuva" na Twitteru. Da su eJavne rasprave zaživele ranije, siguran sam da Twitter ne bi bio pun hash tagova #filmskidinar (pre par nedelja je dominirao tag #muzičkidinar, koji je i dalje vrlo aktivan). Većina veruje da su se pare za film mogle naći na drugoj strani, a ne uglavnom uzimanjem od ICT.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 23:52 26.12.2011

Re: e da je bilo eJavne rasprave...

Dobra vest!
jedan.kub jedan.kub 00:40 27.12.2011

Re: e da je bilo eJavne rasprave...

Ideja je odlična.
zakonodavci neće imati nikakav izgovor za usvajanje neracionalnih ili štetnih propisa

Zakonodavci u ovom slučju, ne bi snosili nikakvu moralnu odgovornost za ovako usvojen zakon.
ivan_m_grujic ivan_m_grujic 20:40 27.12.2011

Re: e da je bilo eJavne rasprave...

Slažem se, da postoje eJavne rasprave ne bi moglo da prođe neprimećen porez za SOKOJ.
gordanac gordanac 00:33 27.12.2011

tzv. "prethodna pitanja"

(možda pomogne malo dodatnih informacija)
I kao "ante scriptum" - primer koji si dao u tekstu ima manje šanse da bude "loš" (po bilo čijoj proceni) samo ako se u NSRS donese odluka da Predlog zakona može ući u proceduru "ako i samo ako" je uz Predlog zakona istovremeno i svaki podzakonski akt koji se Predlogom zakona propisuje, (što trenutno nije slučaj) o tim podzakonskim aktima NSRS ne odlučuje, ali ja mislim da ih mora imati na uvid, bez obzira na amandmane koji će u međuvremenu biti podneti i usvojeni na Predlog zakona. U datom primeru reč je o prenetoj nadležnosti Komisiji za autorska i srodna prava (formiranoj na osnovu zakona posle njegovog donošenja) koja samostalno donosi "Jedinstvenu tarifu posebne naknade", dakle bez unapred datog tog podzakonskog akta ne možeš imati uvid o toj tarifi, a sada je praksa da se ti akti rade naknadno, što nije dobro.

I - sada nešto informacija (koje će možda ličiti i na sugestije ili zvučati dosadno, ali procedure su ponekad takve), ali čini mi se da neće štetiti:

PRVO:

PUT ZAKONA

Ко може да предложи закон?
Право предлагања закона (али и других прописа и општих аката које доноси Народна скупштина) имају сваки народни посланик, Влада, скупштина аутономне покрајине, најмање 30 000 бирача, као и Заштитник грађана и Народна банка Србије у областима из своје надлежности.

Dakle, PRE odluke o platformi i adresi portala treba doneti odluke (recimo):
- svi podnosioci moraju omogućiti 12 nedelja tokom kojih je NACRT zakona objavljen na portalu (to podrazumeva izmene akata kojima je definisana procedura donošenja zakona trenutno i za sada)
- svi podnosioci moraju podneti na uvid i prateće (podzakonske akte) o kojima NSRS ne odlučuje
- svi podnosioci moraju dostaviti analizu uticaja nacrta zakona u sektoru koji tim zakonom žele da menjaju, kao i promene u budžetu (ako ih ima)

DRUGO:

- sama platforma morala bi imati dva odvojena dela, jedan koji je samo za "opšta" pitanja i odgovore za koje bi podnosilac nacrta zakona bio obavezan da daje odgovore i drugi koji bi bio podešen za komentare onih koji su iz sektora ili bilo ko sa dovoljno prethodnog znanja da svoj komentar može ostaviti u obliku svojevrsnog "amandmana" kojim menja neku odredbu nacrta zakona
- sama platforma mora imati jasne informacije o potrebnim (i nabavljenim) finansijama, ovlašćenim administratorima i slično, osim ako se ne želi "forum" u najširem smislu (a nemam takav utisak, možda grešim)

TREĆE:

- platforma mora biti dostupna svima koji su ustavom određeni kao podnosioci
- podnosilac nacrta mora imati obavezu da nakon vremena propisanog procedurom na istoj platformi objavi i (eventualno) izmenjeni nacrt zakona pre nego što zakon "nastavi svoj put" procedurom

Ove dodatne informacije imaju samo jedan cilj: da se dijalogom razumemo da ovakva platforma mora imati neki proceduralni okvir, ako se želi stvarno "promena na bolje", ako se želi promena procedura koje trenutno "ostavljaju" preveliki broj ljudi van prostora sa dovoljno informacija.
Alternativa "proceduralnom okviru" je platforma samo kao prostor rezervisan za objavljivanje PREDLOGA zakona, što je veliki korak "kasnije" u proceduri pa ma ko bio predlagač, odnosno samo stvaranje prostora (virtuelnog) za koji podnosilac nacrta dobrovoljno odlučuje hoće li ili ne objaviti taj svoj nacrt na platformi i učestvovati u dijalogu o pojedinim rešenjima.

Biće uskoro Javno slušanje o Nacrtu zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, pa je (možda) to prvo mesto na kojem se može dijalogom uspostaviti dogovor (bar kad je NSRS u pitanju) među inicijatorima "Zakon je naš" ideje i NSRS. Organizator Javnog slušanja je Zakonodavni odbor NSRS.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 01:15 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Hvala puno na informacijama i odličnim sugestijama! Biće od velike pomoći pokretačima inicijative, jer još uvek nisu počeli detaljno da projektuju sve funkcije koje bi ovakva platforma trebalo da pruži.

Osnovni cilj je transparentnost donošenja propisa i što viši stepen kontinuirane saradnje celokupne javne administracije sa građanima. Možda je najteže krenuti baš od Skupštine, ali je to i najvažnije. Ipak, svakako je bitno pronaći način da se građanima omogući da učestvuju u donošenju svih propisa, uključujući tu i podzakonske akte. Tako bi platforma koja bi počela sa radom kao mesto javnih diskusija o propisima koje donosi Skupština, vremenom mogla da dobije sekciju posvećenu propisima Vlade, pokrajinskih, gradskih i opštinskih organa, kao i drugih pravnih lica na koja su prenete određene nadležnosti i ovlašćenja.
ultimatum ultimatum 01:19 27.12.2011

e-PARLAMENT

Preporuka za tekst, iako je autor stavio akcenat na pritisak javnog mnjenja, ja se nekoliko godina nosim mislju, gledajuci sednise Skupstine i analizirajuci efikasnost da bi upravo ovo bilo najbolje resenje:

gordanac
osim ako se ne želi "forum" u najširem smislu (a nemam takav utisak, možda grešim)



Naime, ako pogledamo kako izgleda prosecna sednica parlamenta gde neretko sedi samo desetak poslanika i "slusa" onoga ko govori, neki citaju novine, neki telefoniraju, (ali sve je to razumljivo donekle) postavlja se pitanje ne bi li to moglo bolje i mnogo, mnogo jeftinije, naravno internet je tu glavno sredstvo.

Forum (ili neki slican, prilagodjen portal) bi bio podeljen na teme, (predlozi zakona, zakoni u proceduri, javna rasprava, glasanje, usvojeni zakoni...) i rasprava bi se odvijala non-stop, 24 sata dnevno, bez obzira na fizicko prisustvo poslanika, zasto da ne, kao ovde na blogu, ne bi neki poslanik napisao sta misli o predlogu nekog zakona u sat posle ponoci, spomenimo samo da niko ne bi bio ogranicen vremenom, skoro neogranicena mogucnost repliciranja, tacno se vidi ko je sta rekao, prati se aktivnost pojedinih poslanika (od strane izborne jedinice poslanika), GLASANJE ne bi nuzno zahtevalo da se okuplja 126 poslanika odredjenog dana (ja sam zastupao stav da afera o glasanju iz Bodruma, zapravo ne bi trebalo da bude prekrsaj, jer je poslanik vlasnik svog glasa, i ima pravo da glasa za nesto bez obzira na svoje fizicko prisustvo, zloupotreba bi bila jedino ako bi se u njegovo ime glasalo protivno njegovom stavu), jer bi glasanje o nekom setu zakona moglo da traje recimo nedelju dana, a ne nuzno samo tog dana i sata...

Pravo na ucesce u forumu bi naravno imali samo administratori i poslanici, koji bi imali svoje profile i gradjani bi trebali da imaju mogucnost da im salju direktne poruke, sugerisu predloge itd. a mogla bi i jedna tema da bude izdvojena za VOX POPULI, ova ideja bi se mogla razraditi i zasto da Srbija ne bude prva u necemu tako bitnom kao sto je e-PARLAMENT (uostalom u mnogim kompanijama, pa u nekoj formi i u nasoj Vladi postoje telefonske sednice, sto je prilicno rudimentarno, ali ipak je neki napredak)

Treba li napomenuti koliko bi se novca moglo ustedeti na putnim troskovima, na parkiranjima, na grejanju i hladjenju prostorija skupstine itd., naravno da ne treba iskljuciti i neke sednice in vivo, ali treba s paznjom propratiti Kinu i razloge zasto se ona okrece razvoju novih generacija interneta, setimo se da su oni jedni od retkih u vreme opste rececije imali rast preko 10% jer su se npr. okrenuli izgradnji infrastrukture i vissokogradnje racunajuci da to pokrece nekoliko desetina privrednih grana, itd.

Internet je cudo, treba samo biti hrabar i imati nove ideje za eksploataciju istog
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 10:30 27.12.2011

Re: e-PARLAMENT

@ultimatum, to je verovatno budućnost sveta :)

Ozbiljno, online komunikaciona platforma je odličnan način za crowdsourcing dobrih rešenja za probleme koji su na tapetu.

Btw, zašto bismo se tu zaustavili? Ako se jednog dana u daljoj budućnosti razvije dovoljno dobro strukturisana platforma, koja bi bila user friendly, i ako dostupnost Internetu, računarima i digitalna pismenost dostignu visok nivo - onda bi kolaborativna online platforma u kojoj učestvuju svi zainteresovani građani moći da zameni izbore i instituciju parlamenta... My two cents za ostvariv SciFi model!
antioksidant antioksidant 11:34 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

samo ako se u NSRS donese odluka da Predlog zakona može ući u proceduru "ako i samo ako" je uz Predlog zakona istovremeno i svaki podzakonski akt koji se Predlogom zakona propisuje, (što trenutno nije slučaj) o tim podzakonskim aktima NSRS ne odlučuje, ali ja mislim da ih mora imati na uvid, bez obzira na amandmane koji će u međuvremenu biti podneti i usvojeni na Predlog zakona.

uf!
ovo bi bilo ozbiljno iskakanje iz nadleznosti NSRS (da ostanem pri nazivu koji si dala)
podzakonska akta donosi telo koje to ovlašćenje dobije zakonom a skupština je svoj posao završila donošenjem zakona (tj postavljanjem okvira u kojem se mogu kretati podzakonska akta)
ako podzakonska akta iskaču iz tog okvira - tu je sud
dragan7557 dragan7557 12:43 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Srecko Sekeljic 01:15 27.12.2011
Re: tzv. "prethodna pitanja"
Hvala puno na informacijama

Kojim? Kad nikakve elementarne informacije nisu ni date, iz neznanja ili......?

Prvo i osnvno je da gradjani znaju: KO pise Zakone?

A ovo: KO pise Zakone (u Srbiji) ako ukucas u pretrazivac ima da se zabezeknes?

Vrlo lukrativan, profitabilan posao, i kao sto mnogo godina unazad rece Dragan Soc, jedan od ljudi koji su pisali neki od Ustava (ako se dobro secam) u emisiji "Most": "napisali smo i potpisali ogromno sranje."

Drugim recima u Srbiji Instant zakone, pise ko hoce, kome se svidi, NVO, privatne grupe gradjana i drugi koji na taj nacin imaju materijalne i interesne vajde od svoje ujdurme.

Gore opisani PUT bez poznavanja, ko, iz kojih interesa, sa kojim namerama i zbog cega pise Zakone Srbije, je od sekundarnog ili jos bolje receno bez ikakvog znacaja, u pitanju je procedura, posto Skupstina samo po nalogu Vodja odobrava (usvaja) Zakone. Da, da, daizam kako poslanika tako i Vlade je ovde na delu, sa, ili jos vise bez citanja, i poznavanja Zakona koje predlazu ili usvajaju

O blesavim Ministarskim Uredbama je vec Poverenik za Informacije pre neki dan pisao.

cerski
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 20:40 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Drugim recima u Srbiji Instant zakone, pise ko hoce, kome se svidi, NVO, privatne grupe gradjana i drugi koji na taj nacin imaju materijalne i interesne vajde od svoje ujdurme.

Da bi se znalo ko zaista piše zakone, potrebno nam je transparentnosti na pretek. A da bismo bili sigurni da zakoni odgovaraju građanima, potrebno je da nađemo dobar model javnih konsultacija...
ivan_m_grujic ivan_m_grujic 21:53 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Hvala na poslatim komentarima, mislim da ljudi u DS-u treba da budu ponosni što imaju Vas

Prvo bih pojasnio nešto. Inicijativa ZJN usmerena je prvenstveno na eJavne rasprave o nacrtima zakona, znači pre usvajanja na Vladi. Ona je primenjljiva i na opšte podzakosnke akte koje usvaja Vlada ili Ministarstvo.

samo ako se u NSRS donese odluka da Predlog zakona može ući u proceduru "ako i samo ako" je uz Predlog zakona istovremeno i svaki podzakonski akt koji se Predlogom zakona propisuje, (što trenutno nije slučaj)


Čuo sam da u Sloveniji imaju ovaj način usvajanja zakona. Antioksidans je pisala da treba paziti na nadležnosti institucija, ali bih se složio sa Gordanom. Sada imamo slučajeve gde se nekoliko godina čeka na usvajanje podzakonskih akata ili se podzakonskim aktima značajno menja zakon. Ja sam ZA.

svi podnosioci moraju dostaviti analizu uticaja nacrta zakona u sektoru koji tim zakonom žele da menjaju, kao i promene u budžetu (ako ih ima)


Znam da je veoma važan uticaj novog zakona na druge pravne propise i novac za njegovu realizaciju. Možda bi ovo mogli da ostavimo kao fakultativnu mogućnosti, jer nisu svi građani u mogućnosti da urade ove analize. Ako stavimo kao obavezu, možda i urade analize, ali pitanje kakav će biti kvalitet?

- sama platforma morala bi imati dva odvojena dela, jedan koji je samo za "opšta" pitanja i odgovore za koje bi podnosilac nacrta zakona bio obavezan da daje odgovore i drugi koji bi bio podešen za komentare onih koji su iz sektora ili bilo ko sa dovoljno prethodnog znanja da svoj komentar može ostaviti u obliku svojevrsnog "amandmana" kojim menja neku odredbu nacrta zakona
- sama platforma mora imati jasne informacije o potrebnim (i nabavljenim) finansijama, ovlašćenim administratorima i slično, osim ako se ne želi "forum" u najširem smislu (a nemam takav utisak, možda grešim)


Odlična ideja sa raspravom u "načelu i u pojedinostima".

- platforma mora biti dostupna svima koji su ustavom određeni kao podnosioci
- podnosilac nacrta mora imati obavezu da nakon vremena propisanog procedurom na istoj platformi objavi i (eventualno) izmenjeni nacrt zakona pre nego što zakon "nastavi svoj put" procedurom


Slažem se da treba biti dostupna svima koji imaju mogućnosti podnošenja zakona. Pitanje je kako urediti kada zakon predlaže 30.000 građana? Može da se pojavi bilo koji građanin i da zahteva eJavnu raspravu o predlogu zakona za koji kaže da će pokrenuti narodnu inicijativu. Trebalo bi sprečiti zloupotrebe.
Želimo da platforma ima proceduralni okvir i da se prate sve izmene nacrta zakona. Trebalo bi da postoje izuzeci od eJavnih rasprava, kada postoji opravdani interes da se usvoji hitno neki zakon. Ali ovo treba pažljivo urediti da ne dođe do zloupotreba, kao što se sada svi zakoni u skupštini donose po hitnom postupku.


Biće uskoro Javno slušanje o Nacrtu zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, pa je (možda) to prvo mesto na kojem se može dijalogom uspostaviti dogovor (bar kad je NSRS u pitanju) među inicijatorima "Zakon je naš" ideje i NSRS. Organizator Javnog slušanja je Zakonodavni odbor NSRS.


Već nekoliko meseci pregovaram sa V.Ratkovićem i R.Cerovićem oko organizacije javnog slušanja. Trebalo je da bude u novembru, ali još ništa. Imate li vi neku noviju informaciju?
ivan_m_grujic ivan_m_grujic 21:54 27.12.2011

Re: e-PARLAMENT

Ove ideje sa forumom meni su veoma interesantne, razmisliću o ovome. Hvala.
ivan_m_grujic ivan_m_grujic 22:00 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Jedna od prvih informacija na eJavnim raspravama trebala bi da bude ko je pisao zakon? Sada imamo slučaj da ne mogu da se saznaju imena ljudi koji pišu zakone za neko ministarstvo. Kada su pitali Ministarstvo kulture i informisanja ko je napisao sporne amandmane na Zakon o informisanje (po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama), zvaničan odgovor bio je NIKO
gordanac gordanac 22:29 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

ivan_m_grujic
Jedna od prvih informacija na eJavnim raspravama trebala bi da bude ko je pisao zakon? Sada imamo slučaj da ne mogu da se saznaju imena ljudi koji pišu zakone za neko ministarstvo. Kada su pitali Ministarstvo kulture i informisanja ko je napisao sporne amandmane na Zakon o informisanje (po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama), zvaničan odgovor bio je NIKO

Mogu da odgovorim imenima ljudi za nekoliko od mnogih zakona u čijoj sam izradi učestvovala (na različite načine) - Izmene i dopune krivičnog zakonika, Porodičnog zakona, Rezolucije o pridruživanju EU, Zakona o revizoru, o zabrani diskriminacije, o Narodnoj skupštini, ... u nekim slučajevima je Narodna skupština formirala radne grupe od poslanika koje su (praktično) kretale od "belog papira" za predlog zakona, u drugim slučajevima kretalo se od jednog amandmana koji je onda posledično zahtevao izmene skoro svih drugih članova, a uvek je u pitanju više ljudi i retko se navode imena "pisaca" celog zakona, češće se ime tačno zna samo kada je u pitanju jedan (ili više amandmana) koji bitno (na bolje, naravno) menjaju postojeći tekst predloga zakona, a onaj ko ga podnosi argumentacijom o amandmanu "skuplja" amandmansku "većinu" za glasanje.
Prilično česta praksa je i da Odbori NSRS podnose amandmane (nedavno je bio primer amandmana Odbora za pravosuđe i upravu na Predlog izmena i dopuna zakona o ustavnom sudu koji je jednoglasno predložen, a kasnije i usvojen, radilo se o brisanju odredbe o penzijama sudija Ustavnog suda).
Retko se može naći predlog zakona "jednog" autora, i u ministarstvima to rade grupe ljudi, a najčešće se usvojeni tekst razlikuje od njihovog baš zbog amandmana i Odbora i pojedinih poslanika (ili drugih ovlašćenih predlagača amandmana). Ako vlada (ministarstvo) menja nacrt, teško da ćete znati ime onog ko je formulisao neke predloge izmena, to je priroda procesa, zato se na kraju svi u skupštini nazivaju "zakonodavcima". Ako vlada podnosi amandman onda to tako i piše, kao što skupštini vlada podnosi predloge zakona, a ne ministarstva, pojedinačno. U vladinoj proceduri je faza "NACRTA" koja (tako ja mislim) je tema za portal, zato govorim o promenama akata kojima se propisuje donošenje zakona.

EDIT:
juče sam dobila informaciju o pripremi Javnog slušanja u organizaciji Zakonodavnog odbora, ne znam još uvek datum, ali biće na vreme objavljeno, za sve zainteresovane
Goran Vučković Goran Vučković 22:33 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Biće uskoro Javno slušanje o Nacrtu zakona o referendumu i narodnoj inicijativi, pa je (možda) to prvo mesto na kojem se može dijalogom uspostaviti dogovor (bar kad je NSRS u pitanju) među inicijatorima "Zakon je naš" ideje i NSRS. Organizator Javnog slušanja je Zakonodavni odbor NSRS.

Ćao Goco,

jedna od interesantnijih stvari za javne rasprave je i predlog budžeta - da li znaš možda da li se predlozi budžeta pripremaju u mašinski čitljivoj formi - u smislu kontni plan + cifre na analitici, ili neki sličan format iz koga se podaci mogu preuzeti za analizu.

Bilo bi interesantno imati nešto poput one "toplotne mape" što si jednom linkovala, čini mi se - hrvatski predlog proračuna za 2010. koji je uradila NVO Vetrenjača - a vizualizacija toga je verovatno jednostavnija ako se podaci pripremaju u formi kontnog plana + analitike sa ciframa. Računam da bi ovakva vizualizacija bila zgodna i poslanicima, a podaci u ovakvoj formi zasebno - najprostije kao excel tabela - jedna stranica sa ciframa na analitici (da može da se iščita bez đubreta i koristi za mašinsku obradu) i onda jedna sa strukturom kontnog plana (koja može i da sabere sve što treba).

E da - i ovo što Ivan reče - čini mi se da bi bilo korisno imenovati učesnike u izradi predloga zakona i opisati njihov tačan doprinos. Koji zakon treba promeniti da bi ovo postalo obavezno?
uros_vozdovac uros_vozdovac 22:46 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

gordanac
u nekim slučajevima je Narodna skupština formirala radne grupe od poslanika


Uh kako je ovo užasno.
gordanac gordanac 23:04 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

uros_vozdovac
gordanac
u nekim slučajevima je Narodna skupština formirala radne grupe od poslanika


Uh kako je ovo užasno.

Užasno ili ne - tako smo (na primer) došli do predloga zakona o državnom revizoru, predloga zakona o narodnoj skupštini i Rezolucije o pridruživanju EU - posebnim odlukama formirane radne grupe i - predlog su usvojili i potpisali mi poslanici iz raznih poslaničkih grupa koji su bili članovi radne grupe za izradu zakona.
Postoji i sada u proceduri jedan broj predloga koji su potpisali narodni poslanici kao predlagači.
gordanac gordanac 23:10 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

čubaka:
Koji zakon treba promeniti da bi ovo postalo obavezno?

Nije zakon, akt je kojim se uređuje procedura donošenja zakona u vladi i akt "Jedinstvena metodološka pravila" (o donošenju zakona) koji je donela NSRS

Postoji internet stranica
SKOCKAJTE BUDŽET
a nadam se uskoro i posebnoj stranici na internet stranici skupštine.
Budžet je objavljen u obliku koji daje vlada (na stranici parlamenta je), ali slažem se - više od hiljadu strana nije baš "čitljivo" za širu publiku, otuda i namera da se poboljša "internet" izdanje budžeta.
Goran Vučković Goran Vučković 23:47 27.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Nije zakon, akt je kojim se uređuje procedura donošenja zakona u vladi i akt "Jedinstvena metodološka pravila" (o donošenju zakona) koji je donela NSRS

Kako je moguće da se nešto tako važno kao procedura donošenja zakona ne reguliše - zakonom?
SKOCKAJTE BUDŽET

Simpatično... vidi se da ne postizavam tviter i facebook - sad mi reče Bojan da je to video negde da si objavila link. Vidim i excel dokumente sa strukturom - preko 5000 redova, ok to možda nije 1000 strana ali oko 120 bi bilo, sa 50 redova na strani. Ima takođe i interesantnih drugih dokumenata - ovaj bi možda zavredeo ceo blog: Budžetska politika lokalnih zajednica u Srbiji (vrlo pregledna Power Point prezentacija, autor (neki) Saša Ranđelović).

Čisto onako radoznalost - od 250 poslanika, koliko ceniš da ima iole ozbiljniju ideju o strukturi budžeta? Više od pola? Pola? Četvrtina? Desetina?

gordanac gordanac 00:12 28.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Goran Vučković
Nije zakon, akt je kojim se uređuje procedura donošenja zakona u vladi i akt "Jedinstvena metodološka pravila" (o donošenju zakona) koji je donela NSRS

Kako je moguće da se nešto tako važno kao procedura donošenja zakona ne reguliše - zakonom?
SKOCKAJTE BUDŽET

Simpatično... vidi se da ne postizavam tviter i facebook - sad mi reče Bojan da je to video negde da si objavila link. Vidim i excel dokumente sa strukturom - preko 5000 redova, ok to možda nije 1000 strana ali oko 120 bi bilo, sa 50 redova na strani. Ima takođe i interesantnih drugih dokumenata - ovaj bi možda zavredeo ceo blog: Budžetska politika lokalnih zajednica u Srbiji (vrlo pregledna Power Point prezentacija, autor (neki) Saša Ranđelović).

Čisto onako radoznalost - od 250 poslanika, koliko ceniš da ima iole ozbiljniju ideju o strukturi budžeta? Više od pola? Pola? Četvrtina? Desetina?


Ustav propisuje KO može da podnese predlog zakona, a poslovnici KAKO se to radi, procedure se uređuju takvim aktima, Zakonodavni odbor je doneo i "Jedinstvena metodološka pravila" o otme ŠTA sve mora da sadrži predlog, tako je za sada.
Svi poslanici znaju strukturu budžeta, nesebrigaj, to je "osnovna" literatura i - neopisivo zanimljiva svim poslanicima.
Pravila sam postove o predlozima budžeta par godina za redom, ali to je uvek zanimljiva tema, slobodno i samo napred i piši tekst o budžetima lokalnih samouprava, takođe zanimljivo.
Oko 33% budžeta je namenjeno za isplate penzija, još oko 12% za isplate raznih socijalnih prava građana, i još 55% budžeta na plate zaposlenima koje čine najveći deo pozicija u ministarstvima (vaspitači, učitelji, nastavnici, profesori, lekari, medicinsko osoblje, policija, bezbednosne strukture, vojska, zaposleni u sektoru socijalne politike, neki zaposleni u kulturi (po nadležnosti neki se finansiraju i iz lokalnih budžeta), neke sgencije potpuno, neke delimično, fiskalni savet,regulatorna i nezavisna tela, poverenik za informacije, zaštitnik građana, revizorska kancelarija, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, agencija za borbu protiv korupcije, sudije, tužioci, sudske službe, ...) zatim - subvencije, programi državne pomoći, investiciona sredstva, održavanje, vlada, skupština, predsednik, zaposleni u državnoj upravi, ... krediti, kamate, "stara" devizna štednja, obavezna rezerva,...nije to tako komplikovano kako se možda čini na prvi pogled.

Goran Vučković Goran Vučković 01:40 28.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Pravila sam postove o predlozima budžeta par godina za redom, ali to je uvek zanimljiva tema, slobodno i samo napred i piši tekst o budžetima lokalnih samouprava, takođe zanimljivo.

Ti pravila, a ja čitao i komentarisao (ovo računam da pišeš za "nove" )
Svi poslanici znaju strukturu budžeta, nesebrigaj, to je "osnovna" literatura i - neopisivo zanimljiva svim poslanicima.

To je neopisivo zanimljiv podatak, posebno za jednu ovakvu temu kao što je ova na kojoj smo, hvala

Pretpostavljam da osim tih osnovnih gabarita (ok osim tih osnovih 5-10 cifara verovatno i sledeći nivo, recimo dvadesetak do stotinak glavnih stvari) postoje i neke elastičnosti cifara i tako to. Postavlja se pitanje koji nivo detalja je potrebno znati da bi poslaničke rasprave postale zanimljive...
gordanac gordanac 07:09 28.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Postavlja se pitanje koji nivo detalja je potrebno znati da bi poslaničke rasprave postale zanimljive...


U suštini i svedeno, radi se o mogućnostima promena amandmanima nekog (relativno) "malog iznosa", na primer:
- razlozi za prestanak finansiranja nekog prava ili za uvođenje finansiranja nekog prava
- detalji revizorskog izveštaja budžeta iz 2010 radi uporednih podataka o "ponavljanju ili prestanku" knjigovodstvenih "loših navika" (bila rasprava na Odboru za finansije)
- opšti komentari o ekonomskoj politici
- interpretacije deficita
- komentari o usklađenosti monetarne i fiskalne politike
- predlozi za promene (reforme) fiskalne politike
- ...

Uvek je "zanimljivije" na Odboru za finansije (ili druigm Odborima koji takođe raspravljaju o budžetu) bego što je to slučaj sa plenarnim debatama.
antioksidant antioksidant 07:58 28.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

Uvek je "zanimljivije" na Odboru za finansije (ili druigm Odborima koji takođe raspravljaju o budžetu) bego što je to slučaj sa plenarnim debatama.

a stenogrami sa sednica odbora se ne nalaze na renoviranom sajtu
gordanac gordanac 08:05 28.12.2011

Re: tzv. "prethodna pitanja"

antioksidant
Uvek je "zanimljivije" na Odboru za finansije (ili druigm Odborima koji takođe raspravljaju o budžetu) bego što je to slučaj sa plenarnim debatama.

a stenogrami sa sednica odbora se ne nalaze na renoviranom sajtu

Ne, na žalost, nema ni direktnih prenosa, samo su novinari prisutni, pa je njihov izveštaj sa sednica Odbora skoro pa jedini izvor samog toka sednice za javnost.
Tokom (ili krajem) januara će biti Javnih slušanja u direktnom prenosu (i o budžetu između ostalog).
loader loader 00:49 27.12.2011

Simbolično, ali ipak moćno

Ovakva inicijativa bila bi nesumnjivo korisna za društvo.
Samo, mora se znati i to da ta korisnost ne bi bila izražena u nekom visokom procentu. Uticaj dvosmerne komunikacije na donošenje krajnje odluke u parlamentu bio bi simboličan. Prvo, u komunikaciji ne bi učestvovali građani (svi), nego građani koji koriste internet. Zatim, ne bi svi oni građani koji po statistici koriste internet zaista bili dostupni za "deljenje informacija i stavova" o određenom pitanju, jer mnogi su samo pasivni korisnici ili posećuju samo određene sadržaje. Konačno, i među ovim građanima koji bi aktivno bili uključeni u "deljenje stavova" bilo bi aktivnijih i pasivnijih. I tako dalje. Povrh svega toga, stoji činjenica da ovaj ipak mali procenat građana koji bi učestvovali ne bi preterano obavezivao donosioce zakona u parlamentu. Nešto zbog njihovog malog procenta, a nešto zbog prirode samih ljudi koji sede u parlamentu. Stoga, ne treba gajiti velike iluzije kad je ova stvar po sredi. - Međutim, svakako treba podržati makar i simbolično učešće jednog broja građana u online raspravama povodom stvari koje se tiču donošenja nekih odluka, odnosno pokušaja popravljanja ovog društva na bolje.

Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 01:19 27.12.2011

Re: Simbolično, ali ipak moćno

Bio bi to mali korak za građane, ali veliki za Skupštinu
loader loader 02:04 27.12.2011

Re: Simbolično, ali ipak moćno




I taj hromi hod jeste kretanje.
baroniknez baroniknez 01:02 27.12.2011

...

Ova inicijativa se zasniva na najmanje 3 pogrešne teze:

1. Da parlament ima najveći uticaj na donošenje pravila tj. akata
2. Da kvantitet daje kvalitet
3. Da će propusti gradjana koji nisu raspravljali kada je postojao predlog zakona biti ispravljen kada se uvede online diskusija, dakle da bolja tehnologija garantuje kvalitet zakona

1. Nema parlament najveći uticaj na donošenje zakona nego vlada. To je poznati fenomen nazvan "krizom parlamenta". Ministri su ti koji putem uredbe mogu da donose neka pravila a to se na ovaj način ne može kontrolisati. Drugi je problem što vlada u stvari piše zakone a u parlamentu često samo podižu ruke (da ne kažem pritiskaju dugme)

2. Postoje zakoni za koje većina gradjana nije ni zainteresovana a ni stručna. Recimo ЗАКОН О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БИОЦИДНИМ ПРОИЗВОДИМА. Da li prilikom donošenja ovog zakona veću težinu imaju oni koji su u trenutku rasprave za internetom ili recimo vrhunski hemičari i biolozi?

3. Zakon koji je pomenut a kojim se uvodi taksa na frižidere koja se plaća SOKOJ-u je bio i to baš na internetu prezentovan kao predlog, ali nije to trenutak kada je većina gradjana saznala za zakon nego kada su mediji preneli da je donesen zakon.


Odgovor institucija je bio jednostavan - zakon je već donesen. Nema dalje rasprave.


Netačno, zakon može da se izmeni ako se organizuje inicijativa za izmenu tog zakona
highshalfbooze highshalfbooze 09:25 27.12.2011

Re: ...

1. Nema parlament najveći uticaj na donošenje zakona nego vlada. To je poznati fenomen nazvan "krizom parlamenta". Ministri su ti koji putem uredbe mogu da donose neka pravila a to se na ovaj način ne može kontrolisati. Drugi je problem što vlada u stvari piše zakone a u parlamentu često samo podižu ruke (da ne kažem pritiskaju dugme)

Na donošenje zakona, ipak najveći uticaj imaju poslanici jer ga oni izglasavaju. A poslanike treba naterati da sprovode volju građana, a ne svojih stranaka i raznoraznih lobija. A podzakonski akt može biti donet u skladu sa zakonom. Doduše, može da bude i u neskladu sa zakonom, ali treba najzad uvesti odgovornost za rad ovih koji uništavaju svoju zemlju.

2. Postoje zakoni za koje većina gradjana nije ni zainteresovana a ni stručna. Recimo ЗАКОН О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БИОЦИДНИМ ПРОИЗВОДИМА. Da li prilikom donošenja ovog zakona veću težinu imaju oni koji su u trenutku rasprave za internetom ili recimo vrhunski hemičari i biolozi?

Tačno je da bi zainteresovanih bilo manje, ali bi i rasprava bila kvalitetnija, jer bi je vodili uglavnom stručni ljudi.


3. Zakon koji je pomenut a kojim se uvodi taksa na frižidere koja se plaća SOKOJ-u je bio i to baš na internetu prezentovan kao predlog, ali nije to trenutak kada je većina gradjana saznala za zakon nego kada su mediji preneli da je donesen zakon.

Svi predlozi zakona su prezentovani na portalu Parlamenta. Ali to ne čini javnu raspravu. Javna rasprava je u tamna komunistička, diktatorska vremena postojala. Otkada je zavladala demokratija, ta komunistička praksa je ukinuta.

Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 10:33 27.12.2011

Re: ...

Slažem se sa highshalfbooze da bi sa ovakvom platformom sistem bio bolji a ne gori...
dragan7557 dragan7557 12:57 27.12.2011

Re: ...

Drugi je problem što vlada u stvari piše zakone a u parlamentu često samo podižu ruke (da ne kažem pritiskaju dugme)

Ovo je potpuno netacno! Valda ne pise zakone, a ko pise sam vec gore naveo.

cerski
baroniknez baroniknez 14:19 27.12.2011

Re: ...

dragan7557
Drugi je problem što vlada u stvari piše zakone a u parlamentu često samo podižu ruke (da ne kažem pritiskaju dugme)

Ovo je potpuno netacno! Valda ne pise zakone, a ko pise sam vec gore naveo.

cerski


nije potpuno netačno. imate slučaj da su recimo NVO napisale zakon, jer tako dobijaju honorar od neke fondacija, a onda ih vlada zezne pa predloži sličan zakon i predstavi kao svoj.

Mada nisam ja bio ni sasvim precizan, hteo sam reći da vlada ima najveći uticaj na donošenje zakona, veći od parlamenta.
baroniknez baroniknez 14:44 27.12.2011

Re: ...

Na donošenje zakona, ipak najveći uticaj imaju poslanici jer ga oni izglasavaju. A poslanike treba naterati da sprovode volju građana, a ne svojih stranaka i raznoraznih lobija. A podzakonski akt može biti donet u skladu sa zakonom. Doduše, može da bude i u neskladu sa zakonom, ali treba najzad uvesti odgovornost za rad ovih koji uništavaju svoju zemlju.


Poslanici glasaju kako kaže vlada. Vlada ima najveći uticaj na donošenje zakona, a kada je reč o podzakonskim aktima nisam ciljao na to da nisu u skladu sa zakonom, nego da u tim slučajevima ne može da se obezbedi uticaj kao što je to slučaj sa parlamentom. E sada što se tiče lobija, to jeste zanimljiva tema i ne mislim da je baš tako jednostavna. Ko su ti lobiji!? Poslodavci? Razne fondacije? Ambasadori? Sindikati?


Tačno je da bi zainteresovanih bilo manje, ali bi i rasprava bila kvalitetnija, jer bi je vodili uglavnom stručni ljudi


i ja se slažem da treba da je vode stručni ljudi, ali eJavne rasprave same po sebi to ne obezbedjuju i nisu usmerene na to da ih vode stručni ljudi, nego da ih svi vodimo.


Svi predlozi zakona su prezentovani na portalu Parlamenta. Ali to ne čini javnu raspravu. Javna rasprava je u tamna komunistička, diktatorska vremena postojala. Otkada je zavladala demokratija, ta komunistička praksa je ukinuta.


Nisam napisao da predlog prezentovan na portalu čini javnu raspravu. Upravo ja tvrdim da su mediji ovde podstakli raspravu, a ne portal Parlamenta.

Ajde da zamislimo da je internet pre neki dan uveden i da se ja založim za to da bi bilo dobro da se predlozi zakona prezentuju na portalu Parlamenta i da će tako gradjani saznati za zakone i moći putem elektronske pošte, medija, peticija na vreme da reaguju i uključe se u raspravu. A evo to danas imamo, predlozi zakona se objavljuju, ali se stanje malo promenilo.

Što se tiče komunističkih vremena pa znate kako - kada god bi neko bio sklonjen sa fakulteta ili optužen za neprijateljsku propagandu znali smo da je hteo da pokrene javnu raspravu oko nekog zakona. Na primer Mihailo Djurić koji je tako prošao kada je hteo da pokrene javnu raspravu oko Ustava iz 1974. god.
ivan_m_grujic ivan_m_grujic 22:19 27.12.2011

Re: ...

Ova inicijativa se zasniva na najmanje 3 pogrešne teze:

1. Da parlament ima najveći uticaj na donošenje pravila tj. akata


Na ovo sam odgovorio gore, primarna ideja je da se raspravlja o nacrtima zakona koje treba da usvoji Vlada.

2. Da kvantitet daje kvalitet
2. Postoje zakoni za koje većina gradjana nije ni zainteresovana a ni stručna. Recimo ЗАКОН О ИЗМЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О БИОЦИДНИМ ПРОИЗВОДИМА. Da li prilikom donošenja ovog zakona veću težinu imaju oni koji su u trenutku rasprave za internetom ili recimo vrhunski hemičari i biolozi?


Najverovatnije će biti neki nacrt zakona ili opšteg podzakonskog akta u čijoj javnog raspravi neće želeti niko da učestvije. Ali ove ne znači da ne treba da uvodimo eJavne rasprave.


3. Da će propusti gradjana koji nisu raspravljali kada je postojao predlog zakona biti ispravljen kada se uvede online diskusija, dakle da bolja tehnologija garantuje kvalitet zakona
3. Zakon koji je pomenut a kojim se uvodi taksa na frižidere koja se plaća SOKOJ-u je bio i to baš na internetu prezentovan kao predlog, ali nije to trenutak kada je većina gradjana saznala za zakon nego kada su mediji preneli da je donesen zakon.


Ovo sada što imamo, to su simulacije javnih rasprava. Da bi građani mogi na pravi način da učestvuju u procesu usvajanja odluka treba prvo da budu adekvatno INFORMISANI, pa onda na pravi način i KONSULTOVANI. Evo jedan skorašnji primer o javnoj raspravi o Nacrti zakona o nacionalnim parkovima. Dulićevo Ministarstvo je objavilo na sajtu nacrt zakona i pozvalo zainteresovane građane da sutradan dođu u Privrednu komoru na javnu raspravu. Ne treba više da pišem.
baroniknez baroniknez 01:22 27.12.2011

...

.
dali76 dali76 03:46 27.12.2011

participacija bez skrivanja iza naroda

Bez politicke participacije gradjana tesko je nadati se boljitku I u tom smislu ovakva akcija je od vaznosti.
Sa druge strane trebalo bi voditi racuna da ovo ne ide u pravcu formiranja tkzv internet direktne demokratije kojom bi se poslanici oslobodili odgovornosti koja je ionako deficitarna roba u srpskoj politici.
Svjedoci smo da pogotovo u poslednje vreme stranke posvecuju paznju internet socijalnim mrezama I nije tesko zakljuciti da bi stranacki spin majstori mogli postati najaktivniji korisnici samonaizgled javnih rasprava.
Poslanik/stranka treba da je odgovoran svojim glasacima za svaki svoj glas u parlamentu ,za ili protiv.
Zato bih predlozio Gdji Comic da se unapredi vec postojeci sajt parlamenta gdje bi bilo moguce imati pristup informacijama kako je svaka strannka,ali I svaki poslanik glasao za odredjeni zakon.
Poslanici nisu birani u parlament da glasaju iskljucivo citajuci ankete javnog mjenja niti bi bilo dobro onemoguciti im da se iza istih sakrivaju pa odluke budu:tako ste vi zeljeli”..
Njihova odgovornost je preuzeti rizik svojih odluka I sposobnost objasniti biracima,zasto,kako I zbog cega misle da su postupilii ispravno glasajuci za neki zakon.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 10:17 27.12.2011

Re: participacija bez skrivanja iza naroda

Sa druge strane trebalo bi voditi racuna da ovo ne ide u pravcu formiranja tkzv internet direktne demokratije kojom bi se poslanici oslobodili odgovornosti koja je ionako deficitarna roba u srpskoj politici.

Intenzivnijom komunikacijom sa građanima poslanici svakako ne bi bili abolirani sopstvene odgovornosti. Uostalom, za šta god da glasaju uvek će neko biti za, a neko protiv njihove odluke. Medjutim, bitno je da za njihove odluke postoji osnov u javnom mnenju i predlozima građana. Ukoliko o određenom pitanju postoji većinski formiran stav u javnosti, poslanicima će biti teško da ga ignorišu bez političkih posledica. U svakom slučaju, oni su ti koji donose odluku...
lebellond lebellond 15:41 27.12.2011

Resenje?

Sa namerom da vrate „volju naroda" nazad u Narodnu skupštinu, grupa aktivista i udruženja ponudila je vrlo jednostavno rešenje: uvesti dvosmernu komunikaciju između parlamenta i građana putem Interneta.


Sa tim problemom su se susreli mnogi filozofi i pravnici te su smislili demokratski institut OPOZIVA. Koji se i u praksi pokazao jako efikasnim.

Taj portal eUprave bi vise resavao probleme u javnosti i transparentnosti rada vlade i drzavnih organa nego sto bi vratio "volju naroda" nazad u Narodnu skupstinu.

Mislim, svaka cast na organizovanosti i inicijativi. Lepo je to videti. Ali, ako ces vec primenis neko resenje, bilo bi dobro da primenis ono pravo.
baroniknez baroniknez 17:56 27.12.2011

Re: Resenje?

za prava rešenja ne postoji nijedna fondacija koja bi to finansirala. inače, da li plaćate porez na vaše kampanje? zašto ove kampanje nisu oporezovane!?!?
Goran Vučković Goran Vučković 20:17 27.12.2011

Re: Resenje?

inače, da li plaćate porez na vaše kampanje? zašto ove kampanje nisu oporezovane!?!?

A kakav je to porez na kampanje, uzgred? Zar nije porez obično na prihode (a ne na troškove, što kampanja u suštini jeste - trošak, ponekad doduše u smislu volonterskog rada)?
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 21:08 27.12.2011

Re: Resenje?

lebellond
Sa tim problemom su se susreli mnogi filozofi i pravnici te su smislili demokratski institut OPOZIVA. Koji se i u praksi pokazao jako efikasnim.

Opoziv je odličan mehanizam za one koji ne zaslužuju da ostanu ijedan dan duže u svojoj fotelji. Međutim između dva ciklusa izbora, a i onda kada situacija nije baš crno-bela, dobro je dati građanima mogućnost da sa svojim izabranim predstavnicima diskutuju o konkretnim predlozima. Dakle, ova dva mehanizma nemaju istu svrhu i upotrebu, pa i ne mogu zameniti jedan drugog.

Goran Vučković
inače, da li plaćate porez na vaše kampanje? zašto ove kampanje nisu oporezovane!?!?

A kakav je to porez na kampanje, uzgred? Zar nije porez obično na prihode (a ne na troškove, što kampanja u suštini jeste - trošak, ponekad doduše u smislu volonterskog rada)?

A kad ćeš ti da počneš da plaćaš porez za komentare na netu?
Goran Vučković Goran Vučković 22:29 27.12.2011

Re: Resenje?

A kad ćeš ti da počneš da plaćaš porez za komentare na netu?

Kad mi Her Majesty Revenue & Customs razreže porez, pretpostavljam, pošto pretpostavljam da će biti regulisano po mestu priključka
lebellond lebellond 22:35 27.12.2011

Re: Resenje?

Opoziv je odličan mehanizam za one koji ne zaslužuju da ostanu ijedan dan duže u svojoj fotelji.

Bojim se da gresite.

Opoziv je neka vrsta safeguard-a. Mehanizam kojim gradjani mogu dovesti svoje
predstavnike u red, tj. opomenuti da moraju da slusaju njihovu volju jer ce ih ovi u suprotnom smeniti.

U praksi on se cak relativno retko i koristi. Sto je i najlepse kod njega. Jer je dovoljno samo da pocne da se govori o inicijativi za opoziv nekog predstavnika i da taj predstavnik promeni svoje ponasanje i prestane da zastupa interese stranke ili lobisticke grupe i vrati se zastupanju interesa naroda.

To je sustinski problem koji mi imamo kod naseg politickog sistema. A to je da poslanici koji iako imaju vezane mandate, u principu sluze kao glasacka masinerija, a ne kao legitimni predstavnici svojih biraca. Sto za posledicu ima usvajanje katastrofalnih zakonskih resenja.

Na taj nacin ako imamo ministra koji je jako kompromitovan u javnosti zbog finansijskih afera, sam pomen opoziva ga tera da sam da ostavku. Jer je bolje da sam da ostavku nego da ga narod opozove. Praksa to stalno pokazuje.

Međutim između dva ciklusa izbora, a i onda kada situacija nije baš crno-bela, dobro je dati građanima mogućnost da sa svojim izabranim predstavnicima diskutuju o konkretnim predlozima.

Nista ih ne sprecava ni da danas raspravljaju o konkretnim predlozima. Uzmimo, recimo katastrofalan Zakon o visokom obrazovanju, koji je sam Rektor BU nekoliko puta krsio i koji je bio na valjanoj javnoj raspravi. Sta se desilo? Na javnoj rasrpavi je bila jedna verzija zakona koja je kasnije u poslednji trenutak amandmanima izmenjena i na kraju se zna sta smo dobili. Raspravljati o necemo o cemu ce neko drugi na kraju odlucivati je besmisleno. Obicno gubljenje energije, ako se zna da ce neko na kraju uraditi po svojoj volji.

Opoziv, s druge strane, u ta dva izborna ciklusa odrzava izabrane predstavnike postenim. Jer nece rizikovati afere niti bilo sta slicno zbog cega bi morali da daju ostavku ili ne daj boze budu opozvani. Pogotovu na pocetku svog mondata.

Dakle, ova dva mehanizma nemaju istu svrhu i upotrebu, pa i ne mogu zameniti jedan drugog.

Naravno, u tome i jeste moja poenta. Vas predlog, inicijativa je sustinski za transparentnije diskusije na temu novih zakona i propisa. Za sta i ne treba neka inicijativa, jer platforma eUprave vec postoji, ali se slabo koristi.

S jedne strane to je dobra inicijativa jer zahteva transparentnije donosenje zakona i propisa, ali s druge strane nema nikakve veze sa "vracanjem volje naroda". Jer volja narada se ne vraca na taj nacin. To nije mehanizam vracanje naroda. To je moja poenta da se ovde zamenom teza - veca transparentnost donosenja novih propisa pokusava ilustrovati kao mehanizam za vracanje volje naroda. To je jedini problem.

Portal na kome ce narod moci da diskutuje o propisima koje Vladar, Parlament ili bilo ko drugi donosi propise ne utice na odluke onog koji donosi propise. Vrlo jednostavno.

Ali sve jedno, zelim Vam puno srece u vasoj inicijativi. I veca transparentnost donosenja propisa je bolja nego nista. Mada bojim se da je zaludna borba, jer i vec postojeci mehanizmi slabo motivisu ljude da se vise angazuju na citanju i analizi zakona i zakonskih propisa.

Po pravilu time se bave analiticiri koji alarmiraju javnost, pa onda javnost pretnjom opoziva "utice" na svoje predstavnike da koriguju svoje stavove.
antioksidant antioksidant 22:42 27.12.2011

Re: Resenje?

Na javnoj rasrpavi je bila jedna verzija zakona koja je kasnije u poslednji trenutak amandmanima izmenjena i na kraju se zna sta smo dobili.

што није ни мало чудно ако се сетимо како је предлог садашњег устава изгласан у скупштини
преговарало се до пола ноћи (наравно - преговарали су шефови странака) а од тренутка док је "предлог" постао доступан до гласања је прошло мање од сат времена
ако ме сећање не вара 242 посланика је гласало за ту гомилу папира коју нису прочитали и тиме га претворили у предлог најважнијег правног документа овог друштва
lebellond lebellond 23:32 27.12.2011

Re: Resenje?

преговарало се до пола ноћи (наравно - преговарали су шефови странака) а од тренутка док је "предлог" постао доступан до гласања је прошло мање од сат времена
ако ме сећање не вара 242 посланика је гласало за ту гомилу папира коју нису прочитали и тиме га претворили у предлог најважнијег правног документа овог друштва

DA... I najsmesnije od svega je da su, posle, dali narodu da ga "overi", a mediji su se uglavnom bavili time "sta nam novi Ustav donosi", a niko se nije pitao kako je donesen. Znam da sam se dobro zabaljvao citajucu povrsne, nazovi analize raznih strucnjaka po medijima. Ono je bilo sjajno.

Zato sad, naravno, i on mora da se menja.
jedan.kub jedan.kub 21:11 02.01.2012

Re: Resenje?

Dakle, ova dva mehanizma nemaju istu svrhu i upotrebu, pa i ne mogu zameniti jedan drugog.


Ali je korisno za birace usvojiti obe mogucnosti.


uros_vozdovac uros_vozdovac 22:48 27.12.2011

Da se ponudim

Ukoliko zatreba neka pomoć Ivane, tehnička, ma bilo kakva - tu smo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana