Gost autor| Obrazovanje

Igramo se škole, po ko-zna-koji put

eli.lacrosse RSS / 01.02.2012. u 10:28

Gost autor: Uninamama


U skupštinsku proceduru (znači, prošli su i "javnu raspravu" i Vladu) ovih dana ulazi nekoliko zakona o obrazovanju, a meni je najinteresantniji (ili da kažem najšokantniji) Zakon o srednjoj školi.

Ono što je najspornije za učenike i roditelje su sledeći članovi:

Члан 61.
Након положене опште матуре ученику се издаје јавна исправа, у складу са овим законом.На основу положене опште матуре, ученик може да се упише у високошколску установу, без полагања пријемног испита, осим испита за проверу посебних склоности и способности, на начин и по поступку прописаним законом којим се уређује високо образовање.

Члан 62.
Стручном и уметничком матуром проверава се стеченост компетенција ипосебних стандарда постигнућа прописаних стандардом квалификације у оквиру одговарајућег занимања и за наставак образовања у матичној области на струковним или академским студијама без полагања пријемног испита, у складу са законом којим се уређује високо образовање.Стручна матура полаже се у складу са прописаним програмом стручне матуре који доноси министар на предлог Савета за стручно образовање и образовање одраслих.Уметничка матура полаже се у складу са прописаним програмом уметничке матуре који доноси министар на предлог Националног просветног савета.

Члан 64.
Након положене стручне, односно уметничке матуре ученик стиче средње стручно, односно уметничко образовање и васпитање, о чему се издаје јавна исправа, у складу са овим законом. На основу положене стручне, односно уметничке матуре, ученик може да се упише у одговарајућу високошколску установу у матичној области наструковним или академским студијама без полагања пријемног испита у складуса законом којим се уређује високо образовање.


Zašto je to problematično?

Prvo: Na mala vrata se ukidaju prijemni za fakultete. Sve se nadam da fakulteti to neće dozvoliti, ali i ovako je otišlo predaleko. Mislim da nikako ne smemo dozvoliti ukidanje prijemnih, jer time učenici iz "lošije" gimnazije i "najbolje" gimnazije imaju ista prava na upis, a, kao što znamo, znanje im je veoma raznoliko. To tek povećavaju učenici iz srednjih stručnih škola "matične oblasti" - što se ne zna šta znači. Evo, da poredimo najbolje đake, da ne pominjem loše: najbolji đak mašinske škole i najbolji đak društvenog smera gimnazije - oba položili svoju maturu sa najboljim ocenama upisuju Mašinac. Pa, te dve mlade osobe su nebo i zemlja! Kako na fakultetu uskladiti predavanja tako da oba "buduća najbolja studenta" budu zadovoljna? Nikako!

Drugo: Šta će biti sa decom koja "promaše" srednju školu? Neće moći da upišu nešto nevezano za srednjoškolsko obrazovanje, sem ako se ne odluče da umesto stručne polažu opštu maturu. Ali šta onda? Koju su onda oni školu završili i koje srednje obrazovanje imaju? Ni jedno – ni drugo! Išli su u npr. turističku, ali nisu položili maturu, pa nemaju tu diplomu. Položili su opštu maturu, ali nisu išli u gimnaziju, pa nemaju ni nju završenu! Šta će tek biti sa tom decom ako iz nekog objektivnog (npr. ekonomskog - moraju da se zaposle) razloga ne završe fakultet?

Treće: Šta znači "matična oblast"? Šta je matični fakultet za dete iz turističke škole? Po čemu dete posle robotike ne može da studira na ETF-u? Zašto iz ekonomske škole ne može da se studira pravo? Zašto deca iz srednjih stručnih škola ne smeju da studiraju matematiku, biologiju, geografiju, ... i slične bazične nauke? Iz koje škole će se upisivati menadžment i marketing? Samo gimnazije?

Četvrto: Ovakav zakon tera decu da sa 14-15 godina odluče o svom pozivu. Kako da naprave pravu odluku? Kako da ih roditelji savetuju? Koliko ima dece koja pri upisu srednje škole znaju čime će se baviti u životu?


Cela stručna javnost (Zajednice stručnih škola, sindikati, ...) je reagovala na ovaj predlog bez uspeha. Razlog je činjenica da nisu imali na šta da reaguju, osim na priču kako će to otprilike da izgleda. Tekst predloga se javno pojavio tek pošto je prošao sednicu Vlade, a tada su sve "javne" rasprave već bile završene.

Mi "stručni" smo očigledno zakazali. Vreme je da pokušamo da pokrenemo ostatak javnosti da odreaguje, jer se ovo tiče budućnosti naše dece, pa time i svih nas!

 

 



Komentari (188)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vladaxy vladaxy 10:50 01.02.2012

Problemi

Eto koliko problema nastane kad se država petlja u obrazovanje i kad zatucane birokrate koji prepisuju tuđe zakone krenu da se petljaju u obrazovanje tuđe dece.

Ali Srbi smatraju da je državno obrazovanje dobro, pa prema tome tražili ste gledajte...
fifismack fifismack 11:00 01.02.2012

Re: Problemi

prijemni na fakultet skoro da nigde više ni ne postoje
postoje standardizovani završni ispiti koji svi učenici polažu isti dan sa istim zadacima i na osnovu ostvarenih bodova ( procenat uspešnosti) se pravi lista
ako se ne varam ovako sad u srbiji funkcioniše upis u srednje škole
Hansel Hansel 11:09 01.02.2012

Re: Problemi

vladaxy
Ali Srbi smatraju da je državno obrazovanje dobro, pa prema tome tražili ste gledajte...

Koji Srbi?
zemljanin zemljanin 11:14 01.02.2012

Re: Problemi

Država mora da kreira okvir za obrazovanje. Ovaj Zakon, kao i mnogi drugi su nastavak nekog našeg usklađivanja, često krajnje formalnog, sa nekim tamo. Naši političari ne uzimaju u obzir specifičnosti sistema, probleme iz prakse, već teoretišu na bazi "prakse" nekih zemalja.

Skoro je bila i rasprava o udžbenicima, gde se glavna polemika vodila oko toga da li dete sme da piše po udžbeniku ?! U tom segmentu je Zavod za udžbenike, zaista trebalo da ostane monoplista jer ovi ostali samo prefarbavaju postojeće. Na kraju, udžbenik je pomoćno sredstvo ali ...

Isto je i sa ovim odredbama koje su navedene. Meni nije jasan cilj takvog zakona niti kako mi na ovaj način unapređujemo obrazovni sistem. Naravno da dnevno političke izjave izbacujem iz konteksta odgovora na ova pitanja.

Deceniju sam "potrošio" na određenim promenama u prosveti i to jeste (posle crkve) najkonzervativniji sistem ali i sistem kojim mi deci objašnjavamo ko smo svi mi. Tu deca uče gde su, ko su i kako treba dalje. Mi (svi mi i država) im u praksi lepo predstavljamo sistem vrednosti i okvir u koji oni trebaju da se uklope. Rezultati su jako poznati a tu nije samo država kriva ...
antioksidant antioksidant 11:18 01.02.2012

Re: Problemi

Hansel
vladaxy
Ali Srbi smatraju da je državno obrazovanje dobro, pa prema tome tražili ste gledajte...

Koji Srbi?

Који постоје?
Hansel Hansel 11:29 01.02.2012

Re: Problemi

Ja ne poznajem nikoga ko kaže da su nam ovakve škole dobre.
vladaxy vladaxy 11:44 01.02.2012

Re: Problemi

Ja ne poznajem nikoga ko kaže da su nam ovakve škole dobre.


Problem je u ukalupljivanju. Svako (dete ili odrastao čovek) je jedinstven. Svako od nas se različito oblači, ima različita interesovanja za muziku, filmove, hobije, devojke muškarce, hranu, piće itd...Pa ipak mi svake godine stotine hiljada dece teramo da uče iste stvari (po meni 80% gluposti) bez obzira na njihova interesovanja. Ta deca se siluju mentalno. Zasipaju se bespotrebnim podacima koje zaborave čim izađu iz škole.

Državna škola je umesto mesta u koja deca treba rado da idu da se druže i uče zanimljive stvari postalo mesto za izdr...vanje sindikalaca, birokrata, političara itd...Izgubila je svoju ulogu. Obrazovanje treba prepustiti privatnicima.

Evo jedan (za režimske Večernje novosti neverovatan) tekst o privatnim školama od pre nekog vremena. Izašao je i jedan danas ali ga nema na sajtu.

- Privatne škole uglavnom posluju ozbiljno, jer se trude da privuku nove đake - kaže za ”Novosti” Velimir Tmušić, načelnik republičke prosvetne inspekcije. - Kontrolišemo ih redovno, kao i državne, ali je zanimljivo da one brže i revnosnije ispravljaju nedostatke koje uoče inspektori, nego što to čine državne. Do sada je samo prva otvorena privatna škola izgubila dozvolu za rad, a nijedna druga nikad nije kažnjena.

......

Privatne škole utrkuju se i da što modernijim pristupom privuku đake. U većini roditelji mogu da vide ocene svoje dece onlajn, mnoge imaju i video-nadzor putem interneta, idealan za ”špijuniranje” dece.


Hansel Hansel 12:09 01.02.2012

Re: Problemi

Ta deca se siluju mentalno. Zasipaju se bespotrebnim podacima koje zaborave čim izađu iz škole.

Slažem se i zgrozio sam se malo kada sam čuo da će se ubuduće polagati i mala matura iz mnogo predmeta... Iako imam prilično široka interesovanja, zgrozim se kad čujem koliko osnovce maltretiraju gramatikom, kao da im to (mnogo) pomaže da pravilno pišu i govore - evo, čak se i autorki potkrao lapsus "srednješkolski" dok je, npr. jedino ispravno "srednjovekovni", "srednjoevropski" - pitam se koliko dece uzađe iz škole a da ovo zna i da razume zašto je tako - ja sam, recimo, izašao i iz srednje, a da nisam znao da ne valja "srednjeevropski" i "srednjevekovni"...

Ali, i privatna škola ima obavezu da poštuje planove koje donosi Ministarstvo, što bi značilo da i njihovi đaci moraju d auče iste stvari, samo možda zanimljivije prezentovane...

I, drugo, iako znam kakvog si političko-ekonomskog opredeljenja, voleo bih da preciziraš kako bi siromašniji platili privatne škole. One i sada postoje, niko ih ne sprečava da postoje... Ili misliš da bi trebalo da postoje privatne škole koje bi se finansirale iz budžeta? Možda ni to ne bi bilo loše...
vladaxy vladaxy 13:13 01.02.2012

Re: Problemi

I, drugo, iako znam kakvog si političko-ekonomskog opredeljenja, voleo bih da preciziraš kako bi siromašniji platili privatne škole. One i sada postoje, niko ih ne sprečava da postoje... Ili misliš da bi trebalo da postoje privatne škole koje bi se finansirale iz budžeta? Možda ni to ne bi bilo loše...


Pa pošto je ovde Švedska primer za zemlju blagostanja od Slobe naovamo, zašto za početak ne preuzeti njihov model sa vaučerima. Svaki roditelj dobije vaučer za školovanje deteta i bira u koju će školu da ga upiše. U Srbiji ima oko 1,2 miliona učenika (osnovci, srednjoškolci, studenti) a budžet za obrazovanje je oko 1 milijarde evra (od koga se inače 95% potroši na plate) , što dovodi do cifre od 800 EUR po detetu po godini koje bi dobijao roditelj na početku školske godine. Tolike su sad i školarine za studente. Stvorila bi se konkurencija među školama, najbolje škole bi bile nagrađene većim brojem đaka i sa više novca a lošije bi se gasile polako (ako se u međuvremenu ne poboljšaju).

Sad će neko da kaže da su privatne škole skupe. Kad bi se ovih 100.000 obrazovnih radnika pustilo na slobodno tržište, cena obrazovanja bi pala i bile bi dostupnije svima.

A gde je učenje na daljinu (online), homeschooling itd.... 90% naših obrazovnih radnika beži od kompa kao đavo od krsta. Kreda&tabla su zakon.

Hansel Hansel 13:28 01.02.2012

Re: Problemi

OK, to je dobar predlog, jedino što u onom članku piše da privatne škole koštaju od 1.000€, ali mesečno. Ali, moglo bi se tu štošta uraditi, slažem se.
uninamama uninamama 13:36 01.02.2012

Re: Problemi

Slažem se i zgrozio sam se malo kada sam čuo da će se ubuduće polagati i mala matura iz mnogo predmeta... Iako imam prilično široka interesovanja, zgrozim se kad čujem koliko osnovce maltretiraju gramatikom, kao da im to (mnogo) pomaže da pravilno pišu i govore - evo, čak se i autorki potkrao lapsus "srednješkolski" dok je, npr. jedino ispravno "srednjovekovni", "srednjoevropski" - pitam se koliko dece uzađe iz škole a da ovo zna i da razume zašto je tako - ja sam, recimo, izašao i iz srednje, a da nisam znao da ne valja "srednjeevropski" i "srednjevekovni"...

Izvinjavam se na grešci i molim domaćina da je ispravi. Hvala što ste primetili
Inače dobro došli i hvala na komentarima!
uninamama uninamama 13:42 01.02.2012

Re: Problemi

Pa pošto je ovde Švedska primer za zemlju blagostanja od Slobe naovamo, zašto za početak ne preuzeti njihov model sa vaučerima. Svaki roditelj dobije vaučer za školovanje deteta i bira u koju će školu da ga upiše. U Srbiji ima oko 1,2 miliona učenika (osnovci, srednjoškolci, studenti) a budžet za obrazovanje je oko 1 milijarde evra (od koga se inače 95% potroši na plate) , što dovodi do cifre od 800 EUR po detetu po godini koje bi dobijao roditelj na početku školske godine. Tolike su sad i školarine za studente. Stvorila bi se konkurencija među školama, najbolje škole bi bile nagrađene većim brojem đaka i sa više novca a lošije bi se gasile polako (ako se u međuvremenu ne poboljšaju).

Koliko ja znam, u Švedskoj su sve škole državne i nema privatnih...
Kako već Hansel reče, 800€ godišnje nije dovoljno da bi se iškolovao učenik. Taj novac, kao i naš obrazovni budžet plaća isključivo nastavnike tog deteta.

Sad će neko da kaže da su privatne škole skupe. Kad bi se ovih 100.000 obrazovnih radnika pustilo na slobodno tržište, cena obrazovanja bi pala i bile bi dostupnije svima.

A gde je učenje na daljinu (online), homeschooling itd.... 90% naših obrazovnih radnika beži od kompa kao đavo od krsta. Kreda&tabla su zakon.

Hm, ne znam... Koliko sam ja upoznata, 90% profesora koristi računare i rado bi ih koristilo bolje i više kada bi imali uslove.
vladaxy vladaxy 13:45 01.02.2012

Re: Problemi

jedino što u onom članku piše da privatne škole koštaju od 1.000€, ali mesečno


Mislim da bi konkurencija dovela do sniženja cena (kao i obično). Sad su u Srbiji privatne škole stvar prestiža za decu sportista, estradnih zvezda, biznismena itd... (ono imam kola od 100.000 eur, sat od 50.000 eur, plaćam detetu osnovnu 10-15.000eur). Pametni preduzetnici su osnivanjem škola našli lep način da ih muzu za pare. Kako im se broj bude povećavao, tako će sve manje biti stvar prestiža a sve više uobičajena pojava.
Hansel Hansel 13:45 01.02.2012

Re: Problemi

uninamama
Izvinjavam se na grešci i molim domaćina da je ispravi. Hvala što ste primetili
Inače dobro došli i hvala na komentarima!

Hvala, bolje Vas našao (pošto ste priv počeli s persiranjem, ja nastavio) i izvinjavam se ako je bilo malo neprilično, nekako mi dobro došlo kao šlagvort...
ladyhawk ladyhawk 14:34 01.02.2012

Re: Problemi

Pa tabla i kreda su, kako se nedavno ispostavilo, zaista ZAKON. Na poslednjem testu koje je PISA (Program for International Student Assessment) organizovala u 65 zemalja sveta, najbolje rezultate postigli su ucenici Kine (iz Sangaja) i Finske. U Norveskoj se nadigla grdna buka oko toga. Kako je to moguce da u jednoj od najbogatijih zemalja, gde sva deca imaju u skolama pristup kompjuterima i gde postoje u sirokoj primeni najsavremenija nastavna sredstva, ucenici pokazu znatno slabije rezultate (23. mesto)? Posle analiza doslo se do zakljucka da se u Finskoj jos uvek najvise koriste tabla i kreda, ali je zato zanimanje prosvetnog radnika u klasi "prestiznih" i cenjenih zanimanja, a i obrazovanje jednog nastavnika u Finskoj traje duze nego u Norveskoj.
I na univerzitetima, ovde u Norveskoj, najcenjeniji su predavaci koji koriste tablu i kredu (sto je nekad zaista gubljenje vremena, ali...).

Ovde se na nacionalnom nivou polazu testovi i na osnovu tih rezultata deca se kvalifikuju za upis u srednju skolu. Isto vazi i za fakultete, nema prijemnih. Srednjoskolci imaju pravo na izbor predmeta koje ce slusati, tako da se moze desiti da neko upise medicinu ili cak biologiju, a da uopste nije imao biologiju u srednjoj skoli (sto je po meni vec lose).
Broj privatnih skola je neznatan. Najvrednije pomena su International Baccalaureate (IB) programi, najcesce kao 1-2 odeljenja pri drzavnim skolama ali i njihov kvalitet znatno varira u zavisnosti od skole.

S druge strane, sistem je unistio moral u svim sferama drustva u Srbiji, pa je i mnoge prosvetne radnike nacinio korumpiranim i podstakao njihovu lenjost i nezainteresovanost. Ne postoji nikakva validacija nastavnog kadra, narocito ne na fakultetima, pa svako radi sta hoce i sve to na stetu ucenika i studenata, odnosno, na stetu buducnosti Srbije.
nela_69 nela_69 15:28 01.02.2012

Re: Problemi

vladaxy
Ta deca se siluju mentalno. Zasipaju se bespotrebnim podacima koje zaborave čim izađu iz škole.

Državna škola je umesto mesta u koja deca treba rado da idu da se druže i uče zanimljive stvari postalo mesto za izdr...vanje sindikalaca, birokrata, političara itd...Izgubila je svoju ulogu. Obrazovanje treba prepustiti privatnicima.

Evo jedan (za režimske Večernje novosti neverovatan) tekst o privatnim školama od pre nekog vremena. Izašao je i jedan danas ali ga nema na sajtu.


Privatne škole utrkuju se i da što modernijim pristupom privuku đake. U većini roditelji mogu da vide ocene svoje dece onlajn, mnoge imaju i video-nadzor putem interneta, idealan za ”špijuniranje” dece.




Zašto ne upišeš svoje detu u privatnu školu, kad već imaš tako ružno mišljenje o državnim školama? Zar to nije najbolje rešenje za tebe i tvoje dete?
tetkino tetkino 15:47 01.02.2012

Re: Problemi

Školovanje dece koja stanuju daleko od škole, po zabačenim vojvođanskim salašima ili po pešterskim visoravnima košta više od tih 800 evra.
A pitanje je koliko bi privatnika pohrlilo da gradi škole za 40 - 50 dece.
Da li to znači da oni ne treba da idu u školu?
Vi ćete naravno predložiti da uče online kao mali Australijanci, a ja ću vam reći da oni nemaju ni za struju, a ne za računar.
Naravno mogu i roditelji da ih uče. Kažete da je to vrlo popularno, moguće, ali obično ti roditelji nisu završili samo za osnovnu školu.
Vi o obrazovanju, naročito onom osnovnom razmišljate kao o mobilnoj telefoniji. Tehnologija relativno jeftina, korisnici samo izaberite provajdera. A u stvari ovde se radi o fixnoj telefoniji - koju neće niko, jer se nikom, sem državi ne isplati da uvodi telefone na sela na Prokletijama.
Nemam ništa protiv privatizacije, ali nek odnda preuzmu obavezu da nadju način, da školuju svu decu, za date pare, bolje nego država. A ne da školuju 1%, da još 10% školuju roditelji iz kredita, a ostali da duvaju u zurle.

Godina školovanja deteta koje je obuhvaćeno inkluzijom ili onog koje je nadarane takodje ne bi koštalo samo 800 evra. Koštalo bi mnogo više.
Ali na duži rok, uskraćivanje potrebnog i prilagođenog obrazovanja bi koštalo više sve nas, jer bi onda tu decu morali doživotno da izdržavamo umesto da ih obučimo dovoljno da mogu bar donekle da se sami snalaze.
Slično je i sa nadarenom decom, jer je greh da neko ima mogućnosti, ali nema načina da realizuje svoj talenat, ma kakav on bio.

Vaši predlozi o načinu preraspodle novca u školstvu - po glavi đaka, nažalost mnogo liče na predloge koji i dolaze iz Ministarstva prosvete, a koji služe da se favorizuju velika odelenja i škole sa puno razreda i puno dece različitih potreba u kojima nikome ne može biti dobro.
Umesto da dajemo pare onima koji teže masovnoj proizvodnji, mi ovako siromašni i decom i novcem, moramo forsirati kvalitet. Naš cilj moraju biti male škole, sa po 10-20 učenika, jednom smenom, prisnim odnosem osoblja, učenika i roditelja, sve većim uključivanjem psihologa, logopeda, fiziatara, defektologa, socijalnih radnika u svakodnevni rad sa decom, kako bi se svi problemi rešavali na vreme i onako kako treba za dobrobit svih.

Inače što se ovih novih nebuloza koje nam stižu iz Min prosvete, jedino čemu može čovek da se nada su izbori. Možda dođu neki drugi, pa bace predloge u kantu.
Da se čovek nada da će da bace ovo đubre od predloga u kantu, zato što će pod pritiskom javnosti da shvate, koliko je đubre u pitanju, to teško.
vladaxy vladaxy 18:49 01.02.2012

Re: Problemi

Zašto ne upišeš svoje detu u privatnu školu, kad već imaš tako ružno mišljenje o državnim školama? Zar to nije najbolje rešenje za tebe i tvoje dete?


Iz istog razloga kao i državno zdravstvo. Otimaju mi pare tako da mi ne preostaje za privatne...




amotherofthree amotherofthree 16:20 02.02.2012

Re: Problemi

Stvorila bi se konkurencija među školama, najbolje škole bi bile nagrađene većim brojem đaka i sa više novca a lošije bi se gasile polako (ako se u međuvremenu ne poboljšaju).


Sta je kriterijum dobre skole? 90% roditelja interesuju samo ocene i krajnji uspeh deteta koji mu obezbedjuje odredjene bodove za upis sledece "najbolje" srednje skole, koja ce opet po istom sistemu vrednovanja znanja da ga odvede do nekog "najboljeg" fakulteta. Tih 90% ne interesuje kakvo je znanje i da li ga je uopste dete steklo, nego samo ocena koju je dobilo. Samim tim, dobre skole su one gde ima puuuuno odlicnih i vrlo dobrih, a da li je taj uspeh utemeljen i na nekom upotrebljivom znanju ili vestinama, nije vazno.

Inace, u manjim mestima skole se uveliko gase, ali ne zbog toga sto su bile losije od drugih, nego zato sto u njima nema dece. Tako da ta prica o konkurenciji moze da se eventualno primeni jos jedino na BG, NS i njima slicne gradove.


Jukie Jukie 17:56 02.02.2012

Re: Problemi

amotherofthree

90% roditelja interesuju samo ocene i krajnji uspeh deteta koji mu obezbedjuje odredjene bodove za upis sledece "najbolje" srednje skole, koja ce opet po istom sistemu vrednovanja znanja da ga odvede do nekog "najboljeg" fakulteta. Tih 90% ne interesuje kakvo je znanje i da li ga je uopste dete steklo, nego samo ocena koju je dobilo. Samim tim, dobre skole su one gde ima puuuuno odlicnih i vrlo dobrih, a da li je taj uspeh utemeljen i na nekom upotrebljivom znanju ili vestinama, nije vazno. .


Ćuti, to je tabu reći javno jer nije politički korektno, ima da te rastrgnu ovi što imaju empatiju

uninamama uninamama 19:02 02.02.2012

Re: Problemi

amotherofthree

Sta je kriterijum dobre skole? 90% roditelja interesuju samo ocene i krajnji uspeh deteta koji mu obezbedjuje odredjene bodove za upis sledece "najbolje" srednje skole, koja ce opet po istom sistemu vrednovanja znanja da ga odvede do nekog "najboljeg" fakulteta. Tih 90% ne interesuje kakvo je znanje i da li ga je uopste dete steklo, nego samo ocena koju je dobilo. Samim tim, dobre skole su one gde ima puuuuno odlicnih i vrlo dobrih, a da li je taj uspeh utemeljen i na nekom upotrebljivom znanju ili vestinama, nije vazno.

vladaxy vladaxy 21:16 02.02.2012

Re: Problemi

Tih 90% ne interesuje kakvo je znanje i da li ga je uopste dete steklo, nego samo ocena koju je dobilo


Znači vi više brinete o toj deci nego njihovi roditelji? A razlog tome je jednostavan: kretensko društvo koje ne ceni znanje nego parče papira, diplomu, kako god bila stečena. Primer: sve državne firme i institucije.


Inace, u manjim mestima skole se uveliko gase


I treba da se gase, to je prirodan proces. Da li bi vi možda slali vaše dete u seosku školu?
vladaxy vladaxy 21:30 02.02.2012

Re: Problemi

Godina školovanja deteta koje je obuhvaćeno inkluzijom ili onog koje je nadarane takodje ne bi koštalo samo 800 evra. Koštalo bi mnogo više.


Novi budžet predviđa 1,6 milijardi EUR za ovu godinu za obrazovanje, što više nije 800 EUR nego oko 1300 EUR po učeniku (studentu)

Budžet 2012


Naš cilj moraju biti male škole, sa po 10-20 učenika, jednom smenom, prisnim odnosem osoblja, učenika i roditelja


a mi ih zatvaramo uvek radimo na svoju štetu






amotherofthree amotherofthree 21:53 02.02.2012

Re: Problemi

Razlog zaista jeste taj koji ste naveli, sve je postavljeno naopako: drzava ne ceni znanje vec stranacku i drugu podobnost, roditelji po ocenama vrednuju uspeh, deca uce samo za ocenu, nastavnici prilagodjavaju kriterijume da ne bi dolazili u sukob sa roditeljima i djacima, onda nam deca na PISA testu postignu porazavajuce rezultate a neki biseri u Ministarstvu (koje posle izbora bas i nije najtrazenije medju pobednicima) odvale ovako jedan zakon. Inace, zakon o osnovnom obrazovanju takodje ima svoje "lepote" tako da je ovo samo nastavak.

Sto se tice "manjih mesta", nisam bas mislila na sela. Ja sam u mestu od 25000 stanovnika, privreda je mrtva, tako da je sve manje onih koji ovde stvaraju porodice. Mladost nam ide ne samo iz seoskih mesta, pocinju da umiru vec i omanji gradovi a sa njima i skole. Ako je to prirodan proces...
gorstak92 gorstak92 11:41 01.02.2012

Mama vs Tata

Trenutan skor prijavljenih blogera koji imaju u nick-u mama ili tata je 34:8 za mame!!! (pozdrav nedokazanoj mami )
Računao sam i jednog ćalca pod tata, a nisam brojao keve.
Sigurno sam napravio grešku od +/-5 blogera, ali to i dalje ne utiče na katastrofalan rezultat za tate.

Pitam vas ja zašto je to tako?
Da li je blog slika stanja u Srbiji?
Hansel Hansel 11:57 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

Paaa... na svaku mamu sigurno imaš i (bar) jednog tatu ... tako da u tom smislu nije slika stanja u Srbiji u brojčanom smislu.

To možda može da govori o nečemu drugom, ali da ne trolujemo(?)...
gorstak92 gorstak92 12:07 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

Hansel
Paaa... na svaku mamu sigurno imaš i (bar) jednog tatu ... tako da u tom smislu nije slika stanja u Srbiji u brojčanom smislu.

To možda može da govori o nečemu drugom, ali da ne trolujemo(?)...

Pre će biti obrnuto tj. da na svakog tatu imaš bar jednu mamu.
Na blogu jedan tata dođe na četiri mame.
Hansel Hansel 12:11 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

Ja ti pričao o "stanju u Srbiji" koje si ti pomenuo.

A to zašto se neko (ne) deklariše kao mama/tata je potpuno druga priča...
uninamama uninamama 13:44 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

Trenutan skor prijavljenih blogera koji imaju u nick-u mama ili tata je 34:8 za mame!!! (pozdrav nedokazanoj mami )

Nisam sigurna šta ste hteli ovim da kažete... ne znam da li da odgovorim sa hvala, ili da se ljutim
Inače, dobrodošli, hvala na komentaru.
gorstak92 gorstak92 14:06 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

uninamama
Trenutan skor prijavljenih blogera koji imaju u nick-u mama ili tata je 34:8 za mame!!! (pozdrav nedokazanoj mami )

Nisam sigurna šta ste hteli ovim da kažete... ne znam da li da odgovorim sa hvala, ili da se ljutim
Inače, dobrodošli, hvala na komentaru.


Ups!
Greška je do mene.
Ima neka blogerka sa nick-om ,,nedokazana mama" po meni pobednik u kategoriji nick-ova gde ima mama.

Ništa zlonamerno nisam mislio.
Verovatnije je da ništa nisam ni mislio.

Uzgred, da li si znala da od svih blogera sa autorskom opcijom jedino expolicaj i doktori klovnovi imaju navedeno zanimanje u nick-u?

Izvinjavam se jer nisam siguran da li je krkar neka retka zver (riba) ili zanimanje.
westvleteren westvleteren 14:13 01.02.2012

Re: Mama vs Tata

Na blogu jedan tata dođe na četiri mame.


Šerijat?
zilikaka zilikaka 13:31 01.02.2012

već viđeno

najbolji đak mašinske škole i najbolji đak društvenog smera gimnazije - oba položili svoju maturu sa najboljim ocenama upisuju Mašinac

Bilo to i pre godina.
Evo, ja završila matematički smer gimnazije u Vojvodini, i upisivala Mašinac u Beogradu.
Nije bio problem u rangiranju, nego nisu ni hteli da nas rangiraju dok ne razmotre da li treba prethodno da polažemo diferencijalne ispite.
Jedan od argumenata je bio što u svedočanstvu nemamo predmet "matematika".
I zaista, ni jedan (od petnaestak iz oblasti) se nije tako zvao.
U isto vreme, direktnu prohodnost na taj fakultet su imali svršeni učenici recimo Kožarske ili Drvnoprerađivačke.

Doduše, tada je razlog ovakvom potezu bio postojanje tzv. SIZ-ova, pa su se doprinosi iz Vojvodine slivale isključivo u vojvođanske škole, pa verujem da i ovaj predlog zakona ima neku sličnu pozadinu.
Hansel Hansel 13:42 01.02.2012

Re: već viđeno

Ali, po citiranom arguemntu, niko iz elektrotehničke škole ne bi mogao da ode na ETF. A znam nekoliko koji su završili. Srednje stručne škole daju posebnu vrstu prednosti (uz mane) u odnosu na gimnaziju.

Ako neko želi da se pruži mogućnost maldima da ih srednja škola najbolje pripremi za studije, onda treba uvesti posebne smerove i u medicinskim i u mašinskim i elektrotehničkim... i svim drugim školama... koja bi imala i stručne predmete i jače matematiku i fiziku, a za razliku od gimnazije, manje drugih predmeta.

Mada, svašta sam čuo (i video) i o suvišnosti prejakih matematika i fizika (i još koječega na emdicini, na priemr) na faksovima za svakodnevnu praksu... nauštrb korisnih (čak i vrlo jkednostavnih) stvari koje diplomirani studenti ne znaju.
zilikaka zilikaka 14:22 01.02.2012

Re: već viđeno

Ma nije reč o konkretnom argumentu. Njega sam navela koliko da se vidi apsurd.

Reč je o uskraćivanju prava jednoj grupi učenika da upiše neki fakultet, zbog šatro neodgovarajuće srednje škole, (ili nedovoljno dobrog uspeha) a da je pri tome svima jasno da su više nego dobro spremljeni za to što žele da upišu.

Koliko sam ja shvatila predloženi zakon, upravo takvih slučajeva će biti koliko ti srce hoće.

Znači, motivisaćemo decu da idu linijom najmanjeg otpora, da upisuju škole gde (zbog niskog kriterijuma) nije nikakav problem biti skroz odličan, da bi kasnije mogli da upišu željeni fakultet.
To što iza takve ocene neće stajati odgovarajuće znanje, izgleda nikog ne zanima.
Bitno da će nam statistički pokazatelji biti sjajni
Hansel Hansel 15:22 01.02.2012

Re: već viđeno

Ma, razumem te ja, samo možda nisam najsrećnije objasnio...

Možda je rešenje u standardizovanim testovima, za sve. A možda se to i planira?!

Samo je neopozivo bez veze da se na maturi polažu i da o upisu odlučuju predmeti koji nisu značajni za buduće studiranje.
maca22 maca22 20:35 01.02.2012

Re: već viđeno

Hansel
Ali, po citiranom arguemntu, niko iz elektrotehničke škole ne bi mogao da ode na ETF.

Netačno.

На основу положене стручне, односно уметничке матуре, ученик може да се упише у одговарајућу високошколску установу у матичној области на струковним или академским студијама без полагања пријемног испита у складуса законом којим се уређује високо образовање.


Hansel
Ako neko želi da se pruži mogućnost maldima da ih srednja škola najbolje pripremi za studije,

Ne želi. Želi akademske građane sa širinom.
eli.lacrosse eli.lacrosse 20:41 01.02.2012

Re: već viđeno


Ne želi. Želi akademske građane sa širinom.

Moram da se vratim na nikada završenu diskusiju vođenu prošle godine – da li ovo podvučeno podrazumeva da se jednim od ciljeva obrazovanja srednjoškolaca može smatrati i to da se ne opredeljuju za fakultet koji će upisati samo na osnovu jednog bilborda?
Hansel Hansel 21:14 01.02.2012

Re: već viđeno

maca22
Netačno.

Maco, ja znam da ti voliš da pokušaš da ogrebeš u svakoj zgodnoj prilici , ali pogledaj šta u tekstu sledi iza citata:
Kako na fakultetu uskladiti predavanja tako da oba "buduća najbolja studenta" budu zadovoljna? Nikako!

Ja jedino nisam potpuno objasnio da se moj komentar ne odnosi na citat nego na problem sa onim što on, po autorki, implicira (a ja se donekle slažem da problema može biti)
Ne želi. Želi akademske građane sa širinom.

da li to treba da bude prioritet? Po meni ne. Prvo treba obrazovati osobu da bude kompetentan za posao koji treba da obavlja, a (velika) širina je samo nadgradnja. Umesto širine, do sada smo uglavnom proizvodili (tvrdim!) naduvane praznine.
maca22 maca22 21:28 01.02.2012

Re: već viđeno

Hansel
Ja jedino nisam potpuno objasnio da se moj komentar ne odnosi na citat nego na problem sa onim što on, po autorki, implicira (a ja se donekle slažem da problema može biti)

Nisam obratila pažnju na taj deo jer ne vidim ni danas problem sa "usklaćivanjem predavanja" u situaciji kada SVAKO sa BILO KOJOM četvorogodišnjom srednjom upisuje šta god hoće.


Hansel
Ne želi. Želi akademske građane sa širinom.

da li to treba da bude prioritet? Po meni ne. Prvo treba obrazovati osobu da bude kompetentan za posao koji treba da obavlja, a (velika) širina je samo nadgradnja. Umesto širine, do sada smo uglavnom proizvodili (tvrdim!) naduvane praznine.

Ne znam šta je prioritet, ali tako je, recimo, u Holandiji. Pretpostavljam da su se naši ugledali na nekoga na zapadu.
uninamama uninamama 22:32 01.02.2012

Re: već viđeno

Lepo se isprčaste i bez mene.
Da nekako odgovorim svima: mislim da su svi donekle, a možda i potpuno u pravu. Važeći zakon je, takođe, potpuno naopak. I ceo sistem školstva nam se skoro raspao.

Međutim, primećujem kako se kvalitet đaka polako popravlja i žao mi je te dobre dece. Jer, cele reforme nam se svode na povećanje procenta "pismenih" i "akademskih" građana, a kvalitet nikoga ne zanima. Za one koji kroz školovanje žele samo da se provuku sve ovo je odlično. Takvi će se snaći sa bilo kakvim zakonom.

Ovaj Zakon ne donosi nikakav boljitak u sistemu, naprotiv! I sve se (opet!) radi od neke sredine. Prvo smo reformisali osnovne škole, da zadovoljimo neke standarde, a postoji ogromna rupa između tih standarda i potrebnog znanja da bi se pratila nastava u prvoj godini bilo koje srednje škole (jer srednje škole nisu reformisane). Sada rade potpuno istu stvar sa srednjim školama i fakultetima! Očekujem da 90% prve generacije koja se bude upisivala po ovome padne prvu godinu studija, ili da sve fakultete pretvorimo u fabrike za štancovanje diploma, kao što je već sa mnogima slučaj.
maca22 maca22 22:41 01.02.2012

Re: već viđeno

uninamama
ili da sve fakultete pretvorimo u fabrike za štancovanje diploma, kao što je već sa mnogima slučaj.

Gde je to slučaj?
uninamama uninamama 23:02 01.02.2012

Re: već viđeno

Ozbiljno pitaš?
maca22 maca22 23:03 01.02.2012

Re: već viđeno

Sasvim ozbiljno.
uninamama uninamama 23:09 01.02.2012

Re: već viđeno

Moram priznati da mi trenutno ne pada na pamet ni jedan dobar primer...

Ali sigurno znaš da poslodavcima na pogled na neke diplome padne mrak na oči, onako iskustveno, jer znaju da dotična diploma ne podrazumeva nikakvo znanje.
ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 14:23 01.02.2012

Bitch please!

Dvostruki standardi primećeni u tekstu.

JEDAN: Deca od 14-15 godina dobijaju pravo da ograniče pristup roditeljima zdravstvenom kartonu.
DVA: Roditelji krive porfesore za sve što njihova pametna deca loše urade jer ih nisu dobro naučili, deca krive školu da ih uči nepotrebnim stvarima, da sve znaju, roditelji ih podržavaju.

Argument da su retardirana da izaberu šta žele da rade u svom životu nije validan.

Dokaz: više desetine hiljada ljudi u Srbiji ne radi to za šta se školovalo, barem 10 puta više u inostranstvu iz Srbije ne radi to za šta se školovalo+ima tekst u Blicu danas izaš"o lepo govori o tome.

To što je posledica neobrazovana gomila to jest rulja koja se zadovoljava traćevima iz žute štampe i ne vidi dalje od nosa je pravo na obrazovanje.


Na korici: Nije tema za diskusiju ko snosi sve odgovornost za loše obrazovanje...Dalje, po zakonu o informisanju koji je propisivao drakonske kazne, tadašnji to jest demokrate su rekle sudijama da se ne pridržavaju zakona ko pijan plota(demokratski savet nema šta). Tada su se svi novinari zajedno bunili i uspelo je. Niko ne kaže da će se zakon primeniti odjednom erg omnes...
Pritisnite novinare zapalite koje uredništvo i oni će pritiskom na vladu srediti zakon...i svi će biti srećni i zadovoljni.
Uostalom, niko vas ne sprečava da ponesete i bombu, kad može "u školu" može i "u skupštinu"...
zilikaka zilikaka 14:35 01.02.2012

Re: Bitch please!

Ajd sad polako, za nas sa četvrte galerije, objasni šta si hteo da kažeš.
JEDAN: Deca od 14-15 godina dobijaju pravo da ograniče pristup roditeljima zdravstvenom kartonu.

DVA: Roditelji krive porfesore za sve što njihova pametna deca loše urade jer ih nisu dobro naučili, deca krive školu da ih uči nepotrebnim stvarima, da sve znaju, roditelji ih podržavaju.

Ja i pored najbolje volje ne shvatam vezu između teme u tekstu i zdravstvenog kartona ili okrivljavanja profesora za ovo ili ono.
Sad, ako je u pitanju bila satira, onda
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:56 01.02.2012

Re: Bitch please!

ulicno_pojacanje







Hjebote, znam da nije smešno, ali padoh.
anchiba anchiba 14:33 01.02.2012

Где је?

Фали овде Срђозлопоглеђо!
bookez bookez 15:27 01.02.2012

A kako je to u inostranstvu

Jel ste znali da u Velkoj britaniji deca nemaju englesku gramatiku. Književnost da, gramatiku baš i ne.

A kako je u Holandiji. Deca idu u osnovnu školu od 4. do 12. godine. Nakon toga biraju (uz preporuku osnovne škole i testa) koji tip srednje škole žele. Srednja škola je obavezna. Dele se na tri osnovna tipa. Prevedeno na srpski: gimnazije (6 godina), stručne (5 godina) i zanatske (4 godine). Veliki broj predmeta su neka vrsta izbornih, i učenik sam modeluje svoje usmerenje.

Posle gimnazije učenik može da upiše fakultet, ako je na nacionalnom testu osvojio dovoljan broj poena i ima dovoljan broj odslušanih godina iz traženih predmeta. To je to. Svi su primljeni. To važi za skoro sve fakultete osim par njih (uglavnom medicinski). Na tih par fakulteta važi mešavina rangiranja i lutrije. Baš tako, lutrije! Više bodova, veća šansa za upis.

A šta je sa "stručnom srednjom". Za njih su rezervisane više škole (još 4-6 godine). Ako učenici baš žele da upišu univerzitet, moraju se prebaciti u gimnaziju, da odslušaju poslednju godinu.

Mislim da umetničke škole uopšte ne upadaju u univerzitetsku kategoriju.

Ima jedna prednost oko testa na nacionalnom nivou. Možeš da konkurišeš na više fakulteta. Do sada je budućim studentima bila jedina opcija da njihov prvi izbor vrši prijemni ispit zajedno sa fakultetom broj dva (npr ETF i matemtički). Varijante kao što su: ETF na BG i FTN u Novom Sadu nisu postojale.
yugaya yugaya 16:33 01.02.2012

Re: A kako je to u inostranstvu

bookez
Jel ste znali da u Velkoj britaniji deca nemaju englesku gramatiku. Književnost da, gramatiku baš i ne.







Use of language



Pupils should be taught in all subjects to express themselves correctly and appropriately and to read accurately and with understanding. Since standard English, spoken and written, is the predominant language in which knowledge and skills are taught and learned, pupils should be taught to recognise and use standard English.
Writing

In writing, pupils should be taught to use correct spelling and punctuation and follow grammatical conventions. They should also be taught to organise their writing in logical and coherent forms.
Speaking

In speaking, pupils should be taught to use language precisely and cogently.

Listening

Pupils should be taught to listen to others, and to respond and build on their ideas and views constructively.
Reading

In reading, pupils should be taught strategies to help them read with understanding, to locate and use information, to follow a process or argument and summarise, and to synthesise and adapt what they learn from their reading.

Pupils should be taught the technical and specialist vocabulary of subjects and how to use and spell these words. They should also be taught to use the patterns of language vital to understanding and expression in different subjects. These include the construction of sentences, paragraphs and texts that are often used in a subject [for example, language to express causality, chronology, logic, exploration, hypothesis, comparison, and how to ask questions and develop arguments].


izvor: 2011 Primary National Curriculum.

*ne uče gramatiku* - ne uče ni u Mađarskoj *gramatiku*, naziv predmeta je nešto sasvim drugo (jezik i komunikacija)

Mada, mnogo je bilo priče o tome koliko je *beskorisna i prevaziđena*, neki su uspeli čak i da ospore pozitivan uticaj nastave gramatike na tačnost i kvalitet veštine pisanja :

http://eppi.ioe.ac.uk/eppiwebcontent/reel/review_groups/english/eng_rv6/eng_rv6.pdf



Najnoviji trednovi u nacionalnim smernicama ipak se polako vraćaju klasičnom pristupu i tvrdom jezgru obaveznih ciljeva jezičke nastave -jer eksperimentrisanje sa modernizacijama nije donelo očekivane (pozitivne) rezultate, upravo zbog toga što nacionalni standardi nisu bili jasno formulisan, precizni i obavezujući (pa je moglo da prođe da se *baš i ne uči gramatika*):

http://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09500782.2010.495782

maca22 maca22 18:53 01.02.2012

Re: A kako je to u inostranstvu

Nisam citala sta je yugaja napisala, ali znam da je u pravu. A kad porastem postacu Yugaja. Alea jacta est.

edit: uh, vec moram da povucem rec. I meni je Britanac pricao da ne uce gramatiku onako kao mi, glasovi, mofrologija, tvorba, sintaksa...
bookez bookez 19:37 01.02.2012

Re: A kako je to u inostranstvu

Ja kažem šta je meni kolega Britanac rekao kada smo spominjali latinski, pa prešli na engleski i kondicionale. Bilo bi zanimljivo kada bi neko iz prve ruke mogao da kaže kako se radi u Britaniji.

Što se tiče Srbije i časova srpskog jezika i kulture izražavanja, nisam nadležan i sigurno da postoji prava granica gramatike/lingvistike naspram čitanja i pisanja eseja, komuniciranja, debate, gluma, ... Dokle god postoji jasno definisan cilj.

A što se tiče engleskog i našeg sistema obrazovanja, tu mogu da kažem da naše školstvo nema blage veze sa ovom planetom. Učiti neka čudnovata apstraktna pravila 8 godina nakon čega svršeni učenik nije u mogućnosti voditi jednostavan razgovor je besmisleno.

E da, srpski jezik, uvek mi je bilo žao što imamo samo 4 pismena zadataka tokom godine.
Jukie Jukie 19:49 01.02.2012

Re: A kako je to u inostranstvu

bookez
Ja kažem šta je meni kolega Britanac rekao kada smo spominjali latinski, pa prešli na engleski i kondicionale. Bilo bi zanimljivo kada bi neko iz prve ruke mogao da kaže kako se radi u Britaniji.Što se tiče Srbije i časova srpskog jezika i kulture izražavanja, nisam nadležan i sigurno da postoji prava granica gramatike/lingvistike naspram čitanja i pisanja eseja, komuniciranja, debate, gluma, ...

Ja sam pravilnu upotrebu gramatičkih i pravopisnih pravila naučio čitajući knjige (sva sreća pa su bile dobro lekturisane) a ono što su nam u osmom razredu diktirali definicije pa smo popunili svesku i onda to kao učili ili nismo učili* to mogu mačku o rep da okačim prvu i drugu palatalizaciju.
*Naša nastavnica srpskog u osmom razredu je zahtevala da svi mi dečaci umemo da izrecitujemo neku pesmicu od Mike Antića i da navedemo svih sedam padeža redom????

Ako već treba da se uče definicije gramatičkih pravila, onda to treba da se radi tokom celog školovanja a ne samo u osmom razredu.

A pismene zadatke treba raditi iz svakog predmeta, ne samo iz srpskog. Ja iz biologije na kontrolnom kao odgovor na pitanje dobijem rečenice gde ne znam šta je subjekat a šta objekat i šta je uzrok a šta posledica jer dete ne zna nastavke za padeže.
yugaya yugaya 20:44 01.02.2012

Re: A kako je to u inostranstvu

maca22
I meni je Britanac pricao da ne uce gramatiku onako kao mi, glasovi, mofrologija, tvorba, sintaksa...



naravno da ne uče isto kao mi , ipak je u pitanju drugi&drugačiji jezik, koji oni tamo uče kao maternji ( ovo da predupredim ako bi neko da poredi kako ga uče oni kao maternji i mi kao strani jezik)

Obaška razlika između propisanih standarda i lične interpretacije istih od strane svakog nastavnika ponaosob, jer su veoma *neobavezujući*, čak i ovi iz 2011 - "should be taught"

drugi link gore govori baš o tome.

EDIT:
Ako već treba da se uče definicije gramatičkih pravila, onda to treba da se radi tokom celog školovanja a ne samo u osmom razredu.


Jukie, vidi dole pod *nacionalna strategija biće samo što nije do kraja mandata*
Jukie Jukie 17:34 01.02.2012

Molim objašnjenje

Da li se "mi" (ovde na blogu) zalažemo da najbolji učenik npr. društvenog smera gimnazije treba da ima veća, manja ili jednaka prava i/ili obaveze i/ili zadatke pri upisu na elektrotehniku, u odnosu na najboljeg učenika elektrotehničke škole (koji valjda ima sve ili skoro sve petice tako da zna elektrotehniku dok društvenjak ne ume ni da zucne)?
Ako bi od društvenjaka tražili da položi neke diferencijalne ispite iz neke elektrotehnike ili kako se već organizuju, meni to izgleda sasvim logično.

Ja sam recimo svakoga pitao da li nam treba hemija za upis na biologiju, i svi su mi rekli "Ma ne, samo biologija, kakva hemija" (a u informatoru piše da u prvoj godini imaju neke dve jednosemestralne hemijice, to je valjda lako) i ja spremim samo biologiju i upišem se na biologiju u prvih desetoro.
Jao kad su nas uhvatili u mašinu sa hemijama na biologiji, ne da nije bilo lako nego sam prva tri semestra povazdan učio samo hemiju da bih ikako položio ispite. E tako će i taj društvenjak da prođe sa stručnim elektrotehničarskim predmetima
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:02 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Jukie
Da li se "mi" (ovde na blogu) zalažemo da najbolji učenik npr. društvenog smera gimnazije treba da ima veća, manja ili jednaka prava i/ili obaveze i/ili zadatke pri upisu na elektrotehniku, u odnosu na najboljeg učenika elektrotehničke škole (koji valjda ima sve ili skoro sve petice tako da zna elektrotehniku dok društvenjak ne ume ni da zucne)?
Ako bi od društvenjaka tražili da položi neke diferencijalne ispite iz neke elektrotehnike ili kako se već organizuju, meni to izgleda sasvim logično.

Ja sam recimo svakoga pitao da li nam treba hemija za upis na biologiju, i svi su mi rekli "Ma ne, samo biologija, kakva hemija" (a u informatoru piše da u prvoj godini imaju neke dve jednosemestralne hemijice, to je valjda lako) i ja spremim samo biologiju i upišem se na biologiju u prvih desetoro.
Jao kad su nas uhvatili u mašinu sa hemijama na biologiji, ne da nije bilo lako nego sam prva tri semestra povazdan učio samo hemiju da bih ikako položio ispite. E tako će i taj društvenjak da prođe sa stručnim elektrotehničarskim predmetima


Ja podržavam što više društvenjaka na ETF-u, naročito društvenjakinja .
Pomoći će kolege oko onih malo težih ispita, sasvim sam siguran.
zilikaka zilikaka 19:02 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Da li se "mi" (ovde na blogu) zalažemo da najbolji učenik npr. društvenog smera gimnazije treba da ima veća, manja ili jednaka prava i/ili obaveze i/ili zadatke pri upisu na elektrotehniku, u odnosu na najboljeg učenika elektrotehničke škole (koji valjda ima sve ili skoro sve petice tako da zna elektrotehniku dok društvenjak ne ume ni da zucne)?

Ni slučajno, što se mene tiče.
Logično je očekivati da je na društvenom smeru gimnazije neko stekao podosta znanja iz recimo istorije, sociologije ili jezika, ali mu to nečće biti od naročite koristi na ETF. Već sa prirodnim (da ne kažem matematičkim) smerom gimnazije je druga priča.
Valjda je jasno da za svaki faks postoji baza predmeta na koju se sve kasnije oslanja.
Što se tehnike tiče, lično smatram da će korisnija biti dobra trenaža iz matematike i fizike u srednjoj školi, nego ulaženja u sitna crevca struke.

Ja sam reagovala na sistem rangiranja, jer svi odlično znamo da se kriterijuni po školama drastično razlikuju, te ocene sa mature ne mogu biti jedino merilo pri upisu.
zilikaka zilikaka 19:05 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Ja podržavam što više društvenjaka na ETF-u, naročito društvenjakinja

I da se na apsolventsku obavezno ide zajedno sa farmaceut(kinjama)?
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:17 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

zilikaka
Ja podržavam što više društvenjaka na ETF-u, naročito društvenjakinja

I da se na apsolventsku obavezno ide zajedno sa farmaceut(kinjama)?


I ne samo da se "ide"
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:24 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Što se tehnike tiče, lično smatram da će korisnija biti dobra trenaža iz matematike i fizike u srednjoj školi, nego ulaženja u sitna crevca struke.


Pogotovu što stvarno ulaženje u sitna crevca tehničke struke traži nivo znanja iz matiša i prirodnih nauka dosta viši od onog koji se servira u srednjim i višim školama.


maca22 maca22 19:37 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

srdjan.pajic
Što se tehnike tiče, lično smatram da će korisnija biti dobra trenaža iz matematike i fizike u srednjoj školi, nego ulaženja u sitna crevca struke.


Pogotovu što stvarno ulaženje u sitna crevca tehničke struke traži nivo znanja iz matiša i prirodnih nauka dosta viši od onog koji se servira u srednjim i višim školama.

Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?
zilikaka zilikaka 19:47 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Pogotovu što stvarno ulaženje u sitna crevca tehničke struke traži nivo znanja iz matiša i prirodnih nauka dosta viši od onog koji se servira u srednjim i višim školama.

Apsolutno.
Ali je opet jako važno da se dođe dobro utreniran, posebno iz matiša. Onda ti je lako da nadgrađuješ.
U protivnom, ili moraš da to nadoknadiš ludačkim vežbanjem, ili će stalno da šantaš.
...vidim ja da ćemo mi ovde osnovati klub
zilikaka zilikaka 19:59 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?

Maco, znam da mene ne pitaš ali moram da nešto kažem

Kad pogledaš programe iz matematike za određeni razred, oni su manje-više slični. Opet, razlika je ne samo u fondu časova, nego u složenosti (težini) zadataka koji se rešavaju.
Negde se oblast odradi sa nekoliko jednostavnih zadataka, a negde se rade zadaci za koje treba prvo sjajna baza iz algebre, pa tek onda možeš da gledaš šta ćeš.
Što si više naučen da gimnasticiraš (rastavljaš, proširuješ, skraćuješ..), i što si više različitih zadataka rešio to će ti lakše kasnije biti.
Sad sam baš pronašla rupu na saksiji
Jukie Jukie 20:05 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

zilikaka
Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?
Kad pogledaš programe iz matematike za određeni razred, oni su manje-više slični. Opet, razlika je ne samo u fondu časova, nego u složenosti (težini) zadataka koji se rešavaju. Negde se oblast odradi sa nekoliko jednostavnih zadataka, a negde se rade zadaci za koje treba prvo sjajna baza iz algebre, pa tek onda možeš da gledaš šta ćeš.

Meni su rekli da društvenjacima nikako ne dajem da rade ni najjednostavnije zadatke iz genetike (doduše nisam im ni predavao to poglavlje)

Moje iskustvo sa društvenjacima je da u proseku kvalitativno drugačije razmišljaju o biologiji od prirodnjaka, ali da su sasvim sposobni da shvate gradivo (iako sam stalno imao utisak da su zbog nečega preskočili nekoliko godina biologije u ranijem školovanju i da zato imaju rupe u predznanju)

(ali plan i program za treći razred društvenog smera je da sedneš i plačeš. Ono što prirodnjaci rade šest časova društvenjaci treba razvodnjeno da rade za dva časa)
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:05 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

maca22
srdjan.pajic
Što se tehnike tiče, lično smatram da će korisnija biti dobra trenaža iz matematike i fizike u srednjoj školi, nego ulaženja u sitna crevca struke.


Pogotovu što stvarno ulaženje u sitna crevca tehničke struke traži nivo znanja iz matiša i prirodnih nauka dosta viši od onog koji se servira u srednjim i višim školama.

Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?


Ma de bre, to je resor ovih zabalavljenih, iz Veljka. Mi smo radili prave stvari, ono, opravka monitora i štampača .
Hansel Hansel 20:06 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Jukie
Jao kad su nas uhvatili u mašinu sa hemijama na biologiji, ne da nije bilo lako nego sam prva tri semestra povazdan učio samo hemiju da bih ikako položio ispite. E tako će i taj društvenjak da prođe sa stručnim elektrotehničarskim predmetima

A koliko su ti te hemije, u svim detaljima, realno bile potrebne za razumevanje svega što smatraš bitnim na svojim studijama? A za predavanja koje si kasnije kao prof. biologije držao?
Jukie Jukie 20:16 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Hansel

JukieJao kad su nas uhvatili u mašinu sa hemijama na biologiji, ne da nije bilo lako nego sam prva tri semestra povazdan učio samo hemiju da bih ikako položio ispite. E tako će i taj društvenjak da prođe sa stručnim elektrotehničarskim predmetima

A koliko su ti te hemije, u svim detaljima, realno bile potrebne za razumevanje svega što smatraš bitnim na svojim stidijama?

A za predavanja koje si kasnije kao prof. biologije držao?

Neorganska hemija je bila važna za organsku a organska za biohemiju a biohemija delimično za fiziologiju biljaka, plus je polaganje nekoliko ispita bilo uslovljeno položenom biohemijom (iako im samo gradivo UOPŠTE nije trebalo), a biohemija se polaže godinama (jer ne može da se razume nego moraš da je naučiš napamet a da izgleda kao da je razumeš) pa ti je najvažniji ispit na fakultetu

Za predavanja u školi mi ta hemija nije ni malo bila potrebna. Biohemija je važna samo ako predaješ prirodnjacima u trećem razredu gimnazije (a to uvek radi najstarija i najiskusnija nastavnica u školi).
Fiziologija biljaka ti je jako potrebna ali ne taj deo koji se naslanja na biohemiju nego onaj koji se nadovezuje na anatomiju biljaka.

U osnovnoj školi deca uglavnom još nisu radila hemiju tako da nemaš sa čim da povežeš. Treba otprilike da znaju za šta u telu služe ugljeni hidrati, masti i proteini, i da se ozon sastoji od atoma kiseonika, ali se sve odnosi na neku priču i logiku i nivo "freon je hemijsko jedinjenje koje se nalazi u frižiderima i sprejevima i uništava ozon"
Hansel Hansel 20:32 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Pa, da. Hemije su ti bile potrebne da bi završio faks. Za veći deo gradiva biologije u tolikom obimu - daleko od neophodnog.

Ubiše nas ti viškovi u (svim) školama. Umesto da učenici i studenti stvarno razumeju i stvarno nauče ono što uče... pa dobijamo ovo:
jer ne može da se razume nego moraš da je naučiš napamet a da izgleda kao da je razumeš
maca22 maca22 20:43 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Hansel
Ubiše nas ti viškovi u (svim) školama.

Naprotiv. Bolonja se vrlo lepo trudi da to dovede u red.

U početnu je onaj somnambulni deo predavačkog kadra trubio o "manjim znanjima" koje će nove generacije imati u odnosu na njih, uobražene veličine.

Naprasno su začepili kada im je predočeno da i njih čeka evaluacija kao predavača i kontinuirana edukacija i skupljanje bodova kroz naučne radove da bi opravdali zvanje.
Hansel Hansel 21:18 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Naprotiv. Bolonja se vrlo lepo trudi da to dovede u red.

Govorio sam o ranijim "planovima i programima", a kako Bolonja zaista funkcioniše, ne znam.

Svejedno, suvišnog zatrpavanja je mnogo još uvek u osnovnim pa i srednjim školama. Nauštrb potrebnih i upotrebljivih znanja i uspostavljanja potrebnog nivoa funkcionalne pismenosti.
vishnja92 vishnja92 23:45 01.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?

aha, jesu jesu
Pajic je Venea bistrio tek na faksu (onom dole tuznom) a za Ljaska cuo kod Vucka na blogu sad pre koju godinu.

ps -
šaban iz Tesle

Ma de bre, to je resor ovih zabalavljenih, iz Veljka. Mi smo radili prave stvari, ono, opravka monitora i štampača




ala laaazes, bili samo matricni stampaci i busaci kartica u to doba, sta si radio, ostrio im iglice?


srdjan.pajic srdjan.pajic 02:56 02.02.2012

Re: Molim objašnjenje

trešnja92
Jeste i vi u Tesli pretpostavljam radili limese, izvode, integrale i diferencijalne jednacine prvog reda kao u gimnazijama prirodnog smera?

aha, jesu jesu
Pajic je Venea bistrio tek na faksu (onom dole tuznom) a za Ljaska cuo kod Vucka na blogu sad pre koju godinu.


E, nisam, keve mi, Venea smo i mi bre drljali u Tesli, to nam je bilo standardno do teško štivo. Mislim, kad izuzmeš Venea, koja zbirka zadataka ti ostaje da uz nju naučiš ikakvu matematičicu?!

A što lažeeeeš, pa ja sam tamo kod Vučka nekog podsetio na Ljaška, ili beše Demidovič. To je bila ona Teška Zbirka, na koju se smuvavali ovi tvoji zabalavljeni iz Veljka.



ps -
šaban iz Tesle

Ma de bre, to je resor ovih zabalavljenih, iz Veljka. Mi smo radili prave stvari, ono, opravka monitora i štampača


ala laaazes, bili samo matricni stampaci i busaci kartica u to doba, sta si radio, ostrio im iglice?



Pa jebote, sve si pobrkala, ima dva veka računarstva izmedju bušenih kartica i matričnih štampača. Bili su i oni linijski štampači, veliki ko jugić, što štampaju milion stranica u minuti (uplatnice, obračun, itd). šta misliš da se to nije kvarilo? Eeee, moja matematička...

Bili su i hard diskovi, ali to si mogao da vidiš samo ako si imao pristupa vodećim naučnim institucijama SFRJ. E, a ćale mi je bio u timu koji je dizajnirao naš prvi digitalni računar, ЦЕР12, pa ti vidi...(au, al sam slagao, sad sam video - prvi, al za malo. Ali je naš i digitalni).

PS. Nego, video sam pre neki dan neke klipove na jutjubu koje su snimali klinci iz Tesle. Jebote, koja je to propast od škole, strašno je oronula, a i djaci - džiberi, ko da je EPŠ ili srednja železnička, bože me oprosti, baš mi nešto bilo teško kad sam video.

vojnicic vojnicic 09:31 02.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Ubiše nas ti viškovi u (svim) školama.

Na VA su ljudi gubili pravo na skolovanje i placali ogromne sume zbog hemije na I godini koja je bila potrebna samo zbog 5 pitomaca koji su zeleli da zavrse ABHO.
nikolinal nikolinal 06:39 03.02.2012

Re: Molim objašnjenje

Vidis, moje iskustvo sa biohemijom na istom tom Bioloskom fakultetu (nekada davno) je bilo sjajno, meni je to bio predmet koji je sklopio sve kockice svih prethodnih predmeta, važan za kompletno razumevanje načina na koji organizmi funkcionišu na molekularnoj bazi (i po meni jedan od ključnih predmeta za bilo koga ko želi da studira biologiju).I skroz logičan, sve je imalo smisla - mislim moraš znati formule jedino ali posle svih tih hemija to nije neki problem..

Meni je daleko veca nebuloza bila sva ona sistematika koju su nas nepotrebno terali da bubamo, to niko normalan nigde na svetu ne radi ukoliko se specificno ne bavi bas sistematikom (i to na graduate nivou), dok je biohemija obavezna za sve science diplome.
maca22 maca22 19:20 01.02.2012

Za Uninu mamu

Mogu da ti dam odgovore kako bi to trebalo izgeldati.

deca koja promaše školu mogu nakon srednje stručne da DOUČE polažu opštu maturu. Ili koju već žele. Nije tačno da neće imati ništa itd. Mogu imati dve mature. Neka sednu i nauče. Sve se može sesti i naučiti. (caka je u tome što će se verovatno morati i platiti).


Prijemni ne bi smeli biti ukinuti osim ako se kod nas ne razvije nezavistni centar koji testira srednjoškolce. (a nezavisno telo i Srbija su kao pile i sise)


Kakva će realizacija biti, ne znam, verovatno očajna, kao i sve drugo.
Jukie Jukie 19:58 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22
Mogu da ti dam odgovore kako bi to trebalo izgeldati. deca koja promaše školu mogu nakon srednje stručne da DOUČE polažu opštu maturu. Ili koju već žele. Nije tačno da neće imati ništa itd. Mogu imati dve mature. Neka sednu i nauče. Sve se može sesti i naučiti. (caka je u tome što će se verovatno morati i platiti).

Imamo u okruženju primer Hrvatske, gde oni koji žele na fakultet a išli su u srednju stručnu polažu maturu iz određenih predmeta zajedno sa maturantima gimnazije (istog datuma, unapred se prijave da se vidi koliko treba mesta za sedenje i fotokopiranih papira da se obezbedi). Npr. za medicinu treba da položiš biologiju i hemiju (valjda, ne znam precizno) na višem nivou, a osnovne predmete na nižem ili višem, kako hoćeš. Svi moraju da polože hrvatski, engleski i matematiku, ali ako hoćeš na npr. latinski, ta matematika može da ti bude niži nivo.

Nije mi sasvim jasno koji je tačno viši a koji niži nivo, ali mi izgleda logično da je to kao biologija na prirodnom smeru (viši) i društvenom (niži nivo). Pa onda ti metalostrugar koji hoćeš na medicinu spremaš kod kuće biologiju i hemiju dok je ne spremiš dovoljno kao maturant prirodnog smera.
maca22 maca22 20:24 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Poneta, koja ovde SVIMA izmice, je sledeca. Srednje obrazovanje više ne sluzi da pripremi voljeno čeljade da što pre završi fakultet .

Veće je poenta da niko ne može da završi akademske studije a da ostane, kako to st.jepan kaže "skaredno nepismen akademik" ili fah idiot.
E zato ko hoće akademsko visoko obrazoanje bi trebalo da polaže opštui maturu. Sa sve latinskim i filozofijom.


(doduse, po ovom zakonu vidim da će to biti blaže)
maca22 maca22 20:30 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

(među nama, cilje novog zakona je da smanji broj akademskih građana, diplomiranih inženjera uglavnom, koji dokazuju da je srpski sanskrit )

edit: mada ne vidim kako će smanjiti broj anatoma koji se javlja kakav je bio paleolit (hint: Toševski)
yugaya yugaya 20:37 01.02.2012

Re: Za Uninu mamuj

maca22
Mogu da ti dam odgovore kako bi to trebalo izgeldati.

deca koja promaše školu mogu nakon srednje stručne da DOUČE polažu opštu maturu. Ili koju već žele. Nije tačno da neće imati ništa itd. Mogu imati dve mature. Neka sednu i nauče. Sve se može sesti i naučiti. (caka je u tome što će se verovatno morati i platiti).


Prijemni ne bi smeli biti ukinuti osim ako se kod nas ne razvije nezavistni centar koji testira srednjoškolce. (a nezavisno telo i Srbija su kao pile i sise)


Kaka će realizacija biti, ne znam, verovatno očajno, kao i sve drugo.


nemam pojma kako stoje ostali predmeti, ali znam da za engleski kao strani jezik u Srbiji oni koji predaju u državnim školama po forumima razmenjuju bosansku i hrvatsku zvaničnu nacionalnu strategiju nastave i standarde, i prema njima prave organizaciju i plan nastave u nedostatku zvaničnih srpskih .



Baš kao što je eli rekao u naslovu, igramo se škole:

OBRADOVIĆ:STRATEGIJA OBRAZOVANJA DO KRAJA MANDATA VLADE Petak, 27. Januar, 2012

prethodne izjave na istu temu:

Ministar prosvete o brzom usvajanju nacionalne strategije obrazovanja. (Politika, 29. 8. 2008. godine)...









maca22 maca22 20:40 01.02.2012

Re: Za Uninu mamuj

O nakaradnoj relaizaciji ćemo tek slušati...
uninamama uninamama 21:35 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

deca koja promaše školu mogu nakon srednje stručne da DOUČE polažu opštu maturu. Ili koju već žele. Nije tačno da neće imati ništa itd. Mogu imati dve mature. Neka sednu i nauče. Sve se može sesti i naučiti. (caka je u tome što će se verovatno morati i platiti).

Da... tako sam nekako i ja mislila, dok mi neko nije naveo sledeći primer:
Zamisli odličnog učenika srednje stručne škole, recimo mašinske koji želi da upiše elektrotehniku. To dete odlično barata matematikom, savršeno zna sve opšte-stručne predmete koje je učio u školi (to je u stvari fizika, ali onaj deo koji inženjeru treba), solidno programira u C-u, barata kompjuterskom grafikom, CAD/CAM paketima, ume da isprogramira robote i mašine, spremi stručnu maturu iz koje za rad uzme nešto usko vezano za elektro deo stručnih predmeta. Osim toga, još pripremi sve predmete potrebne za opštu maturu i to položi.
Pa, tog učenika bi trebalo odmah upisati na drugu godinu studija! A može da mu se desi da ne prođe baš najbolje na opštoj maturi i uopšte ne upiše željeni fakultet :(

Ostatak posta potpisujem
maca22 maca22 21:43 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

A taj neko neka ponovo pročita zakon:


На основу положене стручне, односно уметничке матуре, ученик може да се упише у одговарајућу високошколску установу у матичној области на струковним или академским студијама без полагања пријемног испита у складуса законом којим се уређује високо образовање.

To dete može na etf SAMO sa svojom stručnom maturom. :)
maca22 maca22 21:49 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

uninamama
Pa, tog učenika bi trebalo odmah upisati na drugu godinu studija!

Jeste. Ali njega za to ne kvalifikuje malo srpskog i ne znam čega sa opšte mature, već to neobično genijalno znanje programiranja.

uninamama
A može da mu se desi da ne prođe baš najbolje na opštoj maturi i uopšte ne upiše željeni fakultet :(

Sada glasno razmišljam, i nisam ni sama sigurna šta da mislim, ali šta mu fali da nauči za sledeću godinu?

Na blogu imamo primere ljudi koi su poptuno nesposobni da vode razovor o bilo čemu osim ako to ne povežu sa nekim čikom iz svoje matematičke struke. I onda okače neki labavo povezani komentar sa time, i odu... Jel to lepo?
uninamama uninamama 21:49 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Ne može! Može na mašinac ali na etf ne može! To je poenta!!!
maca22 maca22 21:51 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

A sad vidim.

EDIT: da odgovorim.
Nije mi poznato da učenici srednje mašinske škole toliko razbijaju programiranje.
Ali ako je tako, možda budu imali prohodnost na etf? Pominju poseban zakon koji to uređuje.
Osim toga za decu koja se istaknu na takmičenjima kao talenti važe neka druga pravila.
I na kraju, neka polaže stručnu maturu neke srednje koja ima prolaz na etf?
uninamama uninamama 22:04 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22

Nije mi poznato da učenici srednje mašinske škole toliko razbijaju programiranje.
Ali ako je tako, možda budu imali prohodnost na etf? Pominju poseban zakon koji to urešuje.
Osim toga za decu koja se istaknu na takmičenjima kao talneti važe neka druga pravila.

Nekada se programiranje i učilo samo u Matematičkoj gimnaziji i na nekim mašinskim smerovima. Odatle mi priča za programiranje.

No, ja se u principu slažem s Tobom, ali me plaše završne i prelazne odredbe :(
Kažu da se zakon primenjuje od osmog dana po objavljivanju u službenom glasniku, bez izuzetaka po članovima. To znači da ovo važi za sadašnje učenike treće godine. A njima niko nije rekao da neke stvari neće moći da upišu posle škola u koje idu. Drugo, piše da srednje škole moraju sve svoje akte da usaglase sa Zakonom u roku od 6 meseci, a za podzakonske akte Ministarstvo ima rok od 2 godine. Već vidim kako će biti opšti haos i rasulo na upisu na faks iduće godine potpuno bez ikakve smernice šta citirano uopšte znači.

Nisam sigurna ni da pisci zakona znaju šta su hteli :(
maca22 maca22 22:09 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Radite isto, tj. sigurno ce se raditi isto kao i za prve generacije bolonjsih studenata (nazvani: prvi mačići koji se u vodu bacaju) - svake generacije kada snimite probleme, pravite galamu, pisite im, kukajte po novinama, protestujte i tako...

Mislim da pisce zakona mrzi da promišljaju sve nego puste nakaradu na narod, pa onda peglaju tamo gde se ljudi najglasnije žale.

edit: piši TI ministartvu. Traži tumačenje za svoj slučaj. Smaraj. Objavljuj na blogovima kakva je korespodencija bila. Itd. Ne znam ništa bolje da ti kažem.
maca22 maca22 22:10 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Računaj na rešenja tipa: "učenik može, ukoliko doplati..."
fifismack fifismack 22:36 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

ja stvarno ne znam il bar nisam imala prilike da čujem da se igde u svetu polažu stručni predmeti za upis na fakultet
bez obzira da li taj upis podrazumeva prijemni ili maturu
uvek se polažu OPŠTI predmeti
i uvek je standardizovan test za sve pa ako znaš materiju prolaziš bez obzira iz koje si škole
mislim da je upravo to poenat ovog zakona
svi će za tenhičke fakultete polagati, recimo matematiku pa će se porediti broj osvojenih bodova na istom testu za maturu i na osnovu toga će se dobiti opšte rang liste za celu srbiju
time će se i uporediti prolaznost đaka svake škole na fakultete

ili bi ja samo volela da to bude kao u većini drugih uređenih zemalja
maca22 maca22 22:43 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

fifismack
ili bi ja samo volela da to bude kao u većini drugih uređenih zemalja

Ja mislim da je to cilj. Tako da podržavam reformu.
uninamama uninamama 22:48 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22
Radite isto, tj. sigurno ce se raditi isto kao i za prve generacije bolonjsih studenata (nazvani: prvi mačići koji se u vodu bacaju) - svake generacije kada snimite probleme, pravite galamu, pisite im, kukajte po novinama, protestujte i tako...

Mislim da pisce zakona mrzi da promišljaju sve nego puste nakaradu na narod, pa onda peglaju tamo gde se ljudi najglasnije žale.

edit: piši TI ministartvu. Traži tumačenje za svoj slučaj. Smaraj. Objavljuj na blogovima kakva je korespodencija bila. Itd. Ne znam ništa bolje da ti kažem.


To je nekako, i bila poenta ovog teksta... da probam da sprečim "nakaradu" da se spusti
uninamama uninamama 22:57 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

fifismack
ja stvarno ne znam il bar nisam imala prilike da čujem da se igde u svetu polažu stručni predmeti za upis na fakultet
bez obzira da li taj upis podrazumeva prijemni ili maturu
uvek se polažu OPŠTI predmeti

Potpuno si u pravu.

svi će za tenhičke fakultete polagati, recimo matematiku pa će se porediti broj osvojenih bodova na istom testu za maturu i na osnovu toga će se dobiti opšte rang liste za celu srbiju
time će se i uporediti prolaznost đaka svake škole na fakultete

Da, ali u maturi srednje stručne škole je:


- испит из српског језика и књижевности, односно језика и књижевности на коме се ученик школовао (у даљем тексту: матерњи језик);
- испит за проверу стручно–теоријских знања;
- матурски практични рад


Dakle - ne polaže ni matematiku ni recimo fiziku, ni strani jezik!

Ne znam ni kako će fakulteti rangirati učenike sa ovakvim ispitom sa onima sa opšte mature Prosto je neuporedivo!
maca22 maca22 23:00 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Pa zato je originalna ideja i bila da se niko iz stručne škole ne upisuje na fakultet.
uninamama uninamama 23:05 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22
Pa zato je originalna ideja i bila da se niko iz stručne škole ne upisuje na fakultet.

Onda su shvatili da je suluda i napravili šta?!?
maca22 maca22 23:07 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Ne mislim da je suluda. Tako je negde na zapadu, i sasvim lepo radi.
Rekla bih da su popustili.
uninamama uninamama 23:47 01.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22
Ne mislim da je suluda. Tako je negde na zapadu, i sasvim lepo radi.
Rekla bih da su popustili.

Ne znam koliko su svi upoznati... samo oko 20% učenika uopšte upisuje gimnazije. Na šta bi to ličilo da većini dece zabrane studiranje?
Jukie Jukie 01:44 02.02.2012

Re: Za Uninu mamu

uninamama

maca22Ne mislim da je suluda. Tako je negde na zapadu, i sasvim lepo radi.Rekla bih da su popustili. Ne znam koliko su svi upoznati... samo oko 20% učenika uopšte upisuje gimnazije. Na šta bi to ličilo da većini dece zabrane studiranje?

Pa u Beogradu upisuje 50 odsto a u krugu dvojke i više, pa se državni prosek valjda ne vidi sa Beograđanke...
maca22 maca22 01:53 02.02.2012

Re: Za Uninu mamu

Jukie
Pa u Beogradu upisuje 50 odsto a u krugu dvojke i više, pa se državni prosek valjda ne vidi sa Beograđanke...

Jukie, opet neka nepravda?
Jukie Jukie 02:25 02.02.2012

Re: Za Uninu mamu

maca22

JukiePa u Beogradu upisuje 50 odsto a u krugu dvojke i više, pa se državni prosek valjda ne vidi sa Beograđanke... Jukie, opet neka nepravda?

Ne znam... na jednom forumu se ispostavilo da je van Beograda potpuno drugačija situacija i da tamo samo najgori đaci upisuju gimnaziju
a pre toga smo se zamalo posvađali jer sam ja gledao našu situaciju a oni svoju
maca22 maca22 02:31 02.02.2012

Re: Za Uninu mamu

1. Isti % je i u Holandiji, 20%
2. Nikom fakultet nije zabranjen. Kako je zabranjen? Sto mora da se polaze razlika? To je otezano, ali ne i zabranjeno.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana