Društvo| Istorija| Kultura| Politika| Umetnost

Umetnost i nasilje

Nebojša Milikić RSS / 07.03.2012. u 22:53

Naišao sam sad na ovaj intervju koji sam prošle godine dao jednom novinaru NINa (a od kog je objavljen samo komadić... )

1. Nacizam i fašizam ne prestaju da intrigiraju umetnike, aktiviste... Prema Vašem mišljenju, kako umetnost/umetnici/ može da spreči nasilje, da li dovoljno opominje?

Bilo bi dobro da uvek prvo razjasnimo o kom nasilju govorimo, subjektivnom, objektivnom ili simboličkom. Fašizam se generiše usled objektivnog nasilja kapitalističkog društveno- ekonomskog sistema, razvija se u ideološku i misaonu mrežu koje prožima celo buržoasko društvo, pogotovu onaj njegov deo koji želi da nekako opovrgne nasleđe Francuske revolucije. Nadalje se fašizam reprodukuje i manifestuje na mnoge različite načine zbog čega ga je teško svesti samo na uopšteni pojam nasilja. Posao umetnika može biti upravo taj, da kroz svoj rad istražuje, da smisaono i praktično razlaže i analizira ove pojmove i omogućava njihovo lakše promišljanje i širu percepciju. U svakom slučaju, bolje je opominjati na uzroke nego na posledice a sve može da zavisi i od konkretne situacije, ako imate ubrzani rast nekih nasilnih pojava, morate često reagovati i na najdirektnijem nivou, bili umetnik ili ne.

2. Kako tumačite pojavu nasilja i nasilničkih grupa, koje koriste simbole iz vremena nacizma, fašizma?

Reteriranjem na surovi i duboko nepravedni kapitalistički sistem produkcije i distribucije, naše društvo stvorilo je sve uslove za restauraciju ili rekuperaciju fašističkih i fašistoidnih ideologija i za te ideologije vezanih organizacionih i propagandnih praksi. Dakle, korišćenje simbola je dokaz tog uspešnog oporavka i legitimizacije u javnom onoga što je već oporavljeno i legitimirano u idejnom i političkom prostoru. Često se sve to doživljava i prikazuje i kao stvar provokacije, egzibicionizma, što ne znači da je zbog toga i manje opasno. Ali, ne treba zaboraviti da simboli nacizma i fašizma nisu samo svastika ili na primer broj 88. Dobar deo opšteprisutne i opšteprihvatljive malograđanske estetičke i simboličke oružarnice nemoguće je izdvojiti iz univerzuma fašističke etike i estetike.

3. Gde je Srbija u celom tom sistemu poimanja nacizma, fašizma, ako imamo u vidu to da nasilništvo - huliganstvo nije iskorenjeno...?

Srbija je tamo gde je i bila, drugo je pitanje gde je današnja srpska vlast i njena ideologija. Da bi povratila i normalizovala stare društveno-političke odnose, u kojima onda može nesmetano da vlada, morala je da se odrekne svih tekovina narodnooslobodilačke i antifašističke borbe i da, reda radi, izmisli nekakav alternativni četnički antifašizam. Ako pokažemo još samo malo strpljenja i Nedić će biti proglašen antifašistom. Sistem na vlasti ni ne pokušava da iskoreni nasilništvo ili tzv. huliganstvo - on ga naime stabilno proizvodi i potpiruje uvek kada simbolički poredak koji mu omogućava opstajanje kao sistema vlasti dospe u krizu. Tu su školski programi iz istorije i maternjeg jezika, koji treba da reprodukuju nekakav "prosvećeni" nacionalizam malograđanina; tu je "parlamentarni kretenizam" i iz njega proizašli principi javnog ponašanja i oblikovanja javnog mnenja; tu je opšta privatizacija i posledično isključenje najmanje 95% članova i članica društva iz procesa razmatranja i donošenja odluka koje se tiču njihove budućnosti... to su sve odlični uslovi za pojavu i rast fašizma. I to nije posebno karakteristično za Srbiju.

4. Koliko radovi, izložbe, filmovi... mogu da utiču na poimanje ovih ideologija, i na to kakva su sve zla one donele?

Iracionalnost je jedan od temeljitih principa fašističke ideologije. Teško je fašisti dokazivati nešto u šta on nikako ne želi da poveruje. Njega proganja iskreni strah od gubitka ono malo privilegija koje grčevito drži za prirodne, stečene bilo rođenjem bilo "ponosnom poslušnošću" u porodici, na poslu, u ratu - i taj strah nikako nije za potcenjivanje. Iz tog realnog straha kao i iz moralne panike (koju npr. povodom protivljenja težnji za poštovanje prava LGBT populacije mogu zajednički da potpiruju eksperti tipa Slobodana Antonića, popularni umetnici npr. iz grupe Beogradski sindikat, političari poput Palme itd. a u drugim oblastima i po drugim pitanjima i kvazi-opozicionari kao što su ekonomista Miodrag Zec ili dramaturg Nenad Prokić) lako poteku i konfuzija i nasilnost i agresivnost. Nadalje, kapitalistički sistem je takav da se zasniva na apologiji teza o superiornosti jednih a inferiornosti drugih ljudi. I taj sistem svim svojim nemalim snagama, i namerno i nenamerno čini da i najmorbidnije ideje o "dokazivanju" i radikalnoj implementaciji takvih teza postaju prihvatljive velikom broju građana. Ukratko, sva ta, istorijski prevaziđena etika kapitalističkog buržoaskog društva, pogotovo kada je u krizi (a kriza je sasvim normalno, redovno i neizbežno stanje kapitalizma) postaje odlično tle za razvoj fašistoidnih i fašističkih ideologija i praksi. Ne može se reći da ozbiljan rad umetnika, specijalista ili aktivista u ovoj oblasti ne utiče na veliki deo populacije pa donekle i na sam sistem, ali to su sve privremene, nedovoljno ozbiljne ili čak panične mere, jer ni društveno-politički ni kulturni sistem čije je fašizam "nestašno" dete, ne može se uspešno niti iskreno boriti protiv njega...

5. Koliko umetnik ( iz bilo kog umetničkog pravca ) sme da bude slobodan kada prikazuje nasilje, a posebno kada pravi istorijski osvrt na period pre i posle Drugog svetskog rata?

Umetnički rad deluje u istom polju u kome deluje i politika - polju reprezentacije. Uvek je na nekoj i nečijoj strani. Sa takve konkretne strane nasilje može izgledati "ovako i onako", potrebno je zato razmatrati svaki poseban slučaj. Umetnik može i da pogreši u svom radu, ali ne može da se pravi da ne zna i ne vidi ono što svi znaju i vide. To (da umetnik ne zna i ne vidi nešto što svi znaju i vide) je međutim postalo kod nas nešto za ugled, jer, pogledajte samo ovo: po osobi osuđenoj, možda po nekome i preoštro ali svakako opravdano zbog očigledne kulturne i umetničke saradnje sa fašističkim okupatorom, naziva se glavna ženska glumačka nagrada u Srbiji. I onda, tu nagradu još primi neko ko je devedesetih odbijao da "ne zna i ne vidi"- Mirjana Karanović?!? Dakle, hajde da svi zaboravimo da su u vreme Žankinih bravura u Šarenom popodnevu (na nemačkom Radio Beogradu) i u Veseljacima, ulicama Beograda vozile dušegupke pune jevrejskih žena i dece a dnevno proganjani, mučeni i streljani antifašisti i antifašistkinje na Starom Sajmištu, Banjici, Jajincima. Neka dakle nasilje prikazuje kako ko hoće i kako mu profesionalna i ljudska čast nalažu i neka zbog toga snosi profesionalnu i javnu odgovornost. Mnogo je veći problem kada neko ko je javni delatnik nasilje ignoriše ili, bilo namerno ili nenamerno, prikriva fašističko nasilje.

6. Da li možete da mi navedete neke primere reprezentacije nasilja kroz umetnost - iz perioda Drugog svetskog rata, ali i ratova na našim prostorima devedesetih? (Da pojasnim, koliko je etika važna kada prikazujemo nasilje, naročito u primeni simbola iz tih vremena)

Mislim da nema više sasvim stabilnih pravila, umetnička sloboda je još jedan negovani buržoaski mit koji ima svoje dobre i manje dobre strane. Činjenica je i da su ljudi otupeli, preplašeni su mogućnošću gubitka posla, preneraženi monstruoznom političkom i potrošačkom mašinerijom, pa ih se u takvom stanju slabo šta više dotiče. Etiku i umerenost u interpretacijama ne možemo uvesti odjednom, kao princip samo u polje umetnosti. Nekada se moramo zapitati i zašto bi neko pretendovao da ima "plemenitu i dobru" umetnost kad zna da živi u sasvim neplemenitom i nedobrom društvu. 

7. Nakon projekta o Starom sajmištu u Reksu, šta trenutno radite, a ima veze sa nasiljem, i stradanjima u ratovima?

Nastavljamo projekat i sledeće godine, pokušavajući da pitanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Starog Sajmišta postane javno, svima pristupačno i svima važno. Rex je nastao u vreme kada se nekakav otpor ratovima i nasilnom rešavanju problema ipak dešavao u Beogradu i Srbiji. Iz toga kao kuća vuče i konsekvence i prioritete, jedan od prioriteta bi recimo bio u skladu sa džinglom Radija B92 "Istinu na sunce" a drugi bi obligatorno proizilazio iz prvog, a čisto vilhelmrajhovski formulisan glasio bi "govori istinu po svaku cenu". Dakle, s obzirom da istini nije dovoljno da samo bude dostupna, već joj je potrebno da bude i operativna, neophodno je neprekidno proizvoditi kulturnu i političku platformu koja istorijsku ili istinu o savremenosti ne samo podnosi i toleriše, već za njom neprekidno traga i tom potragom gradi svoje imperative i očekivanja. Eto, na tome ćemo i nadalje pokušavati da radimo.

 



Komentari (23)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:29 07.03.2012

Izam

ToTalitarizam, bilo da je u pitanju apsolutni državni kapitalizam, ili u sprezi sa povlašćenima, uz diskriminaciju, onu okrenutu protiv određenih grupa, ili za druge, pa sve to sa nedemokratskim ustanovama vlasti, ne može biti dobar (sam rek'o?) za slobodu i jednakost (pred sudom, zakonom) građana.

Zato se tačka oslonca u reformama mora naći pre 6. aprila '41. godine.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 23:37 07.03.2012

Re: Izam

nisam bas ukapirao sta si hteo da kazes Srdja... sta je za tebe uopste totalitarizam??
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:39 07.03.2012

Re: Izam

Totalitarizam je za mene nesloboda.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 23:47 07.03.2012

Re: Izam

srdjazlopogledja
Totalitarizam je za mene nesloboda.


to moze da znaci mnogo sta... imas li neki konkretan primer?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 23:53 07.03.2012

Re: Izam

Sloboda govora. Sloboda kretanja. Sloboda udruživanja. Sloboda okupljanja. Sloboda raspolaganja imovinom. Sloboda ugovaranja. Sloboda veroispovesti. Sloboda.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 00:01 08.03.2012

Re: Izam

A znas za onu od Martina Lutera Kinga: Sta ce mi sloboda da udjem u restoran (da se dakle tamo krece, govori, okuplja, veruje itd.) kada nemam novca da kupim hamburger...?
srdjazlopogledja srdjazlopogledja 00:31 08.03.2012

Re: Izam

Dobar je (bio) Martin, ali se sa iznesenim ne slažem.

Naime, žrtvovati slobodu zbog trenutne neugodnosti (ili komformizma), znači eliminisati mogućnost, na duži rok, da se iz neugodnosti izbavi.
prapra prapra 01:08 08.03.2012

Re: Izam

Dakle, s obzirom da istini nije dovoljno da samo bude dostupna, već joj je potrebno da bude i operativna, neophodno je neprekidno proizvoditi kulturnu i političku platformu koja istorijsku ili istinu o savremenosti ne samo podnosi i toleriše, već za njom neprekidno traga i tom potragom gradi svoje imperative i očekivanja. Eto, na tome ćemo i nadalje pokušavati da radimo.


Kako se nesto za cim se traga moze biti nazvano istinom?
Da se razumemo, potpuno te podrzavam, ali ovo je mnogo tesko izvesti.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 08:10 08.03.2012

Re: Izam

srdjazlopogledja
Dobar je (bio) Martin, ali se sa iznesenim ne slažem.

Naime, žrtvovati slobodu zbog trenutne neugodnosti (ili komformizma), znači eliminisati mogućnost, na duži rok, da se iz neugodnosti izbavi.



otkud ti ideja da je on zrtvovao slobodu? On je samo doveo u pitanje smisao slobode kodifikovane po burzoaskim nacelima ljudskih prava, kako si je i ti ovde kodifikovao (da bi objasnio sta "totalitarizam" nije...). A Martin Luter King je to rekao-ucinio upravo kada se "izbavio" iz situacije otvorene, legalizovane vladavine rasistickih zakona i pravila, za koju ne bi trebalo upotrebljavati termin "neugodnost"...
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 08:13 08.03.2012

Re: Izam

prapra
Dakle, s obzirom da istini nije dovoljno da samo bude dostupna, već joj je potrebno da bude i operativna, neophodno je neprekidno proizvoditi kulturnu i političku platformu koja istorijsku ili istinu o savremenosti ne samo podnosi i toleriše, već za njom neprekidno traga i tom potragom gradi svoje imperative i očekivanja. Eto, na tome ćemo i nadalje pokušavati da radimo.


Kako se nesto za cim se traga moze biti nazvano istinom?
Da se razumemo, potpuno te podrzavam, ali ovo je mnogo tesko izvesti.


Tako sto se sa istom ne pregovara...
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:39 08.03.2012

Re: Izam

Nebojša Milikić
A znas za onu od Martina Lutera Kinga: Sta ce mi sloboda da udjem u restoran (da se dakle tamo krece, govori, okuplja, veruje itd.) kada nemam novca da kupim hamburger...?


Zamislimo ovakvu situaciju. Diktator dekretom zabrani da ljudi čije je ime Nebojša mogu kupovati hamburgere. Nebojša je dobio platu od države, hamburger mu je fetiš i svetinja, ali nix od hamburgera. I šta sad?
prapra prapra 15:56 08.03.2012

Re: Izam

Tako sto se sa istom ne pregovara...

Ti mi umesto odgovora prospes jeftinu parolu.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 21:31 08.03.2012

Re: Izam

vlad_aleksh
Nebojša Milikić
A znas za onu od Martina Lutera Kinga: Sta ce mi sloboda da udjem u restoran (da se dakle tamo krece, govori, okuplja, veruje itd.) kada nemam novca da kupim hamburger...?


Zamislimo ovakvu situaciju. Diktator dekretom zabrani da ljudi čije je ime Nebojša mogu kupovati hamburgere. Nebojša je dobio platu od države, hamburger mu je fetiš i svetinja, ali nix od hamburgera. I šta sad?



sad lepo da objasnite grofe sta ste ovim hteli da kazete i pitate...
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 21:10 12.03.2012

Re: Izam

prapra
Tako sto se sa istom ne pregovara...

Ti mi umesto odgovora prospes jeftinu parolu.



ne vidim da je to parola a pogotovo ne vidim da je kao izjava ili teza "jeftina"... mnogo je lakse (ali na kraju krajeva i mnogo skuplje) pitati ili tvrditi to sto ti pitas i tvrdis:

"Kako se nesto za cim se traga moze biti nazvano istinom?... to je mnogo tesko izvesti."

Da, posto istine nema ne mozemo je ni traziti jer kako da znamo gde je ili sta je istina kad je nema??

Ili: tesko je i zato ne treba ni pokusavati...

Pretpostavljam da si cuo za izraz "tragajuci za istinom"?? Tvoje pitanje meni je otprilike kao kad bi pitao "A kako se moze prebirati po secanju kad je mozak u glavi i do njega se vrlo tesko moze dopreti pa se stoga po secanju ne moze ni prebirati..." : (


Goran Vučković Goran Vučković 22:10 12.03.2012

Re: Izam

Da, posto istine nema ne mozemo je ni traziti jer kako da znamo gde je ili sta je istina kad je nema??

Nebojša, kako ti shvataš one postmodernističke teze o tome da je dosta stvari, umesto, kao što se verovalo, da budu univerzalne istine - da su u stvari "društveni konstrukti"?
nikola_kovac nikola_kovac 01:38 08.03.2012

У реду је

Изоставити уметнике из разматрања политике. То што је Жанка Стокић "гурала" уметност међу фашистима је у реду. Њен покушај естетског (а последично и сваког другог) преображаја фашиста. Уметник не мора све да каже, може да делује и на несвесно (ако и може да делује другачије). Њене наступе нисам гледао, те тако не могу да дискутујем о квалитету њеног уметничког рада.

Подржавам напоре уметника да се "угуравају" међу деструктивце. То је пут да се они трансформишу "изнутра".
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 08:17 08.03.2012

Re: У реду је

nikola_kovac
Изоставити уметнике из разматрања политике. То што је Жанка Стокић "гурала" уметност међу фашистима је у реду. Њен покушај естетског (а последично и сваког другог) преображаја фашиста. Уметник не мора све да каже, може да делује и на несвесно (ако и може да делује другачије). Њене наступе нисам гледао, те тако не могу да дискутујем о квалитету њеног уметничког рада.

Подржавам напоре уметника да се "угуравају" међу деструктивце. То је пут да се они трансформишу "изнутра".


Uh, uh, ti cak neces ni da pregovaras sa istinom, vec da je nekako zabasuris... prema onome sto ja znam i sto sam procitao npr. u monografiji o Zanki Stokic, ona ne da nije pokusavala da preobrati fasiste, nego im je olaksavala posao praveci od sveopsteg stradanja i pokolja - kafansku zajebanciju...
highshalfbooze highshalfbooze 12:31 08.03.2012

Re: У реду је

prema onome sto ja znam i sto sam procitao npr. u monografiji o Zanki Stokic, ona ne da nije pokusavala da preobrati fasiste, nego im je olaksavala posao praveci od sveopsteg stradanja i pokolja - kafansku zajebanciju...


Izvini, a ko je napisao tu monografiju?
nikola_kovac nikola_kovac 19:31 08.03.2012

Re: У реду је

ti cak neces ni da pregovaras sa istinom

У контексту уметности - уметника занима само уметност. "Истина" може да буде само један од материјала, као и "етика", али и не мора.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 21:32 08.03.2012

Re: У реду је

highshalfbooze
prema onome sto ja znam i sto sam procitao npr. u monografiji o Zanki Stokic, ona ne da nije pokusavala da preobrati fasiste, nego im je olaksavala posao praveci od sveopsteg stradanja i pokolja - kafansku zajebanciju...


Izvini, a ko je napisao tu monografiju?


Petar Volk
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 21:35 08.03.2012

Re: У реду је

nikola_kovac
ti cak neces ni da pregovaras sa istinom

У контексту уметности - уметника занима само уметност. "Истина" може да буде само један од материјала, као и "етика", али и не мора.


umetnost ne postoji bez drustvenog konteksta a taj konkretni drustveni kontekst nije bio bilo koji pa da moze tek tako se relativizuje ...
vlad_aleksh vlad_aleksh 11:34 08.03.2012

Čarls Darvin, intelektualac

Autor tvrdi:
"Nadalje, kapitalistički sistem je takav da se zasniva na apologiji teza o superiornosti jednih a inferiornosti drugih ljudi. I taj sistem svim svojim nemalim snagama, i namerno i nenamerno čini da i najmorbidnije ideje o "dokazivanju" i radikalnoj implementaciji takvih teza postaju prihvatljive velikom broju građana. Ukratko, sva ta, istorijski prevaziđena etika kapitalističkog buržoaskog društva, pogotovo kada je u krizi (a kriza je sasvim normalno, redovno i neizbežno stanje kapitalizma) postaje odlično tle za razvoj fašistoidnih i fašističkih ideologija i praksi."

Pretpostavljam da niste fašista, niste nacista, niste liberal. Šta ste pobogu? Socijalista?
Samo da Vas podsetim da je Musolini, pre nego li je postao fašista, bio socijalista. A pun naziv Hitlerove partije beše Nacionalsocijalistička radnička partija. Čuvajte se, čudni su putevi evolutivni.
Nebojša Milikić Nebojša Milikić 21:36 08.03.2012

Re: Čarls Darvin, intelektualac

vlad_aleksh
Autor tvrdi:
"Nadalje, kapitalistički sistem je takav da se zasniva na apologiji teza o superiornosti jednih a inferiornosti drugih ljudi. I taj sistem svim svojim nemalim snagama, i namerno i nenamerno čini da i najmorbidnije ideje o "dokazivanju" i radikalnoj implementaciji takvih teza postaju prihvatljive velikom broju građana. Ukratko, sva ta, istorijski prevaziđena etika kapitalističkog buržoaskog društva, pogotovo kada je u krizi (a kriza je sasvim normalno, redovno i neizbežno stanje kapitalizma) postaje odlično tle za razvoj fašistoidnih i fašističkih ideologija i praksi."

Pretpostavljam da niste fašista, niste nacista, niste liberal. Šta ste pobogu? Socijalista?
Samo da Vas podsetim da je Musolini, pre nego li je postao fašista, bio socijalista. A pun naziv Hitlerove partije beše Nacionalsocijalistička radnička partija. Čuvajte se, čudni su putevi evolutivni.


cuvam se, narocito od logike iz slavne Politike Ekspres... vidim da je prezivela sve kataklizme...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana